kopirano :
"Kako nastaju prezimena?
Većina nas (možda krivo mislim) gleda na prezime kao nešto što je nepromjenjivo gledajući stotinama godina u našu prošlost.
Promatramo prezimena u svijetu na način kao da ih ljudi nasljeđuju na isti način kao i mi u Hrvatskoj.
Ipak to nije tako.
Jeste li znali da je npr. Turska dobila prezimena tek za vladavine Mustafe Kemalpaše Ataturka (1881-1938) tek 1933. godine?
Jeste li znali da po nekim pretpostavkama do 12. stoljeća prezimena u Hrvatskoj nije ni bilo?
Jači val stalnih i nasljednih prezimena zbio se u katoličkom svijetu tek poslije Tridenstskog koncila (1545-1563).
Tada je crkva zaključila da se zbog čestih krivoženstava, incesta i sl. obvezatno uvedu i vode matice rođenih, vjenčanih i umrlih i da se svakom djetetu na rođenju uz osobno ime upisuje i prezime.
Završna etapa razvitka hrvatskih prezimena okončana je Jozefinskim patentom 1780. godine.
Od tada je službena dvočlana imenska formula od osobnog prezimena ozakonjena i obvezatna.
Prezimena se ipak nisu lako udomaćivala u seoskim sredinama.
Ona se u njima nisu gotovo ni upotrebljavala, jer je ondje i dalje živjela domaća neslužbena imenska formula, u kojoj nadimak, obiteljski ili individulani, obavlja funkciju prezimena.
Ako Vas zanima više o postanku… nastanku prezimena, i svega ovog što sam ja naveo najbolje je da pročitate knjigu «Hrvatska prezimena» dr Petra Šimunovića."
..."· Onomastika ili onomatologija je grana etimologije, a proučava porijeklo imena i prezimena (patronimika) te geografskih imena (toponomastika, imena mjesta). Dakle, zadatak je etimologije tražiti etimon, postanak i prvobitno značenje riječi. Onaj prvobitni, prajezični oblik riječi (korjen) iz koga su se razvile srodne riječi te koje su puteve prošle dok su došle do svog sadašnjeg oblika. Znači etimolog mora biti dobar poznavatelj povijesti, arheologije i etnologije da bi mogao objasniti prilike u doba stvaranja riječi, a ne samo jezika ( područje lingvistke). Iako o prezimenima ne razmišljamo tako i oni su „narodnosni i jezični spomenici“ o kojima ne znamo mnogo.
Kako je jezična djelatnost sasvim kompleksna društvena pojava, proučavanje izlazi iz okvira samo jedne nauke i vezano je za svaku nauku koja proučava čovjeka i ljudsko društvo. Tako govorimo o lingvističkim disciplinama poput psiholingvistike, sociolingvistike, etnolingvistike, a ako govorimo o istraživanju motiva nastanka prezimena u području smo socioonomastike.
Četiri su temeljne skupine naših prezimena:
· Prezimena krvnog srodstva ili čiji si?
· Nadimačka prezimena ili kakav si?
· Etnonimi i etnici ili otkud si?
· Prezimena motivirana zanimanjem ili što si?"
