Ulaganje na burzu za početnike

[fuXa.ba]

Ova dionica ima potencijala!!
CASPIAN OIL & GAS LTD. REGISTERED SHARES O.N
WKN: A0DNY9
ISIN: AU000000CIG9
Samo neznam da li je ima na SASE??!!

Ova predstavljena dionica je samo moje misljenje i ne znaci da je i vi morate da kupite ili nesto slicno

Sve najbolje

[ahuseino]

Ovakih knjiga ima jedna pola milijarde
Da je autor ove knjige tako pametan ne bi pisao knjigu nego bi svoje pare zaradio na berzi ili??


I ja sam novajlila sto se tice berza itd.... ali najvaznija ti je danas INFORMACIJA i kako tumaciti tu informaciju i jos uz to treba malo srece

Ovo je moj virtualni depot sa kojim se malo igram

Pa dobro ti ide za pochetnika

20%+ u 4 mjeseca kad S&P 500 gubi (10%+)

Mnogi fund manageri na Wall St. se ne bi mogli pohvaliti ovakvim performansama.

Ne trebaju tebi knjige

[fuXa.ba]

Sreca drugar
A imali instinkt slusaj sta ti stomak kaze

Citaj i tumaci informacije vjeruj mi da nekad sijedim pred monitorom i procitam jedan te isti text to 3 puta da bi shvatio sta pise
Bilo je kod dionica koje sam promatrao fantasticne vijesti ali nazalost taj isti dan dionica je izgubila pod -20%

E sada ako nekoga zanima odakle ja vucem informacije mogu postaviti nije problem

Puno poz
The fuxaaaa

[AO83]

Investicijske Strategije za Pocetnike
Autor: Alem Omerhodžić 16 June, 2008

“Pratite moje savjete i postanite milioneri!”, “Kupite moju knjigu, i naucite kako pretvoriti $1000 u $1000000....”, “Za samo $9,99 mjesecno mozete konacno postici finansijsku sigurnost..”...

Ovo su samo jedna od mnogih obecanja koje mozemo vidjeti u americkim magazinima, novinama, TV showovima i ostalim medijskim formama koje dohvacaju brojne stanovnike koji su zbunjeni sta se trenutno desava sa americkom berzom. Prosijecni amerikanac je zabrinut za svoj penzijski fond koji je izlozen trzisnim rizicima. Gledajuci vecernje vijesti covjek dobije misljenje da cijeli svijet propada, da ne postoji nista pozitivno u ekonomskom/finansijskom trzistu, i do toga je doslo da neki “strucnjaci” tvrde da sva savremena industrijska izumijeca nece vise biti korisna jer necemo biti u stanju priustiti potrebnu kolicinu nafte da ih koristimo.

Smak svijeta?!? Hmm... Koliko puta je moguce da se smak svijeta dogodi?! Ako se dobro sjecam vec smo otisli u propast 1999/2000 godine tokom Y2K krize!?

Normalna je stvar da investitore uhvati panika od moguce recesije i da pocnu da razmisljaju da povuku svoj novac sa trzista, ali ako uzmemo u obzir da Sjedinjene Americke Drzave prodju kroz recesiju prosijecno svake 4.75 godine (Od 1940-tih americko trziste je proslo kroz 10 recesija), i da prosijecna recesija traje 216 dana (Global Financial Database, Haver, i Citi Investment Research) onda prema ovim cinjenicama iskusni investitori i portfolio menadzeri ce iskoristiti pad na trzistu i kupiti dionice cija vrijednost je nisko procijenjena zbog poteskoca na trzistu.

Mnogo puta cujemo pitanje poput “Ako smo uvijereni da prolazimo kroz recesiju i da ce trziste da opada, zasto onda da ne povucemo kapital i vratimo se na trziste kad recesija prodje!?” Mada se ovo cini kao odlicna ideja ali u njoj postoji jedan ogromni kiks – veoma je tesko predviditi dane kada se desi najveci porast na trzistu, i ako promasimo samo nekoliko dana rasta, onda nas investicijski portfolio moze potencijalno biti ostecen i u dvocifrenim procentima. Takodje, recesija je unazadno mjerilo trzista. Zapravo jedini nacin da znamo za sigurno da li trziste prolazi kroz recesiju jeste kada imamo dva uzastopna kvartalna (6 mijeseci) pada GDP-a. Sto znaci – ako uzmemo u obzir da prosijecna recesija traje 216 dana, onda po statistici dolazimo u zakljucak da u momentu kada zasigurno mozemo zakljuciti da smo u recesiji (180 dana pada GDP-a) vec tada treba da se pripremamo za preokret na trzistu i kraju recesije.

Opasno bi bilo negirati cinjenicu da se trenutno svijetska trzista nalaze u nepogodnim vremenima, i da postoji sansa da najvece svijetsko trziste, SAD i EU, krece u recesiju. Trenutno se nalazimo u globalnoj inflaciji koja prijeti ubrzanom sporenju svijetskih ekonomija. Multinacionalne korporacije nam daju znakove da njihovi izvjestaji zarade nece zadovoljiti mnogobrojne dionicare i analiste. Sve su ovo veoma ozbiljne cinjenice koje zastrasuju mnoge investitore da uloze svoj novac u trziste. Rizici apsolutno postoje!

Ali zelim da budem veoma jasan da ulaganje u dionicko trziste i fondove se nemoze porediti sa kladjenjem. Niko, pa ni najuspijesniji investicijski savjetnici i portfolio menadzeri, nemogu obecati svojim klijentima da ce od njihovih 1000 eura pretvoriti u 100,000 za nekoliko godina. (Postoje slucajevi silnih obecanja nekih sumnjivih bankera, i o ovim mastovitim obecanjima cesto mozemo citati u sekcijama “Crne Hronike” u lokalnim i finansijskim novinama.) Ali sa sigurnoscu tvrdim da solidna dionica ili fond ce biti bolja investicija novca nego cuvanja tog istog novca u bankovskom racunu u dugorocnom pogledu.

Slusajuci mnoge americke strucnjake koji su ostvarili zavidne rezultate godinama rukovodeci investicijske fondove, onda mozemo doci u zakljucak da postoje metode uspijesne investicije. Ako budemo koristili slijedece savijete, onda su sanse na nasoj strani da mozemo se nadati zadovoljavajucem povratu na nas novac ulozen u trziste, ali i takodje umanjiti nase gubitke tokom trzisne korekcije kroz koju trenutno mnoga svijetska trzista prolaze. Posto je americko trziste u panicnom stanju, naredni savjeti su veoma aktuelni i smatrani kao “sigurnosni” potezi. (Licno, ne svidja mi se koriscenje rijeci “sigurnosni”, vise mi odgovara “manje rizicni”)

1. Koristite Profesionalne Savjetnike. Vas novac je vrijedan, i u vasem je interesu da vas predstavlja neko ko se profesionalno bavi investicijama. Mada svi smo culi fantasticnu pricu kako je neki totalni neznalica ulozio novac u neku nepoznatu dionicu i imao nevjerovatne rezultate, ipak sanse su da za svaki slucaj uspijesnosti neznalica, postoji dosta vise slucaja totalnog gubitka novca slabo informisanih investitora koji su izgubili novac. Izaberite savjetnika koji vec ima dokazane uspijesne rezultate.

2. Odradite Detaljano Istrazivanje. Saznajte gdje ulazete novac citajuci finansijske izvjestaje, kondiciju na trzistu, industrijska desavanja itd itd... Ovi faktori se cesto mijenjaju, nekada i dnevno, tako da je preporucljivo da najmanje sedmicno pratite desavanja na trzistu i kako to utice na vas portfolio/fond.

3. Diversifikacija. Nije preporucljivo da ulozite svoj kapital u samo jednu dionicu, ili sektor. Diversifikacija ne znaci samo mnostvo kompanija, vec i industrija. Ulozite u razlicite industrije a ne u razlicite firme koje se nalaze u istom sektoru.

4. Uvijek izaberite vodju industrije. Cesto se investitori zbune i ne primjete razliku izmedju atraktivne industrije i kvalitetne kompanije. Naprimjer – prije nego sto se desio krah kreditnog trzista, bankarstvo/finansijska industrija je postizala rekordne rezultate. Tako da mnogi investitori nisu primjetili razliku izmedju Bear Stearn-a i Goldman Sachs investicijske banke jer su obadvije banke imale odlicne rezultate. Medjutim kada se je dogodio pad i poceli otpisi imovine izgubljene kroz subprime hipotekarne kredite, Bear Stearn je propao dok vodja industrije (investicionog bankarstva/brokerska kuca) Goldman Sachs je jos uvijek ostala respektabilna firma. Ne znaci da i Goldman Sachs nije pretrpio gubitke, ali ipak njihovi gubitci su daleko manji od ostalih manje kvalitetnijih firmi koje se nalaze u istoj industriji.

5. Imali smisla vasa investicija!? Warren Buffet tvrdi da svaka njegova investicija je bila bazirana pod pitanjem da li investicija ima smisla. Jeli logicne ili nije? Uzimjuci u obzir Buffet-ove rezultate kao investitor, onda je tesko napraviti argumenat protiv njegovih metoda.

6. Iskoristite paniku na trzistu/Skepticno propratite euforiu. Trenutno je idealno vrijeme kupiti mnoge dionice kvalitetnih kompanija cija je vrijednost opala zbog spekulacija i investitorske zabrinutosti stanja trzista. Skupite hrabrosti i ulozite u kompanije koje imaju solidne finansije (balance sheet) i ciji proizvodi su smatrani najboljim na trzistu. Ne dozvolite da vas uhvati euforia i da ulozite novac u spekulativne kompanije koje imaju kratko-trajnu vrijednost.

Opet ponavljam ovo su samo neki od mnogih savjeta koji kruze po americkim formama medija od poznatih investitora poput Warren Buffet-a i Jim Cramer-a. Neki savjeti mogu biti veoma pomocni dok drugi mozda uopste nece biti relevantni vasim prilikama. Ali u svakom slucaju, u nasoj je koristi da budemo sto vise informisani.

PS Samo nesto za kraj – prema popularnoj investicijskoj stranici Motley Fool, za ulozenih $100 (i reinvesticijom dividenda) u McDonald’s datuma 04/01/1971, trenutno bi tih $100 vrijedilo $18,842 dok ista investicija u Altriu bi vrijedila $74,600. Ovo je cinjenica, i najjaci argument protiv skepticara koji misle da je najbolje cuvati novac ispod jastuka.

Ovakih knjiga ima jedna pola milijarde
Da je autor ove knjige tako pametan ne bi pisao knjigu nego bi svoje pare zaradio na berzi ili??


I ja sam novajlila sto se tice berza itd.... ali najvaznija ti je danas INFORMACIJA i kako tumaciti tu informaciju i jos uz to treba malo srece

Ovo je moj virtualni depot sa kojim se malo igram

Kakva knjiga? Mislim da komentarises bez citanja...

[klixober]

Evo i ja imam jedno pitanje.Koje firme daju dividendu? Da li ima veze ako su drzavne,ili i privatne dijele dividendu? btw. ovaj put je fina bila dividenda telekoma.

[fuXa.ba]

Da dobiješ dividendu moraš naravno da imaš dionice
Dividenda je dio dobiti preduzeća koja se raspodjeljuje akcionarima srazmjerno broju akcija koje akcionari posjeduju.

E sada ne kontam to drzavno??
Zar postoji drzavna dionicarsko drustvo ??!!

[klixober]

Da dobiješ dividendu moraš naravno da imaš dionice
Dividenda je dio dobiti preduzeća koja se raspodjeljuje akcionarima srazmjerno broju akcija koje akcionari posjeduju.

E sada ne kontam to drzavno??
Zar postoji drzavna dionicarsko drustvo ??!!

Pitanje je: od cega zavisi da li ce firma podijeliti dobit u obliku dividende? Imam dionice bht i jos jedne firme koja takodje ostvaruje dobit,ali ne dijeli dividendu kao bht.

[tech10]

Sta da ja radim sa mojim IF Bonus? Kroz prozor?

[omar little]

Da dobiješ dividendu moraš naravno da imaš dionice
Dividenda je dio dobiti preduzeća koja se raspodjeljuje akcionarima srazmjerno broju akcija koje akcionari posjeduju.

E sada ne kontam to drzavno??
Zar postoji drzavna dionicarsko drustvo ??!!

Pitanje je: od cega zavisi da li ce firma podijeliti dobit u obliku dividende? Imam dionice bht i jos jedne firme koja takodje ostvaruje dobit,ali ne dijeli dividendu kao bht.

Od board of directors (ne znam na nashem hebiga). Oni odlucuju koliki procenat profita ce ici u retained earnings odnosno re-investirati se a koliki ce se podijeliti u obliku dividende. Ili da li ce se uopce isplacivati ili ce se svi novci uloziti u razvoj firme. Ovo ti je teorija jerbo ne znam kako u BiH stvari funkcioniraju, ne bi me iznenadilo da je nesto naopako

[AO83]

Da dobiješ dividendu moraš naravno da imaš dionice
Dividenda je dio dobiti preduzeća koja se raspodjeljuje akcionarima srazmjerno broju akcija koje akcionari posjeduju.

E sada ne kontam to drzavno??
Zar postoji drzavna dionicarsko drustvo ??!!

Pitanje je: od cega zavisi da li ce firma podijeliti dobit u obliku dividende? Imam dionice bht i jos jedne firme koja takodje ostvaruje dobit,ali ne dijeli dividendu kao bht.

Od board of directors (ne znam na nashem hebiga). Oni odlucuju koliki procenat profita ce ici u retained earnings odnosno re-investirati se a koliki ce se podijeliti u obliku dividende. Ili da li ce se uopce isplacivati ili ce se svi novci uloziti u razvoj firme. Ovo ti je teorija jerbo ne znam kako u BiH stvari funkcioniraju, ne bi me iznenadilo da je nesto naopako

Slicna je praksa i u Bosni, samo bi napravio jednu malu izmjenu umjesto procenat profita - zapravo ove godine mnoge banke imaju gubitke, ali jos uvijek isplacivaju dividendu. Znaci da koriste procenat prihoda.
Moje shvatanje ovoga jeste da bez obzira na gubitke - ipak isplacuju dividendu zbog toga da unesu koliko-toliko povjerenje u institucionalne investitore, i ocuvaju vrijednost dionice. Mnogi se bune da je ovo cista glupost kada se treba da sacuvava kapital i likvidnost banke, oni jos isplacuju dividendu sa multimilijardnim gubitcima.

[redondo72]

Iz knjige Vuk sa Vol Strita

Briljantni kontrolor vrednosti akcija Džordan Belfort (Jordan Belfort), jedno od najintrigantnijih imena u finansijskom svetu Amerike i nekadašnja glavna figura ozloglašene investicione firme Straton oukmont (Stratton Oakmont), 2003. godine osuđen je na četiri godine zatvora zbog pronevere i utaje poreza u vrednosti od oko 250 miliona dolara. Odležao je kaznu od dvadeset dva meseca i u zatvoru napisao zaprepašćujuću i duhovitu autobiografiju „Vuk sa Vol Strita“ u kojoj je opisao mnoštvo skandala. Od pijanke posle koje je potopio jahtu dugu 51 metar, pada u mlaznjaku „galfstrim“ i hotelskih računa i po 700.000 dolara, pa sve do storije o supruzi i deci koji su ga čekali kod kuće, i mladim brokerima, brzim na jeziku, koji su se ludo provodili, nazivali ga kraljem i prodavali njegove akcije neverovatnom broju klijenata. Svoj prvi novac zaradio je kao tinejdžer prodajući na plaži italijanski sladoled, da bi samo nekoliko godina kasnije zarađivao dvanaest miliona dolara za nepuna tri minuta.

Šokantna priča o zlosrećnom geniju obojena je pohlepom, moći i razuzdanošću. Odrastao je u Kvinsu, u porodici koja je pripadala srednjem staležu. Bio je pametan dečak i vrlo brzo je shvatio da može da vodi dva razgovora odjednom, jedan sa spoljnim svetom, a drugi u sebi, da samo on može da ga čuje. Patio je od nesanice, i još kao dete plašio se sumraka jer je znao da neće moći da zaspi. Po običaju bi zurio u digitalni budilnik i množio minute sa časovima iz dosade, ali i zbog toga što ga je mozak terao da obavlja zadatke koji podrazumevaju ponavljanje. Do šeste godine, kad njegovi vršnjaci nisu znali ni da čitaju, već je množio četvorocifrene brojeve brže nego drugi na kalkulatoru. Nije bio u stanju da zaustavi grozničavi rad mozga programiranog kao kompjuter tako da u svakom momentu da odgovor i predvidi kako će njegove aktivnosti uticati na dalje događaje. Taj unutrašnji glas koji mu je neprestano prolazio kroz glavu omogućio mu je da racionalizuje sve ono što mu se kasnije dešavalo na životnom putu razuzdanosti i hedonizma. To je glas koji mu je pomogao da iskvari druge ljude, manipuliše njima i unese haos u čitavu jednu generaciju mladih Amerikanaca.
Kada je prvog radnog dana na Vol Stritu začuo kako galama i povici odzvanjaju salom Upravnog odbora kompanije LP Rotšild (LP Rotschild), znao je da će mu taj zvuk zauvek promeniti život. To je bio zvuk mladih brokera obuzetih pohlepom i ambicijom da stupe u kontakt sa bogatim vlasnicima kompanija širom Amerike. Znao je da može da obavlja taj posao, pa čak i bolje od drugih. Biti gospodar sveta zvučalo mu je kao veoma uzvišen životni poziv. Imao je 24 godine i samo sedam dolara u džepu. Upravo je pokušavao da se iskobelja iz loše osmišljenog i isplaniranog poduhvata u okviru mesne industrije i industrije plodova mora i bio je u vezi sa Deniz, koju je voleo i kojom je nameravao da se oženi. Da mu je neko tada rekao da će polovina brokera kompanije LP Rotšild raditi za njega, da će zarađivati 50 miliona dolara godišnje, a da će on sam ušmrkavati redove kokaina okružen prostitutkama koje ga gledaju sa divljenjem, rekao bi mu da je sišao s uma. A to je bio samo početak.

Bila je 1987. godina kada je Njujoršku berzu pogodilo divljanje cena akcija, a novopečenih milionera bilo je na svakom koraku. Bilo je to vreme divlje pohlepe, vreme razuzdanog i raskalašnog života. Berza na Vol Stritu jedno vreme prestaje da radi, a firma za bankarske investicije LP Rotšild bila je prisiljena da zatvori svoja vrata. Od tog trenutka nastupa potpuno ludilo.
Uz pomoć Denija Poruša (Danny Porush), druga iz detinjstva, Džordan Belfort pokreće brokersku firmu po imenu Straton oukmont, jednu od najvećih i do sada najsmelijih brokerskih firmi u istoriji Vol Strita. Uradio je nešto što nikom pre njega nije pošlo za rukom. Organizovano je prodavao akcije od pet dolara najbogatijim Amerikancima, koji su činili jedan odsto populacije, dok je, nasuprot tome, siromašnijem delu stanovništva prodavao akcije od jednog penija, i to one koje su imale malu ili uopšte nisu imale neto vrednost. I pre nego što je postao svestan toga, zarađivao je milion dolara mesečno, a po Long Ajlendu se pronela vest da postoji šašava kancelarija, u kojoj samo treba da se pojavite, sledite naređenja i zakunete se na večnu odanost vlasniku, da bi vas on zauzvrat učinio bogatim. Tako su mladi ljudi počeli da se pojavljuju iz svih krajeva zemlje, i to bez najave. Investiranje sa vrlo malom kapitalizacijom Belfort je preobratio u nemoralnu ali unosnu igru, budući da su njegovi frenetični brokeri pod dejstvom kokaina oštrim nastupom i rečima klijentima ulivali strah, navodeći ih da kupe akcije za koje je bilo garantovano da će zaraditi basnoslovne svote – njihova kompanija.

Njihova poslovna strategija bila je kupovina jeftinih deonica, veštačko naduvavanje cena i pravljenje zarade o trošku ostalih, a moto – niko ne sme spustiti telefonsku slušalicu dok klijent ne kupi akcije, ili ne umre. Bili su spremni da klijentima iskopaju oči samo da bi prodali akcije. I tako je na pepelu zgarišta Velikog kraha rođena investiciona bankarska firma Straton oukmont, koja se probila širom Amerike snagom atomske bombe.
Formula koju je Belfort otkrio, a koja je omogućila neverovatno mladim ljudima da zgrću ogromne količine novca, najvećim delom se zasnivala na dve jednostavne činjenice – da većinu najbogatijih, samo jedan odsto Amerikanaca, čine izopačeni kockari, koji ne mogu da odole iskušenju da iznova bace kockice iako znaju da ishod neće biti u njihovom interesu; i da mladi ljudi sa koeficijentom inteligencije Foresta Gampa mogu da se obuče da zvuče poput čarobnjaka dok god im zapisujete svaku reč i potom nastavite da im je ulivate u mozak po dva puta dnevno tokom cele godine.
Belfort je održavao želju ovih ljudi da jure za ostvarenjem svojih snova i svi do jednog ostajali su bez prebijene pare pokušavajući da žive njegovim životnim stilom. Međutim, to im nije polazilo za rukom zato što nisu zarađivali dovoljno. Živeli su sastavljajući kraj s krajem od plate do plate, i to od milion dolara godišnje. Praktično svi do poslednjeg bili su u dugovima do grla, ali s kolima, kućama, jahtama i svim preostalim besmislicama, i kad ne bi dobili jednu platu, zatekli bi se u užasnoj situaciji. Jedna od mladih asistentkinja prodaje, prelepa dugokosa plavuša, kada joj je ponestalo novca, dopustila je da joj, dok je obučena u brazilski bikini sedela na stolici pred članovima Upravnog odbora, obriju glavu za nagradu od 10.000 dolara u gotovini da bi razdužila operaciju povećanja grudi. Plaćao ih je tek toliko da ga vole ali da im uvek bude potreban, a dok im je potreban, smatrao je da će ga se uvek pribojavati.
Celokupan akcenat u Straton oukmontu bio je na lojalnosti i ličnim odnosima. Bio je važan samo jedan zakon – omerta, zakon ćutanja. Takođe, trivijalnosti poput obrazovanja nisu mnogo značile. Mogli ste da imate i završenu školu „Miki Maus“, bilo je važno samo da znate da telefonirate. Zauzvrat, „stratoncima” je bilo dopušteno da priređuju razuzdane zabave, koje su bile toliko dekadentne da su se redovno završavale dolaskom policije. Dopušteno im je i da drže kućne ljubimce u kancelariji. Tu su bile iguane, lasice, miševi, papagaji, kornjače, zmije, mungosi i sve ostale životinje koje bi zaposleni mogli da nabave i plate svojim čekovima. Belfort je reagovao samo kada su doneli šimpanzu u pelenama i na rolerima. Mladi „stratonci“ vodili su ljubav ispod stolova, u toaletima, odeljenjima za garderobu, u podzemnoj garaži i, naravno, u liftu. Da bi održali makar formalni red, izdali su memorandum na osnovu kojeg je zgrada proglašena slobodnom zonom za seks između osam sati pre podne i sedam posle podne. Naravno, niko to nije uzimao za ozbiljno.

Unutar četiri zida sale Upravnog odbora ponašanje normalnog sveta smatralo se rđavim ukusom; kao takvi ste podsećali na nekog ko ubija svaku životnu radost i nastoji da svima pokvari zabavu. Belfortov život počeo je da oličava sklonost ka preterivanju u svemu. Za svoj prvi bonus zarađen na Njujorškoj berzi kupio je beli „ferari“ samo zato što je video da Don Džonson vozi takav u „Porocima Majamija“. Živeo je kao pravi bogataš broker – odsedao samo u predsedničkim apartmanima hotela, vozio najskuplja kola, živeo u kući na plaži, pio najskuplja vina, imao stalno zaposlenu poslugu. Za noć je gubio i pola miliona dolara na kockarskom stolu, spavao są pet prostitutki nedeljno i kupovao im bunde od 80.000 dolara. Sa Denijem Porušom išao je na sve četiri strane sveta u potrazi za što većim brojem pokvarenih i izopačenih radnji i postupaka, kako bi preostali „stratonci” mogli da pomere granice uživanja i zadovoljstva. Upražnjavao je upravo one stvari koje nikada nije mislio da će raditi i družio se s ljudima koji su razuzdaniji od njega kako bi se osećao utoliko normalnijim kada je u pitanju njegov život. Ostavio je svoju vernu ženu Deniz, koja se udala za njega dok nije imao ništa i bila s njim i u dobru i u zlu, zbog dužih nogu i malo lepšeg lica. Seća se da su bili toliko siromašni da su puzali na kolenima da bi sakupili sitniš za šampon. Nakon razvoda platio joj je milionsku sumu, uz još pedeset hiljada dolara mesečno za izdržavanje, iznos koji nije podlegao porezu, da bi otišla mirno bez polaganja prava na reviziju celokupne njegove imovine.

Zbog Belfortovog nezajažljivog apetita za orgije i razvrat drugi brak sa manekenkom Nadin, s kojom je živeo u jednoj krajnje neuravnoteženoj porodičnoj atmosferi sa njihovo dvoje male dece, bio je u raspadu. Drogirao se u količini koja bi zadovoljila i Gvatemalu i već počinjao da se gubi u kokainom izazvanim psihozama. Bio je već toliko ovisan da je jednom prilikom, kada je ostao bez svojih omiljenih tableta „kvaluds“, iz Londona zvao sekretaricu u Njujorku da mu ih u četiri sata ujutru hitno pošalje „konkordom“. Kontroverzne taktike, sudbonosno partnerstvo sa dizajnerom obuće Stivom Medenom i veza sa njegovim istupom na berzi dovele su Belforta s one strane zakona, uvodeći ga u veoma mračan period. Uspevao je da izbegne sudske procese bez imalo muke sve dok uporni i beskompromisni detektiv FBI Gregori Kolmen (Gregory Coleman) nije postao opsednut njegovim slučajem. Belfort je bio primoran da prokrijumčari novac u švajcarsku banku. Međutim, bankar kojeg je odabrao da mu pomogne u novčanim transakcijama uhvaćen je zbog krivičnog dela koje nije počinio, ali je uspeo da se nagodi są federalnim agentima, što je rezultiralo Belfortovim hapšenjem.

Danas, u četrdeset petoj godini, nakon odvikavanja od ovisnosti, kao potpuno nov čovek, Belfort vodi skroman život u Menhetn biču, u ne preterano skupom delu Los Anđelesa, u blizini svoje dece i sada već bivše žene, a zarađuje za život kao pisac.
Kako sam kaže, Bog mu je podario sposobnost da vodi ljude i spozna neke stvari koje velika većina ljudi ne može, ali ga nije blagoslovio uzdržanošću i strpljivošću da ih iskoristi na pravi način. Zbog toga se iskreno nada da će njegova životna ispovest poslužiti kao upozoravajuća priča bogatima i siromašnima; svima koji žive są kašičicom ispred nosa i gomilom pilula u stomaku; ili svakoj osobi koja razmišlja o tome da zloupotrebi božji dar. Kao i svakome ko reši da krene putem mračnih sila i živi u razuzdanom hedonizmu, a pri tome misli da postoji nešto glamurozno u tome da bude poznat kao Vuk są Vol Strita.
Autobiografija „Vuk są Vol Strita“ (Wolf of Wall Street) Džordana Belforta već je prevedena na četrnaest jezika, a uskoro je čeka i objavljivanje kod nas, u izdanju Edukativnog centra „Finesa”. Pravo na njenu ekranizaciju otkupili su Leonardo di Kaprio i Martin Skorseze za 600.000 dolara.



Do šeste godine, kad njegovi vršnjaci nisu znali ni da čitaju, već je množio četvorocifrene brojeve brže nego drugi na kalkulatoru


Belfort je zarađivao dvanaest miliona dolara za nepuna tri minuta


Poslovna strategija: niko ne sme da spusti telefonsku slušalicu dok klijent ne kupi akcije, ili ne umre

[Loreley]

Trenutno se više isplate commodities nego akcije.

[grunt]

Imao bi jedno pitanje za nekoga ko se razumije u ove stvari!Meni je kao laiku veoma cudno da jedna firma koja je izuzetno profitabilna i kako mogu procitati u novinama,firma koja stalno povecava proizvodnju,povecava izvoz i sl. ima cijenu dionica od oko 24 KM.Radi se o Bosnalijeku.Ima mozda i godina dana,vise se sad ni ne sjecam,kada je do mene dosla provjerena informacija da ce cijena dionica Bosnalijeka drasticno opasti.Savjetovao sam prijateljicu da dionice proda,imala ih je u vrijednosti od par desetina hiljada KM,tada je cijena dionice bila oko 90-100 KM.Medjutim ona mi nije vjerovala i cijena dionica se zaista upolovila,ona je tada kupila dionice za jos desetak hiljada,medjutim cijena se ponovo upolovila i ovakva je vec dugo nekih 20-30 KM.
Nakon svega ovoga ide pitanje:u cemu je fol da ovakva firma ima vec duze vremena ovako nisku cijenu dionica?

[grunt]

Imao bi jedno pitanje za nekoga ko se razumije u ove stvari!Meni je kao laiku veoma cudno da jedna firma koja je izuzetno profitabilna i kako mogu procitati u novinama,firma koja stalno povecava proizvodnju,povecava izvoz i sl. ima cijenu dionica od oko 24 KM.Radi se o Bosnalijeku.Ima mozda i godina dana,vise se sad ni ne sjecam,kada je do mene dosla provjerena informacija da ce cijena dionica Bosnalijeka drasticno opasti.Savjetovao sam prijateljicu da dionice proda,imala ih je u vrijednosti od par desetina hiljada KM,tada je cijena dionice bila oko 90-100 KM.Medjutim ona mi nije vjerovala i cijena dionica se zaista upolovila,ona je tada kupila dionice za jos desetak hiljada,medjutim cijena se ponovo upolovila i ovakva je vec dugo nekih 20-30 KM.
Nakon svega ovoga ide pitanje:u cemu je fol da ovakva firma ima vec duze vremena ovako nisku cijenu dionica?

Mogu ti samo djelimicno odgovoriti pitanje, tj na dio na koji se odnsosi posljednji veci pad. Kako je supstina odredila da se umjesto dividende, dionicarima podjele 3 dodatne dionice iz rezerve na svaku 10-tu koju drzi, doslo je i do korekcije cijene. U biti ako si imao 10 dionica koje su na trzistu vrijedile, lupam, 13KM sada imas 13 dionica koje vrijede 10KM, u oba slucaja vrijednost svih tvojih dionica se nije mijenjala, tj ostala je 130KM. Sto se tice ovih drugih vecih padova ni meni nije jasno :s

Hvala ti!

[zlatan01]

Imao bi jedno pitanje za nekoga ko se razumije u ove stvari!Meni je kao laiku veoma cudno da jedna firma koja je izuzetno profitabilna i kako mogu procitati u novinama,firma koja stalno povecava proizvodnju,povecava izvoz i sl. ima cijenu dionica od oko 24 KM.Radi se o Bosnalijeku.Ima mozda i godina dana,vise se sad ni ne sjecam,kada je do mene dosla provjerena informacija da ce cijena dionica Bosnalijeka drasticno opasti.Savjetovao sam prijateljicu da dionice proda,imala ih je u vrijednosti od par desetina hiljada KM,tada je cijena dionice bila oko 90-100 KM.Medjutim ona mi nije vjerovala i cijena dionica se zaista upolovila,ona je tada kupila dionice za jos desetak hiljada,medjutim cijena se ponovo upolovila i ovakva je vec dugo nekih 20-30 KM.
Nakon svega ovoga ide pitanje:u cemu je fol da ovakva firma ima vec duze vremena ovako nisku cijenu dionica?

Pojednostavljeno, cijena dionice pomnozena sa brojem emitovanih dionica je zapravo vrijednost jedne firme. Vrijednost firme varira ovisno od stanja na trzistu, kvaliteta proizvoda (usluga) koje firma proizvodi, profita (gubitka) odnosno rezultata pa sve do politicke situacije u zemlji i svijetu itd. Konkretno na cijenu dionica Bosnalijeka moze uticati i neki faktor koji je nepoznat u uredjenim ekonomijama, kao recimo nepostojanje drzavne inspekcije za kontrolu lijekova i sl. Suprotan efekat bi se desio da Bosnalijek plasira neki novi, efikasan lijek (kontraefekat opet ukoliko se neki njihov lijek skloni sa esencijalne liste ili proglasi stetnim). E sad ako cijena miruje, to znaci da investitori nemaju razlog vjerovati da ce firma imati rast u dogledno vrijeme. Ovdje treba reci da BiH trziste vrijednosnim papirima je jos uvjek u povoju tako da su rijetki investitori koji zaista plasiraju dugorocno (recimo na 10 godina), nego vjerovatno vecina racuna na dobit na kratke staze. Ne znam koliko sam bio jasan...ali barem pokusah

[klixober]

Imao bi jedno pitanje za nekoga ko se razumije u ove stvari!Meni je kao laiku veoma cudno da jedna firma koja je izuzetno profitabilna i kako mogu procitati u novinama,firma koja stalno povecava proizvodnju,povecava izvoz i sl. ima cijenu dionica od oko 24 KM.Radi se o Bosnalijeku.Ima mozda i godina dana,vise se sad ni ne sjecam,kada je do mene dosla provjerena informacija da ce cijena dionica Bosnalijeka drasticno opasti.Savjetovao sam prijateljicu da dionice proda,imala ih je u vrijednosti od par desetina hiljada KM,tada je cijena dionice bila oko 90-100 KM.Medjutim ona mi nije vjerovala i cijena dionica se zaista upolovila,ona je tada kupila dionice za jos desetak hiljada,medjutim cijena se ponovo upolovila i ovakva je vec dugo nekih 20-30 KM.
Nakon svega ovoga ide pitanje:u cemu je fol da ovakva firma ima vec duze vremena ovako nisku cijenu dionica?

Sve dionice su zadnjih godinu dana opale i to nema puno veze sa poslovanjem jer su mnoge kao npr. bh telekom povecale profit,ali cijena dionice je opala.Ima to dosta veze sa politickom situacijom i ekonomskom krizom u cijelom svijetu,ali i tome ce doci kraj

[heinrich]

Dosta diskusije ovdje ima a dionice padaju ili stagniraju:) Ima dosta uticaja i razloga, jedan koji ovdje nije spomenut je da je komisija za vrijednosne papire pocetkom godine donijela odluku u kojoj ogranicava investicione fondove da imaju pojedinacni udio najvise 5% u jednoj firmi, kako bi zastitila najezdu stranog kapitala da pokupuje sve redom i da nase aksamlije izgube kontrolu i vlast nad vecinom uticajnih kompanija (sto ce se morati desiti uskoro). Sta nasa vlast pokusava trenutno, jeste to da zadrze vkasnistvo sto duzi vremenski period (telecom, elektroprivrede itd.) kako bi ih sto bolje prodali (jer su i sami svjesni da ce to morati uskoro), ali hvala Bogu pa svi pametni i obrazovani mladi ljudi rade u privatnom sektoru, tako da drzavni sluzbenici imaju super procijenitelje i savjetnike:) Eto toliko...

P.S. Nadam se iskreno da ce ovaj nivo cijena na berzi promijeniti neke dosadasnje tokove (pijacno trgovanje)..i da cemo se osvijestiti i krenuti ozbiljno da se bavimo privatizacijom i eventualnim razvojem ili preprodajom onoga sto je ostalo od firmi. I da vise necu slusati sanere na ulici kako govore "buraz, oca mi uzeo sam fabriku duhana dionice, rast ce to jel`de", nego da ce ozbiljni strani investitori dobiti mogucnost i prostor da ozbiljno investiraju i ostvare korist i za sebe i za drzavu, pa nek drzava vidi sta ce sa svojim parama:) Siguran sam da ovakvu administraciju i upravu moci finansirati jos jedno 10-ak godina dok ne bankrotiraju skroz:)

Pozdrav

[Master.DKP]

Ima dosta komentara i zapazanja za BH berze, tj sarajevsku berzu. Pored hiljade knjiga koje su napisane o berzi i kako sa njom ziviti i raditi meni jedan od najboljih citate vezanih za berzu je:

"Citava tajna je da kupujes kompanije koje vrijede za pola njiihove cijene. Kupuj 1 $ za 50 centi i ponavljaj tako dok se ne obogatis" Zvuci jednostavno sto i jeste.

Besmrtni Warren Buffett je rekao " Najgore je kupovati dionice kada rastu" zato sto svi tada kupuju, povecava se naglo potraznja, koja povecava cijenu expresno i onda "pada" kasnije dok ljudi spavaju mirno kao da rata nece biti

Dionice i nekretnine se kupuju kada niko ne kupuju, kada su "cijene" u podrumu, kada je kriza itd

[RtrnOfSalisbury]

mozda je negdje i bilo ali dvaput je dvaput:
sta je s porezom: scenario: kupis za 1000 prodas za 2000, jel ti uzimaju sami, ili dajes dobrovoljno ili ... mutis ... ili ti sve ostane

[_veleposlanik]

ja kao veliki nepoznavatelj tih burzi, niti danasnjih prekomplikovanih ekonomskih "besmislica" vam iskreno porucujem: kupujte zlato jer je opalo, i pad se nastavlja... i niposto ga prodavati...

to govore strucnjaci, nije zvanicno jer se radi o lopovskim poslovima, ali zlato je garant vrijednosti pa i kad bi komplet ekonomija otisla u mp3

[zito23]

je li to ovdje nema početnika,sve prof,
Pa kako berza vama sad izgleda,kuda ide ovaj voz (samo za početnike ,da se ovi drugi ne uvrijede)
Pozdrav

[vratnik]

Ja bih da imam love sad kupovao. Ali ne da drzim, vec da prodam brzo. Cini mi se da nije ni bitno sta kupiti, SVE je jeftino.

[Pasiflora]

je li to ovdje nema početnika,sve prof,
Pa kako berza vama sad izgleda,kuda ide ovaj voz (samo za početnike ,da se ovi drugi ne uvrijede)
Pozdrav

suti ne staj mi na muku

Upravo tako
Ali hrabro odlucili cekadi dok ne krene rasti - pa Boze pomozi

[vratnik]

Ko misli da ulaze na berzi, nek' to ucini sada.
(osim ako ne mislite da ce kapitalizam zamijeniti neki drugi sistem drustva?, ja mislim da jos nije do toga doslo, ali da ne tulim bezze)
KUPUJTE!!

[ahuseino]

Ne ulazi sada, a pogotovo ako si pochetnik.

Jesu cijene dole, ali ne znash hoche li jos...


...ma znash... hoche, naravno da hoche...