Forum Klix.ba

Toto wrote:

Lee Stiffdick wrote:
zasto samo ne nacrtati nove granice, tj razgraniciti se.

politicki je to vec uradjeno entitetskim granicama ..
ono sto niko ovdje nece da prizna a sto vec funkionise ima vise od desetek godina je da su i ekonomske granice napravljene.

BiH je podjeljena u ekonomske regije.
Ako uspjesno razvalimo Dejton: te su granice spremne da postanu i administrativne. Nista entiteti, kantoni, kurci- palci, samo: opstine i ekonomija. Dva jedina relevantna kriterija.
Nekima prisjedene kad vide mape regija a meni je sega.

Za ovo su i nakardni entiteti prirodne tvorevine...

nadam se da je vezano za temu:

http://www.seebiz.eu/problemi-u-proizvo ... ar-141374/

sve njemacke novine i portali bruje oko ovoga...
svabima diraj sve samo ne auto industriju... ovo se nece dobro zavrsiti.
vw je doveo novog trgovackog direktora koji je poznat po strogoj politici spustanja cijena kod dobavljaca.
mada to ovdje izgleda nije razlog svadje.

stakasa wrote:Sve si ti Toto u pravu za Aluminijski ali ce to i dalje biti rasadnik HDZ talenata i uhljebljenje HDZ poslusnika gdje su dvije milje zagarantovane bez obzira je li cjena hiljadu ili dvije hiljade dolara po toni. Nebitno.
Nego kad komentarisemo malu privredu, klastere i slicno, zasto se bas svi opredjelise za proizvodnju pvc stolarije u sumom prekrivenoj Bosni, imate li ikakvo dublje objasnjenje osim uobicajene neinventivnosti gdje jedni vide od drugih?

Sa stanovista poduzatnika koji ima taj biznis: produktivnost ekonomicnost rentabilnost; tj. jeftinija i jednostavija proizvodnja i veci profit kod masovne proizvodnje. Tajna je u profilima konstruisanim i proizvedenim specijalno za tu namjenu.
To su suplji profili koje drvna industrija ne moze da proizvede ili su slicna rjesenja od drveta visestruko skuplja. Suplji profili su laksi u masi pa su laksi i za montazu na objektu, pa i gradjevinari imaju usteda, jer im treba manje radnika za montazu vecih povrsina.
Kupci ih vole jer hajvancici koji jedu drvo ne jedu metal i plastuiku.
Arhitekti ih vole: kad dizjaniraju nestandardne ostakljen povrsine, jer ih proizvodkaci puno brze i jeftinije naprave.
INvestitori i kupci vole metal i platiku jer su najjeftinije rjesenja.
Nedostaci metalnih i pvc prozora i vrata se ne vide odmah i na svakom mjestu. Losiji su izolator zvuka, sto se tek osjeti kad se useli. Losiji su toplotni izolator sto se tek vidi na racunu za grijanje.
Trziste ih vise trazi.
DRvo ima svojih prednosti i svoju trzisnu nisu, pa se moze proizvoditi i za to trziste.

breuer wrote:
Za ovo su i nakardni entiteti prirodne tvorevine...

entiteti su politicke tvorevine a ovo su ekonomske tvorevine.
zato sam i rekao: ako propane dejton - ovo je mirnodopska alternatia..
mnogi politicki etiteti kojie nisu mogli ekonomski prezivjet su nestali.

U nekom prethodnom postu sam sopomenuo Dubravsu visoravan. Geografska i ekonomska cjelina koju djele tri administracije/ opstine, pa da vidis koji je picvajz i razlika kod vodovoda, zdravstva, skolstva itd.

parappa wrote:nadam se da je vezano za temu:

http://www.seebiz.eu/problemi-u-proizvo ... ar-141374/

sve njemacke novine i portali bruje oko ovoga...
svabima diraj sve samo ne auto industriju... ovo se nece dobro zavrsiti.
vw je doveo novog trgovackog direktora koji je poznat po strogoj politici spustanja cijena kod dobavljaca.
mada to ovdje izgleda nije razlog svadje.

I te kako moze biti razlog marisane unutar WV. Obaranje cijena dobavljacima im obara pofit. Dobavljaci se prisiljavaju na outosurcing i/ili snizavnje cijena rada pa se i sve politicke i finansijske posljedice takvih operacije svaljuju na dobavljace.

ZA ovu temu moze biti insteresantno sa vise aspekata:
-Prevent je vec prisutan kod nas, poznaje sve nase performase i sanse da nesto od svojih poslova preseli u nas.
-da mladi product dizajneri naprave potrfolio sa nihovim idejam za prevlake, oni sto dijzaniraju enterjer da odu do gracanice i vide sta domaci plasticari mogu proizvoditi pa i oni sa njima da naprave portfolije i normative rada i ponude cijene svojih usluga. Svi zapucat u Prevent. MI nudiomo ovo i tako to.

Prevent nece samo iseljavati radna mjesta za sivacim mazinama vec mu trebaju jeftiniji product dizajneri. Pa ima sanse i za manji prijektni biro i design sjedista u sarajevu.

ako se ne varam prevent je grupa koja se vrti oko sjedista i enterijera auta.. kad bi kod nas prebacili sve za proizvodnju sjedista: od komponenti do finalista to bi bilo idealno.
Sjediste je idealan poluproizvod za nase potencijale. Sjediste je resetkasta struktura sa dosta: metalnih okova, cijevi, opruga. termoplastike idelani proizvodi za metalopreradjivace koje imamo.

na sjedistima cesto ima i varenja a mi jos uvjek obrazujemo varioce po njemackim DIN standardima. Nasi varioci po njemckim kriterijima imaju najbolji odnos kvaliteta proizvoda i ciijene rada.
Par radnih centara za rucno, poluatomatsko i automatsko varenje u visoko serijskoj proizvodnji moze otvoriti mini fabriku za varenej koja bi samo u jednoj smjeni zaposjavala 30-50 rdnika a imala bi posla za tri smjene.

neki tipovi varenja trose dosta elektricne energije a nasa je konkurentna u cijei pa uz niz cijene rada, obazovanja mozemo ponuditi jao konurentan proizvod i sto se tice cijene i sto se tice kvaliteta.

finalizacija/ zavrsna montaza ima puno radnih centara i mjesta.
Operacije su jendostavnije i ne zahtjevaku specificne kvalifikacije..
Jedan tip sjedista se ugradjuje u vise tipova auta pa su serije visetruko vece vec su serije pojedinih tipova auta.

privredna komora bih bi odmah trebala presabrati kakvi smo sa kapacitetima metalne i plasticarske industrije, pa prevetu pouditi da on napravi montazne hale a domaci mali biznisi postepeno pruzmu komponente.

Toto wrote:To nije moj problem - vec tvoj.

sto moj?

Toto wrote:Moje je da proizvedem konurentan proizvod a tvoje da ga prodas na trzistu.

opet ne razumijem ko ga treba prodat na trzistu?

Toto wrote:A opet: proizvodi su takve klase kvaliteta da ih mogu sve prodat i na "kucnom/fabrickom" pragu. Sistem je projektvan da proizvodi 5 najkonkurentnijih i najperspektivnijih proizvoda na svejtskim trzistima: Elektricnu energiiju, biodizel, tehnicko drvo, pelet, med, riblje meso, kozije meso i sir. Svaki od proizvoda je trenuto deficitaran na trzistimaOstali proizvodi imaju lokalno trziste i samo su extra profit, pa mogu raditi i po modelu not for profit. ZA njih cu praviti socijalno poduzetistvo i zbrijavati ugrozene skupine a i to je beneft.

koji sistem? koliko kosta tvoj projekat? ko ce to finansirat? koliko ce se pravit struje? koliko ce se prodat te struje? koliko ce se potpit zemljista? studije izvoodljivosti? riba, sir, koza...covjece tvoje ideje su toliko revolucionarne da ces srusit postojecu globalnu ekonomiju..Nigdje nijednog konkretnog podatka vec sve odokativno ko da ustipke mijesish.

Toto wrote:Problem kornisona nisu napravili poljoprivredici vec ekonomsisti, komercijalisti i planeri preradjivaca.Kljuc problema su bankari i komercijalisti jer preradjivaci nemaju obrtnog kapitala, da bi kupili dodatne kolicine ambalaze tegli i reporamaterijala, te da isfinansirali veci otup i rad u tri smjene. a sve sto su prozveli su mogli prodati na rusko trziste koje je u veikom minusu za ovu robu zbog embarga. Ovo ti je ono isto: kad putare u januaru iznenadi snijeg a vagoni soli u tuzli neprodati, Tako i ekonomiste iznenadio visi urod kornisona.

ma samo redom prosipas paushalna rjesenja. Kakve bolan tegle? kad je god rodna godina kod nas, rodna je na cijeloj polulopti, samo sto bogate zapadne zemlje imaju para da zastite svog seljaka makar iz budzeta, a mi i i mnogi istocno od nas nemaju pa se svake godine teatralno nesto prosipa i baca i u bosni i u srbiji, makedoniji...

Toto wrote:Nije tacno da u kornisonima imamo 20000 radnih mjesta, Maksimalno moze bit 500-600 stalnih/ful time/ radnih mjesta a sve ostalo su sezonski koji rade 3 semice kad je kampanja berbe a to nije radno mjesto. I uzgajivac je sezonas maksimalno u godina moze namiriti 3 mjeseca punih radnih dana.

ovo si u pravu, broj je daleko precjenjen zbog dramskog efekta.

Toto wrote:Zabluda!uzmi primjer Srbije: mogli bi rusima prodati stotine milijardi da imaju proizvod.. ali nista ne proizvode a uskurcili se da oni rusima prodaju fijatov proizvod a rusi nece fijat .. jer znaju da fijat kragujevac nije srpski vec talijaski brend

opet proizvoljne tvrdnje. Ne znam kakav si lapsus napravio, jer si napisao stotine milijardi jer je nemoguce da si to ozbiljno mislio. Stotine miliona vec izvoza, a izvoz koji se mjeri u stotinama milijardi/eura imaju zemlje koje se mogu izbrojat na prste.

sto se tice ostatka opet izvaljujes napamet. kakvo kurcenje? prodaju im ono sto se moze prodat, a to sto ti mislis da rusiji treba bukvalno svega je totalna zabluda. rusija je najveci izvoznik brasna i psenice na svijetu, a i u mnogim drugim agro oblastima su u vrhu. osim toga, od uvodjenja sankcija poljoprivreda im je nasubvencionisanija grana a mega farme nicu na sve strane.

u svemu tome naravno nisi spomenuo najbitniju stvar, da je rublja nakon uvodjenja sanskcija bukvalno preko noci izgubila pola svoje vrijednosti. za krajnjeg potrosaca je svaki uvozni proizvod postao 50% skuplji. samim tim je svaki uvozni proizvod odjednom postao 50% manje konkurentan.

rusija trenutno nikome, sem hazarderima ne moze biti plan koji podraumijeva nova, pogotovo veca ulaganja jer niko nema pojma kako ce se stvari odvijati sa sanckijama, kursom...to znaci da se treba boriti da im se uvali ono sto se vec ima i sto vec postoji, ali sada namjenski investirati velika sredstva s ciljem izvoza u rusiju je cisto kockanje.

Toto wrote:Argumentacija za ovaj slucaj je netacna.Turski investitir je mali biznis, od 20-30 radnika, pa velicina zemlje iz koje dolazi nije uopste presudna za investiciju. Hrvatska je 2 puta manja od Srbije ali ima 700 malih firi otvorenih u Srbiji a Srbija manje od 50 u Hrvatskoj.Turska siri svoje ekonmske i poiticke interese na balkan i ne bi me nimalo cudilo da je turcin dobio grant da maksuzile dodje u Rs i otvori fabruku negdje gdje je veca Bosnjacka zajedica. Ako ima dzamija u Kozarskoj dubici, onda sam u parvu: Turcin je u Kozarsku dubicu dosao zabog dzamije a ne zbog blizine autoputa -kako ti tvrdis.

investicija jeste mali biznis, ali ko god da je ovaj lik fabrika u dubici mu sigurno nije prva, a pogotovo najveca. ostatak je cista spekulacija, a pogotovo dio sa dzamijom. naravno, i ovdje si nasao za zgodno da mi nesto privalis jer autoput nisam je spomenuo vec je to bila njegova izjava. pa to je i bio razlog zasto sam ga citirao.

Toto wrote:rekoh ti vise puta da se kontam u industrijski inzenjerig a ne u "rashode". Mogu ti samo u radnim centrima RC reci, da bi se sracunao broj zaposlenih. Velicina rashoda/ oputputa ne ukazuje, na broj radnih mjesta koji se idirekto otvaraju iz neko radnog centra/biznisa. Vise tehnlogija utice na broj radnih mjesta vec cijena proizvoda/ poluproizvoda koja ta radna mjesta prave.

po ko zna koji put opet si napisao ono sto si naumio da napises, a ne ono sto sam pitao - ima li iko spisak godisnjih rashoda bilo kojeg giganta u bih?

ali tebe boli kurac. ti na forum dodjes sa pripremljenom recitacijom, a onda samo reda radi nesto quotiras. input, output, radni centri..wtf???? Imas li spisak ili nemas????

Toto wrote:Od svih giganata trziste ce zatvorilti Aluminijski u MO iz istog razloga zbog kojeg su zatvoreni isti kombinati po hrvatskoj.Ako AL mostar uzvozi boksit i glinicu nema mu spasa. Struju za ALM placaju gradjani BiH. Onog momenta kada se liberalizuje trziste EE u BiH, pa kad gradjani budu mogli kupovati jeftiniju struku u koju nisu sakriveni gubitci Alumijija: AL ce se sam zatvorit. BIH budzat ce bankrotirat za pola godine ako se AL nakaci na tu sisu. Bit ce bjezte noge usra guzica.Drugo AL Mostar je toliki zagadjivac. da on nema profita iz kojeg ce placati ekoloske takse po standardima EU. AlMost je ekoloska bomba koja moze unistiti cijelu hercegovinu i Hrvastku uz obau Neretve. samo sa tog asekta ga treba odmah zatvoriti.

sta ce biti sa aluminijem - nemam pojma. sto se tice zagadjenja tu si u pravu, ali je cijela drzava zagadjena sto je fakitcki u suprtonosti sa tvojim propagiranjem nase poljoprivrede kao razvojne sanse. Mi smo uz srbiju jedina zemlja koja ima problem osiroamsenog uranijuma, 3 od 4 TE u evropi koje najvise zagadjuju su u bih, nasi gradovi su redovno u vrhu liste najzagadjenijih, minska polja, poplave koje su izlile fekalije po semberiji i posavini, neuredjene deponije, niko ne zna gdje zavrsava otpad iz klaonica, sumnjiv je i medicinski otpad...nisu bas neki wow preduslovi za "healthy & organic by bosnia"

Toto wrote:Ako Al izvozi manje od Preventa na presvlakam nemmao sta vise pricati.

mozemo i obrnut curak. taj isti prevent je i veci uvoznik od aluminija. nemamo vise o cemu pricat

Toto wrote:ZA mital radi 5000 rudara ali su oni u Argentini i nemjau sa nama nista.ZA temoelektranu rade nasi rudnci, pa je tu stvar drukcija.

za mittal rade prijedorski rudnici, a upravo smanjen prevoz rude iz prijedora do mittala je glavni razlog jako loseg finansijskog I kvartala obje zeljeznice.

Toto wrote:Alumina ni suze nece pustiti za AL mostar jer nista od njega ne kupuje. Aluminu radi AL prozore i vrata. Al mosar ne valja profile koji trebaju za vrata i ptozore

bojim se da si pomjesao loncice. Alumina je Birac i osim sto naziv asocira na "aluminijska vrata i prozora" nema nikakve veze s njima.

Toto wrote:Ako je paradajz salatni i sorte volovsko srce ili "jabucar" a tusrski za indusrijsku preradu, druge klase, GMO porijekla, onda je normalno da je nas skuplji. Ako je nas jos Non GMO i organic kvaliteta: onda treba i da je dva puta skuplji i od turskog i od spanskog.

dobrog volovskog srca vise nema ni u buturovica polju. dugo te izgleda nije bilo.

Toto wrote:Sto si uzeo samo paradajz? sta je sa spanjakom, mladim lukom, mladim krompirom, blitvom, prasom, tikvicama krastavcima, rastikom, i drugim kupisjacana, paprkom patlidzanom?

ma uzmi toto sta hoces. kad udjes u bingo vidjeces da je tegla turskog dzema, jeftinija od tegle hepokove ili vitaminkine tegle marmelade tako da cjenovno dzemove necu ni uporedjivati. konditorski proizvodi, sapuni, hemija, ili jebene kese za smece. stoje jedne do drugih na rafovima turske i domace. na proizvod koji kosta 2-3 marke u zavosnosti od velicine turcin ima u prosjeku 1 marku nizu cijenu od domace.

kako? jer te ubi masovnoscu. i nije samo sto su veci od nas 25 puta vec imaju ugovore o slobodnoj trgovini sa pola svijeta i clanica su wto. ne mozes se ti tome suprotstaviti.

Toto wrote:de ga navedi hocu, bas da ga cujem; nemoj bejzat u poetiku.

naravno da necu bjezat. nas standard je da "svaki uposleni, i stari i novi, u poljoprivredi ce u roku od godinu dana s transparentom u ruci zavrsit pred zgradom vlade ili s traktorom na granicnom prelazu".

Toto wrote:Koliko god da ej Arifagic generisao radnih mjesta na farmi, indirekto je generiso vise mjesta vec onaj HAsan Asik u Kozarsoj dubici.

jusko je ljudina, doduse malo razoracan pa su mu neki planovi na stand by-u, ali dobar covjek. a sto se tice hasana, taj tek treba da dodje

Toto wrote:a nas izvoz aluminija i alu proizvoda je "gigantskih" 650 miliona maraka pri cemu je AL ukrao od gradjana minimum 50 milona maraka za struju, a da ne racunamo koliko je AL uvezo rude i minerala a koliko poljoprivreda.. Ispade da nam je poljoprivreda gigant na kvadrat u odosu na AL

alumunij je po pitanju struje na grbaci drzave i to je tacno, ali to je samo pola istina. da bi istina bila poptuna treba reci da i poljoprivrednici svake godine dobiju oko 150 miliona dzabnih narodnih maraka.

a koliki je poljoprirevda gigant, vidi se iz one tabele od juce - za samo tri godine napravili su trgovinskog debalansa 6,5 milijardi maraka. tesko da im alumij moze parirat.

Toto wrote:dzabe je govorit: da strucnak nije onaj koji misli da svakom loncu moze biti poklopac.

moj dobri toto citas li ti svoje postove?

prije nekih 4-5 godina jedan forumas je za svetlanu cenic napisao da je nije vidio jos samo u auto-moto emisijama. ali ti si i nju zajebo. ti si ceca na steorodima. ne postoji nista na dunjaluku sto ti ne znas.

kad ti se pokvari auto, odes u ovlasteni salon, a onaj ciko metne nesto u onaj dzek da uradi dijagnostiku.

A ti? avio inzinjer iz daleke cemerike koji na daljinu radi dijagnostiku iz oblasti: avio industrija, automoto industrija sa posebnim naglaskom sa cesku, srbijansku, japansku, americku..., vodoprivreda, sumarstvo, poljoprivreda...i ne samo to - ti za svaku firmu radis analizu do posljedenjeg detalja. pa kakva tek cuda sa fildzanom i kasikama cinis

ali ipak, nesto si mi drag , zato te i trpim

vivaldi wrote:
sto moj?

Tebe kontam ko reprezenta ekonomske struke na ovoj polemici.

opet ne razumijem ko ga treba prodat na trzistu?

Uzgajivac kornisona je "komponentas" a onaj sto ih preradjuje i kiseli je "finalista".
Gdje si vidio da komponentas prodaje finalni proizvod na slobodnom trzistu I da je on krivac za los plasman finalnog proizvoda?
Poljoprivrednici nisu krivci za novonastalu situaciju sa kornsonima vec preradjivaci.
I na kraju karajeva: ovo je svakodneva situcaija u poljoprivredi, ne znam sto si se navalio na poljoprivrednike.

Tebi je mozda smijesno: ali jedna od komponenti za onoga sto kiseli kornisone je i tegla, koja je za nas u BiH uvozni proizvod, jer je niko ne proizvodi u BIH. bar nije do prije 10 godina.

Ako fnalist na vrijeme nije obezbjedio/ rezerviso/ ugovorio, dovoljnu kolicinu komponenti moze biti na velikom gubitku, jer mu u sezoni skace cijena komponente/tegle. Skladista kod proizvodjaca su u sezni prazna. Mora cekat red i teglu a kratavac truhne ako ga ne pokiselis u roku odmah.

Poljoprivrednik mora brat jer ako kratavac preraste standardnu duzunu pada mu klasa i cijena.

Isti problem imaju i proizvodjaci automobila. Fiat otpusata 900 radniak u Kragujevcu, jer ima viskove auta u USA.Jos Fijat nije iznenadila majka priroda stohastikom/ dobrim ili losim urodom - kao poljoprivrednike. vec se Marikone zajebo u procjeni, pa ce gbitke malko da svali i na Cesku, Srbiju,Slovacku, Tursku - koji rade za njega.

vivaldi wrote: koji sistem? koliko kosta tvoj projekat? ko ce to finansirat? koliko ce se pravit struje? koliko ce se prodat te struje? koliko ce se potpit zemljista? studije izvoodljivosti? riba, sir, koza...covjece tvoje ideje su toliko revolucionarne da ces srusit postojecu globalnu ekonomiju..Nigdje nijednog konkretnog podatka vec sve odokativno ko da ustipke mijesish.

Kako od mene ocekujes da ti odgovorima na sva ova pitanja? kad ovakve projekte mogu napraviti mutidicipinarni timovi i institucija od par hiljada zaposlenih? Vecina informacija su poslovna tajna.

kad je nesto na nivou vizije i misije onda se polazi od praznog lista papira a ne od statistickih izvjestaja.

Tacno: tu se mjesaju uspipci -ko ih zna zamjesiti.

Nista nije revoucionarno.
Njemci takav model projektovanja rade haman stotnu godina, na svojim rijekama: Rajna, Majna Dunav i kanalima koje prave izmedju.
Nije mi jasno sta se iscudjujes?

Pomenuh japaski koncept 4d projektovanja i Keikichi Odaira. On je to primjenio na mnogo manjem sistemu i dosli su do zakljucka:
-da je sistem profitabilniji;
-da moze kredite vracat 2-4 puta brze;
-da stvara veci broj radnih mjesta ili ima veci stepen iskoristeja radnih centara i radnuh mjesta.
Kad sistem vrati kredit za 5 godina sljedecih 5 sam finasira isti sistem u svom klasteru.

na narednim slikam vidis kako Njemci integrisu podsistem transport, bazena za navodnjavanje, mini hidroeehtrana, itd

I ne znam sta je cudo povezivati poljoprivredu. Svaki kubik vode kojeg uzme poljoprivrednik iz sistema za navodnjavanje se plati a od toga se vraca kredit.
Brodar plati brodarinu krzo kanal i od toga se varca kredit itd.
Pcelar koji koristi mednosnu sumu koja sprecava eroziju tla placa pasarinu o koje se vraca kredit.
Plus svi uplacuju u budzet iz kojeg se vraca dio kredita.

vivaldi wrote: Ne znam kakav si lapsus napravio, jer si napisao stotine milijardi jer je nemoguce da si to ozbiljno mislio.

OK. lapus al ne prevelik. sta je ejdna nula za Muju i Pericu
Recimo Austrija ima izvoz veci od 100 milijardi a mozes je ugurat u Vojvodinu.
Ako je nasa bjedna poljoprivreda izvezla 0.6 milijardi. Samo vojvodina je mogla bar 60 a o Sumadiji da i ne govorimo.

vivaldi wrote: to sto ti mislis da rusiji treba bukvalno svega je totalna zabluda

nije bilo rjeci o tome sta sve rusiji treba, vec o tome sta BiH i Srbija mogu proizvest za rusko trziste.

Kornison je povrtna kultura a rusi najvise uzvoze povrca i voca,

vivaldi wrote: to znaci da se treba boriti da im se uvali ono sto se vec ima i sto vec postoji,

pa sta ti ja govorim: imamo kornisona za bacanjea a ne znamo im prodat

nisu bas neki wow preduslovi za "healthy & organic by bosnia"

opet nepoznavanje standarda, kriterija kvalitete, proizvoda, thnologija
opet pausalne ocjene i neuvazavanje mikro situacije i podcjenjivacki stav prema loklnim resursima
Pogledaj samo Popovo polje: najplodnija i "najorganskija" zemlja na balkanu moglo bi pola milijarde samo na njemu obrnut na godinu
a pusto, raseljejno a metka nije opaljeno na njemu
ne trebaju wow uslovi za organic certifikat zemljsta.
proizvod je opet drugi par opanaka

dovoljno je da njiva nije obradjivana 5 godina i ako nemas velikh zagadjivaca oko sebe i imas ve;ike sanse da ispunis uvjete za otganic..
ali treba ulozit u ispitivanje i certificiranje.

Stolacko polje i dolina bregave je 1998-2000 cetificirana za organsku proizvodnju od medjunarodne institucije.
vidi sta izvoze u Norvesku
http://www.agroneretva.ba/ba/proizvodi.html

bojim se da si pomjesao loncice. Alumina je Birac i osim sto naziv asocira na "aluminijska vrata i prozora" nema nikakve veze s njima.

Nisam znao za ovu komp pa odoh na net kad tamo: http://alumina-bih.com/
al i pvc stolarija

dobrog volovskog srca vise nema ni u buturovica polju. dugo te izgleda nije bilo.

kad podjes u Buturovice javi da ti kazem adresu njive i gazdu

ma uzmi toto sta hoces.

pitao sam te sa razlogom za svjeze povrce - ne za dzemove, jer se svjeze povrce ne uvozi iz turske, vec bi nasi mogli i trebali da proizvode ..

naravno da necu bjezat. nas standard je da "svaki uposleni, i stari i novi, u poljoprivredi ce u roku od godinu dana s transparentom u ruci zavrsit pred zgradom vlade ili s traktorom na granicnom prelazu".

nije bilo o ovome rijec
vec je bilo rjeci o kalifornijskom standardu: da 10 radnih seljackih mjesta na farmi mlijecnih krava otvara 222 gradjanskih RM od farme do trpeze ..
ti obeca nas standard u ovom pogledu, pa nista -utece??

alumunij je po pitanju struje na grbaci drzave i to je tacno, ali to je samo pola istina. da bi istina bila poptuna treba reci da i poljoprivrednici svake godine dobiju oko 150 miliona dzabnih narodnih maraka.

nije isto,
za aluminj se placa na svakom racunu za struju pa placa: penzioner, socjalni slucaj i svi koji trose struju ..
u svakom proizvodu koji bih proizvede je uracunat Aluminijev gubitak, pa zato nismo konkurentni..
necemo tako dinao .... hajmo onda svima snosit gubitke kroz struju

a koliki je poljoprirevda gigant, vidi se iz one tabele od juce - za samo tri godine napravili su trgovinskog debalansa 6,5 milijardi maraka.

ne zove se debalans poljoprivredni vec trgovinski, pa je jasno ko ga i pravi
ne mora se niko
trpit ima foe

Ne znam sto si toliko zapeo za poljoprivredu. U BiH poljoprivreda ucestvuje u BDP sa 6% dok u Kaliforniji 2%. Mnogo vise ljudi zivi od poljoprivrede u BiH nego u Kaliforniji.

sinuhe wrote:Ne znam sto si toliko zapeo za poljoprivredu. U BiH poljoprivreda ucestvuje u BDP sa 6% dok u Kaliforniji 2%. Mnogo vise ljudi zivi od poljoprivrede u BiH nego u Kaliforniji.

ako mene pitas:
u svakoj ekonomiji poljoprivreda ima svoje mjesto i ne treba je preskakti ni zaobilazti, bez obzira koliko joj je ucesce u bdp. To 2 i 6% je varljiv staisticki podatak.
Poljoprivreda nije bez razloga strateska privredna grana u razvijenim ekonmija valjda i kod nas nije bez razloga predmet potkusurivaja, podjebancije i stida.
Zemlje koje salju sonde na Jupites se ponose svakim svojim poduzatnikom pa i u poljoprivredi.
Kako komentarisati: da je poljoprivreda druga izvozan grana Kalifornije. odmah posije IT-a?

Sam razvoj Kalifornije krajem 19. i pocetkom 20. vijeka je vezan za poljoprivredu a sto je opisano i u vise filmova.
Poljoprivreda je strateski sektor mozda kroz subvencije ali nikako u stvaranju novih radnih mjesta.

sinuhe wrote:Sam razvoj Kalifornije krajem 19. i pocetkom 20. vijeka je vezan za poljoprivredu a sto je opisano i u vise filmova.
Poljoprivreda je strateski sektor mozda kroz subvencije ali nikako u stvaranju novih radnih mjesta.

Amerika nema subvencije, pa je poljoprivreda ipak strateska grana. neke manje americke zemlje tipa Idaho, koja uzgaja samo krompir zive samo od poljoprivrede. LJudi su sposobni da od svega naprave biznisa, prvo za lokana trzista, pa onda idu u eksport. I danas je poljoprivreda razvojna
komponenta ali ne u smilsi masovnog zaposljavanja vec u smislu veceg profita koji ostaje poduzatniku i zajednici a to vec rade inzenjeri, doktori sa unverziteta.

Mi i jesno u 19 stoljecu i to u razvojnoj fazi. Pa ako je Kalifornija mogla temeljiti svoj razvoj na resursima koje je imala. sto ne bi i mi.
Nama je potrebno svako radno mjesto ko suvo zalto, pa i u poljoprivredi.
Neke mikro zajednice pa i cijele opcine imaju samo poljoprivredu na raspolaganju i nista vise.
Naveo sam primjer Dubravske visoravni.
Rano voce i povrce na malim povrsinma je rentabilan i unsosan biznis i za lokalno traziste a ne i za eksporta. LJudi snalazljivi, vrijedni, sposobnobi, ulagali u obrazovanje djece i razvoj. OPstina uzela kredite od EBRD za vodovod i navodnjavanje /dizvu pumpama vodu iz Neretve 150m i razvode po visoravni i jos napisali projekre pa dobili grantove- bespovratna sredstva iz EU fondova.

To je primjer kako lokani vodovod moze otvarati radna mjesta i generisati razvoj.

Vodovod se dovodi u 2000 domacinstva. Svako od tih domacinstav vec ima catrnju/bunar i 500 m2 okucnice baste. Cim vodovod dodje u kucu catrnja ce se koristi za navodnjavaje, pa baste postaju radno mjesto.
500 m2 pod plastenkom u hercegovini vrijedi ko 5000 m2 u kontinentu. 500 m2 plastenika je 0.1-0.3 radnih mjesta ,jer nece raditi cijelu godinu i po 8 sati dnevno pa na 2000 domacinstava imas oko 200-600 novih radnih mjesta.
2000 domacinstava treba odmh po 500 m2 plastenika: to je 1 miloin kvadrata novih plastenika. koji ce se praviti u Zenici, od domaceg celika, rude i koksa . Onome u ZE za to treba novih 50 radnihmjesta.
1m2 plastenika sa opremom kosta 15€.
Nekoliko hercegovackih sela samo oko okucice moze Zenici napravit 15 miliona € posla.
Ovo je tek okucnica i vodovod.
Doveli su dubravci tehnicku vodu za navodnjavanja i u njive a to je jos bar 5 miliona kvadrata plastenika ili 75 miliona € samo u izradi platsenika.
Eto samo u metralnoj industriji u izradi plastenika i Zenici u 5 godina posla vijiedna 100 000 000 € i 200 radnih mjesta.
Nije ovo sve: na njivi plastenicima trebaju solarni photovoltic paneli jer nema struje na njivama za ventilaciju i klimatizacju.
Eto radnih mjesta onima u tuzli sto montira kneske photovoltic celije i prave panele .. nek spregnu pumpe ventilatore na solarne celije i eto binsia i radnih mjesta.
Nigdje nije bilo rjeci kojko ce biti poslovih aktivnosti u poljoprivredi.
Da se @vivaldi ne bi mucio i pito za trzite:
http://www.agroneretva.ba/
firma 90% izvozi za Norvesku

Brat bratu 200 000 000 € poslovnih aktivosti oko pet-set sela, na jednoj krsevitij hercegovackoj visoravni i oko 1000 radnh mjesta u malom biznisu.
E sad: dolazaimo do pitanja. Imaju i ovi mali biznisi ikakvu finansijsku podrsku? Ne pricam o sadaki vec o cistom biznisu, gdje se svaka marka isplati i varti.
Ima li nas finansijski sektor garancijske fondove za ove biznise? Imaju li kreditne linije za ovakve investicije?
kao halal bankarstvo gleda na ovakve prilike??

Najuticajniji covjek u drzavi Mile Dodik je iz Lijevce polja. Ne mislis li da bi on davno otkrio zlatnu zilu u tome o cemu ti govoris A nema ti ta tvoja Dubravska visoravan vise od par kvadratnih kilometara.
A Idaho, taj americki Glamoc, godisnje dobija 170 miliona dolara poljoprivrednih subvencija ali istina ne za uzgoj krompira. Iowa populacije kao BiH preko milijardu godisnje. https://farm.ewg.org/region.php?fips=19000
Isto ti je u Evropi. Ljudi za secernu repu dobiju toliko para da zive kao lordovi a isto i mljekari. Ima tu i razlika jer je EU podijeljena na poljoprivredne zone ali svakoga zapadne ponesto.

"Nas" u BiH najvise i najprije hebu tri stvari, a to su:

Mentalitet: Radje te zahebem za 50 kaemova neg da posteno zaradim 100.

Druga stvar: autoput. Nemoze bit da iz hebene Banjaluke se vozis po dana do glavnog grada.

Treca: Posteno se trebaju procistiti sve rijeke i korita puna sporeta i golfova, ko ce otvarat ista dole kad se zna da prva kisa poplavi i boga i oca.

O ostalim "sitnicama" bi se moglo tek nakon ovog.

Toto wrote:Tebe kontam ko reprezenta ekonomske struke na ovoj polemici.

ja nisam ekonomista, moje formalno obrazovanje je samo dijelom ekonomsko

Toto wrote:Poljoprivrednici nisu krivci za novonastalu situaciju sa kornsonima vec preradjivaci.

kriva je vlast sto ne mrda kurcem vec 20 godina i ne pokusava dovest na sve nacine nekog stranog giganta u poljoprivredu jer bez toga nema hljeba.

Toto wrote:Tebi je mozda smijesno: ali jedna od komponenti za onoga sto kiseli kornisone je i tegla, koja je za nas u BiH uvozni proizvod, jer je niko ne proizvodi u BIH. bar nije do prije 10 godina.

naravno da je ne proizvodi jer bi propao poslije 30 dana.

Toto wrote:Fiat otpusata 900 radniak u Kragujevcu, jer ima viskove auta u USA.

fiat otpusta radnika jer vec 5 godina u fabrici pravi jedan jedini model koji izlalzi iz mode. dok ne uvedu novi model, cifre ce samo ici nadole. i nema samo fiat viskova i nema samo autoindustrija viskova. danas se svega na svijetu pravi viska.

Toto wrote:Kako od mene ocekujes da ti odgovorima na sva ova pitanja?

pa zato sto to uporno nama nudis kao dobitnu kombinaciju, a nigdje nikakvog konkretnog podatka.

Toto wrote:Recimo Austrija ima izvoz veci od 100 milijardi a mozes je ugurat u Vojvodinu. Ako je nasa bjedna poljoprivreda izvezla 0.6 milijardi. Samo vojvodina je mogla bar 60 a o Sumadiji da i ne govorimo.

poredjenje su ti besmislena. cuj "mozes je ugurat u vojvodinu". Moj tole 60 miijardi poljoprivrede izvozi holandija, najjaca poljoprivreda na svijetu.

Toto wrote:nije bilo rjeci o tome sta sve rusiji treba, vec o tome sta BiH i Srbija mogu proizvest za rusko trziste.

nema tu prostora za ogroman biznis. uvijek moze bolje ali nista previse spektakularno. sve sto mozemo mi napraviti za rusa, moze i rus sam za sebe. osim toga to mu i je isplativije i jeftinije. visoke tehnologije nemamo.

Toto wrote:Kornison je povrtna kultura a rusi najvise uzvoze povrca i voca,

osim devalvacije rublje, problem sa rusima je politika. pravci i kolicine uvoza variraju od znacaja politickih saveznika, a ono sto im mi mozemo ponuditi, mogu i svi ostali. nakon obnavljanja ljubavi sa turcima njima vise niko drugi ne treba za voce i povrce, a obzirom na velicinu turske ona im je u vrhu politickih prioriteta tako da ce se uvozne kvote od ostalih saveznika ponovo optimizirati shodno politickom znacaju i interesu.

Toto wrote:Stolacko polje i dolina bregave je 1998-2000 cetificirana za organsku proizvodnju od medjunarodne institucije. vidi sta izvoze u Norvesku http://www.agroneretva.ba/ba/proizvodi.html

heheh moj dobri tole, dok si ti skupljo staz po cemerici, otprilike negdje kad si bio na prelazu izmedju prve i druge petoljetke ja sam sjedio sa Zujom, koji je predsjendik te agroneretve. I ne samo s njim vec sam bio i sa tim skandivacima kada su jednom dolazili, a to je neko njihovo udruzenje zadrugara koji imaju nekakav trzni lanac.

da ne ulazim sad u detalje, ali znas li koji je red velicina tog posla? 200-300 hiljada maraka godisnje. pichkin dim. Sjedio sam ja i sa jusufom kojeg si juce spomenuo, i sa masom drugih. s nekim licno, a sa puno vise elektronskim putevima. ima i neki nas lik u svedskoj koji je imao ko neki lanac trgovina. i preko njega se pokusavalo.

ali kad se crta podvuce sve je to manje vise "nostalgija biznis" (ne mislim na ove pomenute primjere vec generlano). zato sam i rekao da i poslije niza godina od pocetnog "odusevljenja" po dolasku na neko trziste, na tome uglavnom i ostane.

Toto wrote:kad podjes u Buturovice javi da ti kazem adresu njive i gazdu

hocu.

Toto wrote:pitao sam te sa razlogom za svjeze povrce - ne za dzemove, jer se svjeze povrce ne uvozi iz turske, vec bi nasi mogli i trebali da proizvode ..

naveo sam ti primjere iz posljednje kupovine, ovo ostalo necu da lupam napamet

Toto wrote:vec je bilo rjeci o kalifornijskom standardu: da 10 radnih seljackih mjesta na farmi mlijecnih krava otvara 222 gradjanskih RM od farme do trpeze ..ti obeca nas standard u ovom pogledu, pa nista -utece??

vec sam ti rekao da su poljoprivrednici naredovniji protestanti pred vladama i blokatori saobracajnica i granicnih prelaza, a one koje vezu za sebe uglavnom se bore da odu u stecaj jer u bosni svaki grad, pa cak i naselje, ima svoju mljekaru i svi kukaju kako je tesko, pitam se sto...statisicki podataka nema.

Toto wrote:nije isto, za aluminj se placa na svakom racunu za struju pa placa: penzioner, socjalni slucaj i svi koji trose struju ..u svakom proizvodu koji bih proizvede je uracunat Aluminijev gubitak, pa zato nismo konkurentni.. necemo tako dinao .... hajmo onda svima snosit gubitke kroz struju

naravno da je isto, elektroprivrede su narodne firme, a i poljoprivrednici dobijaju narodne pare. i jedno i drugo je na narcun narodnih para.

sinuhe wrote:Najuticajniji covjek u drzavi Mile Dodik je iz Lijevce polja. Ne mislis li da bi on davno otkrio zlatnu zilu u tome o cemu ti govoris

U Lijevcu polju nije zlatna zila, jer ne raste rano voce i povrce, grozdje vinogradi, breskve, smokve-ali jeste srebrena i od nje se moze dobro zivjeti Rano i kasno povrce - kao biznis: nije ista pita.

Onaj ko na trziste svjezeg povrca i voca izadje 1-3 sedmice prije ostalih ima prazno trziste, nema konkurenciju. To mu je konkuretska prednost.

Dok se ostali pojave on je vec zaradio da bude profitabilniji i da ostale ubija cijenom kad mu se pojave.

Svi povrtlari mogu prodavati sami na pijacama, pa imaju kes svaki dan. U hercegovini se mogu brati dvije zetve, pa ono sto se zaradi na prvoj zetvi finansira drugu zetvu. Ne moraju prositi od trgovaca svoje zaradjeno i od mikrokreditnih lihvara.

Sa Dubravske visoravni se prodaje po Norveskoj. Mikro klima im daje predost od jedne sedmice na otvorenom u odnosu na spance.

Mile je poceo biznis kao traktorista kod oca. ISto smo godiste, cak se i upozali kad smo htjeli sa Antom Markovicem. Mile ima takvu zlatnu zilu i 30 puta vecu od Dubravke visoravni. A zove se Popovo polje. Mogao bi njome hraniti Crnu goru, Kosovo. Rsrpsu, Dubrovacku republiku. Ali Popovo polje pusto? Treba Mileta pitat zasto?

A nema ti ta tvoja Dubravska visoravan vise od par kvadratnih kilometara.

Tis mi rec babo iz Pocitelja, majka iz Stoca. Capljina - Buna oko 20 km vazdusne, Capjina- Stolac, uz Bregavu isto toliko. To je i 400 km2
Obradivo je par postotaka. Bit ce kraljevi kad im dodje voda. Tu cu penzionerske dana da trosim - ako se pozivi

A Idaho, taj americki Glamoc, godisnje dobija 170 miliona dolara poljoprivrednih subvencija ali istina ne za uzgoj krompira.

Pa kad vec "znas" nac na netu: de objasni zasto USA i EU subvencije nisu iste? ZAsto Idaho koji je najveci proizvodjac krompira ne dobija subvencije za krompir? Te sto u iovi subvenciju dobiija 80000 faremra a u Ca koja je dest puta veca i razvijenija samo 11 000? Jesi li ubrojio u subvencije i one za nepogode, sumartsvo, stocarstvo?

Isto ti je u Evropi. Ljudi za secernu repu dobiju toliko para da zive kao lordovi a isto i mljekari. Ima tu i razlika jer je EU podijeljena na poljoprivredne zone ali svakoga zapadne ponesto.

Nije isto, jer koncept subvencija nije isti. cak se ni EU model ne moze porediti sa USA.
EU daje supvencije direktno u proizvodnju, na osnovu kolicine ili povrsine. Ameri uglavnom finansiraju indirektno u druge industrije preko poljoprivrde: Ako vinongradaru trebaju rezervoari za navonjavanje: onda dobija subvenciju za rezervoar, jer ce angazovat gradjevince.
Ca je ekoloska drzav pa subvencira sve sto ide u eco smjeru. Ako imas veliku farmu krava i puno stajnjaka, dobijas iz eco fondova subvenciju za postrjenje za proizvodis biogas ili bio dizel.Zapsoljavas metalnu industriju i gradjevnce na postrojenju i pravis eco struju i profit mljekaru a drzavi smnjuje CO2 print. KAd subvencira USA hoce da sa 1 $ finanira vise korinika. pare se daju za investicije a ne za obrtna srestva za proizvodnju.
U californiji mozes dobiti subvenciju za uzgoj rize i jos neke zitarice ali se ne sjecam koje, na konto tog sto je Ca prvenstveno uvozi i za potrebe strateskih rezervi. Nisam bas siguran da se dobijaju subvencije ako isporucuje na trziste

E vidis ja ovaj americki koncept subvencija zagovaram i kod nas, jer je to investicija a ne sadaka. Nama samo investicije otvraju rada mjesta.

Treba povrtlare sa dubrava PODRZATI sa jednim garantnim fondom i kreditnim linjama ali samo za investicije da mogu uzeti kredite za plastenike. i to samo ako ce kupiti plastenike od domaceg proizvodjaca iz Zence, u kojem je: celik iz zenice; koks iz Lukavca; ruda iz Prjedora. sloarni sitem za napajanej iz Tuzle a softver za "opamecivanje" platenika iz Sarajeva . E to je to sto donosi razvoj. 1 KM si oplodio u vise privrednih grana poljoprivreda, masiska ind, metalurgija, minerali. energija IT . I jos svako dinar ostu u kuci da se opet oplodjuej.

Svaki dinar iz kredita se vrati i fiansira naredi investicioni ciklus u seoski turizam ili solarnu energiju.
Subveicije koje se sad daju su sadaka za lose poslovanje, neproduktivnost.

vivaldi wrote: kriva je vlast sto ne mrda kurcem vec 20 godina i ne pokusava dovest na sve nacine nekog stranog giganta u poljoprivredu jer bez toga nema hljeba.

Opet on o stranim giagntima. Nece doc debe je skicat i vriscat. Pogotove ne u poljoprivredu. Nemamo mi povrsina za giganata i masove proizvodnje. Mozda Vojvodina, Slavonija i Makedonija imaju sanse ali mi ne
Posavinu moramo sami podizat ili je uvezat sa Slavonijom i Vojsvodinom.

MI u poljoprivredi mozemo teziti samo maloserijskioj proizvodnji proizvoda specificnog kvaliteta, kao sto je organska proizvodnja i prerada ii med
Od voca: sljivu za slatko od sljiva, jer taj proizvod ne postoji na EU trzistu i nema konkurencije.. sve ostako odmah u rakiju; jabuke u organskom uzgojku i od njih samo pravit djecije hapice organic kvaliteta i sve ostalo sprcat u organic sirce, kojeg ce litra biti 25 €. Za sirce ne trebaju hladnjace moze stajat na zraku.
Povrtlarstvo za lokalno triste i nesto manje za izvoza.
Prekopirat austrijski model organske proizvodnje i prerade.
Skrecem paznju planerima na koprivu i da uspjeva na visinama gdje u BiH nista ne raste.

naravno da je ne proizvodi jer bi propao poslije 30 dana.

i ne treba ni da se proizvodi, ako nemamo sirovina za staklarsku proizvodnju; tegele sam spomenuo kao objektivan problem preradjivaca, jer je ino proizvod pa nabavka ide nesto teze i sporije.

fiat otpusta radnika jer vec 5 godina u fabrici pravi jedan jedini model koji izlalzi iz mode

.
ovaj model Fita od samog pocetka nije imao prodju na trzistu.
Ovdje mu prodaja ide jako slabo a cni mi se da je MAricone puco bas na americko trziste. Model je uvaljen Srbij koja bi Fiatu kroz one subveknije pokrila gubitak/

Fiatu nije problem da mu jedan model propane ali Srbiji jeste. Srbiji se investicije u taj model Fiata nikako nisu isplatile. Ono sto je investiraal u infrastruktura mozada ako fiat ne ode skroz??
U mejuvremenu je FIat otvorio fabrike u Turskoj. Pa je sudbina kragujevca neizvjesna.
ZAto mislim da male i siromasne ekonmije ne smiju ulazit u za nju prevelike proizvodnje. Ode drzava i regija na dobos radi jednog modela auta.

pa zato sto to uporno nama nudis kao dobitnu kombinaciju, a nigdje nikakvog konkretnog podatka.

Ne pravi se strategija razvoja na netu, vec u institutima. Na netiu mozemo plamudit o idejama, konceptima, rjesejima. Niko od nas nije kompetentan da nesto kvantificira i dokazuje, osim onh koji su se ufurali u to. Ja i nemam namjeru da nesto dokazujem, niti da promovisem neke svoje performase. Najvise zato sto se na forumima nista ne mzoe dokazati. To je dokazno.
Mogu nesto prestavit iz struke, neko opste nacelo, informaciju.

poredjenje su ti besmislena. cuj "mozes je ugurat u vojvodinu". Moj tole 60 miijardi poljoprivrede izvozi holandija, najjaca poljoprivreda na svijetu.

Pa ni Holadija nije nesto veca od Vojvodine. jest da bi nesto preteklo al ima se rastegnut niz Moravu i Sumadiju. Vojvodina je bila sinonim za srbijansku poljoprivrdu. koja stvarno ima potencijal.

osim devalvacije rublje, problem sa rusima je politika.

Opte on bjezi od sustine. Nije nas i srbijanski proble ruska politika, vec sto nemamo nista proizvedeno a ljudi bi nam rado kupili da nam tako pomognu.
Umjesto da se bacimo na to da isfinansiramo domacu proizvodnju koja postji, pa ad nesto proizvedemo i izvezemo: mi cemo palamuditi rusima kakva im treba politika da bi njima prodali.
Boze, petra!


heheh moj dobri tole, dok si ti skupljo staz po cemerici, otprilike negdje kad si bio na prelazu izmedju prve i druge petoljetke ja sam sjedio sa Zujom, koji je predsjendik te agroneretve. I ne samo s njim vec sam bio i sa tim skandivacima kada su jednom dolazili, a to je neko njihovo udruzenje zadrugara koji imaju nekakav trzni lanac.

Ja sam sjedio sa Zujom i suprugom mu- koja mi je radna kolegica- kad su se vratili prije petnestak godina i kad su planirali Agronerervu. jA sam isalio 2005 A znamo se jos sa fakulteta.
Jedan od najboljih agronoma iz nekadanjeg HEPOKA je bio sa mnom u ARBIH. pa smo pred demobiizacju mastali o svemu ovome sto se sad desava po Dubravama. On stoji iza vecine poljoprivredih projekata na Dubravama u polopstruci a ja sam mu u pocetku bio podrska u Fundrasingu kod fondova kad se vracalo u Stolac.
Osnvni problem plasmana Agroneretve u Norvesku, od prvog dana je nedostatak finansijeske podrske da se proizvedu vece kolicine. Dovodjenjem vode na dubrave proizvodnja ce se ucetverostruciti, pa ce i tu biti nekog pomaka.
Ovo je primjer gdje su domaci ljuci uradili sve od crtifikata u stolackom polju do trgovine u Norveskoj. Od domicilnog do dijaposre ali niko nece da stane iza njh sa visih nivoa ni finnsijki ni moralno,
Niko ovakav posao u svjetu ne radi iz sopstvenih izvora. Pojopriverda to en moze .
Sad im slijedi novi investiioni ciklus u Platenike i siteme za navonjavanje po njivama a opet ih niko ne podrzava. Nigdje garantnog fonda za male i srednje biznise, nigdje razvojnih fondova, nigdje razvojne banke. Nigdje halal bake.
Sve se uskurcilo i i trazi svjetske gigante a nisu u stanju dalje od toka Miljace da odrade kako treba.
Dubravska visoravan moze naparviit zenici posla u platenicima makar 100mil €
u naredih 5 godna da neko investira.

Arigafic je drugi par opanaka, On je doso sa norveskim i svojim kapitalom koji zaradjuje po Norveskoj. Nemu svako dobro i puno uspjeha.
Ja sam da se lokalno pogura.

ali kad se crta podvuce sve je to manje vise "nostalgija biznis" (ne mislim na ove pomenute primjere vec generlano).

Ja stvarno ne znam sto se sve nase pocjenjuje a sve stranjsko glorifikuje?
Miko investicija Dubravska visoravan i izvoz ranog povrca u Norvesku ima veliki potencijal koji treba podrzati.

McDonaldovih kiosk je bio mani od najmanje cevabdiznice na BAscarsiji, kad su poceli, pa eto dosli u Sa ko planatarni gigant -pa propali.

Cim se poveca proizvodnja na Dubravama i Agronretva ce uvecat prodaju u Norveskoj.
Taman da su ne znam kolisni ali postoje ko uspotavljen sistem. A ima se potencijal za 600 -800 radih mjesta u Dubravama i 100 u zenici na plastenicima.
Ako neko ko zaposljava 800 ljudi u drzavi od 3.5 miliona nije gigante ne znam sta se hoce?

Toto wrote:

parappa wrote:nadam se da je vezano za temu:

http://www.seebiz.eu/problemi-u-proizvo ... ar-141374/

sve njemacke novine i portali bruje oko ovoga...
svabima diraj sve samo ne auto industriju... ovo se nece dobro zavrsiti.
vw je doveo novog trgovackog direktora koji je poznat po strogoj politici spustanja cijena kod dobavljaca.
mada to ovdje izgleda nije razlog svadje.

I te kako moze biti razlog marisane unutar WV. Obaranje cijena dobavljacima im obara pofit. Dobavljaci se prisiljavaju na outosurcing i/ili snizavnje cijena rada pa se i sve politicke i finansijske posljedice takvih operacije svaljuju na dobavljace.

ZA ovu temu moze biti insteresantno sa vise aspekata:
-Prevent je vec prisutan kod nas, poznaje sve nase performase i sanse da nesto od svojih poslova preseli u nas.
-da mladi product dizajneri naprave potrfolio sa nihovim idejam za prevlake, oni sto dijzaniraju enterjer da odu do gracanice i vide sta domaci plasticari mogu proizvoditi pa i oni sa njima da naprave portfolije i normative rada i ponude cijene svojih usluga. Svi zapucat u Prevent. MI nudiomo ovo i tako to.

Prevent nece samo iseljavati radna mjesta za sivacim mazinama vec mu trebaju jeftiniji product dizajneri. Pa ima sanse i za manji prijektni biro i design sjedista u sarajevu.

ako se ne varam prevent je grupa koja se vrti oko sjedista i enterijera auta.. kad bi kod nas prebacili sve za proizvodnju sjedista: od komponenti do finalista to bi bilo idealno.
Sjediste je idealan poluproizvod za nase potencijale. Sjediste je resetkasta struktura sa dosta: metalnih okova, cijevi, opruga. termoplastike idelani proizvodi za metalopreradjivace koje imamo.

na sjedistima cesto ima i varenja a mi jos uvjek obrazujemo varioce po njemackim DIN standardima. Nasi varioci po njemckim kriterijima imaju najbolji odnos kvaliteta proizvoda i ciijene rada.
Par radnih centara za rucno, poluatomatsko i automatsko varenje u visoko serijskoj proizvodnji moze otvoriti mini fabriku za varenej koja bi samo u jednoj smjeni zaposjavala 30-50 rdnika a imala bi posla za tri smjene.

neki tipovi varenja trose dosta elektricne energije a nasa je konkurentna u cijei pa uz niz cijene rada, obazovanja mozemo ponuditi jao konurentan proizvod i sto se tice cijene i sto se tice kvaliteta.

finalizacija/ zavrsna montaza ima puno radnih centara i mjesta.
Operacije su jendostavnije i ne zahtjevaku specificne kvalifikacije..
Jedan tip sjedista se ugradjuje u vise tipova auta pa su serije visetruko vece vec su serije pojedinih tipova auta.

privredna komora bih bi odmah trebala presabrati kakvi smo sa kapacitetima metalne i plasticarske industrije, pa prevetu pouditi da on napravi montazne hale a domaci mali biznisi postepeno pruzmu komponente.

Tesko da se tu moze nesto uraditi1

Bosna nema logisticku sigurnost za OEM i da im dzaba saljes sjedista, dobro ce razmisliti.

Jer ako dodje do zastoja gubici su ogromni.

BAK-eV wrote: Tesko da se tu moze nesto uraditi1

Bosna nema logisticku sigurnost za OEM i da im dzaba saljes sjedista, dobro ce razmisliti.

Jer ako dodje do zastoja gubici su ogromni.

ok razumijem.
Ja sam ubjedjen da ce i Njemacka morati u outsourcing, mozda ne onako masovan kao u USA. Ovi potezi trgovackh direktora mi mirisu na to.
Prevent ce prvo morat isaljevatai iz njemacke radnointezivne linje.
Kina je vec dobro poskupila, pa je moguce da se svabe okrenu periferijama EU sto je nasa sansa.
Mi ne bi morali odmah krenuti sa OEM.
Nek prevent iseli finalizaciju kod nas, sa njemackim komponentama a da mi postepeno osvajamo za aftermarket i preuzimmo komponente, koje mozemo raditi u nas. Imamo dosta metalne industrije, koja ima neiskoristenih kapaciteta. Ne treba otvarati nove fabrike. Samo otovris novu smjenu. Imamo dosta vrhunskih majstora koji su nekad proizvodili avione i tenkove po DIN i iSO standardima a deset mu godina do penzije. Pojeli bi te poslove u kvaliteti i produktivnosti i jos obucili uza sebe mlade raje da nastave.
Ljuljne nova narudzba a ti samo otvoris trecu smjenu.
Mi dosta gubimo i na trzistu rada i konkurentnosti u tom pogledu. Iskusni kadrovi nam trunu na biroima i odlaze u penzije a nece imati kad prenjeti znanje i iskustvo na mladje. Nema nam ko uvoditi mladju raju u kvalitet.
lako je obuciti radnika sa biroa za zavrne montaze- desetak radnih dana i gotovo.
Ali za majstora za masinsku obrad treba bar pola godine priprvnickog uz iskusnog majstora i kontrolora kvaliteta.
AKo tu supstancu izgubimo postajemo roblje.

Toto wrote:Opet on o stranim giagntima. Nece doc debe je skicat i vriscat. Pogotove ne u poljoprivredu. Nemamo mi povrsina za giganata i masove proizvodnje

moram o stranim gigantima jer jer su oni jedina razvojna sansa. cijela drzava ima stanovnika ko bukurest. pritom smo jako siromasni. poljo mehanizacija zastarila. najveci grad u drzavi nema ni 400, a drugi najveci ni 200 hiljada ljudi sto znaci da vecina i ove male populacije zivi u malim sredinama sa jacim ili slabjim ruralnim zaledjem pa dobar dio populacije nije uopste ili je samo djelimicno kupac poljo proizvoda. Jedna krava nije stocarstvo, ali daje sasvim dovoljno mlijeka za 2-3 porodice. na to sve treba dodati i izvozne kvote za eu.

To je teska dubioza gdje je poptuno nerealno ocekivati da drzava sama moze to razvijat, ali treba pokusat dovuci nekoga velikog u ratarstvo, stocarstvo, vocarstvo...ali takvom potencijalnom investitoru treba ponuditi mnogo stosta cega nema u postojecim pravilnicima. da li je to jeben posao? apsolutno. ali ako je meggle dosao sam od sebe, postoji vjerovatnoca da se nesto moze uraditi. u suprotnom nam ne gine zivotarenje ko i do sada.

Toto wrote:MI u poljoprivredi mozemo teziti samo maloserijskioj proizvodnji proizvoda specificnog kvaliteta, kao sto je organska proizvodnja i prerada ii med Od voca: sljivu za slatko od sljiva, jer taj proizvod ne postoji na EU trzistu i nema konkurencije.. sve ostako odmah u rakiju; jabuke u organskom uzgojku i od njih samo pravit djecije hapice organic kvaliteta i sve ostalo sprcat u organic sirce, kojeg ce litra biti 25 €. Za sirce ne trebaju hladnjace moze stajat na zraku.Povrtlarstvo za lokalno triste i nesto manje za izvoza. Prekopirat austrijski model organske proizvodnje i prerade. Skrecem paznju planerima na koprivu i da uspjeva na visinama gdje u BiH nista ne raste.

ako u evropi nema slatka od sljiva to moze biti samo zato sto ga niko nece, a ne sto ne znaju ili nemaju odakle uvesti. nakon uvodjenja sankcija rusiji evropa se davi vlasititm viskovima, a ruski poljoprivrednici mole drzavu da sankcije jos potraju jer su oni najveci dobitnici ovog trgovackog rata.

cudni su mi i ovi tvoji prijedlozi skladistenja, vec si spominjiao skladistenje meda, smilja, a sada i sirceta. Jeboga toto upravo u tvom stocu su Daorsi jos prije nove ere imali kovane novcice, a ti u 2016 predlazes trgovinu u naturi. seljacima, ko i svima u ovoj drzavi, treba ziva lova. kesh. med u tegli na tavanu je za medara cist gubitak. nema niko od njih mogucnost da skladisti i ceka bolje cijene.

Toto wrote:i ne treba ni da se proizvodi, ako nemamo sirovina za staklarsku proizvodnju; tegele sam spomenuo kao objektivan problem preradjivaca, jer je ino proizvod pa nabavka ide nesto teze i sporije.

tegle su nama najmanji problem. udji u penny imas ih kamaru kakve god hoces.

Toto wrote:ovaj model Fita od samog pocetka nije imao prodju na trzistu.Ovdje mu prodaja ide jako slabo a cni mi se da je MAricone puco bas na americko trziste. Model je uvaljen Srbij koja bi Fiatu kroz one subveknije pokrila gubitak/ Fiatu nije problem da mu jedan model propane ali Srbiji jeste. Srbiji se investicije u taj model Fiata nikako nisu isplatile. Ono sto je investiraal u infrastruktura mozada ako fiat ne ode skroz?? U mejuvremenu je FIat otvorio fabrike u Turskoj. Pa je sudbina kragujevca neizvjesna. ZAto mislim da male i siromasne ekonmije ne smiju ulazit u za nju prevelike proizvodnje. Ode drzava i regija na dobos radi jednog modela auta.

iz nekog razloga fiat ti je fetish. ne mozes napisati posta bez njega. ne smeta mi naravno, ali se ne slazem sa cijelim nizom paushalnih kvliaifkacije koje jednostavno nisu tacne.

fiat je najvaznija investicija u srbiji. za zemlju tako negativnog publiciteta dolazak fiata je najvaznija stvar. imati fiata u investicijskom cv-u je ogormna stvar. osim sto je povukao za sobom komponentase, povukao je cijeli niz talijanskih investicija za sobom. i jos uvije povlaci.

vijest od prije 2 dana

http://rs.seebiz.eu/cooperatief-imi-eur ... ar-141442/

"Niš smo odabrali i zbog prisustva drugih kompanija koje proizvode robu namenjenu auto industriji, kao i zbog dobre saradnje centralne i lokalne vlasti", rekao je De Kandido. 30 miliona eura, 1.500 radnih mjesta, od toga 500 vss.

sve je to fiat pogurao.

giganti imaju ogroman znacaj, a evo otprilike u 1 recenici sublimirano sve ono sto pisem vec godinama i o subvencijama i o stranim investitorima i znacaju giganata.

http://www.blic.rs/vesti/ekonomija/smed ... re/z35h6pk

- Mene lično i moje kolege često pitaju zašto dovodimo velike investitore, zašto im dajemo subvencije, zašto im se poklanja velika pažnja, a suština je u tome što velike kompanije sa sobom dovode male - rekao je ministar.

a na tom linku mozes i vidjeti kako to u praksi funkcionise

"Vlasnik italijanske kompanije Lorenco Datoli kazao je da je odluku o investiranju u Srbiju doneo u dogovoru sa svojim klijentom, kompanijom "Džonson elektrik", koja je otvorila fabriku u Nišu. a godinu dana prije nego sto je johsnon electric otvorio fabriku u nishu, johnson control je otvorio u kragujevcu zbo fiata naravno.

sto se tice samog modela kojeg prave, kakav god da je i poslije 5 godina je ubjedljivo najveci izvoznik sa preko milijardu eura. taj podatak je puno vazniji od toga kako da ga ti vidis. treca stvar ovih 900 otpustenih je doibilo otpmrenine nekoliko puta vece od prosjeka od 5 do 14 hiljada eura koje je fiat dao iskljucivo iz svog dzepa pa pada u vodu i tvoj tvrdnja da su se samo pare uzele. cetvrta stvar, fiat je prije otpustanja vec zaposlio tacno onoliko ljudi koliko je bilo predvidjano da bude uposleno po postizanju punog kapaciteta fabrike. sa ovim otpustanjem je broj sveden na onaj koji se i predvidio za trecinu kapaciteta koliko sada fabrika radi. ignorises previse jako bitnih informacja.

i na kraju nista manje bitna je politicka vaznost velikih investicija koje itekako uticu na politicku stabilnost.

Toto wrote:Ne pravi se strategija razvoja na netu, vec u institutima. Na netiu mozemo plamudit o idejama, konceptima, rjesejima

naravno. slazem se u poptunosti.

Toto wrote:Pa ni Holadija nije nesto veca od Vojvodine. jest da bi nesto preteklo al ima se rastegnut niz Moravu i Sumadiju. Vojvodina je bila sinonim za srbijansku poljoprivrdu. koja stvarno ima potencijal.

holandija za godinu ulozi u istrazivanje ko srbija za 10 godina u kompletnu poljoprivredu racunajuci subvencije i regresirano gorivo. oni jednostavno ne mogu u istu recenicu.

Toto wrote:Nije nas i srbijanski proble ruska politika, vec sto nemamo nista proizvedeno a ljudi bi nam rado kupili da nam tako pomognu.

pa nije ni da nije. mi smo upravo pod zabranom izvoza u rusiju. srbiji takodjer pop par puta godisnje vrate posiljke i zamrznu uvoz. ponekad se ispostavi da je s razlogom, a ponekad se presuti. sumnjivo je sto vise vracaju rusi nego eu. previse su oni nestabilni da bi se na njih preozbiljno racunalo.

Toto wrote:Sad im slijedi novi investiioni ciklus u Platenike i siteme za navonjavanje po njivama a opet ih niko ne podrzava. Nigdje garantnog fonda za male i srednje biznise, nigdje razvojnih fondova, nigdje razvojne banke.

nevezano za ove slucajeve, bilo je i ljudi koji su dobijali sve sto su trazili od kojekvih organizacija. za vrijeme monitoringa ne sejcam se da je ijedan ispunio plan, osim onih sto su bas nesto sitno dobijali, pa su im i ciljevi bili takvi.

doduse nisam u tome vec par godina, pa ne znam detalje, ali da ima bilo sta ozbiljno vjerovatno bih cuo.

ps. sutra vece ili prekosutra ujutru idem na put i nece me biti mozda i mjesec dana, 20 minimum na forumu pa da ne mislis da sam nesto usutio

vivaldi wrote: sto znaci da vecina i ove male populacije zivi u malim sredinama sa jacim ili slabjim ruralnim zaledjem pa dobar dio populacije nije uopste ili je samo djelimicno kupac poljo proizvoda.

ovo nije tacno. da budem preciniji: nije tacno za hercegovinu Mostar, Jabanica, Stolac, Capljina, Trebinje Ljubinje, Nevesinje
mnoga -ako ne bas svako- domacinstva su vezana za selo i dosta povrca, voca i hrane se nabavlja u rodjaka sa sela, jer je tako jeftinije i dosta pomaze standardu i jednih i drugih. Tako je bilo i prije rata a tako je bilo i onih desetak portanih godina koje pamtim. cesto se cujem sa rodbinom .. nije se puno promjenilo.
Kad bi ti doveo stance zavalio bi i jedne i duge. jednima bi oduzao biznise i poslao ih u pecelbu i carsije a drugiam bi podigo troskove zivora.
Stotine kamiona je u vrijeme sezone ranog povrca i voca Sa Dubrava islo put Bosne. Prvi distributivni centar sa sortirnicom, pakerajom hladjacama napravljen u Dubravama 1999-2000je onaj u Domanovicima/
Sad ne znm kako je u Velcarsijama tipa sarajevo ali je neprihvatjivo da casijaneri zavale pola miliona ljudi samo zato sto im se uvrtila fiks ideja da dovode strance.
Uniste selo pa se cude sto im se seljaci skupljaju u carsiju. Otidji u Dubrave pa cec vidjeti kakve kuce imaju dubravci i kakvim standardom zive, pa ce ti biti jano sto nece u grad. Oduzeti im im hljeb zanci zatvoriti selo ali se tad moraju zatvoriti i poloprivredne i veterinarske fakultete po seheru, institute, labaratorije prehrambenu industriju ako ima.
U prethodnim postovima sam ti jenostavno pokazo kako male Dubrave mogu Zenici napravit 100 miliona € posla na plastenicima. Dovedi dubravcima stranca da ih zavai pa se poseri i na Zaljezaru u Zenici i firme za izradu plastenika i staklenika

Sto se tice povrtlarstva ranog voca i povrca nema dolaska velikih jer su nam resursi mali za njih. Prepustio ih domacima jer je to trizste dosta zanjih i pomozimo im da osvoje lokalno trziste pa ako pretekne nek idu u svijet. Agroneretva izvozi 80% svoga programa. Ako je tebi to malo nije njima.

To je teska dubioza gdje je poptuno nerealno ocekivati da drzava sama moze to razvijat, ali treba pokusat dovuci nekoga velikog u ratarstvo, stocarstvo, vocarstvo...ali takvom potencijalnom investitoru treba ponuditi mnogo stosta cega nema u postojecim pravilnicima.

OK za ratarstvo, stocarstvo, i vocarstvo ovo sto si napisao i mozda i stoji generalno i za Bosnu
Ali se mora razumjeti - bar sto se tice poljoprivrede i stocarstva Hercegovina i Bosna su dva razlicita svijeta i ono sto vazi za jedne ne vazi za druge. Mozda neko ko gleda sa makro nivoa i statistickih izvjetaja, to ne vidi ali se strategije ne prave samo iz kabineta.

ako u evropi nema slatka od sljiva to moze biti samo zato sto ga niko nece, a ne sto ne znaju ili nemaju odakle uvesti.

Opet nije tacno, jer ne poznas proizvod ni trziste ovog tipa proizvoda. Posavjetuj se sa prehramebim tehnolozima pas cuti.
Tradicionalno slatko od sljiva u Bosni je ono gdje je cijela svejza sljiva prelivena sirupom tj ukuhana tj konzervisana/pasterizirana tradicionalnom tehnologijom. Slicno se radi sa dunjama, Negdje ga zovu i redzele

1998 je jedna talijanska organziacija poslala prehrambene tehnologe koji su obilazili BiH i istrazivali stare tehnologije i mogucnost organske proizvodnje i kooperacije. Ja sam ih vozo po Hercegovini.
Kad su im zene u Stocu iznjele slatko od sljiva i pocastile je: zena se odusevila i ispricala da je takvo slatko nekad bilo i na zapadu ali ga je industrijska proizvodnja unistila. samo neko na sleima EU to pravi. Tehnologija je skupa, jer ide najkvalitnija sirovna. nema mljevenja i podvaljivanja pulpe od tikve i jeftinijeg voca i secera itd
Ona nam je predlagala da pokrenemo organsu proizvodnju i da bi mi mogli fino zaraditi na EU trzistu, jer imamo specificn proizvod.
Tad je zenama dala kataloge nekih talijanskih proizvodjaca opreme za prehrambenu industriju i predlagala neke mini linije.
Isto je sa pekmezom od smokava i jabuka. Smokava nema mnogo u Hercegovini, da bi s nesto moglo raditi za izvoza i ne islapti se ali bi se sa jabukama u Bosni dalo nesto uraditi. Medju zenma je bila jedan prehrambeni tehnolog pa su nesto analizirael tehnologiju. talijanak je rekla da bi i za adaptacije tehnologije mogli dobiti neka grant sredtva i kredite jer se radi o osvajanju novih proizvoda itd.
Poslije su otisli u Bosnu.

Za pekmez sam potpuno istu pricu cuo kad je Hrvatska pregovarala poljoprivredu. Tad su morali usaglasiti sve standarde i pravilnike i tad se pojavilo pitanje pekmeza. EU nije imala takav standard i proizvod, pa su morali prosirivati EU pravilnike sa Hrvatskim.
Tad je brujala sva Hr stampa o pekmezima jer je ispalo da ej Hr samo pekmeze unijela u EU// imas dosta info o ovome na netu.

Italijanka je kasnije organizaovala nekoj zenskoj organizaciji iz Ustikoliine da brendira slatko od sljiva i da ga prijeva na EU listu te, da ga plasiraju preko ove talijanske organizacije u EU. Zene iz Ustikoline su krenule sa 5-6 hiljada teglica da ispitaju traziste nadam se da jos proizvode.

cudni su mi i ovi tvoji prijedlozi skladistenja, vec si spominjiao skladistenje meda, smilja, a sada i sirceta.

Nisu cudni, jer se radi o proizvdima koje za skladistenje ne trebaju hladnjace i klima komore. vec standardna skaldista. Ako mali proizvodjac jabuka a klasu odmah posalje na trziste b i c prerdi u sirce: ne treba mu hladnjaca za skladistenje jabuka vec obicni hangar koji je 10 puta jeftinij od hladnjace a i troskovi skladistenja su manji. Pa moze izaci na trziste kd su cijene povoljnije

nema niko od njih mogucnost da skladisti i ceka bolje cijene.

ima, pitaj malko vece pcelare: zasto med nece da prosaju na veliko nikako -vec na kucnom pragu, pa grade skladista uz kucu.
da su malinari ili proizvode kornisn trebali li bi im skupe hljadnjace ili bacat u rijeku
tehno-ekonmika masovne i maloserijske proizvodnje jednog te istog proizvoda nije ista..

iz nekog razloga fiat ti je fetish.

imam prijetlja koji je nekad radio u CZ Kragujevac, dolazio cesto su SOKO, jer je soko radio transmisije za CZ, pa on ima dosta insajderskih info i od tuda znam nesto vise .. a opet drugi iz Auto hercecegovine radi tenutno u Skodi pa mi je on jednom rekao da su Cesi i SLovaci imli nesto drukciji pristup sa skodom nego Fijat sa Srbijom.
Ja kod Fijata Srbija samtram losim samo to sto je srbija previse placala reketa po jednom zaposlenom i sto nisu ispregovarali vise posla za masinsku ind, jer znam da imaju dosta takvih kapaciteta.

fiat je najvaznija investicija u srbiji. za zemlju tako negativnog publiciteta dolazak fiata je najvaznija stvar. imati fiata u investicijskom cv-u je ogormna stvar. osim sto je povukao za sobom komponentase, povukao je cijeli niz talijanskih investicija za sobom. i jos uvije povlaci.

Ovo vazi za Srbiju ali ne vazi za nas, Srbija je imala Crvnu zastavu koja je 40 g radila po fiatovim licencama te FAP. Mi nismo pa bi nase kopiranje srbijsnkog modela doslo mnogo skluplje a finansiralo bi se iz budzeta.

"Niš smo odabrali i zbog prisustva drugih kompanija koje proizvode robu namenjenu auto industriji,

ovo su medijske prdimahoveine sve se naduva ko i ono sa 20000 zaposlenih u kornisonima

1500 radnih mjesta i 30 mil ali za deset godiana. 3 mil godisnje od "stranih velicanstveih" investitora a tebi malo 200 000 godinje od domace Agroneretve ili milion na smilju u skutoriji.
Pa 1500 bi zaposlili za deset godinna u dolini Neretve medju povtlarima i vocariam a u Zenici smo na izradi plastenika ti sracunah 100 miliona€

giganti imaju ogroman znacaj

svakako..
radio sam u njima i to dobro znam
ali ne po svaku cjienu

holandija za godinu ulozi u istrazivanje ko srbija za 10 godina u kompletnu poljoprivredu racunajuci subvencije i regresirano gorivo. oni jednostavno ne mogu u istu recenicu.

Ali to ne znaci da srbija treba zakljucat vojvodinu i poljoprivredu i okernut se autoindustriji a ima fantasticne usloev a polop,

ps. sutra vece ili prekosutra ujutru idem na put i nece me biti mozda i mjesec dana, 20 minimum na forumu pa da ne mislis da sam nesto usutio

sretni puti

parappa wrote:nadam se da je vezano za temu:

http://www.seebiz.eu/problemi-u-proizvo ... ar-141374/

sve njemacke novine i portali bruje oko ovoga...
svabima diraj sve samo ne auto industriju... ovo se nece dobro zavrsiti.
vw je doveo novog trgovackog direktora koji je poznat po strogoj politici spustanja cijena kod dobavljaca.
mada to ovdje izgleda nije razlog svadje.

I ja sam citao o ovome u svedskim novinama, cudi me da nasi portalu ne bruje puno vise nego dosad

Tas ceka spreman [SMILING FACE WITH OPEN MOUTH]