Ovo treba podebljati!!!Alfons Kauders wrote:http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/271 ... na_km.html
samo SDA
na svim nivoima
bekani... prvoklasni...
Jednako je indikativan podatak da je iz Kantona Sarajevo u posljednje četiri godine uplaćeno 2,6 milijardi KM više nego iz cijele Republike Srpske! Podaci Uprave za neizravno oporezivanje ne ostavljaju prostora za bilo kakvu dilemu: RS je u posljednje četiri godine na jedinstveni račun uplatila 6,6 a Kanton Sarajevo 9,2 milijarde KM
nemre... jer kad bi se sve prebacilo na nize nivoe, kada bi se gledala krajnja potrosnja i prihodi... mnoge price o nepravednoj raspodjeli bi pale u vodu... (narocito kada su u pitanju primanja BIZa, odredjene subvencije i sl)daddy-kool wrote:Ovo je priča koja treba da potakne i opravda prebacivanja finansija na niže nivoe (sa FBiH na kantone), da se omrznu institucije na višim nivoima i prebace nadležnosti na nivo (mega)kantona.
Welcome Treći, welome.
Ko je stvarno oštećen u raspodjeli poreza?
16.02.2016. | PIŠE: Eldar DIZDAREVIĆ
U dva posljednja mjeseca Elmedin Dino Konaković, premijer Kantona Sarajevo, u nekoliko navrata primjerom je pokazao kako to treba danas u BiH da se ponaša i da radi jedan političar.
Od njegovih reakcija na vijesti o samoubistvu dječaka Mahira Rakovca pa sve do objavljivanja liste imena ljudi i njihovih plata, Konaković je na izvjestan način očitao pravu lekciju kolegama na višim nivoima vlasti i sebi priskrbio veliku podršku cjelokupne javnosti. Usudio se dirnuti i u pravo "osinje gnijezdo" objavljujući spisak zdravstvenih radnika i njihovih nemoralno visokih plata. Dok Vlada FBiH, Svjetska banka i MMF zamajavaju građane jalovim pričama o moratoriju na zapošljavanje u administraciji, Konaković to radi daleko pametnije, bolje, brže i efikasnije - objavio je imena direktora kantonalnih javnih preduzeća i institucija koji imaju visoke plate i pokrenuo proceduru donošenja zakona koji će te devijacije ispraviti.
Posljednja stvar koju je premijer Kantona Sarajevo nedavno uradio odjeknula je poput groma iz vedra neba u strukturama vlasti na svim nivoima - od općina, kantona, entiteta pa do države. Riječ je o nedavno prezentiranoj studiji o raspodjeli prihoda od indirektnih poreza po kantonima u FBiH, koja ukazuje na neke stvari o kojima se do sada uglavnom izbjegavalo govoriti i koja pri tome otvara brojna dodatna pitanja. Ovu studiju, koja se ustvari zove "Procjena pozicije Kantona Sarajevo u raspodjeli prihoda od indirektnih poreza u BiH", uradio je na zahtjev Vlade KS-a tim stručnjaka Ekonomskog instituta Sarajevo kojeg je predvodio prof. dr. Sead Kreso, a u čijoj su izradi još sudjelovali i dr. Muamer Halilbašić, dr. Izudin Kešetović, dipl. oec. Muhamed Kozadra, dr. Lejla Lazović-Pita te dr. Nino Serdarević.
Rezultati ove studije prilično su uznemirili političare na kantonalnim nivoima vlasti, ali i na entitetskim pa čak i na državnom. Prisjetimo se da već nekoliko godina predstavnici pojedinih kantona ovdašnju javnost zasipaju paušalnim ocjenama i tvrdnjama kako je raspodjela javnih prihoda među kantonima neravnomjerna i nepravedna, jer, prema njima, u toj raspodjeli novca Kanton Sarajevo zbog takozvanog posebnog koeficijenta prolazi daleko bolje od preostalih devet kantona. Njihova je teza kako se glavni grad BiH razvija s leđa i na teret ostalih kantona (naprimjer, Tuzla, Mostar radi - Sarajevo se gradi), zbog čega su na kraju počeli tražiti i da se KS-u ukine pomenuti posebni koeficijent, to jeste smanje prihodi od indirektnih poreza, a da se taj novac podijeli ostalim kantonima.
Argumentacija za ovakve tvrdnje pronađena je u također jednoj analizi koju je svojevremeno sačinio Institut za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara. Uvođenje posebnih koeficijenata za neke kantone rezultiralo je manjim prihodima od indirektnih poreza za druge, zaključeno je u toj analizi, uz obrazloženje kako bi ukidanje posebnog koeficijenta za KS godišnje oslobodilo oko 140 miliona KM viška sredstava za druge kantone, što bi, prema njima, omogućilo mnogo ravnomjerniji razvoj svih područja FBiH.
I najnovija studija "Procjena pozicije Kantona Sarajevo u raspodjeli prihoda od indirektnih poreza u BiH" također potvrđuje tezu da je raspodjela javnih prihoda među kantonima u FBiH nepravedna. Međutim, suprotno od IDPI-ove analize, ona konkretnim brojkama i primjerima iz BiH, regije i svijeta dokazuju da je upravo KS zakinut kod raspodjele javnih prihoda, čak i pored tog posebnog koeficijenta (dva). Tim Ekonomskog instituta taj zaključak izvodi na temelju općeprihvatljivog univerzalnog načela koje se primjenjuje u svim federalno uređenim državama Evrope i svijeta, a koje glasi da raspodjela javnih prihoda mora biti makar približno proporcionalna učešću u javnim prihodima. Drugačije rečeno, najviše novca od indirektnih poreza trebaju dobiti oni kantoni koji najviše novca po osnovu indirektnih poreza i uplaćuju na jedinstveni račun.
A to se univerzalno načelo jednostavno ne primjenjuje u slučaju KS-a. Podaci iz studije pokazuju da je iz ovog kantona u posljednje četiri godine, naprimjer, uplaćeno čak 8,5 puta više prihoda nego iz Zapadnohercegovačkog, 7,5 puta više prihoda nego iz Hercegovačko-neretvanskog ili 6,5 puta više nego iz Tuzlanskog kantona. No, ni to nije sve. U pomenutom periodu iz Kantona Sarajevo uplaćeno je - vjerovali ili ne - čak 1,3 puta više prihoda na jedinstveni račun nego iz cijele Republike Srpske. Nažalost, pri tome raspodjela javnih prihoda ni približno ne prati ove proporcije i odvija se itekako na štetu KS-a.
U posljednje četiri godine iz KS-a uplaćeno je po osnovu indirektnih poreza na jedinstveni račun ukupno 9,19 milijardi KM, što čini 39,5 posto od ukupnih uplata na nivou BiH, odnosno čak 57,6 posto ukupnih uplata na nivou Federacije BiH. U slučaju uplata prema parametru krajnje potrošnje po PDV prijavama Kanton Sarajevo učestvuje u FBiH sa čak 43,6 posto, odnosno sa 29,2 posto na nivou BiH, pri čemu raspodjela (povrat) indirektnih poreza ne prati ove proporcije. Zbog toga se u studiji zaključuje da iz navedenih analiza uplata i isplata od 2012. do prvih devet mjeseci 2015. godine Kanton Sarajevo dobija čak 6 do 7 puta manje indirektnih poreza u odnosu na ukupne uplate, odnosno 2 do 2,5 puta manje u odnosu na uplate prema kriteriju krajnje potrošnje. "Na ovaj način je ugroženo osnovno pravilo da se najveći dio poreza vraća tamo gdje je i nastao", navodi se u studiji, pri čemu se brojčano dokazuje crno na bijelo da se to pravilo itekako poštuje i primjenjuje u Švajcarskoj, Njemačkoj, Hrvatskoj i tako dalje.
Znači, indirektni porezi koji se uplate iz KS-a dobrim dijelom se ne vraćaju tamo gdje su nastali, dakle, u Sarajevo, nego se prema trenutno važećim propisima raspoređuju na ostale kantone. To ujedno pokazuje da je teza "Tuzla, Mostar radi - Sarajevo se gradi" apsolutno netačna, odnosno da je realno stanje na terenu zapravo dijametralno suprotno. Šta će se desiti u narednom periodu sa raspodjelama indirektnih poreza, ostaje tek da se vidi. No, s obzirom na to da su sve priče o neravnomjernim i nepravednim raspodjelama javnih prihoda krenule iz drugih kantona, bilo bi, najblaže rečeno, politički korektno da Vlada KS-a sada insistira na zahtjevima da se izmijene trenutno važeći propisi i da se KS-u vrate prihodi koji mu pripadaju. Naravno, to bi znatno ugrozilo finansijske pozicije drugih kantona, ali... zar nisu upravo oni zahtijevali da se raspodjela prihoda od indirektnih poreza ubuduće odvija pravednije i poštenije?
O rezultatima i zaključcima koji su polučeni iz ove studije u narednom periodu će svakako biti još puno govora.
Ova studija otvara i brojne druge teme. Naprimjer, iako se to nigdje u njoj eksplicitno ne navodi, dovodi se u pitanje i ispravnost postojećeg Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH i općenito koeficijenata o raspodjeli među kantonima, jer je iz prezentiranih podataka više nego uočljivo da su uglavnom kantoni sa bošnjačkom većinom finansijski oštećeni. U tom svjetlu treba promatrati i posljednju odluku ministrice finansija FBiH o raspodjeli javnih prihoda u 2016. godini, za koju SDA tvrdi da je nezakonita te da je rezultat samovolje ministara HDZBiH (podsjetimo se da je ministrica svojom odlukom smanjila prihode Tuzlanskom, Sarajevskom i Zeničko-dobojskom kantonu, a povećala prihode Zapadnohercegovačkom, Posavskom, Hercegovačko-neretvanskom kantonu te da ni ta odluka ne prati općeprihvatljivo evropsko načelo da se najveći dio poreza vraća tamo gdje je i nastao, op. a). Primjeri prezentirani u studiji o raspodjeli prihoda u Švajcarskoj, Njemačkoj i Hrvatskoj također ukazuju na to da se hitno treba pristupiti i promjeni zakonske regulative u BiH koja reguliše pitanje raspodjele prihoda od indirektnih poreza kako ubuduće, naprimjer, kantoni sa hrvatskom većinom - a ako hoćete i cijeli RS - ne bi živjeli djelomično na grbači kantona sa bošnjačkom većinom. Osim toga, studija jasno pokazuje da su u proteklom periodu KS i FBiH finansijski potpomagali RS sa nekih 300 miliona KM godišnje (?!), kao i da je, naprimjer, famozni treći entitet finansijski potpuno neodrživ, odnosno da je održiv samo i jedino ako se kao svojevrsni finansijski parazit "zakači" na leđa kantonima sa bošnjačkom većinom! Zbog svega pomenutog, ova studija, čiju je izradu inicirala Vlada KS-a, bit će, između ostalog, samo još jedan plus u političkoj biografiji premijera Konakovića.
Nema potrebe, neka se ti ekonomski gigant sami odvoje od bošnjaka i postanu jači od Kinemit12 wrote:Vrijeme je da se odvojimo od republike srba i hzhb-a.
''Sarajevo ima jači ekonomski život nego cijela Republika Srpska. Dodik bi trebao doći u Sarajevo i naučiti neke stvari od Sarajlija koji su imali snage da prevaziđu stvari koje su preživjeli. U RS propada penzioni fond, propadaju željeznice, bankarski sistem, propada rafinerija; njihov penzioner je najsiromašniji u Evropi, tako da Dodik ima puno toga da pospremi u vlastitom dvorištu i mogao bi puno toga naučiti upravo od Sarajlija'', kazao je, između ostalog, Bakir Izetbegović u intervjuu za N1.
Zato je Milokrad bogatiji od KSDrvosjeca iz Dejcica wrote:Koliko je ovo tačno, prvenstveno ovo boldirano, ima li neko stvarne ekonomske pokazatelje?
''Sarajevo ima jači ekonomski život nego cijela Republika Srpska. Dodik bi trebao doći u Sarajevo i naučiti neke stvari od Sarajlija koji su imali snage da prevaziđu stvari koje su preživjeli. U RS propada penzioni fond, propadaju željeznice, bankarski sistem, propada rafinerija; njihov penzioner je najsiromašniji u Evropi, tako da Dodik ima puno toga da pospremi u vlastitom dvorištu i mogao bi puno toga naučiti upravo od Sarajlija'', kazao je, između ostalog, Bakir Izetbegović u intervjuu za N1.
.......a Bakir neka se pokrije malo po glavi...nije puno bolji od MiletaA dobro, u svijetu i okruženju Milorada Dodika on je master elementarnih čestica.spreca wrote:Zato je Milokrad bogatiji od KSDrvosjeca iz Dejcica wrote:Koliko je ovo tačno, prvenstveno ovo boldirano, ima li neko stvarne ekonomske pokazatelje?
''Sarajevo ima jači ekonomski život nego cijela Republika Srpska. Dodik bi trebao doći u Sarajevo i naučiti neke stvari od Sarajlija koji su imali snage da prevaziđu stvari koje su preživjeli. U RS propada penzioni fond, propadaju željeznice, bankarski sistem, propada rafinerija; njihov penzioner je najsiromašniji u Evropi, tako da Dodik ima puno toga da pospremi u vlastitom dvorištu i mogao bi puno toga naučiti upravo od Sarajlija'', kazao je, između ostalog, Bakir Izetbegović u intervjuu za N1.
Pedeset nijansi sivog knjigovodstva by Željka Cvijanović....spreca wrote:Meni ovo malo sumnjivo...........odnosno koliko firmi u RS po dogovoru sa dodigom ima sivo knjigovodstvo.....odnosno dali svi uplacuju na jedinstveni racun ili postoje neki koji placaju na druge racune jer nemoguce je to da KS placa vise od RS koji ima mozda 1300.000stanovnika
Znam da je dugo budžet KS bio malo veći od budžeta RS-a, ne znam kako je sada.spreca wrote:Meni ovo malo sumnjivo...........odnosno koliko firmi u RS po dogovoru sa dodigom ima sivo knjigovodstvo.....odnosno dali svi uplacuju na jedinstveni racun ili postoje neki koji placaju na druge racune jer nemoguce je to da KS placa vise od RS koji ima mozda 1300.000stanovnika
ovo je jos jedan primjer kako se uz pomoc tacnih podataka dodje do krivih zakljucaka.Drvosjeca iz Dejcica wrote:Koliko je ovo tačno, prvenstveno ovo boldirano, ima li neko stvarne ekonomske pokazatelje?
''Sarajevo ima jači ekonomski život nego cijela Republika Srpska. Dodik bi trebao doći u Sarajevo i naučiti neke stvari od Sarajlija koji su imali snage da prevaziđu stvari koje su preživjeli. U RS propada penzioni fond, propadaju željeznice, bankarski sistem, propada rafinerija; njihov penzioner je najsiromašniji u Evropi, tako da Dodik ima puno toga da pospremi u vlastitom dvorištu i mogao bi puno toga naučiti upravo od Sarajlija'', kazao je, između ostalog, Bakir Izetbegović u intervjuu za N1.
Ukupno prisutno stanovništvo u RS-u iznosi nekih 890-900.000. Pod pretpostavkom da svi koji su formalno nezaposleni u RS-u imaju izvore novca iz rada na crno i isti troše, a potrošnja penzionera izračuna po procentu od 25% of prosječnog ličnog dohotka, ekonomska aktivnost rs-a je svakako na niskom nivou, što odgovara demografskim trendovima. Trend će se nastaviti u budućnosti, zbog čega će svaka naredna "srpska opozicija" da gura "koordinacijske mehanizme" da bi se priključila na bilo koji vanjski fond preko BiH. Tzv. "zajedničke institucije" su ekonomski najpotrebnije srbima, doduše tu ima par grešaka u koracima radi načina podjele budućih prihoda, grantova i kredita, ali na to ćemo pričekati dok bošnje skontajuspreca wrote:Meni ovo malo sumnjivo...........odnosno koliko firmi u RS po dogovoru sa dodigom ima sivo knjigovodstvo.....odnosno dali svi uplacuju na jedinstveni racun ili postoje neki koji placaju na druge racune jer nemoguce je to da KS placa vise od RS koji ima mozda 1300.000stanovnika
), a onda i u Federaciji. A poslije riješiti pitanje kome koliko novca ide i zašto. Ko god šta želi da dobije, npr. tv kanal, može, ali samo nek plati svojim novcem. Ili još bolje novcem iz Hrvatske i Srbije, po starom sistemu "upumpaj novac, ispumpaj ljude." vivaldi wrote:Drvosjeca iz Dejcica wrote:
e to ti je pravo pitanje. Ali tog odgovora naravno nema u analizi. ono sto znamo jesu koeficijenti raspodjele koji su trenutno ovakvi
•FBiH 63,57%,
•RS 32,88% i
•Brčko Distrikt BiH 3,55%.
.....
posto naravno u bosni svi podjednako piju, puse, kafenisu, i trose gorive (svake godine imas stastistiku registrovanih auta po entitetima i kantonima) zato se i koeficijenti minimlano mijenjaju od formiranja uio prije 10 godina.
U slučaju da Brčko distriktu nedostaje novca bez obzira na koeficijent iz bilo kojeg razloga, Federacija opet pokriva 2/3. U cc. 10 godina primjene PDV-a, pri svakom utvrđivanju koeficijena se vidjelo da koeficijenti ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu, jer sve i da je podjela po koeficijentu u potpunosti jednaka omjeru stanovništva,ta podjela ne odražava (a i ne može odražavati) ekonomsku aktivnost. Ne može nejednak broj stanovnika različite starosne strukture i migracijskog trenda da konzumira uvijek iste količine 
cijenim tvoj post, ali nisi u pravu.oakville wrote:Nije samo Brčko distrikt dobilo stalni koeficijent 3,55% u raspodjeli PDVa voljom stranaca. RS ima relativno stabilan koeficijent podjele PDV-a u zadnje 4 godine u prosjeku između 32,61% i 33,38% PDV-a, i doprinos finansiranju institucija BiH od 1/3, mada je defakto taj doprinos manji. Doprinos FBiH budžetu BIH je u iznosu od 2/3, što odgovara otprilike koeficijentima podjele, ali stvar drugačije izgleda kad se vidi da se iz FBiH finansiraju institucije u kojim su srbi zaposleni neproporcionalno broju stanovništva, da ne govorimo o tome da su zaposleni da bi sve podrivali iznutra i djelovali kao beogradska dijaspora. U slučaju da Brčko distriktu nedostaje novca bez obzira na koeficijent iz bilo kojeg razloga, Federacija opet pokriva 2/3. Od početka se sve odvijalo na konto neformalne urgencije stranaca da se na taj način "RS približi BIH što više," drugim riječima tražili su da se Bošnje rs-u plaćaju alimentaciju za ostanak u nametnutoj zajednici U cc. 10 godina primjene PDV-a, pri svakom utvrđivanju koeficijena se vidjelo da koeficijenti ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu, jer sve i da je podjela po koeficijentu u potpunosti jednaka omjeru stanovništva,ta podjela ne odražava (a i ne može odražavati) ekonomsku aktivnost. Ne može nejednak broj stanovnika različite starosne strukture i migracijskog trenda da konzumira uvijek iste količine
Nemam vremena za dugo pisanje, da ukratko sažmem glavne stvari:vivaldi wrote:cijenim tvoj post, ali nisi u pravu.oakville wrote:Nije samo Brčko distrikt dobilo stalni koeficijent 3,55% u raspodjeli PDVa voljom stranaca. RS ima relativno stabilan koeficijent podjele PDV-a u zadnje 4 godine u prosjeku između 32,61% i 33,38% PDV-a, i doprinos finansiranju institucija BiH od 1/3, mada je defakto taj doprinos manji. Doprinos FBiH budžetu BIH je u iznosu od 2/3, što odgovara otprilike koeficijentima podjele, ali stvar drugačije izgleda kad se vidi da se iz FBiH finansiraju institucije u kojim su srbi zaposleni neproporcionalno broju stanovništva, da ne govorimo o tome da su zaposleni da bi sve podrivali iznutra i djelovali kao beogradska dijaspora. U slučaju da Brčko distriktu nedostaje novca bez obzira na koeficijent iz bilo kojeg razloga, Federacija opet pokriva 2/3. Od početka se sve odvijalo na konto neformalne urgencije stranaca da se na taj način "RS približi BIH što više," drugim riječima tražili su da se Bošnje rs-u plaćaju alimentaciju za ostanak u nametnutoj zajednici U cc. 10 godina primjene PDV-a, pri svakom utvrđivanju koeficijena se vidjelo da koeficijenti ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu, jer sve i da je podjela po koeficijentu u potpunosti jednaka omjeru stanovništva,ta podjela ne odražava (a i ne može odražavati) ekonomsku aktivnost. Ne može nejednak broj stanovnika različite starosne strukture i migracijskog trenda da konzumira uvijek iste količine
ali prvo da jos jednom u najkracem sublimiram ovu studiju na koju sam se referisao.
UIO nije pokazatelj nikakvih bitnih ekonomskih indikatora.
UIO je "konobar na benzinskoj pumpi koji naplacuje cigare, naftu, kafu, alkohol, sokove, a usput uzme harac za telefon i struju". to je osnova prihoda UIO!
ako se vec zele analizirati neki ekonomski parametri onda se to ne radi kroz prihode UIO vec kroz prihode porezne uprave fbih i porezne uprave rs jer entitetske uprave skupljaju porez na dohodak, porez na dobit, na imovinu, dopinose za pio, doprinose za zdravstvo....a te su stvari neuporedivo mjerodavnije od kafe i cigara. to je valjda svima jasno.
a sad da se osvrnem na tvoj post.
odnos koeficijanata za raspodjele pdv-a minimlano varira ne zbog razloga koje si ti naveo vec iz razloga sto su vec 10 godina, znaci otkako je formirana UIO (2006) svi glavni ekonomski indikatori medju entitetima su krecu upravo u tom odnosu 1:2.
vec 10 godina, odnos gdp-a medju entitetima se krece u rasponu od 1:1,8-2,2. Znaci prosjek je 1:2, isti takav odnos je uvoz/izvoz, naplata doprinosa i generalno prihodi entitetskih poreznih uprava.
samim tim i odnos koeficijenata od indirektnih poreza (UIO) moze biti samo 1:2. Sve drugo bi bilo vrlo sumnjivo i zahtjevalo dubinsku inspekciju i inventuru.
ove male varijacije koje se desavaju (znaci odnos nekad bude 1,8 a nekad 2,2) uopste nisu rezultat nikakve uspjesne ekonomske politike jednog ili drugog entiteta vec uglavnom rezultat toga koja elektrana (u kojem entitetu) je te godine bila u remontu pa nije radila par mjeseci, ili zbog neke poplave ili suse koja vise sjebe poljoprivredu jednog ili drugog entiteta.
varijacije nikada nisu rezultat nekih investicija u jednom ili drugom entitetu. jedini znacajniji izuzetak se desio prosle godine, ali ni to nema veze sa investicijama vec sa nekim nekom globlanim turbilencijama, ali da ne sirim pricu ( ako treba objasnicu i to poslije).
sto se tice starosne strukture i migracija koje si spomenuo, one u bih ne igraju nikakvu. To moze biti relevantno pitanje u njemackoj ili svedskoj gdje je maltene puna zaposlenost, ali u bih ne moze. BiH ima ogormnu nezaposlenost u oba entiteta, u svako selo da udjes napunices bez problema autobus nezaposlene omladine. Zapravo najveca nezaposlneost i jeste kod mladih ljudi u punoj snazi. Upravo iz tog razloga se i desavaju migracije jer mladi idu zato sto nema posla.
nas osnovni ekonomski problem je sto nema investicija vec 20 godina, a kad vec nema realnih investicija, onda se narucuju investicije za medijske potrebe.
upravo takva je bila ova koperfildska studija koju je narucio konakovic, a i prije 2-3 sedmice je bila neka slicna analiza sa bombasticnim naslovom i zakljucima.
Sve da Federacija pliva u novcu (što je tačno i moguće koliko i otvaranje novih 100.000 novih radnih mjesta i stvaranje države za pračovjekaprog321 wrote:Još nisam skuzio kroz cijelo nabadanje ovog violiniste šta je netačno kod konakovićeve studije ??
Po zadnjim vijestima budžet PC puca po svim šavovima. Iminentno im treba oko 250- 300 miliona eura. I to samo da ih održi iznad vode u sljedećih nekoliko mjeseci.
Dok Federacija ima skoro pokrivene izdatke. I ne treba im zajam MMFa.
), FbiH bi se opet morala zadužiti skupa s RS-om, na konto "mira u kući" i da izbjegne da iz svojih sredstava finansira institucije BiH.sta ulazi u neto prikupljena sredstva UIOoakville wrote:Nemam vremena za dugo pisanje, da ukratko sažmem glavne stvari:vivaldi wrote:cijenim tvoj post, ali nisi u pravu.oakville wrote:Nije samo Brčko distrikt dobilo stalni koeficijent 3,55% u raspodjeli PDVa voljom stranaca. RS ima relativno stabilan koeficijent podjele PDV-a u zadnje 4 godine u prosjeku između 32,61% i 33,38% PDV-a, i doprinos finansiranju institucija BiH od 1/3, mada je defakto taj doprinos manji. Doprinos FBiH budžetu BIH je u iznosu od 2/3, što odgovara otprilike koeficijentima podjele, ali stvar drugačije izgleda kad se vidi da se iz FBiH finansiraju institucije u kojim su srbi zaposleni neproporcionalno broju stanovništva, da ne govorimo o tome da su zaposleni da bi sve podrivali iznutra i djelovali kao beogradska dijaspora. U slučaju da Brčko distriktu nedostaje novca bez obzira na koeficijent iz bilo kojeg razloga, Federacija opet pokriva 2/3. Od početka se sve odvijalo na konto neformalne urgencije stranaca da se na taj način "RS približi BIH što više," drugim riječima tražili su da se Bošnje rs-u plaćaju alimentaciju za ostanak u nametnutoj zajednici U cc. 10 godina primjene PDV-a, pri svakom utvrđivanju koeficijena se vidjelo da koeficijenti ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu, jer sve i da je podjela po koeficijentu u potpunosti jednaka omjeru stanovništva,ta podjela ne odražava (a i ne može odražavati) ekonomsku aktivnost. Ne može nejednak broj stanovnika različite starosne strukture i migracijskog trenda da konzumira uvijek iste količine
ali prvo da jos jednom u najkracem sublimiram ovu studiju na koju sam se referisao.
UIO nije pokazatelj nikakvih bitnih ekonomskih indikatora.
UIO je "konobar na benzinskoj pumpi koji naplacuje cigare, naftu, kafu, alkohol, sokove, a usput uzme harac za telefon i struju". to je osnova prihoda UIO!
ako se vec zele analizirati neki ekonomski parametri onda se to ne radi kroz prihode UIO vec kroz prihode porezne uprave fbih i porezne uprave rs jer entitetske uprave skupljaju porez na dohodak, porez na dobit, na imovinu, dopinose za pio, doprinose za zdravstvo....a te su stvari neuporedivo mjerodavnije od kafe i cigara. to je valjda svima jasno.
a sad da se osvrnem na tvoj post.
odnos koeficijanata za raspodjele pdv-a minimlano varira ne zbog razloga koje si ti naveo vec iz razloga sto su vec 10 godina, znaci otkako je formirana UIO (2006) svi glavni ekonomski indikatori medju entitetima su krecu upravo u tom odnosu 1:2.
vec 10 godina, odnos gdp-a medju entitetima se krece u rasponu od 1:1,8-2,2. Znaci prosjek je 1:2, isti takav odnos je uvoz/izvoz, naplata doprinosa i generalno prihodi entitetskih poreznih uprava.
samim tim i odnos koeficijenata od indirektnih poreza (UIO) moze biti samo 1:2. Sve drugo bi bilo vrlo sumnjivo i zahtjevalo dubinsku inspekciju i inventuru.
ove male varijacije koje se desavaju (znaci odnos nekad bude 1,8 a nekad 2,2) uopste nisu rezultat nikakve uspjesne ekonomske politike jednog ili drugog entiteta vec uglavnom rezultat toga koja elektrana (u kojem entitetu) je te godine bila u remontu pa nije radila par mjeseci, ili zbog neke poplave ili suse koja vise sjebe poljoprivredu jednog ili drugog entiteta.
varijacije nikada nisu rezultat nekih investicija u jednom ili drugom entitetu. jedini znacajniji izuzetak se desio prosle godine, ali ni to nema veze sa investicijama vec sa nekim nekom globlanim turbilencijama, ali da ne sirim pricu ( ako treba objasnicu i to poslije).
sto se tice starosne strukture i migracija koje si spomenuo, one u bih ne igraju nikakvu. To moze biti relevantno pitanje u njemackoj ili svedskoj gdje je maltene puna zaposlenost, ali u bih ne moze. BiH ima ogormnu nezaposlenost u oba entiteta, u svako selo da udjes napunices bez problema autobus nezaposlene omladine. Zapravo najveca nezaposlneost i jeste kod mladih ljudi u punoj snazi. Upravo iz tog razloga se i desavaju migracije jer mladi idu zato sto nema posla.
nas osnovni ekonomski problem je sto nema investicija vec 20 godina, a kad vec nema realnih investicija, onda se narucuju investicije za medijske potrebe.
upravo takva je bila ova koperfildska studija koju je narucio konakovic, a i prije 2-3 sedmice je bila neka slicna analiza sa bombasticnim naslovom i zakljucima.
1. Niko nema sto posto tačne podatke o ekonomskim aktivnostima po entitetima, porezne uprave svakako nisu pouzdane. Tako da nam ostaje da izvodimo zaključke posredno.
2. Nema logike da koeficijenti raspodjele pdv-a uvijek budu isti (što govori da je u stvari odluka politička). Npr. u vrijeme privatiziranog telekoma srpske, kad je Koštunica upumpao pare Dodiku, i dok su se te pare trošile u periodu od nekoliko godina, logično je bilo da potrošnja u RSu pa onda i pDV trebao porasti, ali se ništa od toga nije desilo, koeficijent više manje stabilan. Isto i danas - nakon iscrpljenja upumpanog novca, zakonskih promjena u strukturi oporezivanja dohotka i kapitala, i prelaska i firmi iz RS-a u Federaciju (konkretno Sarajevo) logično je bilo da se poveća koeficijent raspodjele PDv-a u korist Federacije, ali opet se ništa nije desilo, koeficijenti su ostali više manje stabilni, s tom razlikom da zadnje tri godine RS traži od Federacije veći doprinos ili prebacivanje "razlika" PDVa- iz ovog ili iz onog razloga.
Doduše sve je to skupa sitna lova, ali kokuzu je i šamar za uhar