Forum Klix.ba

paratrooper wrote:

Romeo 80 wrote:PS: za meso još im i mogu progledati, ali kad mi neko med spomene u kontekstu nekakvih zabrana dođe mi da ga za muda objesim!!!

ko ono rece da medvjedi mesojedi nisu agresivni

Imaš keca iz biologije! Medvjedi su svaštojedi...
Trebali bi se ugledati na njih. Od svega pomalo, tako je najbolje...

Romeo 80 wrote:Imaš keca iz biologije! Medvjedi su svaštojedi...
Trebali bi se ugledati na njih.

samo se ti ugledaj

callmethebreeeze wrote:i ja sam cuo da meso trune u nama.
mi smo drasticno smanjili jedenje mesa prvenstveno iz ekoloskih razlika, krave em puno seru, em sijeku sume da bi ih nahranili. meso i dalje jedemo, ali se trudimo da kupujemo ekolosko. tu su i zdravstveni razlozi i oni prakticni - ja sam toliko prozdrljiv da se uvijek prejedam, pa mi lakse variti buraniju nego govedinu.

sta ti je ekolosko meso_

mIRCerka wrote:

callmethebreeeze wrote:i ja sam cuo da meso trune u nama.
mi smo drasticno smanjili jedenje mesa prvenstveno iz ekoloskih razlika, krave em puno seru, em sijeku sume da bi ih nahranili. meso i dalje jedemo, ali se trudimo da kupujemo ekolosko. tu su i zdravstveni razlozi i oni prakticni - ja sam toliko prozdrljiv da se uvijek prejedam, pa mi lakse variti buraniju nego govedinu.

sta ti je ekolosko meso_

To ti je ono kad krava pase travu, i ako naleti na limenku pive na livadi odmah je baci u za to predvidjen kontejner

JohnnyS wrote:To ti je ono kad krava pase travu, i ako naleti na limenku pive na livadi odmah je baci u za to predvidjen kontejner

nema veze s temom,al stvarno je

callmethebreeeze wrote:i ja sam cuo da meso trune u nama.
mi smo drasticno smanjili jedenje mesa prvenstveno iz ekoloskih razlika, krave em puno seru, em sijeku sume da bi ih nahranili. meso i dalje jedemo, ali se trudimo da kupujemo ekolosko. tu su i zdravstveni razlozi i oni prakticni - ja sam toliko prozdrljiv da se uvijek prejedam, pa mi lakse variti buraniju nego govedinu.

ma ko nam je osvijesten, rodila ga majka :D

ekolosko meso je, pretpostavljam, ono organski uzgojeno, gdje se zivotinje prirodno hrane i humano tretiraju.

JohnnyS wrote:

mIRCerka wrote:

callmethebreeeze wrote:i ja sam cuo da meso trune u nama.
mi smo drasticno smanjili jedenje mesa prvenstveno iz ekoloskih razlika, krave em puno seru, em sijeku sume da bi ih nahranili. meso i dalje jedemo, ali se trudimo da kupujemo ekolosko. tu su i zdravstveni razlozi i oni prakticni - ja sam toliko prozdrljiv da se uvijek prejedam, pa mi lakse variti buraniju nego govedinu.

sta ti je ekolosko meso_

To ti je ono kad krava pase travu, i ako naleti na limenku pive na livadi odmah je baci u za to predvidjen kontejner

e, to je to.

ekolosko meso je ono meso koje je producirano u skladu s prirodom, kratko receno. znaci, nema previse hemikalija i slicnih sranja. vodi se racuna da i krave jedu ekoloski, itakodalje.

Nosferatu wrote:Ja mislim da tema itekako zasluzuje paznju jer bih voljeo znati kako da se zivi sa vegetarijancem u kuci, tj. kako da vegetarijanci zive s mesojedima i slicno. Ovo je neiscrpan izvor konflikta jer htjeli mi to ili ne, jedna strana uvijek pokusava drugu prevaliti na svoju stranu. Ja sam npr. dosta popustljive prirode, sto bi mogla vecina forumasa da potvrdi, ali mi dosadi uvijek i popustati.

Moguce da drugi vegetarijanci prestanu konzumirati meso bez ikakvih problema ali djevojka koju sam ja spomenuo je vegetarijanka iskljucivo jer su je starci tjerali da jede meso, kao dijete. Pored toga su npr. pravili pire od sargarepe, tako da zenska ne jede mrkvu nikako, ali samo kuhanu. Itd, itd.

Ja nikad prije u zivotu, nisam razabirao sta se jede ili ne. Rat me je dobro naucio toj lekciji, i tad se je jelo sve od kapurice do slatkih cevapa, tj. greskom kad se doda secer u meso umjesto soli.

Kljuci pri ishrani nije izbjegavati odredjene namirnice nego biti umjeren u svemu. Ako ce neko radi vegetarijanstva biti anemican i deficitan u proteinima, onda je to za mene pogresan pristup. Na drugu ruku vegatarijanstvo zahtjeva ogromnu zrtvu u vremenu i samo po sebi je kao kult. Kad se susretne vegetarijanac i mesojed u vezi, to je sindrom "mjesanog braka", barem po mom iskustvu.

I nije mi jasno, kako da se covjek postavi, kad trebas do kraja zivota jesti 2 razlicite vrste hrane, i to prihvatiti kao normalnim. Ili jos gore, kad ti neko malterira radi onog sto jedes, bilo s jedne ili druge strane.

häh?!?

evo ovako. nas je u kuci sestero. od toga jedna vegetarijanka, jedan, koji samo jede "organic", ja, koja jedem samo odredjene vrste mesa i troje koji jedu sve i svasta. vec godinama zivimo kao cimeri, i jos nikada niko nikog nije napao ili maltretirao radi jela.

ja sam godinama jela meso samo u formi cevapa - nista drugo mi nije odgovaralo. i to nikome u mom okolisu nije bio problem.

mislim da je puno vegetarijanaca jednostavno doslo do zakljucka da im meso nije ukusno. ne vjerujem, da svaki vegetarijanac slijedi neku vrstu religije sto se tice prehrambenih navika. barem sam ja tako dozivjela vegetarijance sa kojima sam do sada dijelila stol.

u ostalom: vratite salati pravo da bude glavno jelo!!!

mrs. zurbrigen wrote:

Nosferatu wrote:Ja mislim da tema itekako zasluzuje paznju jer bih voljeo znati kako da se zivi sa vegetarijancem u kuci, tj. kako da vegetarijanci zive s mesojedima i slicno. Ovo je neiscrpan izvor konflikta jer htjeli mi to ili ne, jedna strana uvijek pokusava drugu prevaliti na svoju stranu. Ja sam npr. dosta popustljive prirode, sto bi mogla vecina forumasa da potvrdi, ali mi dosadi uvijek i popustati.

Moguce da drugi vegetarijanci prestanu konzumirati meso bez ikakvih problema ali djevojka koju sam ja spomenuo je vegetarijanka iskljucivo jer su je starci tjerali da jede meso, kao dijete. Pored toga su npr. pravili pire od sargarepe, tako da zenska ne jede mrkvu nikako, ali samo kuhanu. Itd, itd.

Ja nikad prije u zivotu, nisam razabirao sta se jede ili ne. Rat me je dobro naucio toj lekciji, i tad se je jelo sve od kapurice do slatkih cevapa, tj. greskom kad se doda secer u meso umjesto soli.

Kljuci pri ishrani nije izbjegavati odredjene namirnice nego biti umjeren u svemu. Ako ce neko radi vegetarijanstva biti anemican i deficitan u proteinima, onda je to za mene pogresan pristup. Na drugu ruku vegatarijanstvo zahtjeva ogromnu zrtvu u vremenu i samo po sebi je kao kult. Kad se susretne vegetarijanac i mesojed u vezi, to je sindrom "mjesanog braka", barem po mom iskustvu.

I nije mi jasno, kako da se covjek postavi, kad trebas do kraja zivota jesti 2 razlicite vrste hrane, i to prihvatiti kao normalnim. Ili jos gore, kad ti neko malterira radi onog sto jedes, bilo s jedne ili druge strane.

häh?!?

evo ovako. nas je u kuci sestero. od toga jedna vegetarijanka, jedan, koji samo jede "organic", ja, koja jedem samo odredjene vrste mesa i troje koji jedu sve i svasta. vec godinama zivimo kao cimeri, i jos nikada niko nikog nije napao ili maltretirao radi jela.

ja sam godinama jela meso samo u formi cevapa - nista drugo mi nije odgovaralo. i to nikome u mom okolisu nije bio problem.

mislim da je puno vegetarijanaca jednostavno doslo do zakljucka da im meso nije ukusno. ne vjerujem, da svaki vegetarijanac slijedi neku vrstu religije sto se tice prehrambenih navika. barem sam ja tako dozivjela vegetarijance sa kojima sam do sada dijelila stol.

u ostalom: vratite salati pravo da bude glavno jelo!!!

Meni je meso super ukusno ... toliko mi se svidja da bi nekad postao groznicav uzivajuci u jelu... no poslije, evo mnogo godina sam skonto da ovaj ukus i nije samo meso... znaci moras to skuhati, dinstati, pa nekako zaciniti, pa dodati povrca, luka, bijelog luka, ulja, putera, zacina... ne primjer ova pohovana piletina - ako to spremis kako treba ja mogu pojesti sve okolo, ne jesti meso uopste i ne osjetiti veliku razliku, cak meso postane slabog ukusa i ne tako ukusno kao ostatak.... kad jedes corbe, supe meso to stvarno zacini dobro ali ako izvadis meso iz supe, corbe ja u tome uzivam jednako; znaci isto tako mi supa/corba moze biti dobra i bez mesa (eksperimetises sa raznim zacinima)...

poslije dugo vremena sam shvatio da mi meso nije neophodno - ni za uzitak (jer stvarno volim da jedem) ni za nutriente, vitamine etc...

znaci ako ja mogu bez toga - nije mi neophodno, ako zakljucim da mogu bez mesa - ono gubi mjesto i znacaj u svakodnevnom zivotu... sad uzimajuci u obzir druge aspekte, nacin proizvodnje, potrosnja goriva, kolicina hrane koja se koristi za stoku, sam proces ubojstva zivotinje, sve to pomaze da se meso ne pojavljuje na stolu i frizideru... jednostavno treba prestati razmisljati o tome...

najgluplje je kad ljudi kazu "ne znam sta cu kuhati" a ako imaju spreman komad mesa zacas skontaju sve ostalo oko tog komada mesa... ili mame kad misle da najbolje sto cine za dijete ako mu serviraju komadinu dok se javno deklariraju da zele dobro svojoj djeci; te spinat, te mrkva, kupus...

ima puno zanimljivih stvari koje zapazis ako prestanes razmisljati o mesu kao dijelu ishrane - jedna od glavnih senzacija je przeno meso; bitan dio tog ukusa je u stvari ono sto je oprzeno, skoro skroz sprzeno pa onda malo izdinstano da je mehko - e, ono sto sam iskusio je da se i druge stvari mogu tako prziti i da ti daju slican osjecaj i ukus... osobno volim veggie burgere, male pljeskavice od povrca przene kao burgere - kad se zazelim sprzenog mesa...

Sto se tice odnosa izmedju veggija i svejeda ako zive zajedno - mislim da ljudi previse pridaju znacaja tome... trebalo bi ignorirati ili tolerirati bilo kakvu naviku u ishrani, slicno kao kad neko ne voli lubenice - necu mu skakat za vrat - nego me ne zanima osim kao dio necije osobnosti i naravno pokusat cu da mu/joj ne guram lubenicu pod nos...

no, izgleda da ima puno ekstremista medju veggijima i svejedima sto u glavnom je dio njihove ogranicenosti i nesposobnosti da se tolerira, razumije ...mnogi vegetarijanci se ponasaju kao da su u misiji i hoce rado da te prevrate jer misle da cine nesto dobro za tebe, za prirodu, za zivotinje, za planetu... cesto gledaju svejede kao neprosvijecene.. to su sve gluposti... svi bi trebali da puste druge namiru - pa i vegetarijanci...

neki vegetarijanci koje sam upoznao kao da su ocekivali od mene da nekako izjavim da je meso neukusno i apsolutno stetno - ja im nisam prisutio to zadovoljstvo pa su me cudno gledali... nivo stetnosti mesa jos uvijek treba da se dokaze - cak i ako je meni samom jasno da jeste stetno nekako jos uvijek djeluje da je to pitanje misljenja a osim toga toliko ljudi zivi sa navikom jedenja mesa toliko dugo vrijeme da je to nekako dio kulture i tradicije - pa je jedna od stvari s kojom treba biti pazljiv i za koju treba vremena...

- znaci cinjenice se jos uvijek provjeravaju, knjige se pisu, teorije, istrazivanja, dokazi... sve prilicno zanimljivo, slijedecih tridesetak godina ce biti zanimljive s tim u vezi...

Mudro zboriš artzy.
I ogladnih zbog tebe.

Ljudski probavni trakt (sustav) pokazuje anatomske promjene u skladu s biljnom prehranom. Ljudi imaju mišićave usne te mali otvor usne šupljine. Mnogi mišići koji tvore tzv. 'izraz lica' zapravo sudjeluju u žvakanju. Mišićav i okretan jezik koji nam je potreban pri jedenju, razvio je i neke druge funkcije, npr. sudjeluje pri govoru. Spoj čeljusti je spljošten hrskavičnom pločicom te smješten dosta iznad visine zubiju. Sljepoočni mišić je oslabljen. Karakteristična 'četvrtasta čeljust' u muških odražava proširenu kutnu izraslinu na čeljusti te proširene žvačne i sponaste mišićne skupine. Ljudska čeljust se može pokretati prema naprijed zahvaljujući sjekutićima te sa jedne na drugu stranu omogućavajući drobljenje i mljevenje hrane.

Ljudski su zubi također slični onima u biljojeda, osim očnjaka (očnjaci su u nekih čovjekolikih majmuna izduženi te se smatra da služe kao upozorenje i/ili za obranu). Naši su zubi prilično veliki i obično stisnuti jedan do drugog. Sjekutići su nam plosnati i u obliku lopate, a korisni su pri guljenju, rezanju i grizenju relativno mekanih materijala. Očnjaci nam nisu ni zupčasti ni stožasti već su mali, spljošteni i tupi te funkcioniraju poput sjekutića. Predkutnjaci i kutnjaci su donekle četvrtasti, spljošteni, kvrgavi, a služe za drobljenje, mljevenje te za pretvaranje hrane u kašu.

Ljudska slina sadrži enzime za razgradnju ugljikohidrata, tzv. amilaze iz sline. Ti su enzimi odgovorni za razgradnju škroba. Jednjak je mali te pogodan za prolazak sitnih, mekanih loptica dobro prožvakane hrane. Ako jedemo brzo, gutajući velike količine hrane ili gutajući vlaknastu i/ili slabo prožvakanu hranu (kao što je meso) možemo se ugušiti.

Ljudski želudac ima samo jednu komoru te je blago kiselkast (klinički gledano, kad osoba ima pH želuca u kojem se nalazi hrana manji od 4-5, postoji razlog za zabrinutost). Volumen želuca zauzima 21-27% ukupnog volumena probavnog sustava čovjeka. Želudac služi za pohranjivanje i miješanje hrane. Tu se također obavlja miješanje hranjivih tvari sa tekućinom te se regulira njihov ulazak u tanko crijevo. Ljudsko tanko crijevo je dugo, u prosjeku 10-11 dužina tijela (naše tanko crijevo je u prosjeku dugo 6-9 metara. Ljudsko se tijelo mjeri od vrha glave do kraja kralježnice i u prosjeku je dugo oko 60-90 centimetara u čovjeka normalne, prosječne visine).

Čovjekovo debelo crijevo izgleda kao da je podijeljeno na kesice, što je svojstveno i biljojedima. Rastezljivo debelo crijevo u poprečnom je presjeku puno veće od tankog crijeva i prilično je dugo. Ljudsko debelo crijevo je odgovorno za apsorpciju vode i elektrolita te za proizvodnju i apsorpciju vitamina. Tu se također odvija fermentacija vlaknastog biljnog materijala, uz proizvodnju i apsorpciju značajnih količina energije (iz nepostojanih kratkih lanaca masnih kiselina).

U kojoj mjeri se odvija fermentacija i apsorpcija metabolita u čovjekovu debelu crijevu, tek se nedavno počelo istraživati.

U zaključku možemo reći da je građa ljudskog probavila ista kao u 'predanih' biljojeda. Ljudska vrsta ne pokazuje miješane crte u građi probavila kako bi to bilo za očekivati i kako obično pronalazimo u svejeda kao što su to medvjedi i rakuni.

Prema tome, uspoređujući čovjekov probavni sustav s onim u mesojeda, biljojeda i svejeda možemo zaključiti da je čovjekov probavni sustav dizajniran za probavu samo biljne hrane.

Zamislite sada da više nema klaonica, noževa i mesnica, i da ste se našli oči u oči s kravom koju želite pojesti. Imate samo svoje prirodno oružje - vaše ruke i zube - i tu kravu trebate ubiti kako bi ste došli do hrane. Biste li to mogli učiniti? Skočiti na nju i pregristi joj vrat? Zar mislite da bi sa zecom koji je znatno manji od krave bolje prošli? Čak i da mu slomite vrat, zar bi ga raskomadali vlastitim zubima?!?

'Ljudi jednostavno nisu pripremljeni za jedenje mesa. Stavite u kolijevku dijete i uz njega zeca i jabuku. Ako se počne igrati s jabukom, a pokuša pojesti zeca - kupit ću vam novi auto!' - Harvey Diamond (pisac)

Zablude o vegetarijanstvu

Vegetarijanstvo je način života, životni stil. Još uvijek se vegetarijanstvo smatra odricanjem, žrtvovanjem, kao da su mrtve i napaćene životinje gurmanski užitak. Još uvijek se vegetarijanstvo smatra nesigurnim za zdravlje, čak i opasnim za djecu i mlade, kao da su mrtve i napaćene životinje savršene za zdravlje. Svaki se vegetarijanac, kao i onaj koji će to tek postati, svakodnevno suočava s neznanjem, predrasudama i s toliko pogrešnih informacija o vegetarijanstvu, ekologiji, ljudskoj prehrani i zdravlju da je naprosto nužno voditi iste bitke iz dana u dan...
U raspravi će često netko reći da vegetarijanci u svojoj hrani ne dobivaju dovoljno bjelančevina

Istina je suprotna - vegetarijanci dobivaju bjelančevine iz istih izvora odakle i drugi ljudi: žitarice, povrće mahunarke... Ali odbacivanjem mesa, vegetarijanci izbjegavaju nagomilavanje bjelančevina životinjskog podrijetla. Te namirnice, osim toga, sadržavaju masti, kolesterol, pesticide i antibiotike, što otežava rad probavnih organa, a osobito jetre i bubrega. Umjesto prijašnjih 15-20 posto kalorija u obliku bjelančevina i 40-50 posto u obliku masti, suvremeni nutricionisti savjetuju da u svakidašnjoj prehrani bude 10-15 posto bjelančevina, a samo 5-10 posto masti.
Drugi česti prigovor vegetarijancima glasi: biljne bjelančevine lošije su od životinjskih

Ta zastarjela tvrdnja temelji se na pogrešnoj pretpostavci po kojoj bi ljudske bjelančevine trebale imati isti sastav od osam osnovnih aminokiselina kao i životinjsko meso. Danas je poznato da se otprilike 80 posto bjelančevina koje čovjek uzima potroši u organizmu na gradnju 14 aminokiselina koje nisu osnovne, te se troše za proizvodnju energije ili pohranjuju u obliku masnoće. Naše tijelo ima sposobnost da samo izdvoji sve bitne aminokiseline iz biljnih bjelančevina koje su mu potrebne. Osim toga treba znati da tijelo ne može apsorbirati bjelančevine već ih razgrađuje i uzima si aminokiseline koje mu trebaju.
Kažu da vegetarijanci nemaju uravnoteženu prehranu

Većina se vegetarijanaca hrani standardno, ponajprije koristeći četiri skupine hrane: žitarice i mahunarke, lisnato povrće i voće. Meso ugrožava ravnotežu u tijelu tako što njegovim unošenjem stvara višak masti, kolesterola, pesticida, hormona i antibiotika. Meso, također, sprječava normalnu apsorpciju bitnih hranjivih sastojaka, jer vezuje kalcij iz kostiju i preopterećuje probavni sustav.
Meso je koncentrirani hranjivi paket

Meso je prije svega koncentrirani izvor masti, kolesterola, pesticida, hormona i ostataka antibiotika.

Ljudi koji ne jedu meso su zdraviji, manje pate od uobičajenih kroničnih bolesti i dulje žive od onih koji jedu meso. To potvrđuju milijuni vegetarijanaca širom svijeta, a također i znanstvena istraživanja. No godine tradicije i običaja, ako i propaganda mesne industrije, učinili su svoje i nametnuli stav da je nemoguće preživjeti i ostati zdrav bez jedenja mesa. Istina je upravo suprotna!
I povrće i voće također su zagađeni pesticidima

Na nesreću, tako je. Ali dobro je što vegetarijanci mogu trljanjem i pranjem četkom otkloniti barem dio otrovnih supstancija s površine voća i povrća. A mesojedi meso ne mogu oprati od otrovnih sastojaka nikakvim pranjem. Životinje koje jedu zatrovanu stočnu hranu talože pesticide i koncentriraju ih u svojim masnim naslagama u omjeru i do 20:1.
Gradnja ljudskog tijela predviđena je za mesožderstvo

Istina je dijametralno suprotna. malena usta, oblik zubi, pH faktor u slini, veliki želudac, dužina crijeva kod ljudi obznanjuje nedvojbeno kako je posrijedi ustrojstvo predviđeno za jedenje plodova i bilja, a ne trganje životinjskog mesa. Struktura našeg tijela ista je strukturi tijela velikih čovjekolikih majmuna koji su vegetarijanci. Zar možete zamisliti čovjeka kako kao lav trči za antilopom, grize je i trga joj meso vlastitim zubima?
Vegetarijanstvo za odrasle - dobro, ali nije za djecu

Djeca trebaju obilate količine bjelančevina, kalcija i drugih hranjivih sastojaka za svoj rast. Trebaju ugljikohidrate za energiju i vitamine da bi to sve skupa regulirali. Meso je bogato bjelančevinama i željezom, ali isto tako sadrži zasićene masti i kolesterol. Meso, također, oduzima kalcij iz kostiju. Zašto da namećemo djeci nasilje i pritom im ugrožavamo zdravlje? Djeca mogu dobiti sve potrebne sastojke za svoj rast iz balansirane vegetarijanske prehrane koja sadrži širok spektar žitarica i zrnja, mahunarki, povrća i voća. Osim toga upravo djeca najviše dobivaju od vegetarijanstva; zdravo djetinjstvo i odgoj o suosjećanju prema svim živim bićima.
Vegetarijanska je kuhinja suviše složena i odnosi mnogo vremena

Svaka promjena načina života donosi razdoblje u kojemu treba više raditi i uložiti više truda, ali pozitivan je ishod vrijedan ulaganja. Uzmimo, primjerice, vježbanje. Prijelaz na vegetarijanstvo možda je težak, ali kad se priučite, onda čovjek vidi kako je sve jednostavno. Osim toga, za pripremanje većine vegetarijanskih jela i obroka nije potrebno toliko kuhanja i pranja posuđa.
Vegetarijanska je prehrana jednolična

Tko god zna nešto o jelima reći će da to nije istina. Vegetarijanska prehrana nije samo povrće s pare i smeđa riža. Postoje tisuće ukusnih vegetarijanskih jela. Od orijentalnih kao što su suši, tofu, šiškab ili kus-kus do pašteta i namaza, složenaca i variva, vegetarijanskih sendviča, hamburgera, palačinki, salata... popis je neiscrpan. Stotine je različitih sjemenki i zrnja, povrća i voća. Zapravo izbacivanjem mesa prehrana dobiva na različitosti i počinje otkrivanje fantastičnih raznovrsnih okusa.
Vegetarijanstvo je samo prolazna moda

Moda je prolazna, a vegetarijanstvo - zasnovano na zdravstvenim i etičkim povodima - ovdje je već tisuće godina. Još u doba velikih filozofa, Pitagore (VI. st. pr. Kr.) i Platona (427-347. pr. Kr.) koji su bili vegetarijanci i veliki zagovornici vegetarijanske prehrane, vegetarijanstvo je bilo staro tisuće godina, ono nije uopće bilo nova zamisao, a ubrzo će gotovo svi ljudi biti vegetarijanci.
Ništa na svijetu ne može nadoknaditi okus mesa

Mnogobrojni su proizvodi od soje s okusom i sastavom nalik na meso. Na tržištu se nalaze potpuno biljni proizvodi s okusom na meso, kobasice, hrenovke, ribu pa do račića i kaviara. Ako je posrijedi samo okus, onda je danas, bez sumnje, mnogo lakše postati vegetarijanac nego ikad prije. No upravo prelaskom na vegetarijansku hranu mnogi ljudi shvate kako su se monotono hranili i koliko predivnih okusa i kombinacija nudi bezmesna prehrana.

http://www.prijatelji-zivotinja.hr

animal lover wrote:blalblablablalbalbalblala...

Jedno pitanje, jel' ti stvarno u sve to vjerujes?

Da vam iskreno kazem, mozete pricati gluposti kako covjek nije stvoren da bude mesozder medjutim istina je sasvim drugacija. Ljudi koji vise ne znaju sta bi od sebe pocnu nametati drugima svoje nebuloze u vidu raznih sekti poput vegeterijanstva. Ku**c ce fizicki radnik raditi na soji i brokulama, biljke nemaju proteina i to je tacno! Nista ne moze nadoknaditi jaja, mlijeko i meso a pogotovo neka trava.

Uostalom mozda neko i hoce da izgleda ko lesina ja necu...

BTW soja nije dobra za muskarce i plodnost...

Ja ne izgledam kao lesina i krvna slika mi je odlicna .Prije sam bila jako anemicna, a zdanjih godina od kada sam vegetarijanac zeljezo mi se super popravilo .Mnogi vrhunski sportasi su vegetarijanci pa im nista ne fali....
Sretna sam sto niko ne mora umrijeti da bih bila sita

sve mislim da je mojoj maloj afrodizijak sto jedem ko medo
cuj,musko,a lisce da jede zgoljo

animal lover wrote:Ja ne izgledam kao lesina i krvna slika mi je odlicna .Prije sam bila jako anemicna, a zdanjih godina od kada sam vegetarijanac zeljezo mi se super popravilo .Mnogi vrhunski sportasi su vegetarijanci pa im nista ne fali....
Sretna sam sto niko ne mora umrijeti da bih bila sita

Onda nisi jela kako treba... Zeljezo se puno lakse apsorbuje iz mesa, iz biljki nam i nije previse korisno. Ja jedem meso svaki dan min. dva obroka (pileci fileti, riba, teletina) i nisam anemican a BMI mi je oko 20, nemam problema sa holesterolom niti masnim naslagama i krvna slika mi je odlicna.

Drugo, navedi mi vrhunske sportiste vegeterijance? Ne mogu zamisliti sport u kojem misici nisu potrebni.

Poznati sportaši vegetarijanci

Ridgely Abele - Državni prvak u karateu
BJ Armstrong - Zvijezda američke košarke
Surya Bonaly - Prvak u Olimpijskom umjetničkom klizanju
Peter Burwash - Osvajač Davis kupa
Andreas Cahling - Prvak u Body-buildingu
Chris Campbell - Prvak u Olimpijskom hrvanju
Nicky Cole - Prva žena koja je pješačila do Sjevernog pola
Di Edwards - Trkač, Olimpijski polufinalist
Clare Francis - Nautičar
Ruth Heidrich - 6-puta Ironwoman
Sally Hibberd - Prvakinja Britanskog ženskog brdskog biciklizma
Keith Holmes - Svjetski prvak u boksu srednje kategorije
Desmond Howard - Profesionalni nogometaš
Peter Hussing - Evropski prvak u boksu superteške kategorije
Kathy Johnson - Olimpijski gimnastičar
Debbie Lawrence - Svjetska rekorderka u brzom hodanju (Women's 5K racewalk)
Judy Leden - Britanska, evropska i svjetska prvakinja u ženskom zmajarenju (hanggliding)
Sixto Linares - Držač svjetskog rekorda u 24-satnom triathlonu
Carl Lewis - Osvajač 6 Olimpijskih medalja
Cheryl Marek and Estelle Gray - Držači svjetskog rekorda u Cross-country tandemskom biciklizmu
Ingra Manecki - Svjetski prvak u bacanju diska
Bill Manetti - Prvak u Power-liftingu
Ben Matthews - Prvak US Master's maratona
Robert Millar - Biciklist
Dan Millman - Svjetski prvak gimnastičar
Ed Moses - Dvostruki osvajač olimpijske zlatne medaljeu utrci preko prepona na 400m
Martina Navratilova - Legendarna prvakinja u tenisu sa 166 osvojenih naslova, 9 puta prvakinja Wimbledona
Paavo Nurmi - Trkač dugoprugaš, maratonac, osvajač 9 Olimpijskih medalja i 20 svjetskih rekorda
Bill Pearl - Četiri puta pobjednik - Mr. Universe
Bill Pickering - Držač Svjetskog rekorda u plivanju
Stan Price - Držač Svjetskog rekorda u dizanju utega
Murray Rose - Plivač- osvajač mnogih Olimpijskih zlatnih medalja i svjetskih rekorda
Dave Scott - 6 puta pobjednik na Ironman Triathlon of America.
Judith Oakley - Cross Country trkač i 3 puta prvak uVelškom brdskom biciklizmu i Cyclocrossu
Emmil Watson - Gladijator, pobjednik za Englesku
Jane Welzel - Prvak u US National maratonu
Charlene Wong Williams - Olimpijska prvakinja u umjetničkom klizanju

animal lover wrote: Sretna sam sto niko ne mora umrijeti da bih bila sita

I biljke su živa bića


EDIT - DS9 tko je od ovih sportaša bio vegetarijanac za vrijeme sportske karijere?

Martina Navratilova (svjetska teniska prvakinja)

Postala sam vegetarijanka zbog patnji životinja, ali su se pojavile i neke druge dobrobiti. Počela sam se osjećati zdravije - postala sam puno pokretljivija, što je jako važno za sportaša. Osim toga, bilo mi je potrebno puno manje sna, a budila sam se svježija i odmornija. Moja koža je postala kvalitetnija i sada imam više energije. Obožavam biti vegetarijanka.


Ako te zanimaju ostali - googlaj, mada mislim da te ni ne zanima, pitas cisto onako.

DS9 wrote:Martina Navratilova (svjetska teniska prvakinja)

Postala sam vegetarijanka zbog patnji životinja, ali su se pojavile i neke druge dobrobiti. Počela sam se osjećati zdravije - postala sam puno pokretljivija, što je jako važno za sportaša. Osim toga, bilo mi je potrebno puno manje sna, a budila sam se svježija i odmornija. Moja koža je postala kvalitetnija i sada imam više energije. Obožavam biti vegetarijanka.


Ako te zanimaju ostali - googlaj, mada mislim da te ni ne zanima, pitas cisto onako.

Koliko su joj vegetarijanski lobiji platili da izjavi tu glupost?

Romeo 80 wrote:

DS9 wrote:Martina Navratilova (svjetska teniska prvakinja)

Postala sam vegetarijanka zbog patnji životinja, ali su se pojavile i neke druge dobrobiti. Počela sam se osjećati zdravije - postala sam puno pokretljivija, što je jako važno za sportaša. Osim toga, bilo mi je potrebno puno manje sna, a budila sam se svježija i odmornija. Moja koža je postala kvalitetnija i sada imam više energije. Obožavam biti vegetarijanka.


Ako te zanimaju ostali - googlaj, mada mislim da te ni ne zanima, pitas cisto onako.

Koliko su joj vegetarijanski lobiji platili da izjavi tu glupost?

vegetarijanski lobiji?!?!?!
e, ovo je smijesno k'o kino.
ja mislim da mesna industrija ima malo vise love za lobiranje i sl.

a i jaci bi bili od vegetarijanaca ako bi doslo do marisane.

DS9 wrote:Poznati sportaši vegetarijanci

Ridgely Abele - Državni prvak u karateu
BJ Armstrong - Zvijezda američke košarke
Surya Bonaly - Prvak u Olimpijskom umjetničkom klizanju
Peter Burwash - Osvajač Davis kupa
Andreas Cahling - Prvak u Body-buildingu
Chris Campbell - Prvak u Olimpijskom hrvanju
Nicky Cole - Prva žena koja je pješačila do Sjevernog pola
Di Edwards - Trkač, Olimpijski polufinalist
Clare Francis - Nautičar
Ruth Heidrich - 6-puta Ironwoman
Sally Hibberd - Prvakinja Britanskog ženskog brdskog biciklizma
Keith Holmes - Svjetski prvak u boksu srednje kategorije
Desmond Howard - Profesionalni nogometaš
Peter Hussing - Evropski prvak u boksu superteške kategorije
Kathy Johnson - Olimpijski gimnastičar
Debbie Lawrence - Svjetska rekorderka u brzom hodanju (Women's 5K racewalk)
Judy Leden - Britanska, evropska i svjetska prvakinja u ženskom zmajarenju (hanggliding)
Sixto Linares - Držač svjetskog rekorda u 24-satnom triathlonu
Carl Lewis - Osvajač 6 Olimpijskih medalja
Cheryl Marek and Estelle Gray - Držači svjetskog rekorda u Cross-country tandemskom biciklizmu
Ingra Manecki - Svjetski prvak u bacanju diska
Bill Manetti - Prvak u Power-liftingu
Ben Matthews - Prvak US Master's maratona
Robert Millar - Biciklist
Dan Millman - Svjetski prvak gimnastičar
Ed Moses - Dvostruki osvajač olimpijske zlatne medaljeu utrci preko prepona na 400m
Martina Navratilova - Legendarna prvakinja u tenisu sa 166 osvojenih naslova, 9 puta prvakinja Wimbledona
Paavo Nurmi - Trkač dugoprugaš, maratonac, osvajač 9 Olimpijskih medalja i 20 svjetskih rekorda
Bill Pearl - Četiri puta pobjednik - Mr. Universe
Bill Pickering - Držač Svjetskog rekorda u plivanju
Stan Price - Držač Svjetskog rekorda u dizanju utega
Murray Rose - Plivač- osvajač mnogih Olimpijskih zlatnih medalja i svjetskih rekorda
Dave Scott - 6 puta pobjednik na Ironman Triathlon of America.
Judith Oakley - Cross Country trkač i 3 puta prvak uVelškom brdskom biciklizmu i Cyclocrossu
Emmil Watson - Gladijator, pobjednik za Englesku
Jane Welzel - Prvak u US National maratonu
Charlene Wong Williams - Olimpijska prvakinja u umjetničkom klizanju

DS9? jel ovo znaci deep space nine ili?:)
znas sta je meni problem samo kod navodjenja ovih poznatih vegetarijanaca? selektivnost i licemjerstvo!! svi rado navode kao poznate vegetarijance neznam Ghandija,da Vincia,Einsteina i sl.ono u fazoni dobri ,pametni,tolerantni i humani ljudi, al' niko jos da navede da je i Adolf Hitler (jest taj adolf hitler!! ) bio VEGETARIJANAC

..a ovaj animal lover:) treba mi vremena da probavim sve gluposti iznesene tu!!

callmethebreeeze wrote: ja mislim da mesna industrija ima malo vise love za lobiranje i sl.

a i jaci bi bili od vegetarijanaca ako bi doslo do marisane.

Auuuuuuuuuuuuu, sad kad te se dovežu DS9 i animal lover, odmah će ti reći da i vegetarijanci iako pasu travu unesu dovoljno proteina da drže mišićnu masu spremnu za obračun s "mesarima"

Uz duzno postovanje ali uzeo sam za probu par imena sa tog spiska i svi su postigli vrhunske rezultate u doba kada nisu bili vegeterijanci, osim toga skoro svi su jeli mlijeko i jaja. Za vecinu iskreno nikada nisam ni cuo...

Zašto je povrće zdravo?

'Što mislite, što bi se dogodilo da ne jedete ništa osim mesa - svih vrsta mesa - mliječnih proizvoda i jaja. Umrli bi, vjerojatno u roku od godinu dana. Što bi se dogodilo da jedete raznoliku vegansku ili vegetarijansku hranu, uključujući voće, povrće, grahorice, žitarice, orašaste plodove i sjemenke? Vjerojatno ćete biti puno zdraviji od većine ljudi danas.'*

Mnogi ljudi misle da je potrebno jesti meso i mliječne proizvode zbog proteina kojeg ima puno u mesu. To je stara zabluda. Neke biljke kao što su soja, grah, pšenica i mnoge druge sadrže veliku količinu proteina kao i meso. A usto, i gomilu raznih vitamina, kompleksnih ugljikohidrata i još mnogo toga što se inače ne može naći u mesu. Danas je dokazano da ljudima i ne treba toliko proteina, a ono što je zabrinjavajuće jest da su pronađene veze između konzumiranja prevelike količine životinjskih proteina i današnjih čestih bolesti.

Znanstvenici Milanskog univerziteta i bolnice Maggiore, dokazali su da proteini porijeklom iz povrća mogu držati kolestorol u krvi na niskoj razini. U svom izvještaju Britanskom medicinskom časopisu The Lancet, D.C.R. Sirtori je zaključio da ljudi skloni višku kolesterola u krvi koji je povezan s bolešću srca 'mogu imati koristi od prehrane u kojoj proteine dobivaju samo od povrća.'

Dr. Paavo Airola, vodeći autoritet za prehranu i prirodnu biologiju, kaže: 'Službena preporuka za potrebe proteina u ljudskoj prehrani se smanjila sa 150 g, koja je preporučena prije 20 god., do samo 45 g. Zašto? Zato što su pouzdana istraživanja, provedena po cijelome svijetu, pokazala da nam nije potrebno toliko proteina, i da je naša dnevna potreba za proteinima samo 30 do 45 g. Količine proteina iznad ove vrijednosti pokazale su se ne samo nekorisnima, nego i opasnima za tijelo, i može ih se povezati s bolestima kao što su rak i bolesti srca. Da bi se dostigla dnevna potreba od 45 g proteina, nije potrebno da se u prehrani nalazi meso; ta se količina može postići i 100% vegetarijanskom prehranom na bazi žitarica, voća, povrća i koštuničavog voća.'

Žitarice, mahunarke i koštuničavo voće koncentrirani su izvori proteina. Kikiriki i leća imaju, primjerice, više proteina od iste količine hamburgera, svinjetine ili goveđeg odreska.

Ipak, nutricionisti su do nedavno mislili da samo meso, jaja i mliječni proizvodi sadrže potpune proteine (koji sadrže 8 amino-kiselina koje ne proizvodi tijelo), i da su svi proteini porijeklom iz povrća nepotpuni (t.j. da u njima nedostaje jedna ili više gore navedenih amino-kiselina). Istraživanja provedena u Karolinskom institutu u Švedskoj i u Max Planck institutu u Njemačkoj su, međutim, pokazala da većina povrća, voća, sjemenki, koštuničavog voća i žitarica izvrsni izvori kompletnih proteina. U stvari, njihove proteine organizam lakše prihvaća nego proteine dobivene iz mesa, a njihovom potrošnjom se u tijelo ne uvode toksini. Skoro je nemoguće ne dobivati dovoljno proteina ako jedete dovoljno prirodne, nerafinirane hrane. Zapamtite, carstvo povrća je pravi izvor svih proteina. Vegetarijanci ih dobivaju 'direktno' umjesto iz druge ruke jedući životinje.

Uzimanje prevelike količine proteina čak smanjuje tjelesnu energiju. U nizu komparativnih testova za mjerenje izdržljivosti, provedenih od strane Dr. Irvinga Fishera s Yale-skog sveučilišta, vegetarijanci su pokazali dva puta bolje rezultate od onih koji jedu meso. Kada je Dr. Fisher smanjio proteinski unos u nevegetarijansku grupu za 20%, njihova je efikasnost porasla za 30%. Veliki broj drugih istraživanja pokazao je da pravilna vegetarijanska prehrana daje više energije nego meso. Studija, koju su proveli Dr. J. Iotekyo i V. Kipani na Briselskom sveučilištu, pokazala je da su vegetarijanci bili sposobni izvršavati fizičke testove dva do tri puta dulje nego mesojedi prije nego bi se umorili, kao i da su se vegetarijanci oporavljali od umora tri puta brže nego mesojedi.

Osim toga, treba naglasiti da ljudsko tijelo ne može absorbirati proteine već se oni moraju rastaviti na aminokiseline te tijelo uzima one koje treba i gradi proteine.

Postoje gomila proizvoda za nadomjestak mesa i mlijeka i mliječnih prerađevina, kao što je voće (sušeno, svježe, konzervirano, smrznuto, mljeveno, iscijeđeno), rižino mlijeko ili mlijeko od soje koje je izuzetno hranljivo i sadrži dosta proteina i još mnogo toga, zatim soja koja je poznata po tome što sadrži svih 8 najvažnijih aminokiselina koje su potrebne ljudskome organizmu, orašasti plodovi, sjemenke, mahunarke, žitarice, zeleno povrće, krumpir, rajčica, tjestenina i tako dalje, i tako dalje. Kinezi smatraju soju jednom od nekoliko svetih biljki. Što zapravo nije ni čudo, s obzirom da se od soje pravi meso, salama, hrenovke, kobasice, sir i mlijeko.

The British Medical Association: '...u Zapadnom svijetu nije bilo niti jednog slučaja bolesti zbog manjka bjelančevina, uzrokovanih vegetarijanskom ili veganskom prehranom!'

Ulja su isto važan sastojak zdrave prehrane i ona se mogu naći u sjemenkama i raznom voću i povrću. Zato je bolje izabrati razno voće i povrće nego meso i mliječne proizvode koji u sebi sadrže mnoštvo zasićenih masnoća odnosno kolesterola što je pravi otrov za ljudski organizam.

Željezo je odgovorno za zdravlje crvenih krvnih stanica koje prenose kisik po tijelu. Nedostatak željeza, poznat kao anemija, je jedan od najvećih prehrambenih problema današnjice.

Željezo se nalazi u mesu, ali ga ljudi puno teže absorbiraju pa stoga i liječnici preporučuju biljne izvore poput mahunarki, žitarica, sjemenki, cikle, lisnatog povrća - špinata, salate, blitve, sušenog voća i dr.

The British Medical Association: 'Nedostatak željeza kod vegetarijanaca nije ništa veći nego kod nevegetarijanaca'.

*Odlomak iz knjige Kako postati, biti i ostati vegetarijanac ili vegan britanske autorice Juliet Gellatley

http://www.prijatelji-zivotinja.hr