Forum Klix.ba

Mars Perseverance Rover

https://www.klix.ba/scitech/nauka/nasa- ... /200522126

Ovo ce da ima svoj dron na Marsu

nije bas lansiranje na mars ali je prvi korak...danas je veliki dan za buducnost programa. za nekih malo manje od dva sata, ako vrijeme posluzi. trenutno su sanse za lansiranje 50/50. ako uspije danas mislim da ce to dati krila i vjetar u ledja space-xu za mars.

Gotivim Musk-a, ali ne razumijem njegovu fiksaciju Marsom kao o nekom backup-u za covjecanstvo.

Da zemlju istovremeno pogode asteroid koji je ubio dinosauruse, dva-tri supervulkana i globalni nuklearni rat i dalje ce na njoj postojati poneki kutak daleko gostoljubljiviji od Marsa. I takvu Zemlju bi bilo 100x lakse (re)teraformirati, nego Mars.

Uopste mi, izaci iz jednog gravitacionog bunara (sa Zemlje) da bi se spustio u drugi (na Marsu), nema smisla.

Ako vec znamo da ce za 4-5 milijardi godina sunce progutati Zemlju, isto tako sprziti i Mars, a za manje od milijardu postati pretoplo, zasto se samo ne fokusiramo na boravak u svemiru, rudarenje asteroida, proizvodnju u svemiru?

Inače mi nije jasna fiksacija o napuštanju planete da bi se živjelo pod nekom kupolom. Pri tom ne idemo nikud daleko, samo do Marsa s kojim ćemo svakako dijeliti sudbinu.
Zašto bismo napustili Zemlju? Zato što uslovi na njoj postaju teški za živjeti? Pa da usmjerimo pare koje bi otišle na kolonizaciju neke planete na popravljanje stanja, tj. pronalaženje rješenje na planeti koja nam se do sad bila savršena, mogli bismo ostati na njoj.

zilog wrote: ↑31/05/2020 12:38 Gotivim Musk-a, ali ne razumijem njegovu fiksaciju Marsom kao o nekom backup-u za covjecanstvo.

Da zemlju istovremeno pogode asteroid koji je ubio dinosauruse, dva-tri supervulkana i globalni nuklearni rat i dalje ce na njoj postojati poneki kutak daleko gostoljubljiviji od Marsa. I takvu Zemlju bi bilo 100x lakse (re)teraformirati, nego Mars.

Uopste mi, izaci iz jednog gravitacionog bunara (sa Zemlje) da bi se spustio u drugi (na Marsu), nema smisla.

Ako vec znamo da ce za 4-5 milijardi godina sunce progutati Zemlju, isto tako sprziti i Mars, a za manje od milijardu postati pretoplo, zasto se samo ne fokusiramo na boravak u svemiru, rudarenje asteroida, proizvodnju u svemiru?

A zasto ne bismo posmatrali taj pokusaj naseljavanja Marsa testom ili generalnom probom za ovaj tvoj prijedlog?
Skupis know how na, relativno bliskom objektu, i nastavis onda dalje.

Ako promatraš stvari iz šire perspektive, opstanak ljudske vrste se uopte ne svodi na samo kolonizaciju Marsa, kako bi se izbjeglo izumiranje ljudi u budućnosti, niti postoji garancija da će potencijalno koloniziranje uspijeti, jer su uslovi na Marsu znatno drugačijI od uslova na Zemlji. Uslovi u kojima čovjek psihološki ne može opstati, kao i biljna flora i fauna, sa kojim se uveliko eksperimentiše kako bi se otkrilo da li postoji šanse za uspješan uzgoj nekIh čuvjeku najpotrebnijih sorti povrća. Problem je i u automatizaciji opreme koja bi pomogla pri izgranji nekog manjeg stambenog kompleksa, (ali i njegovognjegovog idržavanja) neophodnog za zbrinjavanje prve grupe ljudi. Istina je da je Machine learning tek u velikom zamahu, što znači kako njen napredak neće ići tako brzo, jer sa svakom brzom implementacijom pograma dolazi i do velikih grešaka, i svaka naredna geneacija studenata će raditi na riješavanju problema sa kojim se susreće automatizacija.

Automatizacija nije samo neophodna u svemirskog programu, već široj društenoj upotrebi, tačnije industriji koja će vremenom biti pdvrgnuta transformaciji , to je ono od čega drutšvo strahuje, gubitak velikog broja radnih mjesta. Ja bih rekao da je trend učenja jezika za automatizaciju u ekstremnom zaletu i da se ljudi ne bi trebali u tolikoj mjeri bojati oko gubitaka radnih mjesta, jer će naredna industrijska revolucija neminovno donijeti i nove trendove poslovanja, i čak mislim nešto bolji životni standar, ukoliko se bude poštovla poslovna etika.

Jedna od stvari koju sam namjeravao usput spomenuti (i od manje je važnosti vezan oza temu), a tiče se poboljšanja kvalitete života ljudi i čovjekovog opstanka u budućnosti, tačnije njegovog zdravlja, je era transhumanizma. Bit ću jako kratak pa samo spomenuti da transhumanizam ima dva aspekta, od kojih po meni jedan u potpunosti narušava etičke i moralne norme, a to je postpeno preobraćenje čovjeka i njegove inteligencije u avatar, što je svakako jedan od aktualnih globalnih projekata iza kojeg stoje mnogi donatori, razni mislioci, etc. O tome svakako više možete saznati na linku http://2045.com/ .

Bilo bi dobro da ovo možemo kroz diskusiju ugraditi u modelu kardaševe skale, pa da se malo više teoretski udaljimo od našeg solarnog sistema.

Onu konzervu koju su htjeli lansirati na 100 metara, a raspala se a da nije ni metar poletjela..
i oni hoce dobaciti do Marsa

zforumas wrote: ↑31/05/2020 12:55

zilog wrote: ↑31/05/2020 12:38 Gotivim Musk-a, ali ne razumijem njegovu fiksaciju Marsom kao o nekom backup-u za covjecanstvo.

Da zemlju istovremeno pogode asteroid koji je ubio dinosauruse, dva-tri supervulkana i globalni nuklearni rat i dalje ce na njoj postojati poneki kutak daleko gostoljubljiviji od Marsa. I takvu Zemlju bi bilo 100x lakse (re)teraformirati, nego Mars.

Uopste mi, izaci iz jednog gravitacionog bunara (sa Zemlje) da bi se spustio u drugi (na Marsu), nema smisla.

Ako vec znamo da ce za 4-5 milijardi godina sunce progutati Zemlju, isto tako sprziti i Mars, a za manje od milijardu postati pretoplo, zasto se samo ne fokusiramo na boravak u svemiru, rudarenje asteroida, proizvodnju u svemiru?

A zasto ne bismo posmatrali taj pokusaj naseljavanja Marsa testom ili generalnom probom za ovaj tvoj prijedlog?
Skupis know how na, relativno bliskom objektu, i nastavis onda dalje.

Zato sto je uzasno skupo, pogotovo sve sa zemlje nositi. Ta je sredstva puno bolje iskoristiti za gradnju proizvodnih kapaciteta u svemiru. Odatle se moze spustati i istrazivati Mars, kao i druga mjesta Suncevog sistema. Sa ovim trenutnim resursima i tehnologijom, razmisljati o kolonizaciji Marsa, je arogantno...

BTW, jedinu prednost sto bi neka planeta (osim Zemlje) mogla imati je atmosfera i magnetosfera, kao zastita od radijacije. Mars ih prakticno nema. Sve ostalo je puno lakse u svemiru...

Smatra se kako ju je Mars nekad imao, ali da je zbog slabljenja magnetnog polja jezgre, i vjetovatno češće tranzicije i nestabilnosti magnetnih polova, Marsova atmosfera otpuhana.

Habitativni, ili ti zeleni pojas, povoljan za stvaraje uslova za život je nešto što na žalost direktno ne možemo vezati za okrića kod nekih egzopalneta u naoj neposrednoj blizni. Teoretski, ona bi mogla postojati i kod većinskih crvene patuljastih zvijezda u galaksiji, ali se javlja problem kada govorimo o prekomjernoj količini X-zraka koje crvene patuljaste zvijezde emituju, ali i velikim eksplozijama, i jakim solarnim bakljama, što u velikoj mjeri umanjuje šanse za održivost života na planetama koje orbitiraju oko njih.

zilog wrote: ↑31/05/2020 20:05

zforumas wrote: ↑31/05/2020 12:55

zilog wrote: ↑31/05/2020 12:38 Gotivim Musk-a, ali ne razumijem njegovu fiksaciju Marsom kao o nekom backup-u za covjecanstvo.

Da zemlju istovremeno pogode asteroid koji je ubio dinosauruse, dva-tri supervulkana i globalni nuklearni rat i dalje ce na njoj postojati poneki kutak daleko gostoljubljiviji od Marsa. I takvu Zemlju bi bilo 100x lakse (re)teraformirati, nego Mars.

Uopste mi, izaci iz jednog gravitacionog bunara (sa Zemlje) da bi se spustio u drugi (na Marsu), nema smisla.

Ako vec znamo da ce za 4-5 milijardi godina sunce progutati Zemlju, isto tako sprziti i Mars, a za manje od milijardu postati pretoplo, zasto se samo ne fokusiramo na boravak u svemiru, rudarenje asteroida, proizvodnju u svemiru?

A zasto ne bismo posmatrali taj pokusaj naseljavanja Marsa testom ili generalnom probom za ovaj tvoj prijedlog?
Skupis know how na, relativno bliskom objektu, i nastavis onda dalje.

Zato sto je uzasno skupo, pogotovo sve sa zemlje nositi. Ta je sredstva puno bolje iskoristiti za gradnju proizvodnih kapaciteta u svemiru. Odatle se moze spustati i istrazivati Mars, kao i druga mjesta Suncevog sistema. Sa ovim trenutnim resursima i tehnologijom, razmisljati o kolonizaciji Marsa, je arogantno...

BTW, jedinu prednost sto bi neka planeta (osim Zemlje) mogla imati je atmosfera i magnetosfera, kao zastita od radijacije. Mars ih prakticno nema. Sve ostalo je puno lakse u svemiru...

Skup je bio i let do ISS-a pa je sad visestruko jeftiniji, sto zbog komercijalizacije, sto zbog novih ideja (do kojih je opet dovela komercijalizacija).
Naseljavanje i koristenje Marsa kao baze za dalja istrazivanja ima potpunog smisla. Ne mozes ocekivati da "iskoristavamo" svemir a nismo u mogucnosti iskoristiti najblizi komsiluk.

*pod naseljavanje Marsa ne smatram da ce gore zivjeti ljudi kao sto zive na Zemlji, nego vise kao baze poput ISS-a.

zforumas wrote: ↑31/05/2020 21:30

zilog wrote: ↑31/05/2020 20:05

zforumas wrote: ↑31/05/2020 12:55

A zasto ne bismo posmatrali taj pokusaj naseljavanja Marsa testom ili generalnom probom za ovaj tvoj prijedlog?
Skupis know how na, relativno bliskom objektu, i nastavis onda dalje.

Zato sto je uzasno skupo, pogotovo sve sa zemlje nositi. Ta je sredstva puno bolje iskoristiti za gradnju proizvodnih kapaciteta u svemiru. Odatle se moze spustati i istrazivati Mars, kao i druga mjesta Suncevog sistema. Sa ovim trenutnim resursima i tehnologijom, razmisljati o kolonizaciji Marsa, je arogantno...

BTW, jedinu prednost sto bi neka planeta (osim Zemlje) mogla imati je atmosfera i magnetosfera, kao zastita od radijacije. Mars ih prakticno nema. Sve ostalo je puno lakse u svemiru...

Skup je bio i let do ISS-a pa je sad visestruko jeftiniji, sto zbog komercijalizacije, sto zbog novih ideja (do kojih je opet dovela komercijalizacija).
Naseljavanje i koristenje Marsa kao baze za dalja istrazivanja ima potpunog smisla. Ne mozes ocekivati da "iskoristavamo" svemir a nismo u mogucnosti iskoristiti najblizi komsiluk.

*pod naseljavanje Marsa ne smatram da ce gore zivjeti ljudi kao sto zive na Zemlji, nego vise kao baze poput ISS-a.

I sada, tako jeftinije, obican teret SpaceX dovlaci na ISS za bagatelnu cijenu po kilogramu vecu od cijene zkata...

Mars je dobar dio godine sa druge strane Sunca, tako da nam u prosjeku bas i nije komsiluk. Merkur nam je u prosjeku najbliza planeta. Komsiluk su Mjesec i neki asteroidi, koji bi mogli imati i vodu. Mnogo korisnije od Marsa...

@zilog
Sta bi ti? Da narucis robu a prijevoz gratis?

Koji je to asteroid sa orbitom povoljnijom od Marsove, sa tim neophodnim resursima, sa dovoljno pogodnog prostora za bazu?

Merkur isto ima nepovoljnu orbitu koja potom utice na velike temperaturne razlike izmedju dana i noci.

Za neka dalja putovanja kao bazu koristiti planetu koja je najbliza nasoj zvijezdi i nije neka prednost, ukoliko nam je cilj naravno, otici dalje od solarnog sistema.

zforumas wrote: ↑31/05/2020 22:23 @zilog
Sta bi ti? Da narucis robu a prijevoz gratis?

Koji je to asteroid sa orbitom povoljnijom od Marsove, sa tim neophodnim resursima, sa dovoljno pogodnog prostora za bazu?

Merkur isto ima nepovoljnu orbitu koja potom utice na velike temperaturne razlike izmedju dana i noci.

Za neka dalja putovanja kao bazu koristiti planetu koja je najbliza nasoj zvijezdi i nije neka prednost, ukoliko nam je cilj naravno, otici dalje od solarnog sistema.

Biraj...

https://en.wikipedia.org/wiki/Apollo_asteroid

zilog wrote: ↑31/05/2020 23:20

zforumas wrote: ↑31/05/2020 22:23 @zilog
Sta bi ti? Da narucis robu a prijevoz gratis?

Koji je to asteroid sa orbitom povoljnijom od Marsove, sa tim neophodnim resursima, sa dovoljno pogodnog prostora za bazu?

Merkur isto ima nepovoljnu orbitu koja potom utice na velike temperaturne razlike izmedju dana i noci.

Za neka dalja putovanja kao bazu koristiti planetu koja je najbliza nasoj zvijezdi i nije neka prednost, ukoliko nam je cilj naravno, otici dalje od solarnog sistema.

Biraj...

https://en.wikipedia.org/wiki/Apollo_asteroid

Najveci u klasi Apollo su asteroidi ca. 5x2 km. To nije dovoljno za postavljanje baze gdje bi se eventualna vrijedna sirovina exploatisala, obradila i poslala na Zemlju, sam kazes da je kg tereta skup, stoga, ne isplati se voziti rudu nego sirovinu.
Pored toga, nestabilne orbite i potencijalni sudari s drugim nebeskim tijelima isto nisu prednost.

Mozda ne shvatam sta ti zelis da kazes, sta podrazumijevas pod rudarenjem asteroida, boravkom (vec boravimo, godinama) i proizvodnjom u svemiru?

zforumas wrote: ↑01/06/2020 09:01

zilog wrote: ↑31/05/2020 23:20

zforumas wrote: ↑31/05/2020 22:23 @zilog
Sta bi ti? Da narucis robu a prijevoz gratis?

Koji je to asteroid sa orbitom povoljnijom od Marsove, sa tim neophodnim resursima, sa dovoljno pogodnog prostora za bazu?

Merkur isto ima nepovoljnu orbitu koja potom utice na velike temperaturne razlike izmedju dana i noci.

Za neka dalja putovanja kao bazu koristiti planetu koja je najbliza nasoj zvijezdi i nije neka prednost, ukoliko nam je cilj naravno, otici dalje od solarnog sistema.

Biraj...

https://en.wikipedia.org/wiki/Apollo_asteroid

Najveci u klasi Apollo su asteroidi ca. 5x2 km. To nije dovoljno za postavljanje baze gdje bi se eventualna vrijedna sirovina exploatisala, obradila i poslala na Zemlju, sam kazes da je kg tereta skup, stoga, ne isplati se voziti rudu nego sirovinu.
Pored toga, nestabilne orbite i potencijalni sudari s drugim nebeskim tijelima isto nisu prednost.

Mozda ne shvatam sta ti zelis da kazes, sta podrazumijevas pod rudarenjem asteroida, boravkom (vec boravimo, godinama) i proizvodnjom u svemiru?

Najveci je 1866 Sisyphus, precnika cca 7 km. I manji asteroidi su sasvim dovoljno veliki.

Baza se ne postavlja na asteroid, nego u njegovu unutrasnjost, sto zbog mikrogravitacije, sto zbog zastite od radiacije.

Nista se ne salje na zemlju, jer je vec tu gdje jeste - najvrijednije.

Pod proizvodnjom u svemiru (na asteroidima) mislim na sve sto je potrebno za dalje istrazivanje, opstanak i rad u svemiru. Prvo gorivo za raketne motore, zatim solarni paneli itd.

@zilog

OK, to vec ima smisla. S tim da se opet postavlja pitanje odakle lanairati raketu, hoces li lansiranjem rakete sa tako malog objekta poremetiti njegovu orbitu, hoces li exploatacijom poremetiti njegovo kakvo-takvo slabo gravitaciono polje i samim tim, opet, poremetiti orbitu.

Koliko god Mars bio "skup" i daleko, opet je pouzdaniji od ovih manjih tijela.
I da, ko kaze da na Marsu nema vrijednih minerala. Tek smo zastrugali po povrsini.

zforumas wrote: ↑01/06/2020 10:48 @zilog

OK, to vec ima smisla. S tim da se opet postavlja pitanje odakle lanairati raketu, hoces li lansiranjem rakete sa tako malog objekta poremetiti njegovu orbitu, hoces li exploatacijom poremetiti njegovo kakvo-takvo slabo gravitaciono polje i samim tim, opet, poremetiti orbitu.

Koliko god Mars bio "skup" i daleko, opet je pouzdaniji od ovih manjih tijela.
I da, ko kaze da na Marsu nema vrijednih minerala. Tek smo zastrugali po povrsini.

Taj asteroid, iako mase cca 90 milijardi tona, ima vrlo slabu gravitaciju. "Lansiranje" rakete od 1000 tona iziskuje silu manju od 2000 N. To ti je kao 200 kg na zemlji. Malo jaci bencher to podigne. Nema raketnog lansiranja, sa takvih objekata se komotno moze koristiti elektromagnetni akcelerator, a impuls koji zauzvrat (kao reakciju) predajes asteroidu se moze zanemariti, a svakako se moze iskalkulisati.

Sto se tice "remecenja" orbite, jedino sto mozes je da smanjenjem mase asteroid ucinis podloznijim poremecajima od strane drugih tijela. Medjutim, to se odnosi na velike promjene mase. 10% se gotovo ne osjeti, a to je 9 milijardi tona.

Protiv Marsa sam zato sto je prokleti gravitacioni bunar (veci nego Mjesec), a nikakvu zastitu od radijacije sam po sebi ne pruza. Kad si vec u Marsovoj orbiti, onda je bolje bazu praviti na Phobos-u.

zilog wrote: ↑01/06/2020 12:03

zforumas wrote: ↑01/06/2020 10:48 @zilog

OK, to vec ima smisla. S tim da se opet postavlja pitanje odakle lanairati raketu, hoces li lansiranjem rakete sa tako malog objekta poremetiti njegovu orbitu, hoces li exploatacijom poremetiti njegovo kakvo-takvo slabo gravitaciono polje i samim tim, opet, poremetiti orbitu.

Koliko god Mars bio "skup" i daleko, opet je pouzdaniji od ovih manjih tijela.
I da, ko kaze da na Marsu nema vrijednih minerala. Tek smo zastrugali po povrsini.

Taj asteroid, iako mase cca 90 milijardi tona, ima vrlo slabu gravitaciju. "Lansiranje" rakete od 1000 tona iziskuje silu manju od 2000 N. To ti je kao 200 kg na zemlji. Malo jaci bencher to podigne. Nema raketnog lansiranja, sa takvih objekata se komotno moze koristiti elektromagnetni akcelerator, a impuls koji zauzvrat (kao reakciju) predajes asteroidu se moze zanemariti, a svakako se moze iskalkulisati.

Sto se tice "remecenja" orbite, jedino sto mozes je da smanjenjem mase asteroid ucinis podloznijim poremecajima od strane drugih tijela. Medjutim, to se odnosi na velike promjene mase. 10% se gotovo ne osjeti, a to je 9 milijardi tona.

Protiv Marsa sam zato sto je prokleti gravitacioni bunar (veci nego Mjesec), a nikakvu zastitu od radijacije sam po sebi ne pruza. Kad si vec u Marsovoj orbiti, onda je bolje bazu praviti na Phobos-u.

Sila od 2000 N se cini mala prema masi koju si naveo, medjutim, radi se o uslovima gdje gravitacije skoro i nema. Sta je sa povrsinom asteroida, hoce li izdrzati samo spustanje na asteroid, a kamo li exploataciju i lansiranja?
Mala tijela su veci rizik i postoji mnogo vise sanse da nesto krene po zlu.

Zanemarujes tzv. butterfly effect....10 % mase nije malo!

Za rudarenje asteroida problem je mala gravitacija, tek trebaju da naprave busilice za rad u bestezinskom stanju.

To je rjesivo.

Za pocetak busenja, asteroid se moze obuhvatiti. Kada se jednom udje u unutrasnjost, mikrogravitacija prestaje biti problem.

@espn
EDIT: Ima i na Zemlji situacija kada su sile busenja vece od mase opreme. To se rjesava uvrtanjem vijaka u tlo. Za uvrtanje su sile pritiskanja zanemarive i sve se radi obrtnim momentom, koji se moze anulirati uparenim kontravijcima. Naravno, niko ovo nije probao u uslovima mikrogravitacije, ali ne izgleda kao nesto nemoguce.

Odosmo u Off na temi o kolonizaciji Marsa. Ako vam se diskutuje o rudarenju asteroida, otvorite temu, rado cu se prikljuciti...

Njukat i naselit nekad. [Elon Musk]

Novi Papin astronom Richard Anthony D'Souza skeptičan prema svemirskim planovima Elona Muska i Jeffa Bezosa
„Vjerujem da postoje mnogi drugi, daleko važniji problemi na Zemlji koji zaslužuju našu pažnju“, izjavio je indijski isusovac, nedavno imenovani novi direktor Vatikanske zvjezdarnice u Castel Gandolfu.

https://www.ktabkbih.net/hr/vijesti/nov ... osa/128120

Truba wrote: ↑01/10/2025 11:55 Novi Papin astronom Richard Anthony D'Souza skeptičan prema svemirskim planovima Elona Muska i Jeffa Bezosa
„Vjerujem da postoje mnogi drugi, daleko važniji problemi na Zemlji koji zaslužuju našu pažnju“, izjavio je indijski isusovac, nedavno imenovani novi direktor Vatikanske zvjezdarnice u Castel Gandolfu.

https://www.ktabkbih.net/hr/vijesti/nov ... osa/128120

Sve te "ima važnijih stvari" izjave zapravo znače ne istražujte stvari koje bi mogle otkriti, pokazati, dokazati da onaj koji ih govori, u ovom slučaju crkva, griješi.

Hakiz wrote: ↑01/10/2025 22:21

Truba wrote: ↑01/10/2025 11:55 Novi Papin astronom Richard Anthony D'Souza skeptičan prema svemirskim planovima Elona Muska i Jeffa Bezosa
„Vjerujem da postoje mnogi drugi, daleko važniji problemi na Zemlji koji zaslužuju našu pažnju“, izjavio je indijski isusovac, nedavno imenovani novi direktor Vatikanske zvjezdarnice u Castel Gandolfu.

https://www.ktabkbih.net/hr/vijesti/nov ... osa/128120

Sve te "ima važnijih stvari" izjave zapravo znače ne istražujte stvari koje bi mogle otkriti, pokazati, dokazati da onaj koji ih govori, u ovom slučaju crkva, griješi.

Dok je Elon bio dobar sa Kenijadom, Vuvuzela je htio tElo dati za istrazivanje Marsa:

Truba wrote: ↑07/03/2025 16:36 Ja bih dao svoje telo za istrazivanje putovanja slijetanja i zivota na marsu

A sada su mu Papin astronom, a Boga mi i Milan Tarot, malko otvorili oci...