nookey wrote:Ja imam samo dva pitanja...
Je li pojedinci stvarno misle da se nama ne "upravlja"?
Konkretnije, da u ovoj trenutnoj konstalaciji snaga, mi imamo "pravo glasa"?
Realist-idealist wrote:Matrix ima svoje uporiste u Platonu, tacnije u sedmoj glavi Republike, "Alegorija o Pecini". Marx je iskoristio Platonove teze o duhovnoj zarobljenosti vecine ljudi i "preveo" ih na materijalni svijet (Ruso je zacetnik "materijalnog" tumacenja Platona dok je Hegel zadrzao u glavnom platonsku metafiziku). Otuda u Matrix-u I ideja da su ljudi svedeni na proizvodnu grupu pukih bioloskih kreatura sto je simbolizirano prikazivanjem baterije u famoznom dijalogu unutar Matrixa izmedju Nea i njegovog ucitelja Morfiusa.
To je drugi elemenat platonske osnovanosti ovog filma. Relacija ucenik-ucitelj je i te kako izrazena sto sugerira da covjek kao pojedinac nije dovoljan sam sebi i da ne moze bez pomoci duhovnog vodica, senseja, sufijskog shejha, zen-majstora i u materijalnim uslovima bez "revolucionarne avangarde" (opet Marx) oktriti svoju istinsku prirodu i shodno tome boriti se za istinske vrijednosti.
U pecinskoj alegoriji covjek je u okovima i ima primoran je gledati ravno poput konja sto podrazumijeva linearni, ograniceni pristup realitetu (sa obje strane je "zauzdan" i ograniceno mu je vidno polje). On ne vidi istinsku sliku a nikada nije ugledao sunce (simbol spoznaje, monoteisti bi rekli platonski simbol za Vrhovno Bice koje je ON dakle lice, dok cisti teisti ili religijsko-filozofski pogledi koji podrazumijevaju postojanje Vrhovnog Bitka citaju Platonovu simboliku kao predstavljanje bozanskog NECEGA, dakle impersonalnu nadravnu transcedentalnost). Jedino sto vidi jesu sijenke koje na zidu koje su omogucene refleksijom koju pruza zapaljena vatra u pecini. Gledajuci u vatru zarobljeni covjek smatra da je ONA istinska realnost i vrhunac dometa jer ista podrazumijeva odredjene karakteristike tj. atribute Sunca. Medjutim on ne moze dokuciti nesto sto njegova percepcija nije iskusila (otuda je iskustvo u misticnim tradicijama Islama, Krscanstva [pogledati pisanja Meister Echart-a], budizma i hinduizma jedino relevantno mjerilo istinitosti religijske spoznaje koja nije iracionalna vec podrazumijeva budjenje unutarnjeg oka sto bi bilo ravno izlasku zarobljenika iz pecine i njegovom direktnom gledanju u Sunce), te zbog toga sklon je negiranju istinske realnosti. Medjutim, ako uz pomoc ucitelja, koji prije svega ima duznost da ga UBIJEDI da je zarobljen, uspije izaci na istinsko svjetlo, tj iz pecine i ugledati Sunce, on je u ozbiljnom hednikepu jer kao duhovni paraplegicar nikada nije iskusio nesto toliko svijetlo poput sunca i sto je prirodno, oci mu nisu navikle na intenzitet svjetlosti. Zbog toga isti je u iskusenju da se vrati nazad u pecinu.
Sada, prevedimo neke od ovih instanci na Matrix i vidjecemo neoborive paralele. Neo trazi istinu jer uvidja da nesto nije u redu sa svijetom oko njega. Nalazi ga Morfius (arapski men dzedde wedzede - ko trazi nadje) i ukazuje mu da je njegova teorija ispravna medjutim veliki je korak izmedju racionalne spoznaje da nesto nije istina i iskustvene. Nuzno, Neo dobija pilulu i svijet oko njega pocinje da se topi i ubrzo mu postaje jasno (ali ne sasvim) o cemu je rijec. Tek nakon totalnog osvjescenja Neo shvata o cemu se radi i njegov um nije sasvim u stanju to prihvatiti, sto se na kraju ipak desava.
Primjer covjeka koji zeli da se vrati u pecinu je lik (zaboravio sam mu ime) koji sklapa dogovor sa Smithom koji mu treba omoguciti da bude vracen nazad u Matrix. "Ignorance is bliss" opet jedna relfeksivna interpretacija platonske misli. Neznanje jeste blagostanje ali u relativnom smislu, medjutim za covjeka koji je istinski realiziran kao covjek, ma koliko neznanje moglo donijeti relativnog dobra, neznanje je ipak po sebi zlo jer drzi covjeka u okovima, omogucava njegovu eksploataciju od strane drugih ljudi ili masina itd. To je u filmu docarano zarobljenosti covjeka u mehaniziranom "kafezu" oblika jajeta sto sugerira infantilnost zarobljenog covjeka koje poput pileta ceka da izadje iz ljuske a za sta mu je ptorebna toplota majcinog tijela sto ce reci da je covjek zavistan od drugog za postizanje realizacije svoje latentne ali istinske licnosti.
Moglo bi se o ovome jos mnogo toga reci ali toliko od mene za sada
meni dovoljno da je Matrix zelenaKent wrote:Ako budemo vjerovali da neko drugi radi nasim mislima i tijelom i promijenama na tijelu, po uzoru na matriks upascemo u edan neislamski stav.
Kakva bi čovjekova dostignuća bila da može iskoristiti puni kapacitet vlastitog mozga.KnuckleHead wrote:...jedan dio mozga koji nam je potreban bio za primarni opstanak i prezivljavanje.
LegendoKent wrote:Islamski stav po tom pitanju je da nam samo Allah preko Meleka daje ideju za nesto i da svaki covjek mora vjerovati u svoje zasluge i truda putem tih slanja ideja i biti zahvalan Bogu. Znaci mroamo se potruditi da bi sm dobili kvalitetnu ideju od Allaha.
Inace, ako se odamo vjerovanju matrixa bitcemo zalutali i bitcemo u fazi paganizma. Znaci kad dobijemo jednu pametnu misao zahhvatlit cemo se Bogu. To je moje misljenje kao muslimana a mozda neko drugacije misli.
Ako je Matrix hipoteza o nama, ona nije "uvjerljivija" od onoga što nam religije nude, naprotiv, ona je na tragu religijskih arhetipova: Mesija, izabrani, učitelj i učenik, budni i spavači, živi i mrtvi.dustaban wrote:Matrix je jedna hipoteza o nama i svemu oko nas nista gora, dapache uvjerljivija, od onoga sto nam religije nude.
Ahh ukrali ideju ... citav taj koncept kradje ideja je onako pro-copyright-ovski trulo kapitalisticki pogresan... kako je to lijepo Njutn jednom davno rekao na dodjeli nagrade " ...ako sam i mogao da vidim dalje od drugih, to je samo zato sto sam gledao stojeci na ramenima divova koji su zivjeli prije mene..." ...Cybernetic wrote:Prvi Matrix je donekle bio zabavan i nista vise. Nema tu neke duboke filozofije niti tematika nudi nesto novo. Neki kriticari su kreatora Matrixa opruzivali za plagijarizam, naime da su ideju ukrali iz anime filma Megazone 23 gdje prezivjelo covjecanstvo nakon destrukcije zemlje zivi u fiktivnom svijetu bez da je svjesno toga. Virtuelna realnost ili nepostojanje realnosti opcenito stalno susrecemo u cyberpunk/sci-fi literaturi i filmovima. Matrix je postmodernisticki komercijalni supljak, iako zabavan.
Challenger__ wrote:Realist-idealist wrote:Matrix ima svoje uporiste u Platonu, tacnije u sedmoj glavi Republike, "Alegorija o Pecini". Marx je iskoristio Platonove teze o duhovnoj zarobljenosti vecine ljudi i "preveo" ih na materijalni svijet (Ruso je zacetnik "materijalnog" tumacenja Platona dok je Hegel zadrzao u glavnom platonsku metafiziku). Otuda u Matrix-u I ideja da su ljudi svedeni na proizvodnu grupu pukih bioloskih kreatura sto je simbolizirano prikazivanjem baterije u famoznom dijalogu unutar Matrixa izmedju Nea i njegovog ucitelja Morfiusa.
To je drugi elemenat platonske osnovanosti ovog filma. Relacija ucenik-ucitelj je i te kako izrazena sto sugerira da covjek kao pojedinac nije dovoljan sam sebi i da ne moze bez pomoci duhovnog vodica, senseja, sufijskog shejha, zen-majstora i u materijalnim uslovima bez "revolucionarne avangarde" (opet Marx) oktriti svoju istinsku prirodu i shodno tome boriti se za istinske vrijednosti.
U pecinskoj alegoriji covjek je u okovima i ima primoran je gledati ravno poput konja sto podrazumijeva linearni, ograniceni pristup realitetu (sa obje strane je "zauzdan" i ograniceno mu je vidno polje). On ne vidi istinsku sliku a nikada nije ugledao sunce (simbol spoznaje, monoteisti bi rekli platonski simbol za Vrhovno Bice koje je ON dakle lice, dok cisti teisti ili religijsko-filozofski pogledi koji podrazumijevaju postojanje Vrhovnog Bitka citaju Platonovu simboliku kao predstavljanje bozanskog NECEGA, dakle impersonalnu nadravnu transcedentalnost). Jedino sto vidi jesu sijenke koje na zidu koje su omogucene refleksijom koju pruza zapaljena vatra u pecini. Gledajuci u vatru zarobljeni covjek smatra da je ONA istinska realnost i vrhunac dometa jer ista podrazumijeva odredjene karakteristike tj. atribute Sunca. Medjutim on ne moze dokuciti nesto sto njegova percepcija nije iskusila (otuda je iskustvo u misticnim tradicijama Islama, Krscanstva [pogledati pisanja Meister Echart-a], budizma i hinduizma jedino relevantno mjerilo istinitosti religijske spoznaje koja nije iracionalna vec podrazumijeva budjenje unutarnjeg oka sto bi bilo ravno izlasku zarobljenika iz pecine i njegovom direktnom gledanju u Sunce), te zbog toga sklon je negiranju istinske realnosti. Medjutim, ako uz pomoc ucitelja, koji prije svega ima duznost da ga UBIJEDI da je zarobljen, uspije izaci na istinsko svjetlo, tj iz pecine i ugledati Sunce, on je u ozbiljnom hednikepu jer kao duhovni paraplegicar nikada nije iskusio nesto toliko svijetlo poput sunca i sto je prirodno, oci mu nisu navikle na intenzitet svjetlosti. Zbog toga isti je u iskusenju da se vrati nazad u pecinu.
Sada, prevedimo neke od ovih instanci na Matrix i vidjecemo neoborive paralele. Neo trazi istinu jer uvidja da nesto nije u redu sa svijetom oko njega. Nalazi ga Morfius (arapski men dzedde wedzede - ko trazi nadje) i ukazuje mu da je njegova teorija ispravna medjutim veliki je korak izmedju racionalne spoznaje da nesto nije istina i iskustvene. Nuzno, Neo dobija pilulu i svijet oko njega pocinje da se topi i ubrzo mu postaje jasno (ali ne sasvim) o cemu je rijec. Tek nakon totalnog osvjescenja Neo shvata o cemu se radi i njegov um nije sasvim u stanju to prihvatiti, sto se na kraju ipak desava.
Primjer covjeka koji zeli da se vrati u pecinu je lik (zaboravio sam mu ime) koji sklapa dogovor sa Smithom koji mu treba omoguciti da bude vracen nazad u Matrix. "Ignorance is bliss" opet jedna relfeksivna interpretacija platonske misli. Neznanje jeste blagostanje ali u relativnom smislu, medjutim za covjeka koji je istinski realiziran kao covjek, ma koliko neznanje moglo donijeti relativnog dobra, neznanje je ipak po sebi zlo jer drzi covjeka u okovima, omogucava njegovu eksploataciju od strane drugih ljudi ili masina itd. To je u filmu docarano zarobljenosti covjeka u mehaniziranom "kafezu" oblika jajeta sto sugerira infantilnost zarobljenog covjeka koje poput pileta ceka da izadje iz ljuske a za sta mu je ptorebna toplota majcinog tijela sto ce reci da je covjek zavistan od drugog za postizanje realizacije svoje latentne ali istinske licnosti.
Moglo bi se o ovome jos mnogo toga reci ali toliko od mene za sada
Prejak upis! Prejak.
Ne možeš nametati ljudima jedini i ispravan način interpretacije nekog filma, knjige, situacije. To je pogrešan pristup.Taus wrote:Prvo, reći da je Matriks plagijanizam neumanjuje (bez)vrijednost samog filma, koji je u suštini kompilacija raznih, starih i modernih, filozofskih i spiritualnih aksioma.
Valjda je jasno da originalnost ne postoji (ili postoji u iluzionom smislu)... filozofi grade svoje ideje na temelju svojih predhodnika. Posuđuju, rafiniraju, mijenjaju pa prezentiraju u svom "originalnom" ruhu ... znači, kao i sa umjetnošu.
Tko ima hrabrosti reći ja sam prvi, i nema nikog prije mene ?
Drugo, reći da je prvi dio Matriksa dobar, a ostala dva su smeće .. jest kao da se nekome svidi prvih 100 stranica knjige, a zadnjih 200 ne. Trilogija Matriksa je jedan koncept, jedna priča, sa jednom kontinuiranom radnjom od prvog do završnog dijela. Tako da odvajati taj trojedan film, blago je apsurdno. Da ne spominjem seriju Animatrix crtanih filmova koji su također neodvojivi od samog filma, i pružaju jedan dodatan uvid, kroz tuđe oči, u samu tematiku/problematiku.
Ono što prvi dio filma ima, a drugi nemaju, jeste šok, koji je izgleda za neke bio orgazmičan .. pa im nastavci nisu pružili jednak intenzitet zadovoljstva...
Treće, sama veličina Matriks filma očita je u bilo kakvom dijalogu koji ga se tiče, radi njegove slojevitosti. Treba specificirati o čemu se točno diskutira. O Matriksu kao filmu (i njegovoj binarnoj radnji), ili o onome što je prezentirano kroz samu radnju. Ono što ljudi češće komentiraju jest upravo ovo drugo, što pokazuje da Matriks nadilazi samoga sebe, izlazi iz ekrana u um gledatelja i predstavlja se kao jedan praktičan svjetonazor, primjenjiv na gotovo bilo kakav aspekat stvarnosti. Ne iz razloga da ponudi odgovore, nego da ponudi perspektivu tj. jezik kojim prevodimo ono što percipiramo.
Znači, sam film (ili efekt Matriks filma) postaje zaseban i praktično primjenjiv, što je osvježenje kakvo se nevidi često, u toj komercijalnoj industriji. A opet, čisto da napomenem, kao kritika na kritiku komercijalnog ... svete knjige (ubacite svoju najmiliju) nisu komercijalne? A i originalne su ...
Nocty wrote:Mora se pusit trava da bi se potpuno shvatio taj film
Eto... prosto i jasno.
Nocty prijatelju gdje si slabo pises u zadnje vrijemeChallenger__ wrote:Ako je Matrix hipoteza o nama, ona nije "uvjerljivija" od onoga što nam religije nude, naprotiv, ona je na tragu religijskih arhetipova: Mesija, izabrani, učitelj i učenik, budni i spavači, živi i mrtvi.dustaban wrote:Matrix je jedna hipoteza o nama i svemu oko nas nista gora, dapache uvjerljivija, od onoga sto nam religije nude.
Matrix je moderna vizualizacija religijskih arhetipova.