Forum Klix.ba

vivace wrote:sad su nasli neko selo u okolini gde isto ima spomenik, ali borcima srpskim koji su pali u borbama za kosovo, pa sad ako ostane ovaj,ostace i onaj.

Ccccc, pa sta bi od onog Dacicevog "ima da ga uklonim milom ili silom"? Hajde, dogovor kucu gradi, ostaje znaci spomenik UCK, mashallah, nek je hairli legalizacija borbe UCK

Jedinstvo_Manchester wrote: One što ih uređuje urednik prvog porno časopisa u srbiji, koji poziva na linč protiv četrnaestogodišnjeg dječaka koji je napisao knjigu o Ravnogorskom pokretu. Jakog portala i mišljenja u PM

Dijete, ponovit ću dakle - dijete, koje nije promolilo nosa iz svog etnički očišćenog mjestačca drzne se pisati o koljačima, i očekuje da se to svima svidi i da mu svi plješću. Izvini molim te, ali ako to dijete nije zaslužilo poziv na linč, ja ne znam ko je.

Ali neću više o tome. Nije tema.

JoseMujica wrote:ovaj Jeremićev izbor za UN je najbolji politički potez Sarajeva ikad...konačno sav svijet može da vidi iz prve ruke sa kakvim budalama imamo posla

jeste,pa jesi video kakve su ovacije dobili.glupi svet. nema pojma ni o cemu. izgledao mi je tako glup,da mi je doslo da grickam nokte .ala sam se iznervirala. glupi,glupi,veliki svet.

Ustvari, star je to marš...treba jedna nova kompozicija...
Može "trka preko Ibra" ?
Ili "bežanija iz Knina" ?

hebo majku a kad se sjetim da sam nekad morao objasnjavati strancima da su srbi agresori i warmongeri

sad samo odmahnu rukom i kazu: "oh we know, bad serbs"

jbg sad im valja objasnjavati kako jeremic ima i bosnjacke krvi u sebi. moracu neku paralelu sa hitlerom naci i saznanjem da je i on povuko malo od jevreja. valjda se kod nekih psihopata aktivira taj neki okidac "samomrznje" prema vlastitim korjenima

CungaLunga wrote:Ustvari, star je to marš...treba jedna nova kompozicija...
Može "trka preko Ibra" ?
Ili "bežanija iz Knina" ?

Mars sa Drine?

vivace wrote:

JoseMujica wrote:ovaj Jeremićev izbor za UN je najbolji politički potez Sarajeva ikad...konačno sav svijet može da vidi iz prve ruke sa kakvim budalama imamo posla

jeste,pa jesi video kakve su ovacije dobili.glupi svet. nema pojma ni o cemu. izgledao mi je tako glup,da mi je doslo da grickam nokte .ala sam se iznervirala. glupi,glupi,veliki svet.

ma nije svijet glup....svijet zna kada treba zapjevati a kada povući ručnu i reći STOP! problem Dinaraca je što to neznaju

Arteta wrote:

PipiDugaDevetka wrote:

Obren wrote:sta ce austrougar na ceru? protjerali ljudi tudjina iz svoje zemlje i napravili pjesmu.

Ukrali, podžonili pjesmu ''Šehidski rastanak''.

Srbi nisu ukrali sehidski rastanak.
Tu pjesmu su i napravili Srbi kada su ispracali Turske vojnike u boj.

Da da...

Benjamin i Safet Isović su prije koju godinu aktuelizirali i novim tekstom opremili instrumentalnu kompoziciju “Nizamski rastanak”, koji ce buduce generacije Bosnjaka pamtiti kao “Šehidski rastanak”. Na taj nacin jedna stara kompozicija nastaviće da živi dovedena u kontekst skorašnjeg historijskog iskustva ovog naroda.

U uvodniku za aktuelizirani “Rastanak” autori su naveli:

“Instrumentalnu kompoziciju ‘Nizamski rastanak’ ugodio je nepoznati narodni autor početkom 19. stoljeca. Elegična melodija, napisana za violinu, prema šturim podacima, ispraćala je u boj ratnike: nizame. Iako sa prepoznatljivim pečatom Orijenta, pretrpjela je niz pokušaja svojatanja od strane srpske falsifikatorske propagande, te je neupućenima podvaljena kao ‘srpska pesma’, sto je, naravno, besmislica.”

Tokom mog skorasnjeg istrazivanja uvodjenja Tanzimata (modernizacijskih reformi) u Bosni 1839-1876 naišao sam na izvjesne podatke koji bacaju svjetlo na porijeklo “Nizamskog rastanka”, te ih ovdje bilježim.

Nizami, moderno uredjena i uvježbana vojska uvedeni su u Osmanlijskog Carevini po prvi put u vrijeme sultana Selima III (1789-1807). Kako samo ime govori bili su vojska “novog poretka” (nizam-i djedid). Taj projekat je obustavljen 1807 zbog unutrašnjeg otpora projektu modernizacije. Modernizacija armije nastavljena je u vrijeme sultana Mahmuda II (1808-1839) koji je novu vojsku nazvao “Muallem-i asakir-i mansure-i Muhammediyye” (Uvježbana pobjedonosna Muhamedova vojska). Odatle će se modernizovana vojska nazivati “Mensure” vojska. Isti trend nastavljen je i u vrijeme narednih osmanlijskih sultana tokom 19. vijeka.

Uvodjenje nizama, kako je poznata, išlo je veoma sporo u udaljenim osmanlijskim provincijama, uključujući i Bosnu. Razlozi su bili mnogostruki: odbojnost prema novinama, strah da nove formacije nece biti u stanju da efektivno brane teritoriju, odbijanje da se domaći mladići šalju na udaljene frontove i ginu za cijeljeve koji nisu više izgledali opravdani, itd. Znatan dio političke historije Bosne u prvoj polovini 19. vijeka odnosi se na ovaj ili onaj način i na uvodjenje nove vojske.

Poslije nekoliko decenija otpora modernizovana vojska uvedena je u Bosni tokom misije poznatog osmanlijskog alima i državnika Ahmed Dževdet-paše (1822-1895), poznatog kao predsjednika komisje za kodifikaciju serijatskog prava (Medjella). Dževdet-paša je dosao u Bosnu u svojstvu carskog inspektora i boravio u periodu izmedju 16. jula 1863 i 24. oktobra 1864. O tome je ostavio svoja svjedočenja u djelu “Tezakir” (Cevdetpasa, Tezakir, yayinlayan Cavid Baysun, Ankara: Turk Tarih Kurumu Basimevi, 1986). Prevode nekih njegovih zapisa o Bosni objavio je Hamdija Kreševljaković pod naslovom

“Dževdet pašina pisma o Bosni iz 1864″ (Sarajevo, 1932). Postoje takodje i zapisi Paska Vasa efendije, sekretara Dževdet pašine misije, objavljeni pod naslovom “Bosna i Hercegovina za vrijeme misije Dževdet efendije”(Sarajevo, 1958).

Za nasu temu interesantan je zapis pod naslovom Tezkire no. 24 iz godine 1281/1864 (3:77-78). Dževdet paša navodi da je nakon sastanka sa bosanskim uglednicima odlučeno da se u 1281/1864 godini formira prva regimenta (alaj) nizamkse vojske jačine 1600 vojnika. Regimentu ce činiti tri bataljona (tabora) stacionirana u Sarajevu, Travniku i Mostaru.Za prvog komandanta Prve regimente imenovan je Derviš beg Teskeredžić iz Travnika.

Smotra Prvog bataljona i svečana predaja sultanske zastave (sandžak-i humajun) izvršena je u Sarajevu na Atmejdanu, ispred kasarne Nizamske vojske, 20 rebiul ahira 1281/ 22. Septembra 1864. Za tu priliku prigodnu pjesmu napisao je, prema svjedočenju Dževdet efendije, fra Grga Martić (1822-1905)(…”Saray Bosna’da bulunan latin taifesi fratoru yani reis-i ruhanisi olan ve meclis-i kebir-i eyalet azasindan bulunan Fra Gurgo Martic bu kerre Bosna asakir-i nizamiyyesi hakkinda Bosnak lisani uzere bir guzel manzume-i tesvikiyye yapti…, str.77). Dževdet pasa donosi i turski prevod ove pjesme pod naslovom “Haydi haydi sancak altina” (Dodji, dodji pod bajrak). Pjesmu je Dževdet efendija lično dao kapetanu muzicke čete Fuad- agi da komponuje muziku u bosanskom duhu (…”Bosna havalrina muvafik….str.77). Fuad-aga, o kome nemam bliže podatke, bio je po mišljenju Dževdet paše pogodna ličnost i zavrsio je kompoziciju za dva dana. Kompozicija je izvedena prvi put na smotri Prvog tabora Prvog alaja nizamske vojske na Atmejdanu.

Sve okolnosti govore da je “Nizamski rastanak” nastao na ovaj način: fra Grga Martić napisao je tekst a da je Fuad aga iz Sarajeva komponovao muziku. O autoru “elegične melodije” vjerujem neko drugi će moći više reći.

http://fikretkarcic.wordpress.com/2009/ ... -rastanka/

Johnny_x wrote:Nevjerovatno je kako smo neuk narod. Kad se tumači neka pjesma, knjiga, film ili bilo šta drugo treba gledati okolnosti pod kojim su nastale. Marš na Drinu pjesma nastala u prvom svjetskom ratu i kao takvu treba je tumačit samo u tim okvirima, nije autor te pjesme mogao znati da li će je neko zloupotrebljavati. Ako su četnički vojnici puštali u periodu 92-95, i time se ložili, nije problem u pjesmi, također su oni i jeli grah prije klanja, pa ne vidim da neko protestuje kad se grah servira u UN-u. Ceca je sigurna davala Arkanu prije odlaska na ratište, a ne vidim da je Bošnjaci nešto bojkotuju.
Također oni bombaši samoubojice prije nego naprave neku pizdariju i ubiju nevine citiraju kuranski ajet, da li bi onda i na Kur'an trebali biti bjesni.

Nije bas poredjenje na mjestu. Nebitno je sta su cetnici slusali - vec na sta pjesma asocira. Slusali su i Merlina, Dugme, Kemala,.. stoje samo stvar ukusa. Apsolutno je nebitno sta je ko kad slusao i u sta pretvorio - bitno je samo sta danas neka pjesma znaci i sta simbolise.

A Mars na Drinu be obzira u kojim okolnistima nastao i ko ga je sve slusao i izvodio - danas asocira na teritorijalne aspiracije Srbije na Bosnu i da Drina nije granica. Tako pjesmu sami velikosrbi dozivljavaju, tako je tumacimo i mi ostali.

Isto kao i sa simbolima - bez obzira ja porijeklo i historijski kontekst svastike, - zna se Ko danas taj simbol upotebljava i zasto, sa kojim povodom, ideologijom i pobudama.

Da su izvodili Oj Vojvodo Sindjelicu, i sl. to bi bila samo srpska nacionalisticka pjesma koja nebi trebala nikoga vrijedjati. Ali pjesma koja je od pocetka simbolisala teritorijalnu aspiraciju nad Bosnom i dan danas to znaci - je neprimjerena i podrzavam Bosnjake koji su izrazili protest.

Iako znamo da od protesta nece biti nista - pozitivno je da se ipak reaguje i da se protest cuje - bolje i to negoli sutiti - nebitnan je ucinak - bitno je da se gradi zajednicki stav i ponos.

Vuk Jeremic nije toliko negativna pojava na tom mjestu za nas. Imali smo i onog Butrosa Galija koji nije pustao nikakve pjesme pa vidi sta nam uradi. Jeremic ce imati manje uticaja na balkanska zbivanja - ma koliko prasadi javno okrenuo i pjesama promovirao.

vivace wrote:

JoseMujica wrote:ovaj Jeremićev izbor za UN je najbolji politički potez Sarajeva ikad...konačno sav svijet može da vidi iz prve ruke sa kakvim budalama imamo posla

jeste,pa jesi video kakve su ovacije dobili.glupi svet. nema pojma ni o cemu. izgledao mi je tako glup,da mi je doslo da grickam nokte .ala sam se iznervirala. glupi,glupi,veliki svet.

Ipak se radi o nacional-šovinističkim budalama. Dobro je što je dijaspora reagovala i podnijela pritužbu ban-ki munu.

Samir_01 wrote: Da da...

Benjamin i Safet Isović su prije koju godinu aktuelizirali i novim tekstom opremili instrumentalnu kompoziciju “Nizamski rastanak”, koji ce buduce generacije Bosnjaka pamtiti kao “Šehidski rastanak”. Na taj nacin jedna stara kompozicija nastaviće da živi dovedena u kontekst skorašnjeg historijskog iskustva ovog naroda.

U uvodniku za aktuelizirani “Rastanak” autori su naveli:

“Instrumentalnu kompoziciju ‘Nizamski rastanak’ ugodio je nepoznati narodni autor početkom 19. stoljeca. Elegična melodija, napisana za violinu, prema šturim podacima, ispraćala je u boj ratnike: nizame. Iako sa prepoznatljivim pečatom Orijenta, pretrpjela je niz pokušaja svojatanja od strane srpske falsifikatorske propagande, te je neupućenima podvaljena kao ‘srpska pesma’, sto je, naravno, besmislica.”

Tokom mog skorasnjeg istrazivanja uvodjenja Tanzimata (modernizacijskih reformi) u Bosni 1839-1876 naišao sam na izvjesne podatke koji bacaju svjetlo na porijeklo “Nizamskog rastanka”, te ih ovdje bilježim.

Nizami, moderno uredjena i uvježbana vojska uvedeni su u Osmanlijskog Carevini po prvi put u vrijeme sultana Selima III (1789-1807). Kako samo ime govori bili su vojska “novog poretka” (nizam-i djedid). Taj projekat je obustavljen 1807 zbog unutrašnjeg otpora projektu modernizacije. Modernizacija armije nastavljena je u vrijeme sultana Mahmuda II (1808-1839) koji je novu vojsku nazvao “Muallem-i asakir-i mansure-i Muhammediyye” (Uvježbana pobjedonosna Muhamedova vojska). Odatle će se modernizovana vojska nazivati “Mensure” vojska. Isti trend nastavljen je i u vrijeme narednih osmanlijskih sultana tokom 19. vijeka.

Uvodjenje nizama, kako je poznata, išlo je veoma sporo u udaljenim osmanlijskim provincijama, uključujući i Bosnu. Razlozi su bili mnogostruki: odbojnost prema novinama, strah da nove formacije nece biti u stanju da efektivno brane teritoriju, odbijanje da se domaći mladići šalju na udaljene frontove i ginu za cijeljeve koji nisu više izgledali opravdani, itd. Znatan dio političke historije Bosne u prvoj polovini 19. vijeka odnosi se na ovaj ili onaj način i na uvodjenje nove vojske.

Poslije nekoliko decenija otpora modernizovana vojska uvedena je u Bosni tokom misije poznatog osmanlijskog alima i državnika Ahmed Dževdet-paše (1822-1895), poznatog kao predsjednika komisje za kodifikaciju serijatskog prava (Medjella). Dževdet-paša je dosao u Bosnu u svojstvu carskog inspektora i boravio u periodu izmedju 16. jula 1863 i 24. oktobra 1864. O tome je ostavio svoja svjedočenja u djelu “Tezakir” (Cevdetpasa, Tezakir, yayinlayan Cavid Baysun, Ankara: Turk Tarih Kurumu Basimevi, 1986). Prevode nekih njegovih zapisa o Bosni objavio je Hamdija Kreševljaković pod naslovom

“Dževdet pašina pisma o Bosni iz 1864″ (Sarajevo, 1932). Postoje takodje i zapisi Paska Vasa efendije, sekretara Dževdet pašine misije, objavljeni pod naslovom “Bosna i Hercegovina za vrijeme misije Dževdet efendije”(Sarajevo, 1958).

Za nasu temu interesantan je zapis pod naslovom Tezkire no. 24 iz godine 1281/1864 (3:77-78). Dževdet paša navodi da je nakon sastanka sa bosanskim uglednicima odlučeno da se u 1281/1864 godini formira prva regimenta (alaj) nizamkse vojske jačine 1600 vojnika. Regimentu ce činiti tri bataljona (tabora) stacionirana u Sarajevu, Travniku i Mostaru.Za prvog komandanta Prve regimente imenovan je Derviš beg Teskeredžić iz Travnika.

Smotra Prvog bataljona i svečana predaja sultanske zastave (sandžak-i humajun) izvršena je u Sarajevu na Atmejdanu, ispred kasarne Nizamske vojske, 20 rebiul ahira 1281/ 22. Septembra 1864. Za tu priliku prigodnu pjesmu napisao je, prema svjedočenju Dževdet efendije, fra Grga Martić (1822-1905)(…”Saray Bosna’da bulunan latin taifesi fratoru yani reis-i ruhanisi olan ve meclis-i kebir-i eyalet azasindan bulunan Fra Gurgo Martic bu kerre Bosna asakir-i nizamiyyesi hakkinda Bosnak lisani uzere bir guzel manzume-i tesvikiyye yapti…, str.77). Dževdet pasa donosi i turski prevod ove pjesme pod naslovom “Haydi haydi sancak altina” (Dodji, dodji pod bajrak). Pjesmu je Dževdet efendija lično dao kapetanu muzicke čete Fuad- agi da komponuje muziku u bosanskom duhu (…”Bosna havalrina muvafik….str.77). Fuad-aga, o kome nemam bliže podatke, bio je po mišljenju Dževdet paše pogodna ličnost i zavrsio je kompoziciju za dva dana. Kompozicija je izvedena prvi put na smotri Prvog tabora Prvog alaja nizamske vojske na Atmejdanu.

Sve okolnosti govore da je “Nizamski rastanak” nastao na ovaj način: fra Grga Martić napisao je tekst a da je Fuad aga iz Sarajeva komponovao muziku. O autoru “elegične melodije” vjerujem neko drugi će moći više reći.

http://fikretkarcic.wordpress.com/2009/ ... -rastanka/

Bravo Fikrete Karčiću!

ako se nevaram Mars na drinu je jedno vrijeme bio zabranjen u jugi

Ovo meni lici kao kada bi neko pleme iz Afrike priredilo svoju zabavu u sjedistu UN-a i svi im pljescu dok slusaju bubnjeve.

Iskreno ne vidim nista lose u Pjesmi, ne vjerujem da je nacionalisticka iako su je uveliko nacionalisti koristili tokom rata u BIH, ali to je ne pretvara u nacionalisticku pjesmu, ta pjesma je napisana od obicnog sprskog vojnika u rovovima u I svjetskom ratu. Isto kao Jedna jedina od Dine merlina.

I mi poceli pretvarati nesto u lose kao sto su cete i ustase pretvorili Zastavu s Ljiljanima u Muslimansku zastavu sto je nidje veze.

A inace svidja mi se instrumental mnogo jak zvuk ima.

%tacno* wrote:Ovo meni lici kao kada bi neko pleme iz Afrike priredilo svoju zabavu u sjedistu UN-a i svi im pljescu dok slusaju bubnjeve.

A u cemu vidis problem u tvom primjeru?

Za ove sto vam nije jasno sta je problem sa pjesmom:

The meaning of the song was best identified in the US State Department's Seventh Report on War Crimes in the Former Yugoslavia:

"Day and night, soldiers came to the house taking two to three women at a time. They were four to five guards at all times, all local Foca Serbs. The woman knew the rapes would begin when 'Mars na Drinu' was played over the loudspeaker of the main mosque. ('Mars na Drinu,' or 'March on the Drina', is reportedly a former Chetnik fighting song that was banned during the Tito years.)

Je li sada jasnije?

hAZNADAR wrote:

Johnny_x wrote:Nevjerovatno je kako smo neuk narod. Kad se tumači neka pjesma, knjiga, film ili bilo šta drugo treba gledati okolnosti pod kojim su nastale. Marš na Drinu pjesma nastala u prvom svjetskom ratu i kao takvu treba je tumačit samo u tim okvirima, nije autor te pjesme mogao znati da li će je neko zloupotrebljavati. Ako su četnički vojnici puštali u periodu 92-95, i time se ložili, nije problem u pjesmi, također su oni i jeli grah prije klanja, pa ne vidim da neko protestuje kad se grah servira u UN-u. Ceca je sigurna davala Arkanu prije odlaska na ratište, a ne vidim da je Bošnjaci nešto bojkotuju.
Također oni bombaši samoubojice prije nego naprave neku pizdariju i ubiju nevine citiraju kuranski ajet, da li bi onda i na Kur'an trebali biti bjesni.

Nije bas poredjenje na mjestu. Nebitno je sta su cetnici slusali - vec na sta pjesma asocira. Slusali su i Merlina, Dugme, Kemala,.. stoje samo stvar ukusa. Apsolutno je nebitno sta je ko kad slusao i u sta pretvorio - bitno je samo sta danas neka pjesma znaci i sta simbolise.

A Mars na Drinu be obzira u kojim okolnistima nastao i ko ga je sve slusao i izvodio - danas asocira na teritorijalne aspiracije Srbije na Bosnu i da Drina nije granica. Tako pjesmu sami velikosrbi dozivljavaju, tako je tumacimo i mi ostali.

Isto kao i sa simbolima - bez obzira ja porijeklo i historijski kontekst svastike, - zna se Ko danas taj simbol upotebljava i zasto, sa kojim povodom, ideologijom i pobudama.

Da su izvodili Oj Vojvodo Sindjelicu, i sl. to bi bila samo srpska nacionalisticka pjesma koja nebi trebala nikoga vrijedjati. Ali pjesma koja je od pocetka simbolisala teritorijalnu aspiraciju nad Bosnom i dan danas to znaci - je neprimjerena i podrzavam Bosnjake koji su izrazili protest.

Iako znamo da od protesta nece biti nista - pozitivno je da se ipak reaguje i da se protest cuje - bolje i to negoli sutiti - nebitnan je ucinak - bitno je da se gradi zajednicki stav i ponos.

Vuk Jeremic nije toliko negativna pojava na tom mjestu za nas. Imali smo i onog Butrosa Galija koji nije pustao nikakve pjesme pa vidi sta nam uradi. Jeremic ce imati manje uticaja na balkanska zbivanja - ma koliko prasadi javno okrenuo i pjesama promovirao.

Ti trebas da tumačiš neko pjesničko djelo kako je neko drugi doživljava. Ja za to nisam čuo, da li je to neki novi pravac tumačenja u književnosti. Umjetničko djelo tumačiš u skladu sa vremenom i okolnostima na kojem je nastalo. To ti je osnovni princip tumačenja umjestnosti.

Cetnicka koracnica. Sta cu im ja kad su se popisali na bas sve.

karanana wrote:

%tacno* wrote:Ovo meni lici kao kada bi neko pleme iz Afrike priredilo svoju zabavu u sjedistu UN-a i svi im pljescu dok slusaju bubnjeve.

A u cemu vidis problem u tvom primjeru?

kakav problem...
predstava lokalnog karaktera...
a to sta radi jeremija je zloupotreba sjedista UN-a (zna on to dobro) da ce nekoga ovim isprovocirati.
uposlenici UN-a se moraju distancirati od lokalnih politika.

It_is_a_Leclerc wrote:

Jedinstvo_Manchester wrote: One što ih uređuje urednik prvog porno časopisa u srbiji, koji poziva na linč protiv četrnaestogodišnjeg dječaka koji je napisao knjigu o Ravnogorskom pokretu. Jakog portala i mišljenja u PM

Dijete, ponovit ću dakle - dijete, koje nije promolilo nosa iz svog etnički očišćenog mjestačca drzne se pisati o koljačima, i očekuje da se to svima svidi i da mu svi plješću. Izvini molim te, ali ako to dijete nije zaslužilo poziv na linč, ja ne znam ko je.

Ali neću više o tome. Nije tema.

Dijete treba edukovati ako griješi, a ne pozivati na linč.
BTW možda je njegovo mjestašce uvjek bilo čisto etnički, pa ni u Sarajevu prije rata nisu naselja bila multietnička izuzev samog grada, Bošnjaci nisu nikad živjeli do 1996 u Miljevićima, Vojkovićima, Blažuju, Osjeku, Reljevu kao ni Srbi na Širokači, Komatinu, Jarčedolima, Vratniku.

"Ni Lili Marlen nije napisao kao naci himna ali je pretvorena u to, i danas se niko ne pravi dalabu kada je pjeva sta ta pjesma ustvari predstavlja i na sta asocira. Probaj je otpjevati u UN-u...Slicno je sa ovim vojnim marsom, mene asocira na agresiju u pravcu bosanske granice i etnicko ciscenje "poturica" kako u zadnjem ratu tako i u ratovima prije ukljucujuci i taj WW1. Pustana je sa munara spaljenih dzamija i Bosnjake ne asocira na odlazak na plazu. I nije uopste u pitanju nikakva zabrana te pjesme niti ista slicno, slusaj brate ako ti se bas svidja, u pitanju je njeno izvodjenje u UN-u."

http://en.wikipedia.org/wiki/Swastika

Dakle, ovaj znak su nacisti zloupotrijebili i danas u Evropi i slicnim mjestima niko se ne usudjuje da ga koristi. Iako je originalno taj znak simbol necega sasvim drugog.

Dok Tibetance i ostale budiste zaboli neka stvar za naciste i koriste "svastiku" i dalje, jer je to njihova tradicija i znaju da je taj znak stariji i vazniji nego sto je nacisticka zloupotreba i skrnavljenje.

I koji smo mi jadovi, mi Evropljani, i slicni. Neki zlocinac zloupotrijebi nesto i mi pristanemo na to da tu zloupotrebu posmatramo vaznijom od originalnog znacenja toga sta je zloupotrebljeno.

Nisu krivi nacisti za "svastiku", to jeste danasnji status tog simbola, krivi su oni koji su pristali da nacisticku zloupotrebu prihvate kao vazniju od originalnog znacenja tog simbola.

Tako i pjesmom "Lili Marlen": http://en.wikipedia.org/wiki/Lili_Marleen

Narocito obratite paznju na slijedecu recenicu sa Wikipedije: Following the Nazi invasion of Yugoslavia, from 1941 Radio Belgrade became Soldatensender Belgrad to entertain German armed forces; the song was played frequently and became popular throughout Europe and the Mediterranean among both Axis and Allied troops.

Ko ne zna Engleski, tu pise da je pjesma postala popularna i medju snagama osovine (Nijemci i ostali) ali i medju saveznicima (Amerikanci i ostali). Sto znaci da pjesma nije prihvacena kao nacisticka samo zato sto su je i nacisti pjevali.

Ako to vazi za "Lili Marlen", zasto bi "Mars na Drinu" bila drugacija pjesma?

lajkujMe wrote:Iskreno ne vidim nista lose u Pjesmi, ne vjerujem da je nacionalisticka iako su je uveliko nacionalisti koristili tokom rata u BIH, ali to je ne pretvara u nacionalisticku pjesmu, ta pjesma je napisana od obicnog sprskog vojnika u rovovima u I svjetskom ratu. Isto kao Jedna jedina od Dine merlina.

I mi poceli pretvarati nesto u lose kao sto su cete i ustase pretvorili Zastavu s Ljiljanima u Muslimansku zastavu sto je nidje veze.

A inace svidja mi se instrumental mnogo jak zvuk ima.

Nebitno ko je slusao - to je stvar ukusa. Bitno je sta simbolise - a ako nisi znao nastala je u vrijeme kada je Srbija otvoreno polagala pravo na Bosnu. Mars na Drinu je nista drugo no simbol jedne teritorijalne aspiracije na nasu zemlju i da je Drina srpska - u prijevodu - nije granica.

Tako pjesmu danas dozivljavaju svi - bez obzira ko svrsavao na to a ko se nervirao.

Johnny_x

Ti trebas da tumačiš neko pjesničko djelo kako je neko drugi doživljava. Ja za to nisam čuo, da li je to neki novi pravac tumačenja u književnosti. Umjetničko djelo tumačiš u skladu sa vremenom i okolnostima na kojem je nastalo. To ti je osnovni princip tumačenja umjestnosti.

Govorim o cinjenicama. Nije o vdje u pitanju nesto sto je samo zloupotrijebljeno. Mars na Drinu je od postanka do danas simbolisao teritorijelnu pretenziju Srbije na Bosnu, i usput svojinu nad Drinom.

Ja nisam pobješnjeo. Nit je 99.999% svijeta čulo ovu pjesmu. Znači naslov je generalizacija.
Btw... Mislim da je naglasak u predstavi u UN-u bio na izvedbi a ne na sadržaju.
I po mom mišljenju veoma dobra izvedba. A oko pjesme se može diskutovati, što se već uveliko i radi...
Odoh jesti. Pozz

Isto kao i sa simbolima - bez obzira ja porijeklo i historijski kontekst svastike, - zna se Ko danas taj simbol upotebljava i zasto, sa kojim povodom, ideologijom i pobudama.

Leni Riefenstahl http://en.wikipedia.org/wiki/Leni_Riefenstahl

je napravila nacistiscki propagandni film "Trijumf volje": http://en.wikipedia.org/wiki/Triumph_of_the_Will

(moguce ga je naci na internetu)

Nakon poraza nacisticke Njemacke Leni Riefenstahl je prosla proces denacifikacije, na sudu je odluceno da nije niacistkinja, i cijeli svoj zivot je provela kao priznata fotografkinja i umjetnica.

Dakle, zena koja je rezirala, napravila, najbolji propagandni film za naciste je od cijelog svijeta prihvacena ka priznati umjetnik i da nije nacistkinja. I niko je nakon 2. svjetskog rata nije smatrao simbolom nacizma vec profesionalkom i velikom umjetnicom.

Sta cemo sad? Stvari ipak nisu crno-bijele, tako da treba hladne glave razmisljati o simbolim, njihovm znacenju i njihovoj zloupotrebi.

hAZNADAR wrote: Govorim o cinjenicama. Nije o vdje u pitanju nesto sto je samo zloupotrijebljeno. Mars na Drinu je od postanka do danas simbolisao teritorijelnu pretenziju Srbije na Bosnu, i usput svojinu nad Drinom.

Ne govoriš o činjenicama, neko je u ranijim postovima napisao njeno pravo značenje, o borbi protiv austrougara, ako si pomno čitao cijelu temu uvjerio bi se u to.