Connaisseur Karlin wrote:Kao je strano
slovo H primljeno u slavenske jzike ( 32 str.):
O fonološkoj adaptaciji slavenskih i neslavenskih posuđenica u slavenskim standardnim jezicimma
http://www.academia.edu/19638629/O_fono ... icima_1972_
Sad bollje razumijem zasto hvrati kazu kemija a ne hemija.
Pa kazu kemija zato sto su dosli pod utjecaj Rima i "Latina", koji jedva izgovaraju H,
A Srbi (koji isto jedva izgovaraju H) pod utjecajem Grka, kod kojih je H malo jace.
Zbog tog glasa H
se i Rusi i Ukrajinci "poklase".
Isto u'nas!
Paralela je i slicna i smjesna: Ukrajinci ikavci i "Hakavci" (isto Bosnjaci i Hrvati, povjesno).
I oni isticu H kao biljeg svog jezika.
Prije ce bit da su odredjeni slavenizirani narodi, slabo-tesko naucili H,
nego sto je H prisvojeno od strane tolikog broja slavenskih naroda (osim nasih Vlaha, dabome
).
U latinskim jezicima je H isto jedva prisutno (jedino kod Spanjolaca, al to moRe bit zbog prisustva Arapa na tom prostoru).
Je'l' vlaski jezici nisu takodjer latinski?
A koliki je utjecaj povjesnog govora jednog naroda, govori i cinjenica da.....kad su nedavno lingvisti na Univerzitetu Toronta, tehnoloski mjerili spanjolski naglasak podrucja grada Buenos Airesa, i otkrili su da im je naglasak (iako oni govore spanjolskim jezikom)
najslicniji onom u govoru Napuljaca (koji govore svojim dijalektom i talijanskim).
Al' i to ima svoje: Buenos Aires ima mozda vise potomaka Talijana, neg' Rim stanovnika.
Opet, Napulj je duuuugo bio "grcki grad", mjesto u kojem se najvise govorio grci jezik.
Pitanje dana: koliko je taj grcki dijalekt uticao na govor danasnjeg Napulja, i koliko je napuljski talijanski dijalekt uticao na govor danasnjeg Buenos Airesa?
)