Forum Klix.ba

bosanska rijec wrote:Pa dobro eto neko kaze turska neko perzijska rijec.

Postoji nauka koja se zove etmologija i koja izucava podrijetlo rijeci, tako da je to sto neko nesto kaze dosta nerelevantno. Stvar je jednostavna. Rijec je dosla nama iz turskog jezika, jer nismo bili pod persijcima vec pod turcima 500 godina, a u turski je dosla iz persijskog. Ja sam npr. bio iznenadjen da rijec tepsi na nasem tepsija dolazi od kineskog dep tsi sto znaci plitki tanjur. Ali kad uzmemo u obzir odakle prvobitno dolaze turci sasvim je logicno da mnoge rijeci budu i kineskog podrijetla.

Vidis ti kako su nasi preci kupili od drugih i to je ostajalo dio nase tradicije i sada je i dio naseg identiteta.

Nasi preci ko i preci svih ostalih. Turska kuhinja nije toliko bogata samo zbog toga sto su sultanovi kuhari morali da izmisljaju nove poslastice da bi zadovoljavali hirove vladara, nego jer su uzimali ono sto valja i sto im se svidja od ostalih naroda kojima su vladali. Tesko je reci ko je sta prvi napravio i sta izmislio prvi. Turci i grci se decenijama svadjaju o porijeklu donera - gyrosa, cacika - tsatsikija, itd... Turci su bili u svakom slucaju najveci distrubuter novih jela i recepata pa se njima i cesto netacno pripisuje i da su izmislili to jelo. Dobar primjer za takvo nesto moze se vidjeti u razvoju americke kuhinje gdje doseljenici donose jela ciji se ukus prilagodjava podneblju i ukusu cjeline i tako nastaju nova jela. Recimo americka pica.

Idem nekako onom logikom kako smo obogatili jezik , a ipak smo sacuvali svoj, pa tako je vjerovatno i nasa kuhinja obogatila se jelima iz drugih kultura

Postoji teza da je cesto, mada to nije pravilo, nesto novo sto stize u jednu kulturu oznaceno stranom rijeci jer takvo nesto nije ni postojalo prije. Tako imamo i mi sada rijeci auto, kompjuter, avion isl. Ako idemo tom tezom onda je burek vjerovatno prvi napravljen u Persiji a papara u grckoj. Interesantno je naprimjer da vecina morskih riba a i jela na turskom ima grcka imena. Istavroz, Lagoz, Yahni, Pilaki, itd. Stvar je jednostavna. Turci su tek dolaskom u Anatoliju poceli da konzumiraju morsku ribu i preuzeli su imena i jela od starosjedioca.

sacuvala i svoja.

Koja? I mene bas interesuje. Evo cekam vec mjesecima da neko da jedan primjer i sve mi se cini da jos nije dan, mada je moguce da nisam u pravu.

bosanska rijec wrote:Pa dobro eto neko kaze turska neko perzijska rijec.

uozo wrote: Postoji nauka koja se zove etmologija i koja izucava podrijetlo rijeci, tako da je to sto neko nesto kaze dosta nerelevantno. Stvar je jednostavne. Rijec je dosla nama iz turskog jezika, jer nismo bili pod persijcima vec pod turcima 500 godina, a u turski je dosla iz persijskog. Ja sam npr. bio iznenadjen da rijec tepsi na nasem tepsija dolazi od kineskog dep tsi sto znaci plitki tanjur. Ali kad uzmemo u obzir odakle prvobitno dolaze turci sasvim je logicno da mnoge rijeci budu i kineskog podrijetla.

Stvari po meni jesu vrlo jednostavne docim nije svima, sto bi bilo jednostavno kad moze komplicirano , salim se...Vidi ti Turaka pa vladali 500 godina , eh poguzija nijednih

Vidis ti kako su nasi preci kupili od drugih i to je ostajalo dio nase tradicije i sada je i dio naseg identiteta.

uozo wrote: Nasi preci ko i preci svih ostalih. Turska kuhinja nije toliko bogata samo zbog toga sto su sultanovi kuhari morali da izmisljaju nove poslastice da bi zadovoljavali hirove vladara, nego jer su uzimali ono sto valja i sto im se svidja od ostalih naroda kojima su vladali. Tesko je reci ko je sta prvi napravio i sta izmislio prvi. Turci i grci se decenijama svadjaju o porijeklu donera - gyrosa, cacika - tsatsikija, itd... Turci su bili u svakom slucaju najveci distrubuter novih jela i recepata pa se njima i cesto netacno pripisuje i da su izmislili to jelo. Dobar primjer za takvo nesto moze se vidjeti u razvoju americke kuhinje gdje doseljenici donose jela ciji se ukus prilagodjava podneblju i ukusu cjeline i tako nastaju nova jela. Recimo americka pica.

Pa ja Turci i Grci se svadjaju sta je cije a kod nas na ovoj temi namjerno postavili nekakve kobajagi stroge kriterijume makar kad se nesto i nasljucuje da je "nase" ono trci da kaze "nije"cak kad jelo nosi i bosanski naziv.. A vidite da nista nije sigurno jer je moguce da je nase jelo, a neko nam uvalio naziv jela po svom jeziku . Kod mene ti kriterijumi nisu tako strogi i odmah kazem PIK nase a kamoli da ne prisvojim jelo koje jos nosi naziv, a porijeklo rijeci je iz naseg jezika.

bosanska rijec wrote: Idem nekako onom logikom kako smo obogatili jezik , a ipak smo sacuvali svoj, pa tako je vjerovatno i nasa kuhinja obogatila se jelima iz drugih kultura

uozo wrote: Postoji teza da je cesto, mada to nije pravilo, nesto novo sto stize u jednu kulturu oznaceno stranom rijeci jer takvo nesto nije ni postojalo prije. Tako imamo i mi sada rijeci auto, kompjuter, avion isl. Ako idemo tom tezom onda je burek vjerovatno prvi napravljen u Persiji a papara u grckoj. Interesantno je naprimjer da vecina morskih riba a i jela na turskom ima grcka imena. Istavroz, Lagoz, Yahni, Pilaki, itd. Stvar je jednostavna. Turci su tek dolaskom u Anatoliju poceli da konzumiraju morsku ribu i preuzeli su imena i jela od starosjedioca.

Moj prethodni odgovor se odnosio i na ovaj komentar. A ovo sto sam pisala u vezi "jezika" mislila sam ako smo uspjeli sacuvati nas jezik, a sacuvali smo ga, slijedom toga vjerovatno kako smo imali svoj jezik tako smo imali i sve drugo svoje i tako sacuvali, pored naravno sto smo obogatili jezik drugim elementima iz drugih kultura tako i sve ostalo.

sacuvala i svoja.

uozo wrote: Koja? I mene bas interesuje. Evo cekam vec mjesecima da neko da jedan primjer i sve mi se cini da jos nije dan, mada je moguce da nisam u pravu.

Ako nisi primjetio niti jedno na ovoj temi onda uzalud tragas. Ali predlalezem da krenes od abecede, a pod b) ti je recimo bosanski lonac.
P.s. uvazavam ovo sto kazete da burek potice od turske rijeci ali vidite kako je ovo interesantno

burence - b-u-r-e-n-c-i-c-i
buredzici - b-u-r-e-d-z-i-c-i

@ bosanska rijec
Naslov teme je "Bosanska jela (al' baš bosanska)" ako nisi primjetio/la. Naravno da je burek sastavni dio bosanske kuhinje a takodje i ostala nabrojana jela. Mi raspravljamo o tome da li postoji neko autohtono jelo sa ovih prostora.
To sa bosanskim loncem je moguce mada postoje i turska jela koja se prave na skoro isti nacin.
A logika ti je dosta interesantna.

burence - b-u-r-e-n-c-i-c-i
buredzici - b-u-r-e-d-z-i-c-i

Ako tako nastavis mozes da dodjes i do zakljucka da je sushi tipicno jelo iz Gornjeg Vakufa jer je neko stavio malo rize i komad ribe da se sushi na suncu i da je to jelo tako dobilo ime.

POTKRIZA

Potrebno:
500-700 gr brašna
so, mlaka voda
1-2 kašike masla ili putera
500 gr junetine
800 gr do 1 kg crvenog luka
so,biber,vegeta,

Priprema:
Brašno posoliti otprilike kao i za pogaču te i zamjesiti sa toplom vodom tvrdo kako za pogaču( bez praška za pecivo). Istanjiti u tepsiju na debljine oko 3-3,5 cm i peći na 220°C oko 40-45 minuta. Izvaditi iz tepsije i dobro ohladiti. Idealno bi bilo napraviti je dan prije nego se koristi i kad se ohladi staviti u najlon kesu i u frižider puno lakše će se sjeći. Kad se ohladi ili sutradan izrezati od pogače tanke šnitice dužine oko 3-4 cm i debljine ca. 2-3 mm što tanje to ukusnije je poslije. Prokuhati vodu, otprilike oko 2,5 - 3 dl povegetiti ,pobiberiti i staviti malo maslaca i preliti preko iskrižane pogace. Dobro uklopiti i s vremena na vrijeme promješati.
U međuvremenu dok se pogača peče, meso izrezati kao za gulaš i prepržiti dok malo ne zarumeni. Zatim dodati luk isječen na srednje debele kriške. Prepržiti malo sa mesom dok postane stakleni onda dodati oko 3-4 dl vode i kuhati sve lagano dok meso ne bude mehko a luk dobije smeđkastu boju. U pretis loncu je to za pola sata, dok u običnim šerpama oko 1,5 sat do 2 sata na laganoj temperaturi. Ako je potrebno dodati malo vode dok se kuha. Na kaju je dovoljno da ostane oko 1,5 dl vode.
Kad je pogača upila vodu sasuti je u malo dublju tepsiju te preliti sa saftom od mesa i luka. Istopiti maslo ili puter te preliti malo preko svega.Ljubitelji suhog mesa mogu dodati prilikom kuhanja nekoliko komadića mesa

BUMBAR



Sastojci:

- jedna jagnjeca maramica
- jagnjeca iznutrica: bijela dzigerica, crna dzigerica, srce
- biber,
- mrkva,
- lorberov list,
- persun,
- celer,
- aleva paprika,
- ukuhani paradajz,
- luk crveni,
- cesanj bijelog luka,
- solja rize,
- so


Skuhati jagnjece iznutrice. isjeckati na male kockice. Skuhati rizu. na maslu proprziti isitno isjeckanu glavicu crvenog luka. Jagnjecu maramicu prepoloviti i potopiti u mlaku vodu. Sve pobrojano sastaviti, izmijesati. Izvaditi kosuljicu iz mlake vode, ocijediti. Na polovinu kosuljice se stavi polovina nadjeva, krajevi kosuljice se premotavaju gore i to tako da kad se okrene dobije se zamotuljak -okrugla polulopta. Zamotuljeke staviti u zemljanu tavu i peci.

uozo wrote:@ bosanska rijec
Naslov teme je "Bosanska jela (al' baš bosanska)" ako nisi primjetio/la. Naravno da je burek sastavni dio bosanske kuhinje a takodje i ostala nabrojana jela. Mi raspravljamo o tome da li postoji neko autohtono jelo sa ovih prostora.
To sa bosanskim loncem je moguce mada postoje i turska jela koja se prave na skoro isti nacin.
A logika ti je dosta interesantna.

burence - b-u-r-e-n-c-i-c-i
buredzici - b-u-r-e-d-z-i-c-i

Ako tako nastavis mozes da dodjes i do zakljucka da je sushi tipicno jelo iz Gornjeg Vakufa jer je neko stavio malo rize i komad ribe da se sushi na suncu i da je to jelo tako dobilo ime.

Nije dobro biti tako opterecen, opusti se covjece A man ugledaj se na Turke i druge kako se bore, ti bi se jos tako jednostavno predao i jos prepisao nase izvorno jelo BOSANSKI LONAC , e ne moze tako... Nikad se tako brzo ne predajem Vjerujem da nas* i nasu kulturu vise postuju Turci nego mi sami sebe. Sve pod pretpostavkom da si i ti BOSANAC naravno
A ovo za buredzike je bila sala, a mozda i nije sala , mozda sam bas potrefila eh sto se ismijah

Herka konkretizuje , bez puno price ,

bosanska rijec wrote:Nije dobro biti tako opterecen, opusti se covjece A man ugledaj se na Turke i druge kako se bore, ti bi se jos tako jednostavno predao i jos prepisao nase izvorno jelo BOSANSKI LONAC , e ne moze tako... Nikad se tako brzo ne predajem Vjerujem da nas* i nasu kulturu vise postuju Turci nego mi sami sebe. Sve pod pretpostavkom da si i ti BOSANAC naravno
A ovo za buredzike je bila sala, a mozda i nije sala , mozda sam bas potrefila eh sto se ismijah

Cuj'opterecen Nemoj tako! Izgleda da si i ti od onih koji na osnovu par postova mogu da izvrse psihoanalizu profila. Nista predao, nista prepisao samo iznosim cinjenice. Ako iznosenje cinjenica znaci nepostovanje kulture onda .ebiga!
I tacno si pogodila ja nisam bosanac, ja sam iz MIT-a i mene su poslali ovdje oni iz ergenekona da vam bombardujem listu jela za koje smatrate da su bosanska.

uozo wrote: Ako tako nastavis mozes da dodjes i do zakljucka da je sushi tipicno jelo iz Gornjeg Vakufa jer je neko stavio malo rize i komad ribe da se sushi na suncu i da je to jelo tako dobilo ime.

Ovo je za svaku pohvalu!!! BraFo, braFo....

to sam ja wrote:

uozo wrote: Ako tako nastavis mozes da dodjes i do zakljucka da je sushi tipicno jelo iz Gornjeg Vakufa jer je neko stavio malo rize i komad ribe da se sushi na suncu i da je to jelo tako dobilo ime.

A sto da ne.....Mozda je bas tada kroz Vakuf prolazio poznati japanski putopisac Evlija Celebija pa htio malo uzeti ribe a ovi iz Vakufa zavikali : Nek se susi, nek se susi!!.....Evlija fino izvadio svoj tefter i..eto...otisó recept u Japan

harka wrote:BUMBAR



Sastojci:

- jedna jagnjeca maramica
- jagnjeca iznutrica: bijela dzigerica, crna dzigerica, srce
- biber,
- mrkva,
- lorberov list,
- persun,
- celer,
- aleva paprika,
- ukuhani paradajz,
- luk crveni,
- cesanj bijelog luka,
- solja rize,
- so


Skuhati jagnjece iznutrice. isjeckati na male kockice. Skuhati rizu. na maslu proprziti isitno isjeckanu glavicu crvenog luka. Jagnjecu maramicu prepoloviti i potopiti u mlaku vodu. Sve pobrojano sastaviti, izmijesati. Izvaditi kosuljicu iz mlake vode, ocijediti. Na polovinu kosuljice se stavi polovina nadjeva, krajevi kosuljice se premotavaju gore i to tako da kad se okrene dobije se zamotuljak -okrugla polulopta. Zamotuljeke staviti u zemljanu tavu i peci.

@Harka
Ne bi da ispadnem partybreakers ali mogucnost da bumbar najvjerovatnije nije bosansko jelo je velika. Naime bumbar rijec u turskome jeziku oznacava debelo crijevo zivotinja i bumbar dolmasi spada u specijalitete iz Malatye ili Batmana. Cak se i u Njemackoj cesto slicno jelo zove türkische Leberwurst. Pored toga postoji i jedna bajka koja je prilicno stara i u kojoj se spominje bunbar dolmasi. Dole su linkovi na kojima moze da se provjeri ono o cemu govorim.
http://www.daskochrezept.de/rezepte/bum ... 11472.html
http://www.sozluk.info.tr/bumbar.html
http://www.nisanyansozluk.com/search.asp?w=buna-
http://www.bizimmekan.com/yemek/191-bum ... atya-.html
I bajka
http://www.dilimiz.com/forum/viewtopic. ... 8d59d09423

Klasicno bosansko autohtono jelo je kupus sa janjetinom, koji ce kasnije da se razdvoji na srbijanski i bosanski lonac. Kad su Cara Dioklecijana telali iz Rima molili da se vrati na presto jer se carstvo opada, on im je samo pricao o janjetini i kupusu, ko svaki pravi Ilir, a BiH je bila zemlja ilira.
Svaki djak-pjesak poo zabitim bosanskim selima je odrastao na corbi od mahuna i krompira, znaci jos jedno bosansko jelo.
Pita kolacusa, mada nije pita u klasicnom smislu rijeci, je bosanski recept, valjda brasno, uprzeni secer se pomjesaju sa vodom u zitku smjesu i to se peche u okrugloj tepsiji , i sluzi se sa neobranim kajmakom ili mileramom. Onda jerista, u sustini klasicni rezanci srednje sirine, i malo deblji, se kuvaju i sluze sa mileramom razmucenom na malo masla ili putera. Ako su Italijani mogli na gotskoj pasti izgraditi kult paste, ne vidim sto jeriste nije tipicno bosanski recept. Ili vruc somun sa obicnim uljem i dosta bibera, osim Sarajeva i jednom u Travniku nisam vidsio da se to igdje jede. Pa gersl(o), u sustini ukuvan jecam sa komadima piletine. Pa sve do predratnih dana, i kultnog umocka, koga je svaki srednjoskolac barem jednom prob'o u najblizem grilu: unutrasnjos cetvrtine somuna se natopi saftom od rotirajuce piletine koje je u prtocesu pecenja, i u to se sa jednim velikim 'plop' ubaci kasika senfa, ne moze biti bosanskije i autohtonije.

[quote][Pa gersl(o), u sustini ukuvan jecam sa komadima piletine/quote]
originalno ide bulgur/bungur a ne ječam

http://de.wikipedia.org/wiki/Bulgur

http://de.wikipedia.org/wiki/Gerste

posto gersl i potice sa nasih podrucja-moguce je i da jeste bas-bas nase.

downtoearth wrote:

[Pa gersl(o), u sustini ukuvan jecam sa komadima piletine/quote]
originalno ide bulgur/bungur a ne ječam

Ne znam za bulgur, ja za to nisam cuo, cak nisam u Bosni nikad vidio nekog da jede bulgur.......
I sad mi pade na pamet jos jedno ,vjerovatno ne izvorno bosansko jelo, ali smo mu mi vjerovatno dali jedan bitan sastojak: djerdan - suvo meso, suve sljive i grah, nanizani se kuvaju, to nisam jeo ima hipter godin.

kako ne znas sta je bulgur (kod nas se kaze bungur) to je nesto sto ja pitam -ima li,svaki put kad hoce kuhati rizu,koju ne volim jesti.
eto,je li ti sad jasnije?

uozo wrote:@Harka
Ne bi da ispadnem partybreakers ali mogucnost da bumbar najvjerovatnije nije bosansko jelo je velika. Naime bumbar rijec u turskome jeziku oznacava debelo crijevo zivotinja i bumbar dolmasi spada u specijalitete iz Malatye ili Batmana. Cak se i u Njemackoj cesto slicno jelo zove türkische Leberwurst. Pored toga postoji i jedna bajka koja je prilicno stara i u kojoj se spominje bunbar dolmasi. Dole su linkovi na kojima moze da se provjeri ono o cemu govorim.
http://www.daskochrezept.de/rezepte/bum ... 11472.html
http://www.sozluk.info.tr/bumbar.html
http://www.nisanyansozluk.com/search.asp?w=buna-
http://www.bizimmekan.com/yemek/191-bum ... atya-.html
I bajka
http://www.dilimiz.com/forum/viewtopic. ... 8d59d09423

neznam,ali evo da ti ispricam jedan slucaj.Ovdje gdje sam ja sve ovo za bumbar nemogu kupiti u obicnoj
mesnici,nego sam nasla neku klaonicu i zove se islamski centar,sami turcini.Kad sam to trazila kaze ima
al se to neprodaje mi to bacamo i onda pita sta cemi.Ja tom turcinu sve isricam sta i kako i da on meni.
Sljedeci put odem kad ce ti on "hej bosna dobro ono i ja sam pravio".Stariji je covjek pa me sad cudi da nezna za bumbar,
ako je to tursko jelo.Mozda su oni "ukrali" od nas,dugo su bili na ovim prostorima

Potkriza


Sastojci:
Tvrdo kuhana pogaca
600 gr. bravetine ili junetine
400 gr. suhog mesa
700 gr. crvenog luka
biber, so.


Nacin pripreme:
Na malo masnoce prodinstati luk, pa dodati vodu oko 1 l, a u nju staviti meso, posoliti. Odstraniti kost, isjeci meso na komadice i jos malo dokuhati. Dobije se mesni preliv sa lukom. Uzme se pogaca (napravi se dan ranije) i izreze na sto manje kriscice, pa se u jednu vecu plicu posudu reda red pogace; red preliva sa mesom. i lukom. Pobiberi se po zelji.

harka wrote:Potkriza


Sastojci:
Tvrdo kuhana pogaca
600 gr. bravetine ili junetine
400 gr. suhog mesa
700 gr. crvenog luka
biber, so.


Nacin pripreme:
Na malo masnoce prodinstati luk, pa dodati vodu oko 1 l, a u nju staviti meso, posoliti. Odstraniti kost, isjeci meso na komadice i jos malo dokuhati. Dobije se mesni preliv sa lukom. Uzme se pogaca (napravi se dan ranije) i izreze na sto manje kriscice, pa se u jednu vecu plicu posudu reda red pogace; red preliva sa mesom. i lukom. Pobiberi se po zelji.

Prije par dana si postavila potkrizu, nalazi se par postova iznad

Op3r4t0r wrote:

harka wrote:Potkriza


Sastojci:
Tvrdo kuhana pogaca
600 gr. bravetine ili junetine
400 gr. suhog mesa
700 gr. crvenog luka
biber, so.


Nacin pripreme:
Na malo masnoce prodinstati luk, pa dodati vodu oko 1 l, a u nju staviti meso, posoliti. Odstraniti kost, isjeci meso na komadice i jos malo dokuhati. Dobije se mesni preliv sa lukom. Uzme se pogaca (napravi se dan ranije) i izreze na sto manje kriscice, pa se u jednu vecu plicu posudu reda red pogace; red preliva sa mesom. i lukom. Pobiberi se po zelji.

Prije par dana si postavila potkrizu, nalazi se par postova iznad

ajmeeee,sorry nevidi i zaboravi
haj jedite dva puta

.

downtoearth wrote:

[Pa gersl(o), u sustini ukuvan jecam sa komadima piletine/quote]
originalno ide bulgur/bungur a ne ječam

Bosanski, Ceske(Keske)

harka wrote:BUMBAR



Sastojci:

- jedna jagnjeca maramica
- jagnjeca iznutrica: bijela dzigerica, crna dzigerica, srce
- biber,
- mrkva,
- lorberov list,
- persun,
- celer,
- aleva paprika,
- ukuhani paradajz,
- luk crveni,
- cesanj bijelog luka,
- solja rize,
- so


Skuhati jagnjece iznutrice. isjeckati na male kockice. Skuhati rizu. na maslu proprziti isitno isjeckanu glavicu crvenog luka. Jagnjecu maramicu prepoloviti i potopiti u mlaku vodu. Sve pobrojano sastaviti, izmijesati. Izvaditi kosuljicu iz mlake vode, ocijediti. Na polovinu kosuljice se stavi polovina nadjeva, krajevi kosuljice se premotavaju gore i to tako da kad se okrene dobije se zamotuljak -okrugla polulopta. Zamotuljeke staviti u zemljanu tavu i peci.

Prvi put sam probala ovo jelo kada sm bila u posjeti muzevoj familiji u njegovoj rodnoj Hercegovini....Izuzetno uskusno i ,definitivno, autenticno za taj kraj Hercegovine!

Ako se vrnemo u period od 12-15 vijeka ja mislim da se moze reci da su srednjovjekovni bosanski lonac i kalja bili na kraljevskom jelovniku, te sva ova jela nastala kombinacijom tijesta, mesa i nekog povrca. (Kvrgusa, potkriza, razljevak itd)
Sastojci za srednjovjekovni bosanski lonac bi mogli bili: meso, repa, divlji luk i/ili prasa.
Kupusna kalja u koju ide meso i kupus moze biti jedno od najcescih jela srednjovjekovne BiH. Kupus je bila poznata namirnica jos iz rimskog doba i bila je jedna od glavnih namirnica rimskih legionara. U blizini Capljine (Mogorjelo) nalaze se dobro ocuvani ostaci rimskske vile Rustica i kasrne sa ocuvanim objektima za ostavu, skladistenje hrane te mlinovi, vinarije i bazeni za kiseljenje kupusa. Sve ove namirnice su se kultivirale u tom periodu i sasvim je vjerovatano da su se nastavile uzgajati i kasnije. Pretpostavljam da su jela bila jednostavnije nego danas jer tadasnja poljoprivreda nije kultivirala ovoliko kultura. Repa je bila jako cijenjana namirnica u staroj Grckoj i Rimu. Repa se jako mnogo koristila u ljudskoj ishrani u BiH prije II svjetskog rata. Iako je krompir dosao u Evropu u 16 stoljecu mislim da je krompir u BiH kuhinju masovnije usao u ishranu u periodu izmedju dva svjetska rata.
Kvrgusu mozemo uzeti kao prototip grupe jela na bazi zitarica i mesa.
ZAnimljivo da je u djelu Gastronomia grckog autora Archstratus (5 stoljece prije krista) zabiljezeno jelo slicno kvrgusi. Jelo se na grckom zvalo musaka a pravilo se od reda kora od zobi, red mesa i red mlijecnih proizvoda (sir, kajmak, pavlaka).

U srednjem vijeku stocarstvo je bilo najvaznije industrijska grana i sasvim je vjerovatno da su mlijeko i mlijecni prozivodi bili kljucne namirnica za ishranu.
Droba je vjerovatno bila popularno jelo. Ispeku se kore od zobenog brasna, udrobi u vrelu vareniku i ne treba ti bolje nafake.