Forum Klix.ba

Jack Be Nimble wrote:

meris wrote:Ne znam da li je neko vec postavio ovu temu, ali mislim da veliki broj ljudi dijeli moje mišljenje da je "populacija" vrana u Sarajevu prešla sve granice. Nemaju prirodnih neprijatelja u gradu i "progresivno se razmnozavaju".
Pored toga što ne smiješ ostaviti automobil ispod drveta (jer nakon dan-dva bit ce prekriveno njihovom "kiselinom" od izmeta), nemoguće je spavati od njihovog "graktanja" u ranim jutarnjim satima.

Negdje sam citao da su gradske vlasti otrovale veliki broj golubova na Bašćaršiji. Zaista nisam mogao da vjerujem u to, jer su golubovi miroljubivi, nikome ne smetaju, dok sa druge strane, pored gore navedenog, vrane napadaju i veliki broj ljudi u gradu.

Da li postoji kakva institucija u gradu kojoj se može obratiti i zahtijevati da nešto urade po ovom pitanju, tj. da se izvrši masovno ubijanje tih ptica.

astrid wrote:@minjonja...svaka čast za klipove
Ovu igru mace i vrane često vidim kroz prozor,mada ove mace ne ulaze u sukob ni pod tačkom razno
Ubjedljivo najinteligentnije ptice.... čekaju da auto završi posao oko oraha Pazi kako čeka da se upali zeleno

astrid wrote:Super ovdje se stanje smirilo.Odstrjel vrana odgođen
Sad sam mirna

scorpion7 wrote:

astrid wrote:Super ovdje se stanje smirilo.Odstrjel vrana odgođen
Sad sam mirna

Cini ti se Ciklon B cini cuda nocu dok spavaju

Profesor Russell Gray sa Sveučilišta u Aucklandu i njegov tim znanstvenika testirali su prethodno dokumentirano korištenje oruđa u vrana. U eksperimentu ptice su morale doći do hrane koristeći kombinatoriku.

Cilj testa bio je vidjeti hoće li vrane shvatiti da moraju iskoristiti kratki štap kako bi došle do dugog koji im je trebao kako bi došle do hrane. Znanstvenici su zapanjeni visokim stupnjem domišljatosti vrana koja upućuje na kompleksne kognitivne sposobnosti koje nadopunjuju osnovne mehanizme učenja.

Vrane i njihovi srodnici - gavranovi, svrake i šojke, poznate su po svojoj inteligenciji i sposobnosti njihovih populacija da bujaju u ljudskom okruženju, poput gradova. No to možda ima veze i sa sposobnostima ovih ptica da prepoznaju individualna ljudska lica, kako je pokazalo istraživanje na području Seattlea, piše NY Times. Biolog sa Sveučilišta u Washingotnu, John Marzluff, je proučavao vrane i gavranove kroz 20 godine te se dugo pitao mogu li ptice raspoznati pojedine istraživače. Prethodno uhvaćene ptice su izgleda se više klonile određenih znanstvenika te ih je bilo teže za uhvatiti. Kako bi testirali sposobnost ptica za raspoznavanje ljudi prema licima, neovisno o odjeći i drugim stvarima, istraživači su koristili gumene maske.
Jedna grupa se odnosila loše prema vranama, sa maskama pećinskog čovjeka, uz grupu neutralnih istraživača, koji su nosili maske Dicka Chaneya (izraz građanske velikodušnosti prema tom...čovjeku). Znanstvenici sa "opasnim" maskama su uhvatili i svezali sedam vrana u sveučilišnom kampusu u Seattleu. Idućih mjeseci, istraživači su hodali sa maskama po određenim rutama u kampusu, ovaj puta ne smetajući vrane, no one su ih zapamtile.
Na ljude sa opasnim maskama graktale su mnogo više nego prije hvatanja, pa i kada je maska bila prikrivena šeširom ili nošena naopako, dok je na neutralne maske bilo malo reakcije. Učinak je kroz dvije godine ne samo se očuvao, nego se i povećao. Tako je profesor Marzluff, pri šetnji kroz kamp sa maskom, bio "verbalno napadnut" od 47 vrana, od ukupno 53 koliko ih je susreo, mnogo više nego što ih je iskusilo prvobitno hvatanje. Hipoteza stoga kaže kako vrane nauče prepoznati opasne ljude, od svojih roditelja, te od ostalih članova jata. Nakon toga, istraživači su dali izraditi realističnije ljudske maske, te maskirani hvatali vrane na više mjesta u Seattleu. Volonteri noseći opasne i neutralne maske nakon toga su se prošetali mjestima hvatanja. Rezultat u reakciji na neke maske je bio spektakularan.
"Ptice su bile stvarno kreštave, vrištajući konstantno, te je bilo očito da su radi nečega uznemirene, radi mene", kaže Bill Pochmerski, jedan od volontera sa opasnom maskom. U grupi opasnih i neutralnih maski, gotovo uvijek bi se okomile na opasne, u središtu grada gotovo fizički ih napadajući, dok u ruralnim područjima, gdje ljudi znaju na njih pripucati, nezadovoljstvo bi iskazivale iz daljine.
Vrane i inače imaju neobično pronicljivu sposobnost prepoznavanja jedne drugih, čak i u mnoštvu, dok im njihova sposobnost razlikovanja dobrih i loših ljudi daje evolutivnu prednost. "Ako možete naučiti koga izbjegavati, a koga tražiti, to je mnogo lakše nego konstantno stradavati", kaže profesor Marzluff, čije istraživanje o vranama je prvo takvog tipa.

Skyfox wrote:Jucer sjedim s drustvom u basti jednog restorana kad vrana posla da sleti na stol i da mazne cevap cini mi se da je veca od ugojene kokoske... mi se razmahali ko da nas je kondor nap'o sljedeci put ce nekom oko izbit da dode do cevapa

komi wrote:uslikao sam 2 zadnjih dana
jedna ćopa mrtvog goluba
a druga vreba mačku

pohasile se

kažu da pamte sve... ako ih napadneš jednom zapamtit će te

harisaga wrote:E sta nece ljudima smetati,eno sad napadaju ljude i jedu im oci XD.Psi smetaju,komsije smetaju,ptice smetaju.Da nije u nama problem?Nije ovo samo nasa planeta :S.Treba im zabraniti graktanje XDD.VIse mi smeta seljacka muzika nego vrane ako cemo realno.Aco pejovic i razni koncerti zivota mi mnogo vise smetaju nego ptice.Ima ih u mom komsiluku dosta,nisu nikom jos oci iskopale,niti ga posule svojom "kiselinom" i sprzile mu lice XD

kad se pogleda koliko imamo problema od smeća i plastike u rijekama, pasa lutalica do velikog broja golubova i vrana onda shvatim koliko smo daleko od EU. Kod nas u Zenici pred večer emigrira na hiljade vrana sa periferije dolaze u grad na velika stabla, na spavanje i onda seru po cijelu noć na trotoare. Dok se ne pojavi bjesnilo ( a u Hrvatskoj ga je sve više) ili neka ptičija bolešćura naše vlasti neće ništa poduzimati in po pitanju pasa lutalica ni po pitanju velikog broja vrana.