Forum Klix.ba

ovaj tekst je mlaćenje prazne slame, na nivou NVO "s guza na guz".

Drinski wrote:ovaj tekst je mlaćenje prazne slame, na nivou NVO "s guza na guz".

Pa naravno da je, njega je pisao VSTV, skinuo sam ga sa oficijelne stranice vijeca Cekamo pravi izvjestaj bez suplje price u njemu

Reforma pravosuđa pokazuje slabosti
27.10.2014 08:17

Reforma pravosuđa nije dala očekivane rezultate, tvrde pravni stručnjaci, a niz sukoba među ključnim sigurnosnim i pravosudnim institucijama u BiH samo posljednjih nekoliko mjeseci pokazalo je slabosti u procesu reforme.

Još se nije stišala bura izazvana obostranim krivičnim prijavama među čelnim ljudima Tužilaštva BiH i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), a bh. javnost je zatečena događajem kada je u svega dva dana Sud BiH pustio iz pritvora mnogo osumnjičenih u dva velika predmeta, koje je Tužilaštvo prethodno privelo uz spektakularne slike policijskih racija.

Vlado Adamović, nekadašnji sudija Suda BiH i bivši predsjednik Udruženja sudija FBiH, uzrok svega vidi u nestručnosti kadrova.

"Provedba zakona zavisi od ljudi, a ljudi tumače zakone. Sada imate ljude koji različito tumače i poimaju zakone. Sada imamo sistemski problem. Prvu reformu sam lično ja otpočeo, tada je donesen Zakon o VSTV, kodeks sudačke etike, i sve je dobro krenulo. Kasnije, drugi su odustali i od principa po kojima su domaći stručnjaci imali jednaku poziciju za stolom sa strancima", ističe Adamović, koji smatra da je VSTV najodgovorniji što je dozvolio da do ovoga dođe.

Josip Muselimović, bivši predsjednik Advokatske komore FBiH, ističe da već deset godina upozorava da reforma pravosuđa nije dala očekivane rezultate.

"Posljednji događaji izazivaju zabrinutost običnog čovjeka. Ljude lišavaju slobode na onakav način, a za to trebaju apsolutni dokazi, da bi ih odmah sutradan pustili. Ne možete dovoditi kordon policije i duge cijevi", navodi Muslimović. On smatra da odgovorni moraju snositi konsekvence.

"Zbog zaštite digniteta pravosudnog sustava moraju progovoriti ministarstva pravosuđa u BiH i entitetima, kao i advokatske komore", ističe on.

Srđan Radulj, zamjenik ministra pravde BiH, smatra da je borba protiv kriminala i korupcije ugrožena zbog neadekvatne saradnje i sukoba među institucijama, te da je zbog ovakvih razloga i započeo strukturalni dijalog.

"Nadzor nad radom pravosudnih institucija vrši VSTV i shodno tome ova institucija mora preduzeti određene korake u cilju izlaska iz trenutne situacije. Ministarstvo nastoji da stvori sistem koji će omogućiti nezavisno i nepristrasno pravosuđe. Nažalost, nekima je interes da se zadrži trenutno stanje, koje je haotično", kazao je Radulj.

Milan Tegeltija, predsjednik VSTV-a, ističe da je ova institucija "regulator koji se ne može upuštati u pojedinačne predmete".

"Sudije i tužioci su odgovorni i savjesni ljudi, ali naravno da su mogući i promašaji prilikom imenovanja. Zato je VSTV prije mjesec uveo i nove kriterije u način izbora sudija i tužilaca", zaključuje Tegeltija.

Za reformu pravosuđa je međunarodna zajednica izdvojila desetine miliona maraka.

Lagano propadamo iz godine u godinu

Izvještaj Svjetske banke: Doing Business 2015
Bosna i Hercegovina sa 104. pala na 107. mjesto

Novi izvještaj Grupacije Svjetske banke navodi da je 85 posto zemalja u Evropi i centralnoj Aziji sprovelo barem jednu regulatornu reformu u cilju olakšavanja poslovanja lokalnim poduzetnicima u 2013-14., što predstavlja veći procenat nego u bilo kojoj drugoj regiji.

Doing Business 2015 pod nazivom "Više od efikasnosti" pokazuje da su zemlje Evrope i centralne Azije u prošloj godini unaprijedile regulatorno okruženje za domaće poduzetnike, povećavajući rezultate ostvarene tokom prethodne decenije. Naprimjer, prije 10 godina za pokretanje novog posla u BJR Makedoniji je trebalo 48 dana. Danas se taj proces može završiti za dva dana.

- Zemlje Evrope i centralne Azije su dosljedni svjetski predvodnici u regulatornim reformama - rekla je Rita Ramalho, vodeći autor Doing Business izvještaja Grupacije Svjetske banke.

Kako je dodala, opredijeljenost vlada za unaprjeđenje regulatornog okruženja za poduzetnike im je omogućilo da u nekim oblastima sustignu zemlje koje imaju najbolje rezultate. Tako, naprimjer, prosječno vrijeme za registraciju imovine u regiji je od 2010. smanjeno za 14 dana, čineći taj proces bržim nego u OECD zemljama s visokim prihodom.

Bosna i Hercegovina je po Doing Business 2015 rangiranju pala sa 104. na 107. mjesto – uzimajući u obzir reviziju podataka i promjenu metodologije.

Rangiranje Bosne i Hercegovine po pojedinim indikatorima se nije znatnije promijenilo u odnosu na Doing Business 2014, osim dobivanja kredita, gdje je zemlja sa 45. skočila na 36. mjesto, zahvaljujući povećanju stope obuhvata privatnog biroa.

BiH je rangirana bolje od prosjeka zemalja Evrope i centralne Azije u oblastima kao što su rješavanje nesolventnossti (34. mjesto) i dobivanje kredita (36. mjesto).

Međutim, izazovi i dalje ostaju u oblastima kao što su električna energije (136.) i plaćanje poreza (151.), te pribavljanje građevinskih dozvola (182.). Na primjer, troškovi pribavljanja građevinskih dozvola (20 posto vrijednosti izgrađenog skladišta) su drugi po visini u cijeloj regiji Evrope i centralne Azije.

Po sveukupnoj lakoći poslovanja, ostale zemlje jugoistočne Evrope su rangirane: BJR Makedonija (30), Crna Gora (36), Bugarska (38), Rumunija (48), Hrvatska (65), Albanija (68), Kosovo (75) i Srbija (91).

Doing Business je ove godine prvi put prikupljao podatke za drugi grad u 11 zemalja sa preko 100 miliona stanovnika.

U Ruskoj Federaciji, izvještaj sada pored Moskve analizira i Sankt Peterburg.

Izvještaj navodi da su među gradovima česte razlike u indikatorima koji mjere korake, vrijeme i troškove obavljanja regulatornih transakcija u oblastima gdje lokalne agencije imaju veću ulogu.

Ove godine izvještaj proširuje podatke za tri od deset obuhvaćenih tema, a u planu je da se naredne godine šire obuhvati još pet tema.

Pored toga, rangiranje lakoće poslovanja se sada zasniva na udaljenosti od najboljeg rezultata. Ta mjera pokazuje kolika je udaljenost svake zemlje od najboljih svjetskih praksi u vezi s poslovnom regulativom. Viši rang ukazuje na efikasnije poslovno okruženje i jače pravne institucije.

Singapur je, prema izvještaju, na svjetskom vrhu po lakoći poslovanja. Na listi prvih 10 zemalja sa najpovoljnim regulatornim okruženjem za poslovanje mu se pridružuju Novi Zeland, Hong Kong, SAR, Kina, Danska, Republika Koreja, Norveška, Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Finska i Australija.

Godišnji Doing Business izvještaj Grupacije Svjeske banke analizira propise koji se primjenjuju u ekonomiji na poslovanje tokom njegovog ciklusa, uključujući početak i odvijanje poslovanja, prekograničnu trgovinu, plaćanje poreza i rješavanje nesolventnosti.

Sveukupno rangiranje lakoće poslovanja se zasniva na udaljenosti od najbolje rangiranih ekonomija u 10 tema, a obuhvaćeno je 189 zemalja.

Doing Business ne mjeri sve aspekte poslovnog okruženja koji su bitni firmama i investitorima. Naprimjer, ne mjeri kvalitet fiskalnog upravljanja, druge aspekte makroekonomske stabilnosti, nivo osposobljenosti radne snage, niti pak otpornost finansijskog sistema.

Njegovi nalazi potiču rasprave o politici širom svijeta i omogućili su značajna istraživanja odnosa propisa koji se tiču poslovanja na nivou firme i ekonomskih ishoda u cjelini.

Tim koji priprema izvještaj svake godine radi na unaprjeđenju metodologije i poboljšanju prikupljanja podataka, analize i rezultirajućeg izvještaja.

Za projekt su tokom godina od velike koristi bile povratne informacije od brojnih aktera. Imajući za ključni cilj davanje objektivne osnove za razumijevanje i unaprjeđenje lokalnog regulatornog okvira za poslovanje širom svijeta, projekt je podložan rigoroznim provjerama da bi se osigurao njegov kvalitet i efektivnost.

Ovogodišnji izvještaj predstavlja 12. izdanje globalne serije Doing Business izvještaja, saopćeno je iz Ureda Svjetske banke u BiH.

Zemlje oko nas po rejtingu: Nepal , El Salvador, ZAMBIA, Indonesia, Nicaragua, Gayana, Bhutan, Granada, Iran, Ethiiopia, Papa New Gvinea, Kenija

U ovoj godini palo 11 presuda Suda BiH: Sudije nisu savladale zanatski dio posla
Piše: E. F. Klix

Apelaciono vijeće Odjela za ratne zločine ukinulo je osam prvostepenih presuda, dok su na Odjelu za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju Suda BiH poništene tri osuđujuće odluke.

Apelaciona vijeća potvrdila su isti broj presuda koje su i poništili, ukupno 11.
Također, djelomično je ukinuto još devet presuda, tri na Odjelu za ratne zločine i još šest predmeta na Odjelu za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju.

Veliki broj presuda odnosilo se na izrečene kazne dugotrajnog zatvora u trajanju od 40 i 45 godina i to uglavnom zbog povreda u toku krivičnog postupka.

Tako je nakon dvogodišnjeg procesa ukinuta i presuda kojom su Zijad Turković i Milenko Lakić kažnjeni sa 40 godina zatvora, a nakon što su oglašeni krivima za za krivično djelo organizirani kriminal u vezi s krivičnim djelima neovlašten promet opojnim drogama, razbojništvo, pokušaj ubistva, izazivanje opće opasnosti, neovlašteni promet oružjem i vojnom opremom te proizvodima dvojne upotrebe, pripremanje krivičnog djela ubistva, iznuda i pranje novca.

Istom presudom, Saši Stjepanoviću je dosuđeno 12 godina zatvora, dok je Muamer Zahitović osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od tri godine.

Presuda je pala zbog "povreda u toku sudskog postupka" i u slučaju "Čaušević". Naime, već je počelo novo suđenje Harisu Čauševiću zvanom Oks, kojem je Apelaciono vijeće Suda BiH ukinulo prvostepenu presudu kojom je osuđen na 45 godina zatvora zbog terorističkog napada na policijsku stanicu u Bugojnu, u kojem je poginuo policajac Tarik Ljubuškić.

Slično je i sa Ramom Brkićem, bivšim komesarom MUP-a USK, kojem je izrečena kazna od deset godina robije. Pomenuta presuda ukinuta je nakon što je Apelaciono vijeće uvažilo žalbu Brkićeve odbrane. Presuda je ukinuta Senadu Šabiću i Satku Kekiću, kojima se sudilo skupa sa Brkićem.

Ove presude su uglavnom ukinute zbog povreda u toku sudskog postupka.

Ove godine su poništene i još neke presude u predmetima koji se tiču ratnih zločina. Posljednja poništena presuda jeste ona izrečena Goranu Sariću, koji je zbog zločina protiv čovječnosti bio osuđen na 14 godina zatvora. Pala je presuda Željku Jukiću za ratni zločin zbog kojeg je osuđen na 13 godina zatvora, ali i Savi Babiću optuženom za zločine u Bratuncu.

Razlozi za obaranje presuda od Apelacionih vijeća Suda BiH, sudeći prema njihovim saopćenjima, uglavnom jesu povrede u toku postupka. Zašto dolazi do toliko čestih povreda postupka, koje na koncu rezultiraju poništenjem presuda, ponavljanjem postupaka i multipliciranjem troškova pitali smo Vladu Adamovića, nekadašnjeg sudiju Suda BiH, a danas poznatog advokata.

"Vrlo je jednostavna stvar ovdje, presude padaju zbog neznanja i nedovoljne pripremljenosti. Naime, radi se o tome da je taj dio znanja zapravo zanatski dio posla. Sudija mora znati zakone, posebno procesne zakone, jer ako ne zna protestne zakone ne zna zanat i to znači da u tom dijelu nije dobro postupio. To su najgore moguće greške sudije. To vam je isto kao kada zubar ne zna vaditi zub ili mehaničar ne zna popraviti auto", pojasnio je Adamović.

Ono što je posebno zanimljivo jeste da se troškovi u postupcima na ovaj način dupliraju i mogu se mjeriti hiljadama maraka i to samo po jednom ročištu. Sve to na kraju plaća niko drugi do sami građani.

Evo krivca za neuspjelu reformu pravosuda BiH, 8godisnji predsjednik VSTV BiH, sada pisac i usput sudija suda BiH, pise o svom neuspjehu pravosuda (zaporavljajuci da je on rukovodio reformom).

Kolumne
Nekontrolisana tužilačka moć
Branko Perić - 12.11.2014 17:14

Pravosuđe u BiH odavno posrće pred iskušenjima reforme. Prenošenje istraga u nadležnost tužilaca otvarilo je niz ozbiljnih problema. Jedan od njih je odgovornost tužilaca i tužilačkog sistema za stanje kriminala i efikasnost mjera represije. Da li postoji djelotvoran mehanizam odgovornosti i kako se sistem kontroliše?

Deset godina iskustva u primjeni tužilačkog procesnog modela je dovoljno vrijeme za jednu ozbiljnu stručnu analizu. Mnogi od tužilačkih slučajeva odavno opominju da problemi postoje. Prvo su međunarodni tužioci sa svojim istragama izbacili u prvi plan tezu o uplitanju međunarodnih politika u poslove pravosuđa i disciplinovanju domaćih političara dovođenjem na optuženičku klupu desetak visokih državnih funkcionera i političkih lidera, od kojih su trojica bili članova Predsjedništva BiH (Ante Jelavić, Dragan Čović i Mirko Šarović). Među njima se našao čak i predsjednik Ustavnog suda BiH. Svi su na kraju oslobođeni optužbi, osim Ante Jelavića, koji je nakon objavljivanja prvostepene osuđujuće presude pobjegao u Hrvatsku. Ovih dana u Evropskoj komisiji raspetljava se afera s tužiocima EULEKS-a na Kosovu, koje optužuju za korupcionaško savezništvo s mafijom. Posljednjih dana u medijima se kao primjeri tužilačke neodgovornosti navode slučajevi "Gibraltar", "Lijanovići" i "Budimir".

Sve ove slučajeve zamagljuje medijski senzacionalizam, od kojeg se ne vidi ozbiljno pravno i političko pitanje: da li je ogromna moć u rukama tužilaca pod kontrolom? Kako tužilac priprema istragu, kako upravlja slučajem, ko ga kontroliše i kome polaže račune za svoj zakonit rad? Da li tužilac ima pravo na "profesionalnu grešku" i da li se njegovi promašeni slučajevi mogu olako podvoditi pod nejasnu sintagmu profesionalnog prava? Ko utvrđuje tu osjetljivu granicu između profesionalnog rizika u ocjeni dokaza i grubog kršenja propisanih procedura i profesionalne etike? Mnogo je pitanja o kojima bi trebalo razmišljati prije nego što nam se desi slučaj "EULEKS".

Primjeri s neslavnim procesuiranjem domaćih političara pokazuju kako se tužilačka moć može efikasno koristiti za političke ciljeve. U pitanju je samo koja politika trenutno drži pod kontrolom tužilačku organizaciju. U sistemu tužilačke istrage tužilac je taj koji odlučuje ko će sjesti na optuženičku klupu, a ko neće. On kreira politiku krivičnog progona, on određuje prioritete, u njegovim rukama su strategije, on planira taktiku prikupljanja dokaza, on odlučuje ko će u pritvor i u kojem trenutku, a ko će optužnicu čekati na slobodi. Iz gomile krivičnih prijava i predmeta on bira šta će biti procesuirano, a šta će čekati "bolji momenat" ili zastaru krivičnog gonjenja. U sistemu koji je zatrpan krivičnim prijavama i aferama niko tužioca ne pita zašto je jedan slučaj otvorio, a drugi, možda važniji i ozbiljniji, nije. Nije li to inicijalna moć koja je izvan svake kontrole?

Izbor slučajeva koje će tužilac istraživati je pitanje tužilačke odgovornosti preme društvenoj misiji koju tužilačka organizacija ima. Intresi društva (države) jesu da se primarno procesuira kriminal koji najozbiljnije ugrožava interese društva i države. Ako tužilac bira jednostavne i najlakše slučajeve, odnosno one koji će mu osigurati tužilačku normu i privid rada, onda je jasno da on zloupotrebljava svoju funkciju i radi suprotno intresima društva. Nažalost, u praksi se rad tužilaca najčešće zasniva na takvoj radnoj filozofiji. Oni su fokusirani na normu i dobru statistiku, a ne na ozbiljne slučajeve i najteži kriminal. To je objašnjenje za mnoge afere koje nisu dobile sudski epilog.

Poseban primjer nekontrolisane tužilačke moći može se posmatrati na sposobnosti i vještini tužioca u organizaciji istrage i upravljanju dokazima. Tužilac može istragu usmjeravati u pogrešnom pravcu. Takođe, može ignorisati dokaze koje dobije od policijskih agencija. On to može da radi iz profesionalnog neznanja, zbog povezanosti sa zainteresovanim politikama ili zbog lične korumpiranosti. Jednostavno, tužilac je taj koji upravlja slučajem. On u svakom trenutku i bez ikakve opasnosti može da "zatvori" slučaj i amnestira krivca. Svaku svoju namjernu grešku može da opravda svojim slobodnim tužilačkim uvjerenjem? Ako u rukama ima i instrument sporazumijevanja o priznanju krivnje, on je apsolutno suveren u "zatvaranju slučaja".

Sve češće se u javnosti mogu čuti kritike na račun profesionalnih sposobnosti izabranih tužilaca. Mnogi "propali" slučajevi u javnosti se objašnjavaju upravo nekompetentnošću tužilaca koji su vodili istrage i zastupali optužnice. Kakve su mogućnosti kontrole rada nesavjesnog ili nesposobnog tužioca? Izgleda, nikakve! Zakon o tome ne govori, a praksa još nije razvila interne mehanizme kontrole. U bivšem sistemu sudske istrage istražni sudija je bio važan korektivni faktor: ako je tužilac bio nekompetentan, istražni sudija je mogao da "spasavao" istragu. I obrnuto.

Nije potrebno posebno dokazivati da se svaka moć bez kontrole i odgovornosti lako zloupotrebljava. Afera s međunarodnim tužiocima i EULEKS-om na Kosovu ozbiljno opominje i razotkriva razmjere takve opasnosti. To nije samo problem društva, nego i ozbiljan problem tužilačke organizacije.

Nedavno je na FTV-u (u emisiji "Pošteno") prezentiran dio izvještaja Kancelarije Evropske komisije, u kome se, na osnovu analize slučajeva, ukazuje na ozbiljne probleme u radu Tužilaštva BiH. Zašto je ovakvu analizu morala da sačini Kancelarija Evropske komisije? Pa, upravo zbog toga što nema nikakvog mehanizma kontrole pravosuđa od strane domaćih institucija! VSTS, kao nezavisni regulator pravosudnog sistema, oslanjao se na godišnje izvještaje o radu u kojima nikada nije bilo ništa negativno i loše. Svako je o sebi pisao sve najbolje. Uostalom, zašto bi članovi VSTS-a bili zainteresovani za posebne analize rada institucija iz kojih i sami dolaze!? Kada je predsjednica Suda BiH sačinila analizu optužnica, svi su postavljali pitanje zašto se predsjednik Suda bavi problemima Tužilaštva. Naravno, moglo je u Tužilaštvo da sačini analizu ukinutih sudskih presuda po njihovim žalbama pa da s istim pravom otvori i problem rada Suda BiH. Tako bi stvar bila dovedena do apsurda. Nije li to dovoljan razlog za uspostavljanje zakonitog mehanizma kontrole institucionalne moći?

Čini se da bi VSTS morao imati nezavisno stručno tijelo za ovakve vrste kontrola i analiza rada i tužilaštava i sudova. Oslanjanje na tradicionalnu formu godišnjih izvještaja, pokazalo se, nema nikakve praktične vrijednosti. A do tada, tužioci bi trebalo da osmisle interne mehanizme kontrole i pokažu da su odgovorni i u stanju da vrše efikasnu samokontrolu.

Ovo sa štrajkom je obična farsa i bezobrazluk.

Nek štrajkači prvo objasne kako su došli do radnih mjesta pogotovo sudije.Pa da vidimo.

Oni se upalili jer im kasni jedna plata,a to što idu na ruku poslodavcima koji ne daju po 10 godina to ništa.TAkvi predmeti se mrcvare godinama zajedno sa radnicima.I imaju obraza da štrajkuju.Eto kao i ako im dadneš platu,kobajagi su neovisni u svom poslu.
I bitno je naglasiti da ima ljudi koji su dugo čekali za ročišta koja su zakazana i nisu održana u terminu njihovog bezobraznog štrajka.
I sad opet neko treba čekati do bogojavljenja da se zakaže i održi.

Perić prica bezze.
Koliko znam neki se su sudije kaznjavane jer su kritikovali u medijima rad dr.sudova, a ovom Periću se gleda kroz prste jer dolazi iz RS.

@vjesalice
o kakvom strajku ti pricas?

A ako počnu strajkovati, oni naprosto nece raditi, a ti pitaj ako imas koga kako su počeli raditi.

Čuj o kakvom štrajku pričam,pa na Sudu u SA

Čovječe zakazana ročišta se ne održavaju od 11 do 13h,neko je to čekao 6-7 mjeseci. Jeste li svjesni šta znače te pizdarije?
Jedino koja su počela ranije,a sud je potpuno prazan,katastrofa.

A da ne pričam o moru slučajeva korumpiranih sudija i onih nekorumpiranih ali su glupi ko točak,posao ne znaju i gotovo.

kada mogu drugi strajkovati, onda mogu i suci.

Vidi, ako ti smatras da su gluplji od tebe, onda uradi ono sto bih ja uradio: otvorio adv.ured, pa zarađivao na njihovom neznanju.

Drinski wrote:kada mogu drugi strajkovati, onda mogu i suci.

Vidi, ako ti smatras da su gluplji od tebe, onda uradi ono sto bih ja uradio: otvorio adv.ured, pa zarađivao na njihovom neznanju.

Pa ne donose advokati presude,i pored očitih stvari oni rade kontra zakona.

Pričam o pozadini njihovog štrajka,nije moralan.

vješalica wrote:
Pa ne donose advokati presude,i pored očitih stvari oni rade kontra zakona.

Nisi skuzila. Poenta je slijedeća: kada bi suci i tuzioci znali svoj posao - od cega bi advokati zivjeli? Stoga, ako smatras da imas znanja koja mozes "unovciti", onda to trebas uraditi.

Pričam o pozadini njihovog štrajka,nije moralan.

Nije moralno niti da Bingo drzi iste cijene iako cijena nafte pada, nije moralno niti da franak raste, nije moralno niti da neki fudbaler zaradi 100 miliona...

po meni nek stoji ovo da tuzioci vode istragu al da ih biramo na izborima ko politicare, ko u americi. pa bar nece losi ostajat zauvijek. ako ti popadaju presude znas da ces letit. time bi rijesili i sto im kolege iz "disciplinske komisije" sad gledaju kroz prste, a i izbjegli bi da direktno odgovaraju politicarima/strankama i da ih oni postavljaju, ko sto je sdp predlago.

bogumila wrote:po meni nek stoji ovo da tuzioci vode istragu al da ih biramo na izborima ko politicare, ko u americi. pa bar nece losi ostajat zauvijek. ako ti popadaju presude znas da ces letit. time bi rijesili i sto im kolege iz "disciplinske komisije" sad gledaju kroz prste, a i izbjegli bi da direktno odgovaraju politicarima/strankama i da ih oni postavljaju, ko sto je sdp predlago.

A kako ce finansirati kampanju, iz cijih para?

U USA je Kenedi imenovao svog buraza za tuzioca.Kod nas se to zove nepotizam, ne znam kako se zove u Americi.

Drinski wrote:

vješalica wrote:
Pa ne donose advokati presude,i pored očitih stvari oni rade kontra zakona.

Nisi skuzila. Poenta je slijedeća: kada bi suci i tuzioci znali svoj posao - od cega bi advokati zivjeli? Stoga, ako smatras da imas znanja koja mozes "unovciti", onda to trebas uraditi.

Pričam o pozadini njihovog štrajka,nije moralan.

Nije moralno niti da Bingo drzi iste cijene iako cijena nafte pada, nije moralno niti da franak raste, nije moralno niti da neki fudbaler zaradi 100 miliona...

Nisi shvatio,to što si advokat i to dobar,pojedeš govno od sudije jal glupog jal kontaminiranog mitom.I uostalom nijedan ozbiljan advokat svojoj stranci ne garantuje uspjeh u sporu iako može biti u pravu 100%.
Znači što si advokat ne znači da ćeš dobiti spor. N eznam što su sada bitni advokati pričam o sudijama.Potpuno ih nepotrebno uvlačiš u kontekst.
Suština je u njima,njihovom zapošljavanju i onome što rade ili bolje rečeno ne rade.

Drinski wrote:

bogumila wrote:po meni nek stoji ovo da tuzioci vode istragu al da ih biramo na izborima ko politicare, ko u americi. pa bar nece losi ostajat zauvijek. ako ti popadaju presude znas da ces letit. time bi rijesili i sto im kolege iz "disciplinske komisije" sad gledaju kroz prste, a i izbjegli bi da direktno odgovaraju politicarima/strankama i da ih oni postavljaju, ko sto je sdp predlago.

A kako ce finansirati kampanju, iz cijih para?

U USA je Kenedi imenovao svog buraza za tuzioca.Kod nas se to zove nepotizam, ne znam kako se zove u Americi.

demokratija

Nema potrebe za tim,kako smo birali političare tako smo odabrali i tužioce.
Boljeg tužioca od političara nećeš izabrati.

vješalica wrote: Nisi shvatio,to što si advokat i to dobar,pojedeš govno od sudije jal glupog jal kontaminiranog mitom.I uostalom nijedan ozbiljan advokat svojoj stranci ne garantuje uspjeh u sporu iako može biti u pravu 100%.
Znači što si advokat ne znači da ćeš dobiti spor. N eznam što su sada bitni advokati pričam o sudijama.Potpuno ih nepotrebno uvlačiš u kontekst.
Suština je u njima,njihovom zapošljavanju i onome što rade ili bolje rečeno ne rade.

Zasto pominjem advokate?
Ti tvrdis da su suci glupi i sl., ja ti kazem ako smatras da bolje poznajes propise od njih onda to trebas "unovciti". Ja ako smatram da onaj automehanicar ne zna da mi popravi auto a ja znam, onda ga necu niti zvati. Logično.

Nemocnost advokata da nesto izmijeni u svoju korist?
Nesto moze izmijeniti, a nesto ne moze. Mislim da se oni oko toga puno ne sekiraju, odnosno, mislim da se sekiraju mnogo manje nego sto se misli.

Ako moze da se bira koji ce tuzilac biti ja bih ovog izabrao, djeluje sposoban, radio u Federalnom tuzilastvu kao tuzitelj, a nikad nije ni zavrsio fax

napravila sam razliku između sudija korumpirani i oni glupi ko točak,oni što znaju svoj posao su rijetki tj.nikakvi

šta misliš realno da će advokat riješiti glupost sudije koju je napravio?
ma daj molim te

objasni mi kako jednom sudiji na radnom sporu koji traje skoro 7 godina,drugostepeni sud sve pobije odluke i vrati ponovo na prvostepeni postupak
i opet po starom,ročišta u nedogled,a dalje da ne razvlačim vještaci,suprotna strana i ostalo...
hajde dobro,ima kamata doći će veća nego glavnica

vješalica wrote:napravila sam razliku između sudija korumpirani i oni glupi ko točak,oni što znaju svoj posao su rijetki tj.nikakvi

šta misliš realno da će advokat riješiti glupost sudije koju je napravio?
ma daj molim te

Ako ne zna kako, onda neka plati onome ko to zna, ali pod uslovom da ne bude one priče: ma znao sam ja to...

kompletan mi je zaključak meni su svi isti i gotovo
da nisu ne bi ovakva država bila
zato komentarišem ovaj štrajk
kod njih je jedna plata u pitanju a drugi se zajebavaju da prostiš godinama da dođu do presuda i nekad crknu ili ne mogu da naplate...trud i borba uzalud...ali to može kod nas
ovo posebno naglašavam radni sporovi gdje je u pitanju egzistencija,zbog koje i oni danas štrajkuju...
ali eto nek im bude

ps

nije suština u advokatu nego u sudiji

Ja sam se pitao kako ono hasko Tuzilastvo sto ima mnogo dobre plate, strucnjake, tehničko osoblje ne moze 10 godina da dokaze krivicu Šešelju. Jesu li oni glupi?

stvar šešelja je puno ozbiljnija,a šešelj nije nepismen i neškolovan i nije kupio diplomu i nije glup
a pozadina u njegovom slučaju za koji mu se sudi je potpuno drugačija nego sporovi koji se kod nas vode

vješalica wrote:kompletan mi je zaključak meni su svi isti i gotovo
da nisu ne bi ovakva država bila
zato komentarišem ovaj štrajk
kod njih je jedna plata u pitanju a drugi se zajebavaju da prostiš godinama da dođu do presuda i nekad crknu ili ne mogu da naplate...trud i borba uzalud...ali to može kod nas
ovo posebno naglašavam radni sporovi gdje je u pitanju egzistencija,zbog koje i oni danas štrajkuju...
ali eto nek im bude

Pa neka i ti drugi strajkuju, suci im ne smetaju, mozda im neko drugi onemogucava, ali to nisu suci.

Neka nasi politicari recimo donesu zakon da svaki navijac koji bude na terenu - dobije odmah kaznu od 10 godina. Ne mora nista uraditi, samo siđe na teren, i odmah time cini to kriv. djelo sa zaprijecenom kaznom od 10.g. Ja nemam nikakve dileme da ce mu sudac izreci tu kaznu. Moguce se kakve trte-mrte olaksavajuce okolnosti, ali i tada se ne moze smanjiti ispod napr. 5 godina, što je sasvim u redu. Da li bi bilo nereda na stadionima? Isto je i u radnim odnosima.

vješalica wrote:stvar šešelja je puno ozbiljnija,a šešelj nije nepismen i neškolovan i nije kupio diplomu i nije glup
a pozadina u njegovom slučaju za koji mu se sudi je potpuno drugačija nego sporovi koji se kod nas vode

Pa nisi niti tuziocu u Hagu nepismeni niti su kupili diplomu?

Jeste, taj spor u Hagu je tezi, ali znas li ti koliko tuzilastvo u Hagu ima radnika i samo taj predmet?