Forum Klix.ba

mr__bosnjak wrote:

Nabildana_Baba wrote:

mr__bosnjak wrote:Hrvatiziranje bosanskog jezika je nastavak agresije na drugi nacin. A Bosnjaci koji to podrzavaju k´o fol "demokratski" sami sebe(i ostale Bosnjake i Bosance) izdaju jer te rijeci ni Hrvati BiH nisu upotrebljavali prije 92´. Neke rijeci su prihvatljive koje stvarno poticu i iz starog bosanskog ali milijun, tisuca, svibanj i ostalo Ne znam naroda i drzave koji od dojucerasnje agresorske drzave jos krive za genocid uzmaju rijeci a izbacuju svoje.

Daj, molim te, ubuduce ispeci, pa reci. Tisuca i svibanj su rijeci slavenskog porijekla, a i mi smo Slaveni. To su, dakle, i nase rijeci.

Kao prvo nije utvrdjeno nase porijeklo i ja sumnjam da je slavensko jer osim jezika(koji se lahko moze sa strane primit) nema dokaza. Onda i da jesmo zna se kojem jeziku danas te rijeci pripadaju pa nema veze porijeklo.

Tim ''antislavenstvom'' se danas još samo koriste hrvatski ultranacionalistički so called povjesničari i so called genetičari koji prpaju po selima iranskih gorja. Jedan takav kreten, koji kaže za sebe da je prof.
reče neki dan da u Iranu ima neko selo u kojem se priča jezik koji nalikuje na hrvatski . Zamisli kretena. Ono za neku godinu novom iranskom ajatolahu bude ime Trpimir

znam da je to je ipak samo jedan jezik ...

ali

u svakom slucaju suvise je ipak bilo medjusobnih obracuna da bi postojao zajednicki naziv tog jezika.

Da ga je bilo vjerovatno bi se i sporazumjevali a ne ratovali.

neka ga zove kako god ko hoce

Juznoslavenski jezikoslovci svako malo napisu nekoliko novih knjizurina u kojima narodu dokazuju kako posve krivo govori. Ovo je zapravo komicno, jer je njihov pravi posao pracenje i proucavanje prirodnih mijena govora, i jedino bi (i to rijetko) trebali intervenirati u pitanjima standardizacije. Ovako oni umjesto da su nesto poput etnografa ili arheologa, obicno djeluju kao produzena ruka politike, pa evo zadnjih petnaestak godina naglasavaju razlike u tri govora istog jezika. Jedina stvar komicnija od nasih jezikoslovaca su njihovi narodi koji njihovu kritiku shvate i prihvate ozbiljno i krenu se cenzurirati.

Sjecam se kako sam jednom prilikom, negdje sredinom osamdesetih, pricao s prijateljicom koja je studirala jugoslavistiku, i ne znam iz kojeg razloga upotrijebio rijec "vodič". Ova me odmjerila nedokucivim pogledom buduce profesorice i pedantno rekla: "Mislis li reci 'vodič' ili 'vodić'?" I dok je meni ulijetalo tupilo od nekuzenja, "objasnila" mi je kako rijec "vodič" oznacava osobu koja izvodi radnju vodenja (npr. planinarski vodič), dok "vodić" predstavlja predmet, npr. el. provodnik. Naravno da sam joj ja na to netakticno rekao svasta ruznoga, ali onda je ona iznijela nekakve njihove knjizurine u kojima je zaista pisalo to blesavo pravilo.

Moja je poanta ova: jebe se meni zivo sta pise u pravopisu, ako sam uvjeren da govorim i pisem ispravno, ako vecina ljudi tako govori i pise. Ali nasi mudri jezikoslovci sasvim su ravnodusni sto struka - 90% inzenjera, tehnicara, fizicara, elektromontera,... svoje jake i slabe struje salje kroz vodiče, oni donose propis i ponasaju se kao vrhovni sudije - sasvim u neskladu s njihovom stvarnom zadacom. Jer jezik je dio zivog organizma jednog naroda i ne mozes taknuti u njega, a da ne promijenis i identitet toga naroda.

Ali to je samo jos jedan od paradoksa naseg podneblja: ljudi koji trebaju proucavati i njegovati jezik slijepo ga zatiru, dezurni cuvari kulture i tradicije ustvari su nepismeni, oni koji se kunu u narod lazu ga i kradu, a sam taj narod sto se kao nacionalno probudio i postao svjestan svoje samobitnosti, u gorim je govnima nego ikad za svoje nesvijesti.

Mosore,
Usput, kad smo već kod vodiča i vodića - evo šta sam naučila ( iz više izvora):
Dva su znacenja riječi VODIČ:
- onaj koji vodi ljude - turistički, planinarski..
- provodnik ( električni...)
VODIĆ - onaj ko je zaduzen za vođenje pasa, npr. u policiji , vojsci i sl.
U skladu s tim su bile i knjige - u onima iz fizike, tehnike i turizma sam nailazila na vodiče, a u onima o psima - na vodiće!

Jara wrote:Mosore,
Usput, kad smo već kod vodiča i vodića - evo šta sam naučila ( iz više izvora):
Dva su znacenja riječi VODIČ:
- onaj koji vodi ljude - turistički, planinarski..
- provodnik ( električni...)
VODIĆ - onaj ko je zaduzen za vođenje pasa, npr. u policiji , vojsci i sl.
U skladu s tim su bile i knjige - u onima iz fizike, tehnike i turizma sam nailazila na vodiče, a u onima o psima - na vodiće!

Ako možeš da me uputiš, gdje si vidjela da vodić znači onoga koji vodi pse? Onaj koji vodi bilo koga ili bilo šta je vodič (turistički vodič, knjiga uputstava za nešto, električni provodnik isl). A vodić je mali vod. Jer morfem -ić tvori deminutive.

Jara wrote:Mosore,
Usput, kad smo veæ kod vodièa i vodiæa - evo ¹ta sam nauèila ( iz vi¹e izvora):
Dva su znacenja rijeèi VODIÈ:
- onaj koji vodi ljude - turistièki, planinarski..
- provodnik ( elektrièni...)
VODIÆ - onaj ko je zaduzen za voðenje pasa, npr. u policiji , vojsci i sl.
U skladu s tim su bile i knjige - u onima iz fizike, tehnike i turizma sam nailazila na vodièe, a u onima o psima - na vodiæe!

U oba sluèaja se ka¾e vodiÈ.

Ako se pod izvorom mo¾e smatrati lokalna "sendviæana" onda je pravilno sendviæ a ne sendviè

ztluhcs wrote:

Jara wrote:Mosore,
Usput, kad smo već kod vodiča i vodića - evo šta sam naučila ( iz više izvora):
Dva su znacenja riječi VODIČ:
- onaj koji vodi ljude - turistički, planinarski..
- provodnik ( električni...)
VODIĆ - onaj ko je zaduzen za vođenje pasa, npr. u policiji , vojsci i sl.
U skladu s tim su bile i knjige - u onima iz fizike, tehnike i turizma sam nailazila na vodiče, a u onima o psima - na vodiće!

U oba slučaja se kaže vodiČ.

Ako se pod izvorom može smatrati lokalna "sendvićana" onda je pravilno sendvić a ne sendvič

Jara i ztluhcs - znam ja da se kaze i pise vodič i u slucaju osobe i u slucaju provodnika, a znam i da se za mali vod kaze vodić (umanjenica, deminutiv), ali casna rijec, pokazala mi je pravilo, crno na bijelo, u stručnoj knjizi iz koje su ucili na faksu. Kasnije su mi neki zagrebacki kolege potvrdili da su pojedini njihovi srednjoskolski nastavnici inzistirali na tom pravilu. I ne kazem da to pravilo i sada vrijedi (mi vam u Hrvatskoj uostalom trenutno na snazi imamo vise pravopisa - bogata smo zemlja, pa mozemo ).

Naglasak je na uvjerenju nasih jezicnih strucnjaka da mogu bagerima intervenirati u jezik u cilju uspostavljanja "prvobitnog stanja" koje, cini mi se, postoji samo u njihovim glavama.

Negdje u srednjoj skoli (cca 1980) tako nas je docekala promjena u skolskom programu - iz udzbenika fizike je nestala rijec "kondenzator" i umjesto nje je instaliran "kapacitor". Valjda se neko pametan bojao da ce se daci provaljivati da kondenzator ima kondenzat umjesto kapaciteta, sto li? Dok sam dosao do faksa, kondenzator se vratio u skolske udzbenike, i mislim da nitko van nase generacije pojma nema sto je, dovraga, kapacitor.

kekec wrote:
Reina, nekada davno bi slicna tema na kojoj se
konstatovalo da je gornja slika fotomontaza.

mene bi zacudilo da takva konstatacija nije bila a ovako
nista novo

kekec wrote: A vezano za mjesece. Ispade da su nazivi: januar, februar... srpski.

hmm kako li dodje do toga ..


evo nesto za one cisto ako zele da ponove ili nauce sta iz gramatike...
http://personal.inet.fi/cool/blt/gramatika.htm

Za Srbo-Hrvate je citava BiH inace fotomontaza, tako da me ovakve tvrdnje uopste ne iznenadjuju!

Za Srbo-Hrvate je citava BiH inace fotomontaza, tako da me ovakve tvrdnje uopste ne iznenadjuju!

Srbo Hrvate????

Ko su ti ,mislim Serbo Kroati...s koje planete...

Čitam ovu raspravu,i od početka raspravljam sa tezom da Vam Hrvati nipošto ne nameću standard...Radi se isključivo o unutar Bošnjačkoj raspravi...to što izgleda da Vam se jezik kroatizira je samo posljedica
toga što su se u Bosni koristili mnoge riječi istovjetne onima koje se koriste i u Hrvatskoj...
Kada čitam stavove onih koji se osjećaju ugroženima ovim promjenama,ako ih uopće i ima u tolikoj mjeri,pripazite da Vam poenko u
Hrvatskoj ne zahvali što cijelo to naslijeđe nazivate Hrvatskim...


P.S.

Ne mogu shvatiti uvođenje Ilira u ovu raspravu....
Koliko sam shvatio,onaj koji uvede Ilire u raspravu,obranaški se postavlja
pred izrazima tipa uopšte,opština...OK..njegov stav,no zaboravlja da je
i uopšte slavenskog porijekla...tako da nije rasprava između slavenskog ili neslavenskog...već o verziji standarda...

I još nešto..sigurno je da je omjer predslavenskog stareničkog naroda veći nego što se prije pretpostavljalo(razlike ima od regije do regije),također jasno je da se i u kasnijm fazama(17,18,19 stoljeće) razvoja naših nacjija umješalo još stranih primjesa...no koliki god omjer
neslavenskog porijekla bio,slavenski je jezik prevladao.što znači da smo svi Slaveni jer isti i jesu ništa drugo nego jezična skupina....
Da pojednostavim,biti Slavenom znači govoriti Slavenskim jezikom...
A Iliri nikada nisu imali pojma da su Iliri..Tako ih je jdnsotavno nazvala suvremena historiografija...niti jednog trenutka nisu bili niti blizu stvaranja ni kraljevstava niti države,samim tim niti naroda da ne kažem nacije...

zico wrote:
Čitam ovu raspravu,i od početka raspravljam sa tezom da Vam Hrvati nipošto ne nameću standard...Radi se isključivo o unutar Bošnjačkoj raspravi...to što izgleda da Vam se jezik kroatizira je samo posljedica
toga što su se u Bosni koristili mnoge riječi istovjetne onima koje se koriste i u Hrvatskoj...
Kada čitam stavove onih koji se osjećaju ugroženima ovim promjenama,ako ih uopće i ima u tolikoj mjeri,pripazite da Vam poenko u
Hrvatskoj ne zahvali što cijelo to naslijeđe nazivate Hrvatskim...
...

ovo sto sam boldirala je tacno, a to da neko tvrdi da je to naslijedje
Hrvatske to svakako nije tacno , naravno da nije njihovo.... .... eh sad ne znam jel' bas o ovom Bosnjaci raspravljaju ili su
to neki drugi... ni to ne mozemo tvrditi.

procitah svu ovu raspravu i imam nekoliko opaski:
1. posto i dalje koristim izraze istocna i zapadna varijanta te tako i posmatram jezik ovdje, zamolio bih ljude da se napokon odluce koju ce koristiti. naime, u vecini medija primjecujem da ljudi u istoj recenici koriste sufix "irati" i "ovati", ili opcina i uopste. to mi izgleda smijesno.
2. sto se "nepostojanog h" tice (laHko, meHko), isti dozivljavam kao arhaizam koji je u upotrebu vracen iz cistog kaprica.
3. besmisleno je na ovim prostorima praviti striktne jezicke i etnicke podjele jer su se narodi vijekovima mijesali jedni sa drugima.
4. "bosnjacki iliri" su me ostavili bez teksta. ne znam gdje nestade bosanski zmaj koji je poceo citavu pricu. vjerovatno ce se vratiti malo kasnije da nam objasni kako su bosnjaci najcistiji narod nastao direktno od ameba. onda ce se javiti srbi nastali od planktona i hrvati nastali simbiozom ameba i planktona, ali u iranu, a ne na ovim prostorima.

Pa ja ne znam zasto bi trebalo nekom smetati ako neko kaze u istoj recenici opcina ili uopsteno ili u istoj recenici upotrijebi sa "irati" ili "ovati"

u svakom slucaju trebamo se polahko vracati svom bosanskom jeziku pa
se tako polahko korigirati/korigovati ...

BECHO wrote:Za Srbo-Hrvate je citava BiH inace fotomontaza, tako da me ovakve tvrdnje uopste ne iznenadjuju!

Ne bih da me postavljaju tamo gdje mi nije mjesto.
Da se zna za ubuduce!

Drugo, nevezano za to sta je napisano, i dalje tvrdim da je rijec
o fotomontazi. Ko, zasto, s kojim ciljem, ne ulazim u to, ali rijec je
o montazi.
Pogledaj samo boju i vrstu slova, pa ces primjetiti "anomalije".

A ako uradis povecanje, vidjeti ces kako je detaljno obradjeno.

ovo sto sam boldirala je tacno, a to da neko tvrdi da je to naslijedje
Hrvatske to svakako nije tacno , naravno da nije njihovo.... .... eh sad ne znam jel' bas o ovom Bosnjaci raspravljaju ili su
to neki drugi... ni to ne mozemo tvrditi.

Uglavnom Bosnjaci a mi ostali se tu i tamo zericu priključimo....

Ja ne kažem da je to samo hrvatsko nasljeđe,već i hrvatsko između ostaloga,no oni koji se previše opiru promjenama(ne znam da li su stvarno toliko velike) nesvjesno šalju tu poruku..jer ako si primijetila
napisaše da se radi o kroatizaciji....

Pa ja ne znam zasto bi trebalo nekom smetati ako neko kaze u istoj recenici opcina ili uopsteno ili u istoj recenici upotrijebi sa "irati" ili "ovati"

Ja recimo obožavam miksati sva narječja koja znam,a nije mi strano niti
tuđe riječi upotrijebiti...

kekec wrote:

BECHO wrote:Za Srbo-Hrvate je citava BiH inace fotomontaza, tako da me ovakve tvrdnje uopste ne iznenadjuju!

Ne bih da me postavljaju tamo gdje mi nije mjesto.
Da se zna za ubuduce!

Drugo, nevezano za to sta je napisano, i dalje tvrdim da je rijec
o fotomontazi. Ko, zasto, s kojim ciljem, ne ulazim u to, ali rijec je
o montazi.
Pogledaj samo boju i vrstu slova, pa ces primjetiti "anomalije".

A ako uradis povecanje, vidjeti ces kako je detaljno obradjeno.

pa dobro ako mislis da je ovo fotomontaza a jel fotomontaza odnosno izmisljotina da je GRAMATIKA BOSANSKOG JEZIKA izdana za potrebe škola i izdao ju je Frane Vuletić, štampala je bosanska vlada , a bila je u upotrebi do 1911, ali joj je od 1908. promijenjeno ime u "Gramatika srpsko-hrvatskog jezika".

Vodenjak wrote:

capry wrote:@vodenjak
pitas ko je taj ko ce utvrditi sta su korijeni
ja mislim da ih nije moguce utvrditi stoprocentno ali u slucajevima kad to s lahkocom (ja nikad u zivotu nisam izgovorio lako bez h!, cak i prije 90. ) mozemo zasto da se pravimo slijepi kod ociju
recimo - strah me da ne postanem dosadan s ovim baseskijom ali... - kad vidimo da baseskija koristi narodne nazive mjeseci, pri tome znajuci da je on tada bio imun od svih politickih utjecaja na jezik, kako se mozemo praviti ludi i slijepi kod ociju i reci ''mi to ne zelimo, tako se kod nas ne govori, eto tih naziva hrvatima, to je i jeste njihovo''
e ja gospodo tako lahoko ne dam ono sto je moje bilo pa makar se i zaboravilo vremenom ali ga ne dam je r je moje
mislim da nas jezik na taj nacin moze samo postati bogatiji
i ako je neko toliko navro da se vraca korijenina - pusti ga, zasto mu braniti
a kako ti vec rekoh u nekim slucajevima korijeni su jasni k'o dan i moze ih utvrditi svako ko poznaje osmanski jezik i pogleda autograf baseskijina ljetopisa (moze i prijepis ne mora bit autograf)
necu navoditi dalje ali ima jos situacija gdje je jasno sta su korijeni
naravno, ima i onih spornih o kojima sada ne bih

Trebam li ja korijene svog jezika traziti u osmanskom jeziku @capry??
O cemu ti?

@vodenjak
gubis mi se jarane
ili ja tako lose objasnjavam ili si ti na ovom polju toliko zelen?
pa valjda znas da se u bosni za vrijeme osmanlija pisalo na osmanskom, arapskom i perzijskom jeziku (ovisno o zanru)
baseskija je pisao svoj ljetopis na osmanskom a mi ga citamo u prijevodu rahmetli mehmeda mujezinovica i fehima nametka
i zato ti kazem da se treba poznavat osmanski da bi se iz prve ruke moglo ustanoviti da baseskija koristi narodne nazive mjeseci
a to da osmanski ima veze s bosanskim korijenima granici s naucnom fantastikom
i ti uvijek ovako radis, kad ti covjek dokaze nesto ti se samo napravis lud i prebacis raspravu na neku marginalnu stvar
to da bi se bosanski korijeni trebali traziti u osmasnkom nije marginalna stvar, ali kad se uzme u obzir da to nikome nije palo na pamet da kaze a kamoli da je kazao - e onda vec postaje najmarginalnija stvar
i reci mi molim te tvoj konacni stav u vezi s nazivima mjeseci

zico wrote:

Pa ja ne znam zasto bi trebalo nekom smetati ako neko kaze u istoj recenici opcina ili uopsteno ili u istoj recenici upotrijebi sa "irati" ili "ovati"

Ja recimo obožavam miksati sva narječja koja znam,a nije mi strano niti
tuđe riječi upotrijebiti...

pa nije to tudje sve je to jedno...

Reina wrote:

Harrys wrote:Sta si se ti Reina uhvatila naziva jezika.Nije uopste problem naziva,vec sustina, sadrzaj.Sta rade od jezika ovi rjecnikoklepci.Ako nastave,to ce biti neki sataras.

ma znam ja sta pisem i osvrnula sam se na komentar @damira_87 koji
iako ne zna ni gramatiku ni pravopis bosanskog jezika zna reci kako je bosanski jezik sad takav iz nekih politickih razlika a ne sto je on u stvari takav...mada naravno treba jos raditi na standardizaciji jezika....

Ali neked kad citam komentare na forumu onih koji su otisli vani kod
njih je uglavnom vrijeme za BiH stalo onog momenta kada su otisli
odavde kako po pitanju jezika tako i drugih stvari.... zato je donekle
opravdan razlog ovakvih razmisljanja.... ja donekle i Damira razumijem
kad ovako pise kao i drugi u njihovim glavama je samo postojanje i poznavanje uglavnom srpskog jezika .... Serbizacija bosanskoga jezika koja je trajala od 1918 pa do skora nikog nije zaobisla ni Sloveniju ni Hrvatsku a pogotovu BiH.
Normalno jeste da se oslobadjamo nametnutih rijeci i oblika, i da cuvamo svoj jezik. Evo neko rece da "opcina" nije bosanska rijec ali jos u 17 stoljeću stari Bošnjaci govore općina, pa tako ću govoriti i ja i nije ovo sve
preko noci.... koliko cete godina jos govoriti da je preko noci...
Hrvatski, srpski i bosanski jezik su slicni jezici , ali svaki sa svojim fonetskim, leksickim i stilistickim posebnostima. A to sto historijsko pojavljivanje i koristenje bosanskog nekima ne ide na ruku to je vec njihov problem...

jucer sam procitao ovaj post i zaboravih cestitat
ako reagujem na neki los post tako sto ga napadnem, onda bih - kontam - trebao reagovat i na one dobre pa ih pohvaliti
svaka cast, vidi se da si po pitanju jezika iznad svih nas, ali treba znat nesto o jeziku da bi se moglo skontat ko je na kojoj ''deredzi''
i ne dozvoli da ovi neki pametnjakovici sole o onome o cemu pojma nemaju
svako dobro

sto bi rekli stari bosnjani 'lupus in fabula'

obratite paznju na naslov ove teme http://www.sarajevo-x.com/forum/viewtopic.php?t=25454

ili sto bi takodje stari bosnjani kazali 'case and point'.

capry wrote:
jucer sam procitao ovaj post i zaboravih cestitat
ako reagujem na neki los post tako sto ga napadnem, onda bih - kontam - trebao reagovat i na one dobre pa ih pohvaliti
svaka cast, vidi se da si po pitanju jezika iznad svih nas, ali treba znat nesto o jeziku da bi se moglo skontat ko je na kojoj ''deredzi''
i ne dozvoli da ovi neki pametnjakovici sole o onome o cemu pojma nemaju svako dobro

uh kad neko tako kaze onda bi to trebalo da mi je jezik u malom prstu
ali zaista nije, niti je to moje polje.... nego je normalno da imamo
svi neko opce znanje o nasem jeziku i normalno je da cuvamo jezik....
tako i ja zeljna informacija o svom jeziku .... trazila i nalazila
informacije..... kao i svi mi sto bi trebali....

Reina wrote: pa dobro ako mislis da je ovo fotomontaza a jel fotomontaza odnosno izmisljotina da je GRAMATIKA BOSANSKOG JEZIKA izdana za potrebe škola i izdao ju je Frane Vuletić, štampala je bosanska vlada , a bila je u upotrebi do 1911, ali joj je od 1908. promijenjeno ime u "Gramatika srpsko-hrvatskog jezika".

Fotomontaza je jedno, a izmisljotina nesto drugo.
Moj komentar je bio cisto tehnicki i vezan je SAMO
za fotografiju. I nista vise.

kekec wrote:

Reina wrote: pa dobro ako mislis da je ovo fotomontaza a jel fotomontaza odnosno izmisljotina da je GRAMATIKA BOSANSKOG JEZIKA izdana za potrebe škola i izdao ju je Frane Vuletić, štampala je bosanska vlada , a bila je u upotrebi do 1911, ali joj je od 1908. promijenjeno ime u "Gramatika srpsko-hrvatskog jezika".

Fotomontaza je jedno, a izmisljotina nesto drugo.
Moj komentar je bio cisto tehnicki i vezan je SAMO
za fotografiju. I nista vise.

aha onda te nisam razumjela al' meni je bitna sustina da je bila i postojala takva gramatika
uh sta bi tek rekli da ste vidjelii fotokopiju knjizice i ocjenu iz tog doba jednog od djaka

BOSANSKI JEZIK


1) U doba austrougarske uprave naziv bosanski jezik (Kallay ga je forsirao svojom nacionalnom politikom da suzbije hrvatski i srpski nacionalni pokret) postaje i sluzbeni, ali ga ta uprava poslije i napusta, akceptirajuci ime srpskohrvatski jezik (baron Burijan ga je forsirao cime je napustao Kallayevu nacionalnu politiku). Potiskivanje bosanskog jezika u stranu jasno je vidljivo i po datumima. Od 1.1.1879 upotrebljavan je naziv bosanski jezik, kao sluzbeni jezik u Bosni i Hercegovini. Od 23.1.1879 na sjednici Bosanske komisije bilo je zauzeto stnoviste da se naziva "bosanski zemaljski jezik". Ali u provizornom poslovniku za organe vlasti u BiH od 16.2.1879 vec je upotrebljena oznaka "srpsko-hrvatski jezik". Naredbom Zemaljske vlade od 4.10.1907 g. odredjeno je da se "ima posve napustiti naziv 'bosanski jezik' i da se imade zemaljski jezik nazivati 'srpsko-hrvatski jezik'.

2) Prvi stampani kalendar "Tursko-bosanski rjecnik" (Bitolj,1912)sto ga je sastavio Ahmed Kulender3) Konstantin Filozof (pisac s kraja 14 i poc.15 v.) u spisu "Skazanie izjavljeno o pismeneh" spominje bosanski jezik uz bugarski, srpski, slovenski, ceski i hrvatski.

4) Jedan od najstarijih spomena bosanskog jezika imamo u notarskim knjigama grada Kotora: 3.jula 1436, mletacki knez u Kotoru kupio je petnaestogodisnju djevojku "bosanskog roda i hereticke vjere, zvanu bosanskim jezikom Djevenu".

5) Ninski biskup u Peri pisao je 1581. g.fra J.Arsenigu "bosanskim jezikom";

6) U djelu Jeronima Megisera "Thesaurus polyglotus" (Frankfurt na Majni, poc. 17v.) spominju se uz ostale nase govore (dijalekte): bosanski, dalmatinski, srpski, hrvatski.

7) Bosanskim jezikom su ga zvali (uz: slovinski, iliricki/ilirski, ponekad i hrvatski) i mnogi pisci od 17 v. naovamo: Matija Divkovic, "Bosnjak rodjen u selu Jelaskama sjeverno od Varesa koji je pisao dobrim narodnim jezikom svoga kraja"; Stjepan Matijevic, Stjepan Margitic, Ambroz Matic, Luka Dropuljic, Ivan Frano Jukic, Martin Nedic, Anto Knezevic...

Duvanjski biskup fra Pavle Dragicevic 1735, pise da u Bosni ima devet svecenika koji u vrsenju vjerskih obreda ispomazu "bosanskim jezikom", jer ne razumiju dobro crkvenoslavenski. Dodaje da je ucenim katolicima u razgovorima sa pravoslavcima dovoljno da poznaju bosanski jezik.

9) Evlija Celebija, turski putopisac iz 17 v., u poglavlju "jezik bosanskog i hrvatskog naroda" svoga cuvenog putopisa hvali Bosnjake, za koje kaze: "kako im je jezik, tako su i oni cisti, dobri i razumljivi ljudi". Govori o bosanskom jeziku koji je po njemu blizak latinskom, a spominje i bosansko-turski rijecnik M.H.Uskufije.

10) Jedan od prvih gramaticara, Bartol Kasic (Pag 1575 - Rim 1650), rodjeni cakavac, odlucuje se za stokavstinu bosanskog tipa, kakva je Divkoviceva, te se u svom "Ritualu rimskom" (Rim, 1640) istice da je za stvaranje zajednickog knjizevnog jezika (lingua communis) u juznoslavenskim krajevima potrebno izabrati jedan govor (on se zalaze za bosanski slijedeci na taj nacin preporuke Kongregacije za propagandu vjere i svojih poglavara iz Rima).

11) Isusovac Jakov Mikalja (1601-1654) u predgovoru "Blagu Jezika slovinskoga" iz 1649 zeli kako kaze da uvrsti "najodabranije rijeci i najljepse narjeceje" dodajuci da je "u ilirskom jeziku bosanski jezik najljepsi", i da bi svi ilirski pisci trebali nastojati da njim pisu.

12) Dubrovacki dramaticar Djore Palmotic, opredijelio se za govor "susjednih Bosnjaka", isticuci ljepotu toga govora.

13) Hrvatski pjesnik Andrija Kacic Miosic (1704-1760) autor "Razgovora ugodnog", snazno afirmise stokavstinu;svoju je "Korabljicu" " prinio iz knjiga latinskih, talijanskih i hronika Pavla Vitezovica" u "jezik bosanski".

14) Bosanski jezik spominje, pored srpskog, hrvatskog, ceskog i poljskog i spisatelj Matija Antun Reljkovic (1732-1798).

14) Bosanski jezik spominje, pored srpskog, hrvatskog, ceskog i poljskog i spisatelj Matija Antun Reljkovic (1732-1798).

15) Antun Kanizic, Franjo Marija Appendini (1808 u Dubrovniku pojavila se njegova "Grammatica della lingua illirica" u cijem predgovoru istice da je od svih dijalekata ilirski ili dalmatinsko-bosanskinajsavrseniji, Ivan Popovic (kojemu je bosanski govor medju slavenskim isto sto i aticki medju grckim), u nastojanju da Juzni Slaveni oforme jedinstven knjizevni jezik, zalazu se za usvajanje bosanskoga govora jos mnogo prije Beckog dogovora iz 1850. godine.

16) Alberto Fortis (1741 -1803. god 1774 u Veneciji u djelu "Viaggio in Dalmazia" objavio i u originalu i prevodu na talijanski - znamenitu nasu baladu Hasanaginicu - jezik Morlaka naziva: ilirskim, morlackim, ali i bosanskim.

17) Mula Mustafa Baseskija u svome Ljetopisu spominje Mula Hasana Niksicanina (1780),koji govori pola turskim,pola bosanskim jezikom.

1 Naziv bosanski jezik upotrebljavaju i Slavonci Ivan Grlicic (zupnik u Djakovu,1707) i Matija Petar Katancic (1831 u Budimu objavio u sest knjiga prevod Svetog pisma "u jezik Slavno-Illyricski izgovora Bosanskog").

19) Prema svjedocenju Matije Mazuranica ("Pogled u Bosnu ucinjen 1839-1840", Zagreb, 1842, str. 54), sarajevski pasa, iako "dobro znade turski, arapski i arnautski", ne voli da neko pred njim govori turski i istice "da je nas slavni bosnjacki jezik od svih najljepsi na svijetu". U Putopisu se kaze da se u Bosni "eglendise Bosnjacki".

20) Svoj jezik naziva bosanskim i Stocanin Halil Hrle, prevodilac sa arapskog ("Kasidei burdei bosnevi", Stolac, 1849).

21) Hercegovacki srpski prvaci, medju kojima i Prokopije Cokorilo, traze od Ali-pase Rizvanbegovica da se za vladiku postavi covjek vican bosnjackom jeziku. Bosanski biskup Vujicic jos je 1881 g. nas jezik zvao bosanskim.

22) I hercegovacki ustanici su ga tako zvali : Pero Tunguz, jedan od njihovih vodja, znao je reci: "Razumi me, coece, bosanski ti govorim !".

23) Autor prvog naseg stampanog alhamijado teksta, s prvim pokusajem stvaranja stabilnijeg arabickog pravopisnog uzusa za stampanu praksu jeste Mustafa Rakim (1868 g. objavio je u Istambulu djelo "Ovo je od virovanja na bosanski jezik kitab"). Autorstvo tog djela inace je pripisivano Mehmedu Agicu iz Bosanskog Broda.

24) Mostarac Omer Humo (umro 1880), narodni prosvjetitelj, koji se borio za uvodjenje narodnog jezika u skole, na kraju svoga Ilmihala ("Sehletul vusula", Sarajevo 1875.g., ovo je prva knjiga pisana arebicom a nasim jezikom, objavljena u Bosni) kaze: "Ah da je Bog do meni bio avaki bosanski pisani citab", a u pjesmi "Stihovi zahvale na bosanskom jeziku":

"Brez suhbe (sumnje) je babin jezik najlasnji,
Svatko njime vama vikom besidi,
Slatka braco, Bosnjaci,
Hak (istinu) vam Omer govori".

Autor je i pjesme "Dova na bosanskom".

25) "Gramatika bosanskog jezika za srednje skole" nepotpisanog autora Frane Vuletica, prva je gramatika u Bosni i Hercegovini za interkonfesionalno skolstvo. Zemaljska vlada BiH stampala ju je 1880 g. Dozivjela je vise izdanja i bila u upotrebi do 1911, s tim sto od 1908 g. nosi naziv "GRAMATIKA SRPSKO-HRVATSKOGA JEZIKA".

26) Salih Gasovic, rodom Niksicanin, autor je Mevluda ("Casni mevlud na bosanski jezik ", Sarajevo 1878; zapravo je to prepjev Mevluda Sulejmana Celebije) za ciji nastanak kaze:

"Molise me kolasinski prvisi,
Mevlud nami daj bosanski napisi".

27) Ibrahim Edhem Berbic stampao je "Bosansko-turski ucitelj" (1893 u Carigradu); Ibrahim Seljubac (1900) "Novu bosansku elifnicu", a u tom duhu radili su i drugi autori vjerskih udzbenika (npr. Junuz Remzi Stovro).

28.) Sejfudin Proho izdao je 1907 u Sarajevu "Tedzvidi-inas (na najlaksi i najkraci nacin bosanski jezik.)".

29) Iste godine u Sarajevu izlazi "Tedzvidi edaijjei bosnevi" Ibrahima Saliha Puske.

30) 1908 u Sarajevu se pojavljuje djelo M.Dz.Causevica "Bergivija", koje je urednistvo "Tarika" prevelo na bosanski jezik, "radi opcenite koristi".

31) Arif Sarajlija takodjer je dao svoju verziju prevoda Mevluda S.Celebije, ("Terdzuman mevludski na jezik bosanski",Carigrad 1909).

32) Franjevci su 1894 g. otpisivali M.P.Desancicu da ne govore srpski nego bosanski.

33) Gradonacelnik Mostara I.Kapetanovic ne jednoj sjednici 1895 g. zabranjuje da gospodin Stagner nesto kaze na njemackom jeziku; u zapisniku je navedeno kako je rekao "da mi ovdje nismo u Becu niti Gracu, vec u Mostaru i da treba da se govori bosanski, da svi razumimo".


Zapazanja pojedinih autora i pisana o jeziku Bosne

1) Petar Kocic usprotivio se uticaju njemackog jezika i stila austrougarske administracije, jer to dovodi do "varvarstva; naseg velikog, silnog, sjajnog i slobodnog jezika; To nas kao stare i dobre Bosnjane mora boleti, jer je nas jezik i u najstarijim vremenima bio neobicno lijep i zvucan, mnogo ljepsi i narodniji od jezika u istocnim srpskim zemljama koji se razvio unekoliko pod uticajem vizantijske kulture i grcke sintskse". Navedeno prema: M.Sipka, jezik Petra Kocica, Radovi Instituta za jezik u sarajevu, knj.XIII, Sarajevo, 1987, 92.

2) Isidora Sekulic: "Jezik Bosne, to je jedna kolektivna umetnost ciste genijalnosti, od ranga narodnih umotvorina, ali koja nije samo cudo proslosti, nego cudo sadasnjosti"

3)Aleksander Belic ";.Nema nikakve sumnje da je bosanski jezik, zajedno sa Vukovim hercegovackim i Danicicevim vojvodjanskim, narodna osnovica naseg knjizevnog jezika".

4)Mesa Selimovic : "Najsublimniji izraz cjelokupne nase narodne poezije, a mozda i naseg jezika uopste nalazi se u baladi

'Omer i Merjema':

"Djul mirise, mila moja majko,
cini mi se Omerova dusa".

5) Skender Kulenovic u "Ponornici" kaze: "Jos pet stotina godina turska vlast ovdje da je ostala, ovi negdasnji patarini govorili bi bosanski"

Navedeni podaci o bosanskom jeziku u knjizevnim djelima i historijskim izvorima znace sljedece:

1) Da ime bosanskog jezika ima visestoljetnu tradiciju, kakvu ima i bosanska drzavnost;

2) Da je to ime prisutno i u predosmanskom periodu;

3) Da se kroz cio osmanski period protese na sve tri nacionalne supine u Bosni (muslimane, katolike, pravoslavce), a tek krajem tog perioda sudava se na muslimanski krug usljed jacanja srpske i hrvatske nacionalne svijesti kod bosanskog pravoslavnog i katolickog stanovnistva;

4) Da pokriva znatno siri teren od adminstrativnih bosansko-hercegovackih granica, osobno kod slavenskomuslimanskog stanovnistva.

5) Da je osnovno narodno ime jezika Bosanskih muslimana, ne samo u Bosni, sto pokazuje i najnoviji popis stanovnistva.

Glavne osobenosti govora Bosanskih muslimana (i uopste bosanskog jezika) su :

1) Siroka zastupljenost upotrebe turcizama;
2) Ocuvanje glasova h i f;

a)Upotrebu turcizama u nasem jeziku (i knjizevnom jeziku) najelementarnije prikazuje djelo Mese Selimovica "Dervis i smrt" i pjesma Skendera Kulenovica "Na pravi put sam ti, majko, izas'o".

b)Fonema h cini sastavni dio konsonantizma muslimanskog govora, tj. da je cuvanje h opstemuslimanska crta, dok se taj konsonant kod katolika i pravoslavaca, po pravilu, gubi. Dok je kod muslimana h zastupljeno npr. dodjoh, kod Hrvata i Srba ga nema ili kao sto ga nema niti kod irenica (stra, gra) umjesto strah, grah i dr. Dok je odlika muslimanskih govora primjena foneme h , kod Hrvata i Srba se najcesce uklanja sonantima "v" i "j" (uvo, njijova, snaja). Umjesto "h" u tim govorima je cesto "k" (dodjok), ili "g" (od njig, uzeg). Sto se tice imena lijepo se "h" u izgovoru spominje (Haso, Huso, Husnija, Hercegovina), dok je to kod Hrvata i Srba (Aso, Uso, Usnija,Ercegovina). Mogli bismo navesti veliki broj primjera, ali nam to sada nije potrebno.

Bosanski jezik nije djelo pojedinaca: stvarali su ga Bosanci, stoljecima.
Jezik se odvajkada u Bosni nazivao Bosanski ili Slavinski.
Austrijanci nas jezik zovu Bosanski i Zemaljski. 1907 god. prvi put se uvodi termin srpsko-hrvatski,
pored bosanskog. Dolaskom kraljevine SHS bosanski se ukida. 1954 god. na Novosadskom dogovoru bilo
je dosta polemike oko naziva srpsko-hrvatski, jer su tadasnji lingvisticari bili svjesni da se radi o nepostojecem tj. vjestackom jeziku. Medjutim tadasnja politika je bila da jezik spaja a ne razdvaja
narode a Bosna je bila idealna polazna tacka. Naravno da za Bosanski tada nije bilo mjesta, jer su
tadasnji vizionari isli na to da citava zajednica bude u buducnosti jedan narod sa jednim jezikom

http://personal.inet.fi/cool/blt/historijat.htm