ubojica77 wrote:Alfons Kauders wrote:
Da, a i budali je jasno da ta visina nece biti sto metara, vec tridesetak. Uglavnom susjedima neka je sa srecom, bice manja guzva u Neumu, a bice blize i po vino do Peljesca.
Ma neka bude i 100 metara,ako tako odrede strucnjaci i kazu da treba bit 100 metara,al sigurno da nece pitat politicare u BiH kolki bi oni da taj most bude il dal ga smije HR izgraditi. Mislim da je visina s koja se spominjala 35 m,po strucnim procjenama,ne politickim.
POSLIJE RAZGRANICENJE NA MORU, DOGOVOR OKO MOSTA ZA PELJEŠAC
Pise: Mr. Hasan Hadžovic, dipl.ing.gradj.
Hrvatska država pokušava osporiti Bosni i Hercegovini dio morskog teritorija, nudeci “neškodljivi ili nesmetani prolaz” uporno nastoji ubijediti BiH da pristup otvorenom moru ide kroz unutrašnje i teritorijalne vode Hrvatske. Predstavnici BiH moraju biti odlucni u borbi za suvereni morski teritorij otvorenom moru, koji nam pripada. Svako drugo rješenje je pogrešno i predstavlja grubo kršenje Konvencije UN o Pravu Mora.
Dogovor o izgradnji mosta za poluotok Pelješac može biti kada riješimo:
o Razgranicenje na moru poštivajuci Suverenitet BiH na moru: Republika BiH u sastavu SFRJ, sve do 25. 6. 1991 do pocetka razdruživanja zajednicke države je imala direktan suveren (neogranicen) pristup otvorenom moru, koga se nije odrekla i koji prema medjunarodnom pravu mora i važecim medjunarodnim ugovorima, nastavlja nakon osamostaljenja.
Nakon razdruživanja SFRJ, 25. 6. 1991 osamostaljenja Slovenije i Hrvatske, Republika Hrvatska (HV i HVO) izvršili su okupaciju morskog teritorija; preuzeli kontroliru cijele obale i morski pojas južnog Jadrana ukljucujuci Luku Ploce, kao i južne dijelove sa Jadranskom obalom i morski pojas koji pripada Republici BiH.
Bez obzira na nepobitno i neprikosnoveno teritorijalno pravo BiH na Jadranskom moru, Hrvatska je 1994. godine jednostrano usvojila “polazne crte” ukljucujuci i one izmedju Rta Proizd i Otoka Vodnjak* (“Pomorski Zakonik Republike Hrvatske,” Narodne Novine 17/1994, 2 februar 1994). Taj medjunarodno-pravno ništavan akt potvrdjen je deset godina kasnije u novom Pomorskom Zakonu (“Pomorski Zakonik Republike Hrvatske,” Narodne Novine 118/2004, 14 decembar 2004.
A Odredba Konvencije UN o Pravu Mora:“ kaže Arhipelaška država ne smije primijeniti sistem polaznih crta na takav nacin da odsjece od otvorenog mora ili ekskluzivne ekonomske zone teritorijalno more druge države.” (Clan 18 ).
Ne poštujuci medjunarodni zakon i suverena prava BiH, Hrvatska je donijela niz nezakonitih odluka vezanih za odredjivanje unutrašnjih i teritorijalnih voda, ribolovnog pojasa na štetu teritorijalnih voda BiH. Republika Hrvatska ulaže maksimum da ocuva takvo stanje i nastavlja sa novim nasrtajima na teritorij BiH.
o Suveren pristup Otvorenom moru, a ne neškodljivi prolaz. BiH ima suvereno pravo uspostaviti širinu svog teritorijalnog mora do otvorenog mora. Ovaj problem je moguce riješiti:
a. Uvlacenjem otvorenog mora unutra prema obali BiH, tj. poluotoku Klek. Vodeni koridor bi predstavljao medjunarodne vode (otvoreno more) širine minimum 1 nauticka milja
b. Formiranjem zone dvojnog suvereniteta, pri cemu bi vode mjereno 300 m. od obale bile definirane kao teritorijalne vode jedne od država, a na ostatku bi bio sa dvojnim suverenitetom.
c. Otvoreno more bi ostalo na istim pozicijama kao u vrijeme SFRJ, a pristupni koridor BiH do otvorenog mora iznosio bi minimum 1 n.m. širine i
Ravnopravnost izmedju novonastalih država i sukcesija na Jadranu, bi riješila status pomorske države i slobodan pristup BiH otvorenom moru.
Razgranicenje teritorijalnog mora izmedju država sa nasuprotnim ili bocnim obalama, prema Konvenciji UN o pravu mora, (clan 15 ) kaže: “U slucaju kad su obale dviju država nasuprot jedna drugoj ili se nastavljaju jedna na drugu, nijedna od te dvije države nema pravo, ukoliko se drugacije ne sporazume, da prošire svoje teritorijalno more izvan crte sredine na kojoj je svaka tacka jednako udaljena od najbližih tacaka polazne crte od koje se mjeri širina teritorijalnog mora svake od tih dviju država.
BiH mora u Rezoluciji o granicama i Pomorskom Zakoniku ozvaniciti svoje pravo na direktan, suveren pristup otvorenom moru (a ne neškodljivi prolaz), dostaviti u UN odgovarajuce akte, te tako potvrditi ravnopravan položaj za pregovore sa ostalim nasljednicama SFRJ te Italijom.
Identifikacija granice izmedu Epikontinentalnog pojasa BiH i Italije: prema, clanu 83, stav 4, Konvencije UN o pravu mora: “Kada izmedu zainteresiranih država postoji sporazum koji je na snazi, razgranicenje epikontinentalnog pojasa ureduje se u skladu s odredbama tog sporazuma”. Za razgranicenje epikontinentalnog pojasa Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske, Republike Slovenije, te Crne Gore, prema Republici Italiji, primjena sporazuma izmedju Italije i bivše SFRJ-e (Rim,8.01.1968g.)
Bosna i Hercegovina kao pomorska zemlja prema «Medjunarodnom pravu i pomorskom saobracaju» ima neotudjivo pravo izlazaka na medjunarodne vode, konkretno u našem slucaju koridor širine 1,0 milje. Prema tome vodeni i zracni koridor, predstavlja vezu za brodove i avione od medunarodnih prostora do BiH-e. Kako rješavati izgradnju mosta za otok Pelješac. Upitni most bi se gradio preko BiH teritorije, presjekao bi naš koridor na dva dijela i dao povoda za osporavanje dijela koridora iza mosta. Ponudena rješenja i traženje naše saglasnosti na visinu i konstrukciju mosta predstavlja zamagljivanje problema, od strane susjeda, a naši predstavnici neuki i izlobirani koji od drveta nece da vide šumu.
Izgradnja mosta preko teritorije BiH, prestavlja opasnu zamku, jer dovodi u pitanje:
• Naš vodeni i zracni koridor mora – veza sa medjunarodnim vodama
• Izolaciju Neuma i BiH-e
• Trasu jadransko – jonske ceste koja obilazi BiH-u
• Luku Neum i pomorski saobracaj
U svim dosadašnjim igrama BiH je imala crne figure. Dosta, tako nece moci dalje!
Nema dogovora oko mosta za Pelješac dok BiH ne riješi svoj suverenitet na moru; u skladu sa Konvencijom UN o Pravu Mora i pravu kojega je imala BiH u sastavu SFRJ.
Izgradnja mosta za poluotok Pelješac može biti dogovorena kao koncesija RH.
