Forum Klix.ba

Hakiz wrote:

Muhamed Đakmić wrote:Ali nije ovo ništa novo.

Koliko u našem jeziku koristimo prije svega latinskog ili grčkog jezika? Ja ne znam nijednu nauku da nije bazirana prvenstveno na latinskom jeziku, a nismo riječi posuđivali direktno iz latinskog nego iz engleskog, koji je posuđivao te riječi iz latinskog.

Mislim, izraz Human resource koji je ovdje korišten je evoluirao iz latinskog jezika. Manager/menadžer također. Da ne nabrajam dalje. Posuđivanja je bilo prije par hiljada godina, pa prije par stotina godina, prije više decenija, te se to sad nastavlja.

Dominantne nacije i kulture indirektno nameću svoje jezike. Neće se niko truditi da prevede folder Bosancima, ako Bosanci žele biti dio ekipe koja se bavi folderima, moraju ga prihvatiti ili smisliti nešto bolje

Folder je nekada bio direktorij.

Mis mekinjas wrote:HR je lako prevediv i na nas jezik. Lakse reci ljudski resursi nego hjuman resoURses i to sa zavrnutim R i lagano gutajucim U.

Nema dalje. Najgore mi je ipak kad cujem event. Nes’ ti davanja bitnosti obicnom događaju.

petunija wrote:

Mis mekinjas wrote:HR je lako prevediv i na nas jezik. Lakse reci ljudski resursi nego hjuman resoURses i to sa zavrnutim R i lagano gutajucim U.

Nema dalje. Najgore mi je ipak kad cujem event. Nes’ ti davanja bitnosti obicnom događaju.

+1
ili ono "after party"

Vitezanin wrote:A šta su to "naše riječi"? Kako se to određuje? Koliki procenat našeg jezika je zapravo utemeljen na stranim riječima? Ogroman, zasigurno. I vidimo da se svi dobro razumijemo i da jezik kojim govorimo nije nestao.

Druga stvar je što dosta ljudi u svakodnevnom govoru, s ciljem da ostavi neki dojam ili šta već, forsira korištenje stranih riječi (na kraju se samo svi iznerviraju zbog toga). Ja sam bio na jednom poslu gdje je dotična na 3 riječi iz jezika kojeg mi ovdje govorimo dodala jednu riječ iz engleskog jezika. Nije za tim bilo nikakve potrebe osim da dotična pokaže/dokaže da govori engleski (na poslu na kojem ti je engleski svakako bio potreban). Tu pojavu treba razlikovati od stvarne potrebe korištenja stranih izraza ili riječi tamo gdje u našem jeziku ne postoji riječ koja na adekvatan način opisuje ono što želimo reći. Kao što naš jezik ima neke limite tako ih ima i svaki drugi. Također, upotreba jezika ovisi od posla do posla npr. Naravno da će zaposleni u IT sektoru koristiti riječi koje ja, vi ili neko van tog sektora ne razumije. A i nema potrebe za tim, jezik uvijek prilagođavamo našem mikroniovu tj profilu ljudi s kojima radimo, družimo se itd. Uostalom, ja, često govoreći i na našem, ću opet nabasati na ljude koji me ne razumiju tako da nije sve stvar stranih izraza, jezika itd.

Jezični purizam nije ništa drugo nego drugi oblik nacionalizma, a u bliskom susjedstvu vidimo njegove posljedice (kada lingvisti u suradnji s političkim vrhom kreiraju jezičnu politiku koju malo ko prihvati, a masa govornika zapravo i dalje koristi izraze koje koristi i opet se svi i dalje razumiju).

Uvođenje novih tehnologija, generalni napredak itd nisu nikakva opasnost za jezik, naprotiv. Jezik time samo proširuje vlastiti opseg. Jezik prije 100 godina nije isti kao jezik danas, a za 100 godina će opet biti nešto drukčiji nego danas. Opustite se i uživajte.

¤ jelena ¤ wrote:

Vitezanin wrote:A šta su to "naše riječi"? Kako se to određuje? Koliki procenat našeg jezika je zapravo utemeljen na stranim riječima? Ogroman, zasigurno. I vidimo da se svi dobro razumijemo i da jezik kojim govorimo nije nestao.

Druga stvar je što dosta ljudi u svakodnevnom govoru, s ciljem da ostavi neki dojam ili šta već, forsira korištenje stranih riječi (na kraju se samo svi iznerviraju zbog toga). Ja sam bio na jednom poslu gdje je dotična na 3 riječi iz jezika kojeg mi ovdje govorimo dodala jednu riječ iz engleskog jezika. Nije za tim bilo nikakve potrebe osim da dotična pokaže/dokaže da govori engleski (na poslu na kojem ti je engleski svakako bio potreban). Tu pojavu treba razlikovati od stvarne potrebe korištenja stranih izraza ili riječi tamo gdje u našem jeziku ne postoji riječ koja na adekvatan način opisuje ono što želimo reći. Kao što naš jezik ima neke limite tako ih ima i svaki drugi. Također, upotreba jezika ovisi od posla do posla npr. Naravno da će zaposleni u IT sektoru koristiti riječi koje ja, vi ili neko van tog sektora ne razumije. A i nema potrebe za tim, jezik uvijek prilagođavamo našem mikroniovu tj profilu ljudi s kojima radimo, družimo se itd. Uostalom, ja, često govoreći i na našem, ću opet nabasati na ljude koji me ne razumiju tako da nije sve stvar stranih izraza, jezika itd.

Jezični purizam nije ništa drugo nego drugi oblik nacionalizma, a u bliskom susjedstvu vidimo njegove posljedice (kada lingvisti u suradnji s političkim vrhom kreiraju jezičnu politiku koju malo ko prihvati, a masa govornika zapravo i dalje koristi izraze koje koristi i opet se svi i dalje razumiju).

Uvođenje novih tehnologija, generalni napredak itd nisu nikakva opasnost za jezik, naprotiv. Jezik time samo proširuje vlastiti opseg. Jezik prije 100 godina nije isti kao jezik danas, a za 100 godina će opet biti nešto drukčiji nego danas. Opustite se i uživajte.

Samo jedan detalj da stavimo „pod lupu“:

Zašto si ovdje upotrijebio riječ limit, a ne riječ granica? Komotno može granica i objektivno, naizgled, uopšte nema potrebe za upotrebom te strane riječi.

Jesi li to uradio da bi ostavio nekakav dojam...nešto...jesi li razmišljao o nekakvom dojmu koji ostavljaš dok si birao tu riječ?

Meni se čini da nisi, barem ne svjesno, nego si po svom ličnom nahođenju, iz neke svoje navike, linije manjeg otpora (jer je limit kraće) izabrao tu riječ bez mnogo razmišljanja o tome „čija“ je...

Nije lako napraviti tu razliku o kojoj govoriš u ovom postu.

Sve ostalo napisano potpisujem.

petunija wrote:

Mis mekinjas wrote:HR je lako prevediv i na nas jezik. Lakse reci ljudski resursi nego hjuman resoURses i to sa zavrnutim R i lagano gutajucim U.

Nema dalje. Najgore mi je ipak kad cujem event. Nes’ ti davanja bitnosti obicnom događaju.

+1
ili ono "after party"

Vitezanin wrote:

petunija wrote:

Mis mekinjas wrote:HR je lako prevediv i na nas jezik. Lakse reci ljudski resursi nego hjuman resoURses i to sa zavrnutim R i lagano gutajucim U.

Nema dalje. Najgore mi je ipak kad cujem event. Nes’ ti davanja bitnosti obicnom događaju.

+1
ili ono "after party"

A koji izraz da upotrijebimo umjesto "after party" ili "afterparti"? Ima li ga u našem jeziku, a da je općeprihvaćen/razumljiv od mase govornika? Ili da jednostavno ne idemo na afterpartiye?

Gojeni H wrote:

Vitezanin wrote:A šta su to "naše riječi"? Kako se to određuje? Koliki procenat našeg jezika je zapravo utemeljen na stranim riječima? Ogroman, zasigurno. I vidimo da se svi dobro razumijemo i da jezik kojim govorimo nije nestao.

Druga stvar je što dosta ljudi u svakodnevnom govoru, s ciljem da ostavi neki dojam ili šta već, forsira korištenje stranih riječi (na kraju se samo svi iznerviraju zbog toga). Ja sam bio na jednom poslu gdje je dotična na 3 riječi iz jezika kojeg mi ovdje govorimo dodala jednu riječ iz engleskog jezika. Nije za tim bilo nikakve potrebe osim da dotična pokaže/dokaže da govori engleski (na poslu na kojem ti je engleski svakako bio potreban). Tu pojavu treba razlikovati od stvarne potrebe korištenja stranih izraza ili riječi tamo gdje u našem jeziku ne postoji riječ koja na adekvatan način opisuje ono što želimo reći. Kao što naš jezik ima neke limite tako ih ima i svaki drugi. Također, upotreba jezika ovisi od posla do posla npr. Naravno da će zaposleni u IT sektoru koristiti riječi koje ja, vi ili neko van tog sektora ne razumije. A i nema potrebe za tim, jezik uvijek prilagođavamo našem mikroniovu tj profilu ljudi s kojima radimo, družimo se itd. Uostalom, ja, često govoreći i na našem, ću opet nabasati na ljude koji me ne razumiju tako da nije sve stvar stranih izraza, jezika itd.

Jezični purizam nije ništa drugo nego drugi oblik nacionalizma, a u bliskom susjedstvu vidimo njegove posljedice (kada lingvisti u suradnji s političkim vrhom kreiraju jezičnu politiku koju malo ko prihvati, a masa govornika zapravo i dalje koristi izraze koje koristi i opet se svi i dalje razumiju).

Uvođenje novih tehnologija, generalni napredak itd nisu nikakva opasnost za jezik, naprotiv. Jezik time samo proširuje vlastiti opseg. Jezik prije 100 godina nije isti kao jezik danas, a za 100 godina će opet biti nešto drukčiji nego danas. Opustite se i uživajte.

Ne slazem se, ali postujem tvoje misljenje.
Mislim da je najocitiji primjer opasnosti dolazak ljudi u Bosnu na odmor i navodna ili stvarna nemogucnost da se ponekad izraze na svom jeziku.
Pretjerivanje sa jezicnim puritanizmom moze dovesti do svojevrsnog sovinizma, kao u HR, ali ipak govorimo o ekstremnom slucaju.

Bluemore wrote:

Hakiz wrote:

Muhamed Đakmić wrote:Ali nije ovo ništa novo.

Koliko u našem jeziku koristimo prije svega latinskog ili grčkog jezika? Ja ne znam nijednu nauku da nije bazirana prvenstveno na latinskom jeziku, a nismo riječi posuđivali direktno iz latinskog nego iz engleskog, koji je posuđivao te riječi iz latinskog.

Mislim, izraz Human resource koji je ovdje korišten je evoluirao iz latinskog jezika. Manager/menadžer također. Da ne nabrajam dalje. Posuđivanja je bilo prije par hiljada godina, pa prije par stotina godina, prije više decenija, te se to sad nastavlja.

Dominantne nacije i kulture indirektno nameću svoje jezike. Neće se niko truditi da prevede folder Bosancima, ako Bosanci žele biti dio ekipe koja se bavi folderima, moraju ga prihvatiti ili smisliti nešto bolje

Folder je nekada bio direktorij.

Upravo tako!!
Ali mi bi da ne znamo i da Kukamo da Nema rijeci

kakavdanakneiskustvu wrote:zabava nakon posla,koncerta,svirke,izaberes sta hoces od toga,ali jbg,nije to in sad

kakavdanakneiskustvu wrote:zabava nakon posla,koncerta,svirke,izaberes sta hoces od toga,ali jbg,nije to in sad

Vitezanin wrote:

kakavdanakneiskustvu wrote:zabava nakon posla,koncerta,svirke,izaberes sta hoces od toga,ali jbg,nije to in sad

Nije stvar je li in nego ništa od toga nije adekvatno. Evo, ja odem na techno party i onda bude afterparty. Do 7 ujutro. Afterparty i "zabava" nisu ista stvar. Jednostavno je - naš jezik nema izraz za to i mi moramo uzeti stranu riječ. I ona je time postala naša. I svi koji idu na afterparty znaju šta je to tako da im i ne treba neka "naša" riječ.

KIseljak12 wrote:



Iako vecini ljudi izgleda tako, to dvoje nisu ista stvar. Naziv folder je prvenstveno popularizovan pojavom Win95 koji je vizuelnu reprezentaciju direktorija nazivao Folder. I dan danas su to dvije razlicite stvari, s tim da izraz folder prvenstveno koristi vecina ljudi, pogotovo onih koji rade na Win.

Drugim rijecima, direktorij je pojam vezan za file sistem i tako se i danas zove, dok je folder naziv za vizuelnu metaforu direktorija.

Mis mekinjas wrote:

Vitezanin wrote:

petunija wrote: +1
ili ono "after party"

A koji izraz da upotrijebimo umjesto "after party" ili "afterparti"? Ima li ga u našem jeziku, a da je općeprihvaćen/razumljiv od mase govornika? Ili da jednostavno ne idemo na afterpartiye?

Vecernja ili predvecernja zabava.

Vitezanin wrote:

kakavdanakneiskustvu wrote:zabava nakon posla,koncerta,svirke,izaberes sta hoces od toga,ali jbg,nije to in sad

Nije stvar je li in nego ništa od toga nije adekvatno. Evo, ja odem na techno party i onda bude afterparty. Do 7 ujutro. Afterparty i "zabava" nisu ista stvar. Jednostavno je - naš jezik nema izraz za to i mi moramo uzeti stranu riječ. I ona je time postala naša. I svi koji idu na afterparty znaju šta je to tako da im i ne treba neka "naša" riječ.

Vitezanin wrote:
Svaka potreba čišćenja jezika od "stranih" riječi je uvijek oznaka nacionalizma i šovinizma. Blagog ili žestokog, nije bitno. To nam govori i Drugi svjetski rat (primjer Njemačke i Italije), a onda i zemlje na Balkanu, prije svega Hrvatska. Hrvatski lingvisti su tu ubjedljivo najdalje otišli i nažalost oni danas jesu klasični primjer sprege purizma i nacionalizma. Time su lingvisti u Hrvatskoj zapravo odustali od svoje struke koja za zadatak ima nešto sasvim drugo nego što oni rade kroz medije i školstvo. I politiku naravno.

Što se tiče ljudi koji dolaze u Bosnu, oni su sasvim druga kategorija i nemaju veze s ovim. Radi se o ljudima koji su odrasli tamo negdje, u drugoj zemlji, i naravno da neće biti u stanju govoriti jezik koji govorimo ovdje, iako su rođeni ovdje. Pa i ja da sam proveo 5 godina u Bosni i 25+ godina u nekoj Švedskoj, sigurno ne bih mogao dobro govoriti jezik koji se govori ovdje kod nas.

Ipak, kad si spomenuo to, meni su najsmiješniji naši ljudi koji su otišli kao odrasli ljudi i onda dođu ovdje i svako malo ubacuju strane riječi dok pričaju s nama. E, oni su ta kategorija koja nešto želi pokazati (kao, napredni su) što je idiotizam, a ovi mlađi, pa mislim šta da se radi, ljudi realno žive i odrasli su u drugoj zemlji i njihov primarni jezik komunikacije ipak (više) nije naš jezik.

petunija wrote:Da sumiramo i konstatujemo da izraz ipak postoji

Bluemore wrote:

KIseljak12 wrote:



Iako vecini ljudi izgleda tako, to dvoje nisu ista stvar. Naziv folder je prvenstveno popularizovan pojavom Win95 koji je vizuelnu reprezentaciju direktorija nazivao Folder. I dan danas su to dvije razlicite stvari, s tim da izraz folder prvenstveno koristi vecina ljudi, pogotovo onih koji rade na Win.

Drugim rijecima, direktorij je pojam vezan za file sistem i tako se i danas zove, dok je folder naziv za vizuelnu metaforu direktorija.

Dobro, a je li lose za Folder eng reci Registrator???
zvuci klupo, ne engleski ne racunarski ili sta???
a Folder je bogom dan

rumenige_brajtner wrote:iznijeli ste niz serioznih akuzacija ovdje

mah, uglavnom to koriste ljudi koji misle da će ih neko shvatiti ozbiljnije ako koriste duge strane riječi. vid pomodarstva, snobizma i malograđanštine.