Sarajevu ne treba veci aerodrom.
Najbolji i najgori aerodromi i aviosaobraćaj u regiji
Regija planira uvođenje 78 novih aviolinija, od čega će samo dvije biti za Bosnu i Hercegovinu.
Piše: Alen Jazić
Sve češće čujemo kako aerodromi u regiji obaraju rekorde u svom poslovanju. Iz mjeseca u mjesec, pa na godišnjem nivou. Tu se prije svega misli na otpremu i prihvat putnika mada aerodromi zarađuju i na samom prihvatu aviona, njihovom zadržavanju na parking-prostoru, zatim utovaru tereta i pošte. No, ljudi u terminalima uopće, a pogotovo putnici, posebna su priča i višestruka mogućnost zarade.
Sarajevski i tuzlanski jesu oni od bosanskohercegovačkih aerodroma koji svojim rekordima pokušavaju parirati regionalnim, ali kad se brojkama i infrastrukturom stave u kontekst i realan okvir tržišta vazduhoplovnog prevoza, regija grabi krupnijim koracima. I, da se razumijemo, aerodrome ne interesuje kapacitet i ispunjenost letjelica ni destinacije. Interesuje ih činjenica da ovo tržište i nije više tako minijaturno.
Otvaranje zemalja regije za brži i jednostavniji protok ljudi i robe i očita ekspanzija turizma kao brzorastućeg privrednog sektora dovodi do češće fluktuacije stanovništva. Sa spoznajom da živimo u eri kad je vrijeme dragocjeno kao i novac - avionski prevoz čini se najučinkovitijim. S rastom broja tzv. jeftinih letova i kompanija koje svoje postojanje i poslovni uspjeh baziraju na tome, uz ničim ometani rast broja građana naše regije u dijaspori, avionski saobraćaj postaje sve značajniji. Aviokompanije i aerodromi u regiji bilježe vrtoglav rast prometa. Nekada "mali" aerodromi, napravljeni i upotrebljavani kao vojni, uvode se u saobraćaj, dok su etablirani aerodromi bivše Jugoslavije u prošloj godini bili najprometniji dosad.
Najprometniji aerodromi u regiji
Smatra se da je godišnji promet od 300.000 putnika dovoljan za samostalno poslovanje i preživljavanje. Deset najvećih, pak, postiglo je rekordne rezultate. Slično je i kod kompanija. Ima i izuzetaka, ali gašenje kompanije BH Airlines i pad broja putnika i aviooperacija na pojedinim aerodromima ne služe kao pravilo nego kao izuzetak. Takvi su primjeri Ljubljana, Osijek, Maribor, Banja Luka i Mostar, svako iz svog razloga.
Strategije država ili koncesionara aerodroma te putnika nisu uvijek iste. Neki insistiraju na operativnom povećanju prihoda uštedama i rezanjem troškova, poput njemačkog operatera aerodroma Fraporta, koji je preuzeo ljubljanski aerodrom i više pažnje poklanja profitabilnijem prevozu tereta iako u posljednja tri mjeseca i oni bilježe snažno povećanje broja putnika. Mariborski aerodrom mogao bi postati kineska kargo-luka, jer nakon ulaganja 15 miliona eura nije uspio privući značajniji broj kompanija, izuzev sezonskih čarter-letova. Upravo to može biti i jedan od indikatora ekonomskog razvoja za zemlju s malim brojem stanovnika, geografski dobro pozicioniranom i s izgrađenom saobraćajnom infrastrukturom.
U Bosni i Hercegovini povećao se obim teretnog saobraćaja. Direkcija za civilno vazduhoplovstvo Bosne i Hercegovine objavila je da je ukupan prevezeni teret zračnim putem lani sa bh. aerodroma iznosio 8.540,95 tona, od čega 2.470 sa sarajevskog, 6.062,09 s tuzlanskog i 5,03 sa banjalučkog aerodroma. To je više od prevezenog tereta na hrvatskim aerodromima, koji su, prema podacima Državnog zavoda za statistiku RH, pretovarili 8.216 tona. Dva aerodroma u Srbiji istovremeno su prometovala 15.906,8 tona robe. Međutim, još se najviše razmišlja o putničkom saobraćaju.
Specijalizirani veb-portal za vazduhoplovnu industriju EX-YU Aviation objavio je listu deset najprometnijih aerodroma regije u 2016. godini. Prema toj listi, primjetan je nesrazmjer u broju opsluženih putnika u Sarajevu i, recimo, Tivtu, Podgorici i Prištini (Beograd 4.924.992, Zagreb 2.766.087, Split 2.289.987, Dubrovnik 1.993.243, Priština 1.743.208, Skoplje 1.649.374, Ljubljana 1.404.831, Tivat 982.558, Podgorica 873.278, Sarajevo 838.996).
Različite cijene
Bosna i Hercegovina geografski je bliža evropskom zapadu, ali tek neznatno. Ima više stanovnika od Crne Gore i Kosova te procentualno sličnu dijasporu i turističke potencijale. I opet, pogleda li se lista letova na sarajevskom aerodromu, gotovo polovina aviona dolazi s istoka. Izuzmemo li navedeno, ne možemo se oteti utisku da spomenuti aerodromi imaju mnogo veći broj avionskih operacija – 59.720 godišnjih civilnih aviooperacija u Srbiji, 108.174 u Hrvatskoj, 11.942 u Crnoj Gori, 16.173 u Bosni i Hercegovini…
Indikativno je i procentualno povećanje ili smanjenje operacija po pojedinim aerodromima: u Sarajevu 2,63 posto, Tuzli 13,79 posto, u Banjoj Luci smanjenje za 30,14 posto, a u Mostaru smanjenje za 23,32 posto. Gledajući procentualno povećanje putnika u odnosu na godinu ranije, Zagreb bilježi povećanje za 7 posto, Dubrovnik 35 posto, Pula 21,9 posto, Split 17,2 posto, Priština 5,97 posto...
Sve veću ulogu u ovakvim podacima i prevozu putnika uopće imaju niskotarifne ili low-cost kompanije. Poslovanje s njima dodatna je specifičnost o kojoj svaki aerodrom kao preduzeće mora donijeti posebnu odluku. Na njihove cijene letova itekako utječu cijene aerodromskih taksi. Upravo iz tog razloga cijene letova sa sarajevskog i tuzlanskog aerodroma nisu ni slične iako sa sarajevskog aerodroma leti nekoliko low-costera:
"Sa Međunarodnog aerodoma Sarajevo već operira nekoliko aviokompanija koje nude povoljnije cijene karata. Dodajmo i činjenicu kako je praksa da većina low-cost kompanija svugdje u svijetu uglavnom leti na manje aerodrome, koji nemaju redovnih aviolinija i kompanija. Dovođenje Wizz Aira, kojemu nisu ponuđeni nikakvi specijalni uvjeti i pogodnosti u odnosu na ostale aviokompanije, čini uspjeh sarajevskog aerodroma još većim", kaže Sanja Bagarić-Arnaut. Upitno je dijele li putnici njihovo zadovoljstvo.
Zemlje u regiji i stručnjaci iz ove oblasti shvatili su da se u aerodrome mora ulagati više. Tako je EX-YU Aviation objavio tabelarni prikaz kvaliteta infrastrukture zračnog saobraćaja zemalja regije u globalnoj poziciji. Ovaj dokument temelji se na dvogodišnjem izvještaju Putovanja i turizam konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma, u kojem je rangirana konkurentnost u 136 ekonomija. Sastoje se od 14 stubova, od kojih je jedan zračni saobraćaj. Interesantno je da je Makedonija imenovana kao zemlja s najkvalitetnijom aerodromskom infrastrukturom u regiji. Bosna i Hercegovina prvi je put rangirana, dok Kosovo nije bilo uključeno u izvještaj za 2017.godinu.
Dvije trećine podataka u Izvještaju dostavile su međunarodne organizacije, a preostala trećina predstavljena je na osnovu ankete sprovedene među više od 15.000 rukovodilaca i poslovnih lidera u privredama svih ekonomija uključenih u procjenu. Istraživanje predstavlja jedinstven izvor uvida u kritične aspekte putovanja i turizma konkurentnosti. Podaci za ovogodišnji Izvještaj sastavljeni su tokom 2015. i 2016. godine. Na globalnoj tabeli kvaliteta aerodromske infrastrukture Makedonija se nalazi na 51. mjestu s ocjenom 4,8 i napredovala je osam pozicija. Sljedeća zemlja iz regije jest Slovenija na 70. mjestu s ocjenom 4,3 i nazatkom od tri mjesta. Hrvatska je 78. s ocjenom 4,1 i nazadovala je dvije pozicije. Crna Gora je na 81. mjestu s ocjenom 4,1 i nazadovala je sedam mjesta. Slijedi Srbija na 92. mjestu i ocjenom 3,9 te napretkom od 19 pozicija, a Bosna i Hercegovina je na 131. mjestu i ima ocjenu 2,6.
Visokoplasiran skopski aerodrom
Nedavno je skopski aerodrom rangiran kao deveti najbolji aerodrom istočne Evrope u globalnoj anketi među putnicima Skytraxa. Osim ovog, rekonstruiran je i aerodrom u Ohridu. Možda su se i zbog toga vlade ostalih zemalja odlučile na znatne investicije. Neke od njih to neće ili ne mogu same, pa su aerodrome dale koncesionarima da obnove i prošire kapacitete i infrastrukturu. Najveći aerodromi regije već su to uradili. Na nova "šminkanja" spremaju se beogradski, niški, sarajevski i tuzlanski. Upravo su spomenuti aerodromi bili primorani na proširenje kapaciteta jer su se oborenim rekordima približili svojim operativnim limitima. Ako je MA Sarajevo planirao u 2017. godini dostići brojku 900.000 prevezenih putnika, naredne godine već bi bio u problemu s veličinom terminala i parkirnim mjestima za avione.
"Projektom 'Modernizacija i dogradnja Terminala B' planira se dvostruko povećanje postojećih kapaciteta, pa bi tim proširenjem Aerodrom Sarajevo mogao opslužiti preko dva milijuna putnika godišnje. Trenutni planovi primarno su motivirani činjenicom da se postojeći objekti i resursi aerodroma približavaju svom kapacitetu, te smo na vrijeme pokrenuli projekte koji će nam omogućiti stabilan i kontinuiran rast. Štaviše, Aerodrom Sarajevo ima obvezu svojim kapacitetima ne samo pratiti postojeći evidentan rast već i projicirati srednjoročni rast na osnovu detaljnih analiza", kaže stručna saradnica za odnose s javnošću Međunarodnog aerodroma Sarajevo Sanja Bagarić-Arnaut.
Za tuzlanski i mostarski postoje najave o izdvajanju sredstava. Vlada FBiH na sjednici 4. maja donijela je Odluku o usvajanju programa utroška sredstava tekućeg i kapitalnih transfera za unapređenje aviosaobraćaja u Federaciji BiH u ukupnom iznosu šest miliona maraka (tri miliona eura). Po dva miliona dobili bi aerodromi u Mostaru, Tuzli i Bihaću, koji bi se tek trebao izgraditi na postojećem sportskom letjelištu Golubić.
Međutim, mostarski aerodrom nikako da stane na svoje noge. On jest geografski blizu dubrovačkog, sarajevskog i splitskog, ali, osim čartera u ljetnim mjesecima, nema redovnih linija iako su dugo u najavi. Trenutna situacija izgleda ovako:
"Imamo linije prema Italiji, prema Bariju, Napulju, Rimu, Bergamu, Kuneu i Milanu. Također, imamo redovite čarter-letove za Beirut i najavu potvrđenih letova za Basel, te Bahrein i Kuvajt. Radimo na pripremi uspostave linije sa Danskom da bismo osigurali dolazak bh. dijaspore", kaže Marin Raspudić, direktor Međunarodnog aerodroma Mostar.
Uvođenje novih linija
No, potencijal mostarskog aerodroma svakako je daleko najveći od svih malih aerodroma u regiji, te bi uz pravilno vođenje i prorazvojnu lokalnu politiku mogao dostići 400.000 putnika u kratkom periodu kroz kombinaciju posjeta turista, hodočasnika i dijaspore.
"Mi ćemo novcem Vlade FBiH obnoviti dozvole za međunarodni zračni promet i licence Direkcije za civilno vazduhoplovstvo Bosne i Hercegovine. Svakako da imamo potencijal. Naruku nam ide i dobar razvoj situacije u vezi s međugorskim svetištem, jer najviše reflektujemo na vjerski turizam. Međutim, do puno boljih rezultata trebali bismo uvesti barem jednu stalnu low-cost liniju. I da je neka institucija ili bilo koja razina vlasti subvencionira", kaže Raspudić.
Do realizacije svih planova ostaje činjenica o kašnjenju s obnovom i proširenjem. U tome leži i saznanje da je u periodu od 1. aprila do 31. oktobra ove godine na aerodrome u regiji planirano uvođenje 87 novih aviolinija. Od toga su samo dvije za Bosnu i Hercegovinu, odnosno Sarajevo. Linija za Budimpeštu, koja je startala 5. aprila, i linija planirana za 19. juni iz Istanbula, s kojim je Sarajevo već povezano sa 20 do 25 letova sedmično. Gledajući najkonkurentnije zemlje u sektoru putovanja i turizma, Hrvatska zauzima 32. mjesto, Slovenija 41, Crna Gora 72, Makedonija 89, Srbija 95, a Bosna i Hercegovina 113. mjesto. Prva na globalnom nivou jest Španija.
Analize objavljenih podataka nameću procjene da će tržište zračnog saobraćaja nastaviti sadašnje trendove. Zbog raznih utjecaja širom svijeta, područje zapadnog Balkana moglo bi još više privlačiti pažnju turista i poslovnih ljudi. Naučno je dokazana korelacija odnosa ekonomskih učinaka zračnog saobraćaja s privrednim tokovima pojedinih država i regija. U tom slučaju planirani novi rekordi ne smiju zadovoljavati zaposlene u ovoj grani industrije i vlasti.
Nove aviolinije u regiji
Uvedene i planirane nove linije za aerodrome naše regije od 1. 4. do 31. 10. 2017. prema EX YU Aviation Newsu jesu:
Za Beograd: Amsterdam, Malta, Hannover, Nuernberg, Heraklion, Friedrichshafen, Venecija, Hurghada
Za Zagreb: Bukurešt, Stockholm (dvije kompanije), Oslo, Helsinki, Dubai, Duesseldorf, London-Gatwick, Manchester
Za Dubrovnik: Muenchen, Glasgow, Doncaster-Sheffield, Manchester (dvije kompanije), Basel, Napulj, Strasbourg, London-Southend, London-Stansted, Belfast
Za Split: Helsinki, Manchester, Duesseldorf, Dublin, Katowice, Birmingham, London-Stansted, Marseille, Amsterdam
Za Osijek: Basel, Stuttgart
Za Pulu: Duesseldorf, Varšava, Bristol, Stavanger, Moskva, Trondheim, Berlin, London-Heathrow, London-Stansted, Rotterdam, Edinburgh, Muenchen, Frankfurt
Za Zadar: Beč, Muenchen, Glasgow, Milano, London-Southend, London-Luton, Kopenhagen
Za Brač: Brisel
Za Rijeku: Hannover
Za Ljubljanu: Amsterdam, Kijev
Za Tivat: Dubai, Ženeva, Paris-Orly, Brisel, Duesseldorf
Za Podgoricu: Budimpešta, Stockholm-Skavsta, Atina, Varšava
Za Niš: Zuerich (dvije kompanije)
Za Prištinu: Helsinki, London-Luton, Paderborn, Budimpešta
Za Skoplje: Muenchen, Doha, Växjö, Rim-Ciampino, Malta
Za Sarajevo: Budimpešta, Istanbul
