Bosansko more

[Seawolf]

... o kakvoj luci u Neumu govorite?

Hajdete, molim vas, neka neko od vas projektanata, označi na nekoj od karata sa kojima ovdje manipulišete, gdje će se tačno na teritoriji opštine Neum graditi ta nova luka, dovoljno velika da u njoj mogu pristajati svi oni brodovi, kakvi sada pristaju u luci Ploče.

U Neumu ovih dana ponovno vrije. Potaknuti različitim novinskim napisima u medijima o planu navodnog skorog pretvaranja poluotoka Kleka u jedan zasebni građevni kompleks na kojemu bi dominirali superluksuzni hoteli, športski tereni, stambene zgrade, luksuzne vile i sl., nitko u Neumu nije ostao ravnodušan. Projekt koji nudimo jedan je od najvećih u turizmu u Europskoj uniji, kako po visini investicije, tako i po površini na kojoj će se graditi. Projekt bi obuhvaćao 170 hektara, što je nešto veća površina od prijašnjih planova, jer je ovim planom predviđena izgradnja velikog broja sportskih terena, trgova i drugih turističkih sadržaja koji nedostaju Neumu — ističe direktor predstavništva tvrtke Kristensen Group iz Danske za BiH Muhamed Švrakić.

Plan predviđa izgradnju pet kilometara novih plaža, zatim izgradnju pet velikih hotela, dvadesetak stambenih zgrada s apartmanima, pet turističkih bungalov naselja, koja bi bila posebne jedinice te oko 400 luksuznih vila koje bi bile namijenjene za bogatu svjetsku klijentelu. Navodno bi ukupna investicija bila oko milijardu eura.

A, gdje je tu luka

[El_comadante]

što se tiče razmjene teritorije mislim da hrvati nebi pristali jer nemaju potrebe za tim.
@tftsgkoy po medjunardonom pravu svaka zemlja koja izlazi na more mora imati omogučen pristup medjunarodnim vodama pa taki i Singapur i Jordan ali isto tako Hrvatska mora omogučiti nesmetan ristum medjunarodnim vodama Bosni taman nikada niti jedan brod neuplovio u Neumu a nema veze to što nismo nautička nacija. znaći postoji medjunarodno pravo koje se mora poštovati.

[hAZNADAR]

što se tiče razmjene teritorije mislim da hrvati nebi pristali jer nemaju potrebe za tim.
@tftsgkoy po medjunardonom pravu svaka zemlja koja izlazi na more mora imati omogučen pristup medjunarodnim vodama pa taki i Singapur i Jordan ali isto tako Hrvatska mora omogučiti nesmetan ristum medjunarodnim vodama Bosni taman nikada niti jedan brod neuplovio u Neumu a nema veze to što nismo nautička nacija. znaći postoji medjunarodno pravo koje se mora poštovati.

Imaju obje drzave itekako potrebe za tim - druga je stvar sto je to tesko izvesti jer je ubedjivanje javnog mijenja i crtanje karata tezak zadatak.
Neprestano slusam na ovoj temi kako nismo pomorska nacija, nemamo pomorsku tradiciju, .. kao razlog sto nam ne treba izlaz na more. Mislim, gdje to stoji, po kojim pravilima da samo narodi sa tradicijom imaju pravo na luku i otvoreno more. Nismo svi zajedno imali tradiciju u mnogo toga pa se prilagodjavamo svjetskim i gospodarskim prilikama.
Kao da je problem kupiti brod, ili naruciti druge da ti dovezu ili odvezu robu - bas mi treba tradicija za to kao uslov.

Onda se neprestano provlaci ona nasa susjedno-balkanska filozofija u cijeloj prici gdje samo gledamo hoce li druga strana imati vise koristi i po tome se navodimo. Kao da cemo ispasti zahebani i nasamareni ako neko drugi ima vecu korist od trampe za sebe i svoje potrebe.

BiH ima potrebu za trampom teritorija kao u slucaju juga Konavala bez obzira koliko ce druga strana imati koristi od toga - dovoljno je samo da prihvati. Ili obrnuto.

[pretresnov]

... o kakvoj luci u Neumu govorite?

Hajdete, molim vas, neka neko od vas projektanata, označi na nekoj od karata sa kojima ovdje manipulišete, gdje će se tačno na teritoriji opštine Neum graditi ta nova luka, dovoljno velika da u njoj mogu pristajati svi oni brodovi, kakvi sada pristaju u luci Ploče.

U Neumu ovih dana ponovno vrije. Potaknuti različitim novinskim napisima u medijima o planu navodnog skorog pretvaranja poluotoka Kleka u jedan zasebni građevni kompleks na kojemu bi dominirali superluksuzni hoteli, športski tereni, stambene zgrade, luksuzne vile i sl., nitko u Neumu nije ostao ravnodušan. Projekt koji nudimo jedan je od najvećih u turizmu u Europskoj uniji, kako po visini investicije, tako i po površini na kojoj će se graditi. Projekt bi obuhvaćao 170 hektara, što je nešto veća površina od prijašnjih planova, jer je ovim planom predviđena izgradnja velikog broja sportskih terena, trgova i drugih turističkih sadržaja koji nedostaju Neumu — ističe direktor predstavništva tvrtke Kristensen Group iz Danske za BiH Muhamed Švrakić.

Plan predviđa izgradnju pet kilometara novih plaža, zatim izgradnju pet velikih hotela, dvadesetak stambenih zgrada s apartmanima, pet turističkih bungalov naselja, koja bi bila posebne jedinice te oko 400 luksuznih vila koje bi bile namijenjene za bogatu svjetsku klijentelu. Navodno bi ukupna investicija bila oko milijardu eura.

A, gdje je tu luka

Vidiš da to EU sabotira luku. Što bi svi mogli imati koristi od luke, kad može samo par zaslužnih partijskih lidera.

Za svakog iz čuvene 6-orke po parcela, i mirna EUropa.

[sredoje]

Imaju obje drzave itekako potrebe za tim - druga je stvar sto je to tesko izvesti jer je ubedjivanje javnog mijenja i crtanje karata tezak zadatak. ž

Slazem se. Potreba postoji ali je pitanje da li je dovoljna da se ide u nesto tako komplicirano i osjetljivo.

Postoje primjeri zamjene teritorija u svijetu ali su se odnosili na bitno manji teritorij i ta zamjena je trajala jako dugo. Recimo Francuska i Spanjolska su 40 godina mijenjale teritorij uz jednu cestu u Pirinejima i to simbolicki receno - metar po metar.

[El_comadante]

što se tiče razmjene teritorije mislim da hrvati nebi pristali jer nemaju potrebe za tim.
@tftsgkoy po medjunardonom pravu svaka zemlja koja izlazi na more mora imati omogučen pristup medjunarodnim vodama pa taki i Singapur i Jordan ali isto tako Hrvatska mora omogučiti nesmetan ristum medjunarodnim vodama Bosni taman nikada niti jedan brod neuplovio u Neumu a nema veze to što nismo nautička nacija. znaći postoji medjunarodno pravo koje se mora poštovati.

Imaju obje drzave itekako potrebe za tim - druga je stvar sto je to tesko izvesti jer je ubedjivanje javnog mijenja i crtanje karata tezak zadatak.
Neprestano slusam na ovoj temi kako nismo pomorska nacija, nemamo pomorsku tradiciju, .. kao razlog sto nam ne treba izlaz na more. Mislim, gdje to stoji, po kojim pravilima da samo narodi sa tradicijom imaju pravo na luku i otvoreno more. Nismo svi zajedno imali tradiciju u mnogo toga pa se prilagodjavamo svjetskim i gospodarskim prilikama.
Kao da je problem kupiti brod, ili naruciti druge da ti dovezu ili odvezu robu - bas mi treba tradicija za to kao uslov.

Onda se neprestano provlaci ona nasa susjedno-balkanska filozofija u cijeloj prici gdje samo gledamo hoce li druga strana imati vise koristi i po tome se navodimo. Kao da cemo ispasti zahebani i nasamareni ako neko drugi ima vecu korist od trampe za sebe i svoje potrebe.

BiH ima potrebu za trampom teritorija kao u slucaju juga Konavala bez obzira koliko ce druga strana imati koristi od toga - dovoljno je samo da prihvati. Ili obrnuto.

evo da si ti na čelu hrvatske vlade bi li ti mjenjao konavle za Neum. ja nebih. a plus dodaj sa naše strane da mi nemamo para da napravimo luku i prugu koja bi to povezivala plus koliko je to ekonomski isplativo.

[hAZNADAR]

Imaju obje drzave itekako potrebe za tim - druga je stvar sto je to tesko izvesti jer je ubedjivanje javnog mijenja i crtanje karata tezak zadatak. ž

Slazem se. Potreba postoji ali je pitanje da li je dovoljna da se ide u nesto tako komplicirano i osjetljivo.

Postoje primjeri zamjene teritorija u svijetu ali su se odnosili na bitno manji teritorij i ta zamjena je trajala jako dugo. Recimo Francuska i Spanjolska su 40 godina mijenjale teritorij uz jednu cestu u Pirinejima i to simbolicki receno - metar po metar.

Prije ili poslije ce to doci na red jer se Hrvatska trenutno spori sa sve i jednim susjedom od bivsih SFRJ republika. Sa Slovenijom je zbog komadica mora na arbitrazi, sa Crnom Gorom je Prevlaka i dalje sporna gdje je stalo do daljnjeg, sa Srbijom mislim oko par dunavskih ada i evo sad i sa BiH oko par skoja.
Poprilicno neuobicajena situacija u svijetu gdje nema slicnog primjera. Tu i tamo se dvije drzave spore, ali jedna sa cetiri je vec nesto specificno i neuobicajeno.

U toj prici ce se sigurno negdje morati popustiti(ako nist bar pod pritiskom EU), a ja umjesto sistema dobij ili izgubi samo nudim ideju trampe. Za razliku od ostalih sporova gdje samo jedan moze dobiti a drugi izgubiti - ideja trampe je bolje rjesenje od dramaticnog gubitka komadica teritorije popraceno medijskom kuknjavom o izdaji, ataku na suverenost,.. itd.

Pitanje zamjene treba defakto otvoriti i pustiti neko vrijeme otvoren udebatu o tome, i napose ako treba i referendum o tome. Nije to nikakav bauk - jeste kako kazes komplicirano i osjetljivo ali sa druge strane je i cijela situacija spora HR sa 4 susjeda specificna i zahtijeva specifican pristup.

el_comandante

evo da si ti na čelu hrvatske vlade bi li ti mjenjao konavle za Neum. ja nebih. a plus dodaj sa naše strane da mi nemamo para da napravimo luku i prugu koja bi to povezivala plus koliko je to ekonomski isplativo.

Ne cijelo Konavle vec samo onaj slabo naseljeni dio, - a svakom sa mrvom logike sigurno vise znaci izgradjena opcina i sire zaledje Dubrovnika umjesto komadica nenaseljenih brda sa malo mora sa Molunatom i nerjesenom Prevlakom i naravno konacno neprekinut kontinuitet teritorija.

Nemamo mozda para za novu cestu, luku, prugu danas,.. ali za 10,20, 50,.. sigurno da, ili mi ili neki investitori . Kako rece Comrad, nemoj razmisljati o danas - ovo je posao za buducnost i bolja ostavstina sljedecim generacijama. Fino je sto imamo Neum i par skoja ali nemamo vece korist iod toga ni danas gdje je to samo formalno na papiru dio BiH, a ni ubuduce zbog ogranicenog pocencijala Neuma.

[sredoje]

Prije ili poslije ce to doci na red jer se Hrvatska trenutno spori sa sve i jednim susjedom od bivsih SFRJ republika. Sa Slovenijom je zbog komadica mora na arbitrazi, sa Crnom Gorom je Prevlaka i dalje sporna gdje je stalo do daljnjeg, sa Srbijom mislim oko par dunavskih ada i evo sad i sa BiH oko par skoja.
Poprilicno neuobicajena situacija u svijetu gdje nema slicnog primjera. Tu i tamo se dvije drzave spore, ali jedna sa cetiri je vec nesto specificno i neuobicajeno. U toj prici ce se sigurno negdje morati popustiti(ako nist bar pod pritiskom EU), a ja umjesto sistema dobij ili izgubi samo nudim ideju trampe.

Mislim da ce u tom smislu tesko doci do pritiska od strane EU. Hrvatska je kooperativna i za svaki od ovih razmirica nudi arbitrazu ili odlazak na sud (sami mogu izabrati) a sud je prihvacen u slucaju sa Crnom Gorom a arbitraza sa Slovenijom. Pored toga ako udje u EU gubi se "mrkva" radi koje je sad bila spremna na neke ustupke a i zemlje od kojih se ocekuje intervencija imaju i svoja nerijesena granicna pitanja pa bi bilo malo cudno da nekoga tjeraju da popustaju oko ovog pitanja. Ovo ti je lista trenutnih teritorijalnih razmirica. Pogledati United Kingdom, Spain, Brazil recimo:

http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_te ... l_disputes


Pitanje granica svaka zemlja shvaca preozbiljno i "osobno" da bi se upustili u tipove pritiska kakvi su bili aktualni za vrijeme rata. Mislim da su prošla vremena kad se pred "velikim dečkima" moglo upirati prstom u smislu "on nas ugnjetava" i tražiti da oni rješavaju stvari koje odrasle zemlje i narodi rješavaju bilateralno.

[hAZNADAR]

Prije ili poslije ce to doci na red jer se Hrvatska trenutno spori sa sve i jednim susjedom od bivsih SFRJ republika. Sa Slovenijom je zbog komadica mora na arbitrazi, sa Crnom Gorom je Prevlaka i dalje sporna gdje je stalo do daljnjeg, sa Srbijom mislim oko par dunavskih ada i evo sad i sa BiH oko par skoja.
Poprilicno neuobicajena situacija u svijetu gdje nema slicnog primjera. Tu i tamo se dvije drzave spore, ali jedna sa cetiri je vec nesto specificno i neuobicajeno. U toj prici ce se sigurno negdje morati popustiti(ako nist bar pod pritiskom EU), a ja umjesto sistema dobij ili izgubi samo nudim ideju trampe.

Mislim da ce u tom smislu tesko doci do pritiska od strane EU. Hrvatska je kooperativna i za svaki od ovih razmirica nudi arbitrazu ili odlazak na sud (sami mogu izabrati) a sud je prihvacen u slucaju sa Crnom Gorom a arbitraza sa Slovenijom. Pored toga ako udje u EU gubi se "mrkva" radi koje je sad bila spremna na neke ustupke a i zemlje od kojih se ocekuje intervencija imaju i svoja nerijesena granicna pitanja pa bi bilo malo cudno da nekoga tjeraju da popustaju oko ovog pitanja. Ovo ti je lista trenutnih teritorijalnih razmirica. Pogledati United Kingdom, Spain, Brazil recimo:

http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_te ... l_disputes


Pitanje granica svaka zemlja shvaca preozbiljno i "osobno" da bi se upustili u tipove pritiska kakvi su bili aktualni za vrijeme rata. Mislim da su prošla vremena kad se pred "velikim dečkima" moglo upirati prstom u smislu "on nas ugnjetava" i tražiti da oni rješavaju stvari koje odrasle zemlje i narodi rješavaju bilateralno.

Ne mislim uopce na grubi pritisak, naredbu od strane velikih sila, prijetnju, ucjenu, samaranje.... naravno ne. Mislim na uslove prijema i ulasak u mnoge sfere koje se uslovljavaju rjesenim odnosima glede ovog ili onog. U tom smislu HR lako moze dobiti zeleno svjetlo za neke stvari tek ako prvo rjesi granice sporove.
A imati spor sa 4 drzave u okruzenju je ipak malo previse. Lako je pojedinocno opravdati svaki lucaj i reci ladno da je to stvar suda ili arbitraze - ipak i dalje ostaje cinjenica da se Hrvatska danas spori sa 4 drzave u okruzenju i da neznam ni za jedan slican slucaj u svijetu.
Medjutim, spor sa BiH bi lako rjesio nagodbom. Odnosno da vise nije spor - vec da sjednemo za sto i nadjemo najprikladnije rjesenje. EU lako prihvata sve dogovore ako su prethodno rjeseni izmedju strana. Sutra bi se BiH ladno prihvatila bez entiteta ili definitovno podijeljena kada bi se kod nas strane za to dogovorile.

Tako i u medjudrzavnim odnosima - EU nebi pritiskala i naredjivala - ali bi mogla lako za ovo ili ono postaviti uslov da se rjesi. Toliko o pritiscima.

Nagodba o razmjeni teritorija izmedju BiH i HR je svakako interesantno rjesenje i ideja - znaci, mimo sporova, EU, sudova,.. - i jedna i druga strana bi dobile nesto sto im vise znaci od izgubljenog.

[El_comadante]

@hAZNADAR kažeš da su u sporu sa CG u vezi Konavla. dakle kada bi se mjenjali za teritoriju mi bi dobili problem da se ganjamo sa CG a oni bi izgubili dva problem: jedan sa nama drugi sa CG. kažeš treba gledati za 10, 20 godina. pogledaj zadnjih 15 godina šta smo uradili. pa kad to vidiš onda češ primjetiti da nemožeš biti optimističan da če šta krenuti na bolje. a nažalost ja prije vidim opstrukciju od RSa i eventualno izdvajanje RSa nego da čemo mi biti ekonomski jaki i da čemo moći izgraditi luku, prugu i sve ostalo.

[sredoje]

Ne mislim uopce na grubi pritisak, naredbu od strane velikih sila, prijetnju, ucjenu, samaranje.... naravno ne. Mislim na uslove prijema i ulasak u mnoge sfere koje se uslovljavaju rjesenim odnosima glede ovog ili onog. U tom smislu HR lako moze dobiti zeleno svjetlo za neke stvari tek ako prvo rjesi granice sporove.
A imati spor sa 4 drzave u okruzenju je ipak malo previse. Lako je pojedinocno opravdati svaki lucaj i reci ladno da je to stvar suda ili arbitraze - ipak i dalje ostaje cinjenica da se Hrvatska danas spori sa 4 drzave u okruzenju i da neznam ni za jedan slican slucaj u svijetu.

Mislim da si u zabludi. Jesi li pobrojao sporove UK? Ima ih preko 10 po cijelom svijetu.

Pored toga BiH za razliku od Slovenije nije u EU i ne može ucjenjivat svoj pristanak na ulazak HR u EU ustupcima oko graničnih pitanja.

Na stranu da je takvo ponašanje zatrovalo odnose i vjerojatno na duži period narušilo povjerenje, ako to još nekoga zanima.

Medjutim, spor sa BiH bi lako rjesio nagodbom.

Mogu ti reci da su potpuno isti tip argumentacije su koristili i Slovenci. Te nema zemlje koja ima toliko granicnih sporova te ajmo se "nagodit" da drugima ne prišapnemo kako ste "problematični" zbog toliko sporova.

Svaki granični spor je specifičan i priča za sebe, ne može ih se trpat grupno i na njih se ne može primijeniti formula vjerojatnosti po kojoj ako imaš toliko sporova "bit će" da u pola njih nisi u pravu.

Odnosno da vise nije spor - vec da sjednemo za sto i nadjemo najprikladnije rjesenje. EU lako prihvata sve dogovore ako su prethodno rjeseni izmedju strana. Sutra bi se BiH ladno prihvatila bez entiteta ili definitovno podijeljena kada bi se kod nas strane za to dogovorile.

Tako i u medjudrzavnim odnosima - EU nebi pritiskala i naredjivala - ali bi mogla lako za ovo ili ono postaviti uslov da se rjesi. Toliko o pritiscima.

Nagodba o razmjeni teritorija izmedju BiH i HR je svakako interesantno rjesenje i ideja - znaci, mimo sporova, EU, sudova,.. - i jedna i druga strana bi dobile nesto sto im vise znaci od izgubljenog.

Ako imaš želje i volje sa nekim iz HR raspravljat uz međusobno uvažavanje i uz povjerenje u najboljoj namjeri ti sugeriram da ne pokušavaš prijetiti "medjunarodnom zajednicom" oko rješavanja graničnih pitanja.

[poznanik]

Ne cijelo Konavle vec samo onaj slabo naseljeni dio, - a svakom sa mrvom logike sigurno vise znaci izgradjena opcina i sire zaledje Dubrovnika umjesto komadica nenaseljenih brda sa malo mora sa Molunatom i nerjesenom Prevlakom i naravno konacno neprekinut kontinuitet teritorija....

... Fino je sto imamo Neum i par skoja ali nemamo vece korist iod toga ni danas gdje je to samo formalno na papiru dio BiH, a ni ubuduce zbog ogranicenog pocencijala Neuma.

U toj nekakvoj ideji o zamjeni teritorija, vrijednost izgrađenog, urbaniziranog zemljišta Općine Neum, zapravo - onog najnaseljenijeg i dijela koji je predmet ove rasprave, nemjerljiv je sa vrijednošću dubrovačkog zaleđa. Vrijednost izgrađenih turističkih kapaciteta i poreza koje država može naplatiti od svega, takođe je neuporediva.

Cijena koju neumsko stanovništvo treba da plati - porezi na imovinu u stranoj državi, pitanje mjesta prebivališta, prodaja poljoprivednih proizvoda, malogranični promet, i niz ostalih problema, takođe je značajno i neuporedivo sa ciojenom koju treba da plati znatno manje brojnostanovništvo dubrovačkog zaleđa.

Dakle, jedina ravnopravna opcija bila bi zamjena koja uključuje teritorij od Cavtata do Prevlake.

[sredoje]

Ne cijelo Konavle vec samo onaj slabo naseljeni dio, - a svakom sa mrvom logike sigurno vise znaci izgradjena opcina i sire zaledje Dubrovnika umjesto komadica nenaseljenih brda sa malo mora sa Molunatom i nerjesenom Prevlakom i naravno konacno neprekinut kontinuitet teritorija....

... Fino je sto imamo Neum i par skoja ali nemamo vece korist iod toga ni danas gdje je to samo formalno na papiru dio BiH, a ni ubuduce zbog ogranicenog pocencijala Neuma.

U toj nekakvoj ideji o zamjeni teritorija, vrijednost izgrađenog, urbaniziranog zemljišta Općine Neum, zapravo - onog najnaseljenijeg i dijela koji je predmet ove rasprave, nemjerljiv je sa vrijednošću dubrovačkog zaleđa. Vrijednost izgrađenih turističkih kapaciteta i poreza koje država može naplatiti od svega, takođe je neuporediva.

Cijena koju neumsko stanovništvo treba da plati - porezi na imovinu u stranoj državi, pitanje mjesta prebivališta, prodaja poljoprivednih proizvoda, malogranični promet, i niz ostalih problema, takođe je značajno i neuporedivo sa ciojenom koju treba da plati znatno manje brojnostanovništvo dubrovačkog zaleđa.

Dakle, jedina ravnopravna opcija bila bi zamjena koja uključuje teritorij od Cavtata do Prevlake.

Mislim da se pridjev "nemjerljivo" moze primijeniti prije u obrnutom pravcu ako usporedis carstvo divlje gradnje i zatvoreni morski zaljev sa skladnom arhitekturom dalmatinskih mjesta i neoskvrnjenom prirodom Konavala.

[hAZNADAR]

Ne cijelo Konavle vec samo onaj slabo naseljeni dio, - a svakom sa mrvom logike sigurno vise znaci izgradjena opcina i sire zaledje Dubrovnika umjesto komadica nenaseljenih brda sa malo mora sa Molunatom i nerjesenom Prevlakom i naravno konacno neprekinut kontinuitet teritorija....

... Fino je sto imamo Neum i par skoja ali nemamo vece korist iod toga ni danas gdje je to samo formalno na papiru dio BiH, a ni ubuduce zbog ogranicenog pocencijala Neuma.

U toj nekakvoj ideji o zamjeni teritorija, vrijednost izgrađenog, urbaniziranog zemljišta Općine Neum, zapravo - onog najnaseljenijeg i dijela koji je predmet ove rasprave, nemjerljiv je sa vrijednošću dubrovačkog zaleđa. Vrijednost izgrađenih turističkih kapaciteta i poreza koje država može naplatiti od svega, takođe je neuporediva.

Cijena koju neumsko stanovništvo treba da plati - porezi na imovinu u stranoj državi, pitanje mjesta prebivališta, prodaja poljoprivednih proizvoda, malogranični promet, i niz ostalih problema, takođe je značajno i neuporedivo sa ciojenom koju treba da plati znatno manje brojnostanovništvo dubrovačkog zaleđa.

Dakle, jedina ravnopravna opcija bila bi zamjena koja uključuje teritorij od Cavtata do Prevlake.

Samo pola od toga izmedju Cavtata i Prevlake je vrijednje i veceg znacenja za nas nego cijela neumska opcina. Razmisljaj o potencijalu i buducnosti. Teritorija je vrijednija od infrastrukture - teritorija ostaje zauvijek, a infrastruktura se mijenja. Da malo mastamo - zamisli da Svica ili Austrija dobiju komadic mora sa nenaseljenom i zaraslom obalom, od jedno 20-ak km u trajno drzavno vlasnistvo - pa napravili bi u roku od 30 god. nesto nalik Monaku. Ili jedna Danska da dobije nesto poput Trebevica - pa napravili bi u roku od 30 god tu jedan od najprestiznijih skijaskih centara. Da je nama pola Konavala - bar u 50 god. bi tu legla luka i pruga - znaci prijatelju - razmisljaj o potencijalu a ne o danas.

Isto tako Hrvatskoj koja ima i luka i mora i izlaza, potencijala na svim stranama,.. jedna nasljenija i razvijenija opcina i kontinuitet teritorija sigurno vise znaci negoli nenaseljena konavdka brda i par sela uz more.

[kaplar13]

Ne cijelo Konavle vec samo onaj slabo naseljeni dio, - a svakom sa mrvom logike sigurno vise znaci izgradjena opcina i sire zaledje Dubrovnika umjesto komadica nenaseljenih brda sa malo mora sa Molunatom i nerjesenom Prevlakom i naravno konacno neprekinut kontinuitet teritorija....

... Fino je sto imamo Neum i par skoja ali nemamo vece korist iod toga ni danas gdje je to samo formalno na papiru dio BiH, a ni ubuduce zbog ogranicenog pocencijala Neuma.

U toj nekakvoj ideji o zamjeni teritorija, vrijednost izgrađenog, urbaniziranog zemljišta Općine Neum, zapravo - onog najnaseljenijeg i dijela koji je predmet ove rasprave, nemjerljiv je sa vrijednošću dubrovačkog zaleđa. Vrijednost izgrađenih turističkih kapaciteta i poreza koje država može naplatiti od svega, takođe je neuporediva.

Cijena koju neumsko stanovništvo treba da plati - porezi na imovinu u stranoj državi, pitanje mjesta prebivališta, prodaja poljoprivednih proizvoda, malogranični promet, i niz ostalih problema, takođe je značajno i neuporedivo sa ciojenom koju treba da plati znatno manje brojnostanovništvo dubrovačkog zaleđa.

Dakle, jedina ravnopravna opcija bila bi zamjena koja uključuje teritorij od Cavtata do Prevlake.

Samo pola od toga izmedju Cavtata i Prevlake je vrijednje i veceg znacenja za nas nego cijela neumska opcina. Razmisljaj o potencijalu i buducnosti. Teritorija je vrijednija od infrastrukture - teritorija ostaje zauvijek, a infrastruktura se mijenja. Da malo mastamo - zamisli da Svica ili Austrija dobiju komadic mora sa nenaseljenom i zaraslom obalom, od jedno 20-ak km u trajno drzavno vlasnistvo - pa napravili bi u roku od 30 god. nesto nalik Monaku. Ili jedna Danska da dobije nesto poput Trebevica - pa napravili bi u roku od 30 god tu jedan od najprestiznijih skijaskih centara. Da je nama pola Konavala - bar u 50 god. bi tu legla luka i pruga - znaci prijatelju - razmisljaj o potencijalu a ne o danas.

Isto tako Hrvatskoj koja ima i luka i mora i izlaza, potencijala na svim stranama,.. jedna nasljenija i razvijenija opcina i kontinuitet teritorija sigurno vise znaci negoli nenaseljena konavdka brda i par sela uz more.

Mlatis praznu slamu da je ovo-ono isti k..c bi bio nis se nebi napravilo otislo bi na prodaju kao i sve drugo mjenjaj te temu nicemu nevodi...

[sredoje]

Suma sumarum: ovo je tema koju treba voditi elita jednog i drugog naroda u miru i neometani od zapaljivih masa i forumskih ratnika.

[pretresnov]

Suma sumarum: ovo je tema koju treba voditi elita jednog i drugog naroda u miru i neometani od zapaljivih masa i forumskih ratnika.

Dogovori "iza zatvorenih vrata" između crvenih BiH i crvenih HR (misli se i na tzv. poziciju i tzv.opoziciju jer je to očito sve u 5 deka) ne znače ništa bez prethodne lustracije.

Tako je i Đuro Pucar pokušao Sutorinu pokloniti Crnoj Gori, pa mu to danas u BiH niko ne priznaje. I tad su s obje strane bili partizanski šumnjaci, ali njihov je potpis bezvrijedan pošto su oni vlast uzurpirali (likvidacijama oponenata, izbornim pravarama, kontroliranim medijima, zavisnim pravosuđem, školstvom za ispiranje mozga, itd.).

[poznanik]

Suma sumarum: ovo je tema koju treba voditi elita jednog i drugog naroda u miru i neometani od zapaljivih masa i forumskih ratnika.

Dogovori "iza zatvorenih vrata" između crvenih BiH i crvenih HR (misli se i na tzv. poziciju i tzv.opoziciju jer je to očito sve u 5 deka) ne znače ništa bez prethodne lustracije.

Tako je i Đuro Pucar pokušao Sutorinu pokloniti Crnoj Gori, pa mu to danas u BiH niko ne priznaje. I tad su s obje strane bili partizanski šumnjaci, ali njihov je potpis bezvrijedan pošto su oni vlast uzurpirali (likvidacijama oponenata, izbornim pravarama, kontroliranim medijima, zavisnim pravosuđem, školstvom za ispiranje mozga, itd.).

Fakat mi je pun ku.ac profašističkih razmišljanja i obezvrjeđivanja svega što je bilo pozitivno u ranijem državotvornom sistemu posebno pljuvača po partizanima i njihovoj ulozi u NOB-u, a.

A "partizanska" država" ih prehranila i odškolovala, i u svijet uputila...

[sredoje]

Suma sumarum: ovo je tema koju treba voditi elita jednog i drugog naroda u miru i neometani od zapaljivih masa i forumskih ratnika.

Dogovori "iza zatvorenih vrata" između crvenih BiH i crvenih HR (misli se i na tzv. poziciju i tzv.opoziciju jer je to očito sve u 5 deka) ne znače ništa bez prethodne lustracije.

Tako je i Đuro Pucar pokušao Sutorinu pokloniti Crnoj Gori, pa mu to danas u BiH niko ne priznaje. I tad su s obje strane bili partizanski šumnjaci, ali njihov je potpis bezvrijedan pošto su oni vlast uzurpirali (likvidacijama oponenata, izbornim pravarama, kontroliranim medijima, zavisnim pravosuđem, školstvom za ispiranje mozga, itd.).

Nisam ima političarsku elitu na umu nego intelektualnu. Akademike i slično...

[Tacticus]

http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/1 ... orinu.html

ili ovo

Crna Gora nam mora vratiti Sutorinu
Punih 76 godina Crna Gora gospodari područjem Sutorine, a da za to nema valjanih pravnih argumenata
Hoće li drugi bh. izlaz na more biti predmet arbitraže: Crna Gora nam mora vratiti Sutorinu

Autor M. DEDIĆ| Izvor: Dnevni Avaz, 04.08.2012.

Jusuf Mulić, profesor emeritus, bivši rektor Univerziteta u Sarajevu i jedan od najboljih poznavalaca slučaja "Sutorina", drugog bh. izlaza na more koji je sada u vlasništvu Crne Gore, svoju studiju i prijedloge o vraćanju tog terirorija našoj zemlji 2006. godine dao je tadašnjem članu Predsjedništva BiH Harisu Silajdžiću. Tačnije, preuzeo ju je Silajdžićev šef kabineta Damir Arnaut, koji je danas ambasador BiH u Australiji.

Šest godina kasnije, profesor Mulić ogorčen je i zaprepašten time kako političare na vlasti u BiH ne zanima država.
Uredba iz 1936.

- U Bosni možete pisati kome god hoćete, ali ni od koga nećete dobiti odgovore. Ovdje političari kupuju stanove, a za zemlju ih nije briga - aludira profesor Mulić u razgovoru za "Dnevni avaz" na totalnu "amneziju" prema Sutorini, koja je od generacija bh. političara, prije i poslije Drugog i nakon posljednjeg rata, u različitim društveno-političkim okolnostima sistematski zapostavljana.
Mulićeva teza koju argumentirano dokazuje validnim dokumentima glasi: Sutorina je izdvojena iz teritorija Bosne i Hercegovine 1936. godine uredbom tadašnjeg ministra policije!

Profesor Mulić naglašava da je tema "Sutorina" vrlo ozbiljna i značajna za našu zemlju, te da se ne smije dozvoliti iznošenje proizvoljnih podaka zasnovanih na navodnim činjenicama. Praveći usputno poređenje s Neumom, on Sutorinu ocjenjuje kao daleko važniju "enklavu" o kojoj se „stvari moraju istjerati načistac".
- Kakav Neum, kakvi bakrači! U Sutorini je izlaz na otvoreno more, imate željeznicu i cestovni promet, to je osam i po kilometara obale za Bosnu. Mora se sve pokušati da nam sutra savjest bude čista - insistira Mulić.

Profesor Mulić: Kakav Neum, kakvi bakrači, u Sutorini je izlaz na otvoreno more

Ovaj ugledni povjesničar priču o Sutorini počinje od 1928. godine, kada je Zakonom o nazivu i podjeli države na upravna područja (banovine, op. a.) od 3. oktobra 1928., srez Kotor s Herceg-Novim kao sreskom ispostavom uvršten u Zetsku banovinu kojoj je, između ostalih, pripadao i srez Trebinje, u čijem sastavu su bila područja Sutorine i Kruševice.
Sutorinu čine sela Sjenici/Čenići, Lučići, Malta, Njivice, Prijevor, Šepuševići, Špulje i Žvanje, a Kruševicu Bijelići, Petrijevići, Kruševica i Svrguče. Ova politička općina (Kruševica i Sutorina, op. a.) nazvana Primorje, nastala je posebnom uredbom ministra unutrašnjih poslova Kraljevine SHS zasnovanom na članku 165 Finansijskog zakona iz 1927/28. godine.
Sudbonosna promjena

- Pozivom na stav 2, člana 50 Finansijskog zakona ministar policije donio je 25. septembra 1936. Uredbu IV broj 33372, kojom se općina Primorje izdvaja iz Trebinjskog sreza i pripaja sreskoj ispostavi Herceg-Novi Bokokotorskog sreza. Obrazloženje za ovaj čin nije dato - kaže profesor Jusuf Mulić.
Napominje da je ova sudbonosna promjena realizirana rješenjem istog ministra broj 673/3 od 12. decembra 1936., da bi ministar finansija Kraljevine SHS rješenjem broj 5720 V od 28. februara 1937. okončao postupak izdvajanja katastarskih općina Sutorina i Kruševica iz katastarske uprave Trebinje u katastarsku ispostavu Herceg-Novi, katastarske uprave u Kotoru.
Interesantno je, ističe Mulić, da su katastarske knjige i geodetski snimci za K. O. Sutorina odmah bile izuzeti iz gruntovnice Sreskog suda u Trebinju, kao i topografske karte iz KU Trebinje i prenesene u Herceg-Novi, dok za Kruševicu, iz nepoznatih razloga to nije učinjeno sve do početka Drugog svjetskog rata.
- Kako su i Trebinjski i Kotorski srez bili u sastavu Zetske banovine, nije bilo opravdanih administrativno-upravnih razloga za izmještanje općine Primorje - tvrdi naš sagovornik i dodaje kako tadašnji ugledni Trebinjci poput književnika i diplomate Jovana Dučića te dr. Mehmeda Begovića, profesora Beogradskog univerziteta, nisu ni pokušali, a mogli su, smatra on, spriječiti da Sutorina i Kruševica "odu" iz Trebinjskog sreza, a time i iz BiH.
Profesor Mulić upoznaje nas i sa zaključcima Predsjedništva AVNOJ-a od 24. februara 1945. u vezi sa granicama federalnih jedinica, prema kojima je BiH u granicama određenim Berlinskim ugovorom iz 1878., a Crna Gora je u granicama prije Balkanskog rata, s Beranskim i Kotorskim srezom, Plavom i Gusinjem. Time je BiH 1945. priznato područje bivše općine Primorje sa katastarskim općinama Sutorina i Kruševica u sastavu Trebinjskog sreza.
- Tada se mogao i morao zatražiti povrat Sutorine i Kruševice, ali to nije učinjeno, pa se stekao dojam da je postojao prešutni dogovor o prepuštanju Sutorine i Kruševice Crnoj Gori - kaže Mulić.
Lakrdijaška sjednica

Zakonom o teritorijalnoj podjeli Federalne Bosne i Hercegovine na okruge, srezove i područja mjesnih odbora od 27. avgusta 1945. nema Sutorine i Kruševice u sastavu BiH.

To je omogućilo Narodnoj skupštini NR Crne Gore da početkom 1946. od BiH zatraži ustupanje zemljišnih knjiga i geodetskih snimaka katastarske općine Kruševica, a Narodna skupština NR BiH zahtjev je proslijedila Narodnoj vladi da "ispita slučaj".
- Ovo je pitanje stavljeno na dnevni red sjednice Narodne vlade kao posljednja tačka 31. maja 1946. U raspravi je ministar pravde Hamdija Čemerlić iznio podatak da je općina Primorje izdvojena iz Trebinjskog sreza i prebačena u sresku ispostavu Herceg-Novi Kotorskog sreza, ali se nije mogao sjetiti koje godine, pa je u službenom zapisniku ostalo zapisano da se to dogodilo 193? godine. Dakle, umjesto tačne godine, ostao je upitnik.

I umjesto ozbiljne rasprave o nečuvenoj "krađi" državnog teritorija, zaključeno je, vjerovali ili ne, da ministar poljoprivrede Vlado Šegrt, iz trebinjskog sela Lastva, ispita "šta narod o tome misli" - podsjeća prof. Mulić na karikaturalnu povijesnu sjednicu Narodne vlade kojom je aktuelna izvršna vlast tadašnje BiH prešutno prihvatila predaju Sutorine i Kruševice.
Naravno, Vlado Šegrt nije ni pitao narod Kruševice "šta misli", jer je ovo područje već bilo u Crnoj Gori.
- Nova prilika za postavljanje zahtjeva za povrat Sutorine i Kruševice ukazala se donošenjem Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. aprila 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije, "Službeni list" DFJ 86/1846. Ali, ni ova zakonska mogućnost nije iskorištena - ističe profesor Mulić.

Zakonom o teritorijalnoj podjeli Bosne i Hercegovine od 7. jula 1947. u potpunosti je betonirano stanje o Sutorini i Kruševici kao sastavnim dijelovima teritorija Crne Gore i to je ostalo tako sve do izdvajanja BiH iz sastava bivše Jugoslavije i do današnjih dana.

No, profesor Mulić i dalje je optimist da se može još puno toga učiniti u pokušajima da se Sutorina vrati Bosni i Hercegovini. U tom smislu on se osvrće i na rad tzv. Badinterove komisije koja je arbitrirala o granicama među bivšim jugoslavenskim republikama. Na čelo četveročlane Arbitražne komisije 1992. godine od Vijeća ministara EU izabran je bivši predsjednik Ustavnog suda Francuske Robert Badinter.
Badinterovi zaključci

- Badinterova komisija je zaključila da su kopnene granice među republikama one zatečene na dan međunarodnog priznanja, dok morske granice bivše republike moraju rješavati međusobnim sporazumima ili međunarodnom arbitražom. Za BiH je to 6. april 1992. i to znači da BiH ima pravo tražiti ispravku morske granice s Crnom Gorom i povrat područja Sutorine - ističe prof. Mulić i zaključuje da, ukoliko Crna Gora ne bi pristala "finim putem" da vrati Sutorinu, onda treba pokrenuti tužbu kod jednog od dva nadležna međunarodna suda.
Crna Gora bi tada morala dokazivati na koji način je stekla pravo na Sutorinu, a tu su svi argumenti na strani Bosne i Hercegovine!
(U sljedećem broju čitajte zašto područje bivše političke općine Sutorina mora biti vraćeno Bosni i Hercegovini; kome je od državnih funkcionera pisao profesor emeritus Jusuf Mulić i kojim se državnim institucijama obraćao zbog Sutorine; zašto je Davorin Rudolf pristao pa odustao da zastupa BiH u slučaju "Sutorina")
Bosanski kovač i crnogorski fiškal

Vjerovatno je narodno negodovanje zbog gubitka otvorenog izlaza na more kod Sutorine stvorilo mit kako je prvi bh. komunist Đuro Pucar Stari "dao Sutorinu Crnoj Gori".
U "Novim prilozima za biografiju Josipa Broza Tita" Vladimir Dedijer pod naslovom "Fiškal crnogorski Blažo Jovanović prevario bh. kovača i oduzeo mu Sutorinu" napisao je: "Vješti Blažo Jovanović, advokat po profesiji, u toku jednog razgovora ubijedio je Đuru Pucara Starog, pa je Sutorina pripala Crnoj Gori, a nova granica, sada sa Hrvatskom, koja je dobila Dubrovačku rivijeru, postavljena je na debelom Brdu (Brijegu)". Međutim...
- Nije Đuro Pucar Stari mogao dati Sutorinu, ali nije ništa učinio da je vrati - kaže profesor Mulić i dodaje kako je Pucar trebao da se pozove na odluku Predsjedništva AVNOJ-a i zatraži vraćanje Sutorine matici zemlji.
Kameni međaši

Profesoru Muliću poznato je i kako je Crna Gora zatražila od Hrvatske ispravku morske granice kod Sutorine!?
- Nije jasno šta se tu ima ispravljati kada je granica između Bosanskog ejaleta i Dubrovačke republike u području Sutorine utvrđena još 1701. godine na temelju odluke Karlovačkog mira iz 1699. Još i danas se na toj granici nalaze tada postavljeni kameni međaši - ističe Mulić.
Jedini pokušaj

Profesor Jusuf Mulić ističe i političku atmosferu u tadašnjoj poratnoj Jugoslaviji u kojoj je Crna Gora bila "zaštićena poput medvjeda" i svako propitkivanje moglo je propitivača koštati političke karijere, a, moguće je, i robije.
- Ipak, 1947. u Pokrajinskom komitetu KPJ za BiH (KP BiH formirana je 1950., op. a.) neko je depešom preko Politbiroa CK KPJ od PK KPJ za Crnu Goru zatražio povrat Herceg-Novog i Igala, a time i područja Sutorine, koje se prostire od Tople kod Igala do hrvatske granice na Debelom brdu i rtu Oštro. O zahtjevu PK KPJ za BiH raspravljao je PK KPJ za Crnu Goru 23. februara 1947. i donio zaključak da se zahtjev odbije - navodi Mulić uz opasku kako je tada BiH ponuđeno da na ovom području može graditi svoje objekte!?

ili ovo
http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/1 ... orinu.html

[Woody]

E, jebo im ja mater

[emirolini]

vratiti, naravno da treba vratiti, zasto bismo priznali neki dogovor nacinjen na nekoj kafanskoj sjedaljki

[Novi_Nick]

http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/1 ... orinu.html

ili ovo

Crna Gora nam mora vratiti Sutorinu
Punih 76 godina Crna Gora gospodari područjem Sutorine, a da za to nema valjanih pravnih argumenata
Hoće li drugi bh. izlaz na more biti predmet arbitraže: Crna Gora nam mora vratiti Sutorinu

Autor M. DEDIĆ| Izvor: Dnevni Avaz, 04.08.2012.

Jusuf Mulić, profesor emeritus, bivši rektor Univerziteta u Sarajevu i jedan od najboljih poznavalaca slučaja "Sutorina", drugog bh. izlaza na more koji je sada u vlasništvu Crne Gore, svoju studiju i prijedloge o vraćanju tog terirorija našoj zemlji 2006. godine dao je tadašnjem članu Predsjedništva BiH Harisu Silajdžiću. Tačnije, preuzeo ju je Silajdžićev šef kabineta Damir Arnaut, koji je danas ambasador BiH u Australiji.

Šest godina kasnije, profesor Mulić ogorčen je i zaprepašten time kako političare na vlasti u BiH ne zanima država.
Uredba iz 1936.

- U Bosni možete pisati kome god hoćete, ali ni od koga nećete dobiti odgovore. Ovdje političari kupuju stanove, a za zemlju ih nije briga - aludira profesor Mulić u razgovoru za "Dnevni avaz" na totalnu "amneziju" prema Sutorini, koja je od generacija bh. političara, prije i poslije Drugog i nakon posljednjeg rata, u različitim društveno-političkim okolnostima sistematski zapostavljana.
Mulićeva teza koju argumentirano dokazuje validnim dokumentima glasi: Sutorina je izdvojena iz teritorija Bosne i Hercegovine 1936. godine uredbom tadašnjeg ministra policije!

Profesor Mulić naglašava da je tema "Sutorina" vrlo ozbiljna i značajna za našu zemlju, te da se ne smije dozvoliti iznošenje proizvoljnih podaka zasnovanih na navodnim činjenicama. Praveći usputno poređenje s Neumom, on Sutorinu ocjenjuje kao daleko važniju "enklavu" o kojoj se „stvari moraju istjerati načistac".
- Kakav Neum, kakvi bakrači! U Sutorini je izlaz na otvoreno more, imate željeznicu i cestovni promet, to je osam i po kilometara obale za Bosnu. Mora se sve pokušati da nam sutra savjest bude čista - insistira Mulić.

Profesor Mulić: Kakav Neum, kakvi bakrači, u Sutorini je izlaz na otvoreno more

Ovaj ugledni povjesničar priču o Sutorini počinje od 1928. godine, kada je Zakonom o nazivu i podjeli države na upravna područja (banovine, op. a.) od 3. oktobra 1928., srez Kotor s Herceg-Novim kao sreskom ispostavom uvršten u Zetsku banovinu kojoj je, između ostalih, pripadao i srez Trebinje, u čijem sastavu su bila područja Sutorine i Kruševice.
Sutorinu čine sela Sjenici/Čenići, Lučići, Malta, Njivice, Prijevor, Šepuševići, Špulje i Žvanje, a Kruševicu Bijelići, Petrijevići, Kruševica i Svrguče. Ova politička općina (Kruševica i Sutorina, op. a.) nazvana Primorje, nastala je posebnom uredbom ministra unutrašnjih poslova Kraljevine SHS zasnovanom na članku 165 Finansijskog zakona iz 1927/28. godine.
Sudbonosna promjena

- Pozivom na stav 2, člana 50 Finansijskog zakona ministar policije donio je 25. septembra 1936. Uredbu IV broj 33372, kojom se općina Primorje izdvaja iz Trebinjskog sreza i pripaja sreskoj ispostavi Herceg-Novi Bokokotorskog sreza. Obrazloženje za ovaj čin nije dato - kaže profesor Jusuf Mulić.
Napominje da je ova sudbonosna promjena realizirana rješenjem istog ministra broj 673/3 od 12. decembra 1936., da bi ministar finansija Kraljevine SHS rješenjem broj 5720 V od 28. februara 1937. okončao postupak izdvajanja katastarskih općina Sutorina i Kruševica iz katastarske uprave Trebinje u katastarsku ispostavu Herceg-Novi, katastarske uprave u Kotoru.
Interesantno je, ističe Mulić, da su katastarske knjige i geodetski snimci za K. O. Sutorina odmah bile izuzeti iz gruntovnice Sreskog suda u Trebinju, kao i topografske karte iz KU Trebinje i prenesene u Herceg-Novi, dok za Kruševicu, iz nepoznatih razloga to nije učinjeno sve do početka Drugog svjetskog rata.
- Kako su i Trebinjski i Kotorski srez bili u sastavu Zetske banovine, nije bilo opravdanih administrativno-upravnih razloga za izmještanje općine Primorje - tvrdi naš sagovornik i dodaje kako tadašnji ugledni Trebinjci poput književnika i diplomate Jovana Dučića te dr. Mehmeda Begovića, profesora Beogradskog univerziteta, nisu ni pokušali, a mogli su, smatra on, spriječiti da Sutorina i Kruševica "odu" iz Trebinjskog sreza, a time i iz BiH.
Profesor Mulić upoznaje nas i sa zaključcima Predsjedništva AVNOJ-a od 24. februara 1945. u vezi sa granicama federalnih jedinica, prema kojima je BiH u granicama određenim Berlinskim ugovorom iz 1878., a Crna Gora je u granicama prije Balkanskog rata, s Beranskim i Kotorskim srezom, Plavom i Gusinjem. Time je BiH 1945. priznato područje bivše općine Primorje sa katastarskim općinama Sutorina i Kruševica u sastavu Trebinjskog sreza.
- Tada se mogao i morao zatražiti povrat Sutorine i Kruševice, ali to nije učinjeno, pa se stekao dojam da je postojao prešutni dogovor o prepuštanju Sutorine i Kruševice Crnoj Gori - kaže Mulić.
Lakrdijaška sjednica

Zakonom o teritorijalnoj podjeli Federalne Bosne i Hercegovine na okruge, srezove i područja mjesnih odbora od 27. avgusta 1945. nema Sutorine i Kruševice u sastavu BiH.

To je omogućilo Narodnoj skupštini NR Crne Gore da početkom 1946. od BiH zatraži ustupanje zemljišnih knjiga i geodetskih snimaka katastarske općine Kruševica, a Narodna skupština NR BiH zahtjev je proslijedila Narodnoj vladi da "ispita slučaj".
- Ovo je pitanje stavljeno na dnevni red sjednice Narodne vlade kao posljednja tačka 31. maja 1946. U raspravi je ministar pravde Hamdija Čemerlić iznio podatak da je općina Primorje izdvojena iz Trebinjskog sreza i prebačena u sresku ispostavu Herceg-Novi Kotorskog sreza, ali se nije mogao sjetiti koje godine, pa je u službenom zapisniku ostalo zapisano da se to dogodilo 193? godine. Dakle, umjesto tačne godine, ostao je upitnik.

I umjesto ozbiljne rasprave o nečuvenoj "krađi" državnog teritorija, zaključeno je, vjerovali ili ne, da ministar poljoprivrede Vlado Šegrt, iz trebinjskog sela Lastva, ispita "šta narod o tome misli" - podsjeća prof. Mulić na karikaturalnu povijesnu sjednicu Narodne vlade kojom je aktuelna izvršna vlast tadašnje BiH prešutno prihvatila predaju Sutorine i Kruševice.
Naravno, Vlado Šegrt nije ni pitao narod Kruševice "šta misli", jer je ovo područje već bilo u Crnoj Gori.
- Nova prilika za postavljanje zahtjeva za povrat Sutorine i Kruševice ukazala se donošenjem Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. aprila 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije, "Službeni list" DFJ 86/1846. Ali, ni ova zakonska mogućnost nije iskorištena - ističe profesor Mulić.

Zakonom o teritorijalnoj podjeli Bosne i Hercegovine od 7. jula 1947. u potpunosti je betonirano stanje o Sutorini i Kruševici kao sastavnim dijelovima teritorija Crne Gore i to je ostalo tako sve do izdvajanja BiH iz sastava bivše Jugoslavije i do današnjih dana.

No, profesor Mulić i dalje je optimist da se može još puno toga učiniti u pokušajima da se Sutorina vrati Bosni i Hercegovini. U tom smislu on se osvrće i na rad tzv. Badinterove komisije koja je arbitrirala o granicama među bivšim jugoslavenskim republikama. Na čelo četveročlane Arbitražne komisije 1992. godine od Vijeća ministara EU izabran je bivši predsjednik Ustavnog suda Francuske Robert Badinter.
Badinterovi zaključci

- Badinterova komisija je zaključila da su kopnene granice među republikama one zatečene na dan međunarodnog priznanja, dok morske granice bivše republike moraju rješavati međusobnim sporazumima ili međunarodnom arbitražom. Za BiH je to 6. april 1992. i to znači da BiH ima pravo tražiti ispravku morske granice s Crnom Gorom i povrat područja Sutorine - ističe prof. Mulić i zaključuje da, ukoliko Crna Gora ne bi pristala "finim putem" da vrati Sutorinu, onda treba pokrenuti tužbu kod jednog od dva nadležna međunarodna suda.
Crna Gora bi tada morala dokazivati na koji način je stekla pravo na Sutorinu, a tu su svi argumenti na strani Bosne i Hercegovine!
(U sljedećem broju čitajte zašto područje bivše političke općine Sutorina mora biti vraćeno Bosni i Hercegovini; kome je od državnih funkcionera pisao profesor emeritus Jusuf Mulić i kojim se državnim institucijama obraćao zbog Sutorine; zašto je Davorin Rudolf pristao pa odustao da zastupa BiH u slučaju "Sutorina")
Bosanski kovač i crnogorski fiškal

Vjerovatno je narodno negodovanje zbog gubitka otvorenog izlaza na more kod Sutorine stvorilo mit kako je prvi bh. komunist Đuro Pucar Stari "dao Sutorinu Crnoj Gori".
U "Novim prilozima za biografiju Josipa Broza Tita" Vladimir Dedijer pod naslovom "Fiškal crnogorski Blažo Jovanović prevario bh. kovača i oduzeo mu Sutorinu" napisao je: "Vješti Blažo Jovanović, advokat po profesiji, u toku jednog razgovora ubijedio je Đuru Pucara Starog, pa je Sutorina pripala Crnoj Gori, a nova granica, sada sa Hrvatskom, koja je dobila Dubrovačku rivijeru, postavljena je na debelom Brdu (Brijegu)". Međutim...
- Nije Đuro Pucar Stari mogao dati Sutorinu, ali nije ništa učinio da je vrati - kaže profesor Mulić i dodaje kako je Pucar trebao da se pozove na odluku Predsjedništva AVNOJ-a i zatraži vraćanje Sutorine matici zemlji.
Kameni međaši

Profesoru Muliću poznato je i kako je Crna Gora zatražila od Hrvatske ispravku morske granice kod Sutorine!?
- Nije jasno šta se tu ima ispravljati kada je granica između Bosanskog ejaleta i Dubrovačke republike u području Sutorine utvrđena još 1701. godine na temelju odluke Karlovačkog mira iz 1699. Još i danas se na toj granici nalaze tada postavljeni kameni međaši - ističe Mulić.
Jedini pokušaj

Profesor Jusuf Mulić ističe i političku atmosferu u tadašnjoj poratnoj Jugoslaviji u kojoj je Crna Gora bila "zaštićena poput medvjeda" i svako propitkivanje moglo je propitivača koštati političke karijere, a, moguće je, i robije.
- Ipak, 1947. u Pokrajinskom komitetu KPJ za BiH (KP BiH formirana je 1950., op. a.) neko je depešom preko Politbiroa CK KPJ od PK KPJ za Crnu Goru zatražio povrat Herceg-Novog i Igala, a time i područja Sutorine, koje se prostire od Tople kod Igala do hrvatske granice na Debelom brdu i rtu Oštro. O zahtjevu PK KPJ za BiH raspravljao je PK KPJ za Crnu Goru 23. februara 1947. i donio zaključak da se zahtjev odbije - navodi Mulić uz opasku kako je tada BiH ponuđeno da na ovom području može graditi svoje objekte!?

ili ovo
http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/1 ... orinu.html

Novi_ Nick


Kada bi drzava Bosna i Hercegovina i uspjela da vrati od Crne Gore taj njen sada bivsi komad teritorije sa izlazom na more ta teritorija bi u svakom slucaju pripala entitetu Republika Srpska a ne entitetu Federacija Bosne i Hercegovine.

Novi Nick

Bosanskohercegovacki izlaz na jadransko more sa duzinom teritorije obala od nekih caa 24 km



Eventualna razmjena morsko-obalne teritorije izmedju Bosne i Hercegovine i Hrvatske
http://oi49.klix.com/axemab.jpg


Eventualna razmjena morsko-obalne teritorije izmedju Bosne i Hercegovine i Hrvatske


Eventualna razmjena morsko-obalne teritorije izmedju Bosne i Hercegovine i Hrvatske
http://klix.com/view.php?pic=2iqj02u&s=6
http://oi46.klix.com/2iqj02u.jpg


Kada malo bolje pogledam kartu i bolje razmislim ako bi drzava BiH odnosno entitet Federacija BiH mjenjali teritorij opstine Neum za juzni dio danasnje Hrvatske teritorije onda bi entitet Federacije BiH odnosno drzava BiH mogli traziti i dobiti nazad u svoj posjed i bivsi teritorij drzave BiH u Crnoj Gori te na taj nacin spojiti ta dva izlaza na jadransko i otvoreno more.

[poznanik]

Kada bi drzava Bosna i Hercegovina i uspjela da vrati od Crne Gore taj njen sada bivsi komad teritorije sa izlazom na more ta teritorija bi u svakom slucaju pripala entitetu Republika Srpska a ne entitetu Federacija Bosne i Hercegovine.

Zar ti već nisi pokrenuo rušenje RS, vjestačke, genocidne, destruktivne i nazadne tvorevine odmah i sada

[Tacticus]

Kada bi drzava Bosna i Hercegovina i uspjela da vrati od Crne Gore taj njen sada bivsi komad teritorije sa izlazom na more ta teritorija bi u svakom slucaju pripala entitetu Republika Srpska a ne entitetu Federacija Bosne i Hercegovine.

I?
koliko ja znam i to dan danas mogu konstatovati RS je dio BiH
a moglo bi se i to odraditi da postane novi distrikt u smislu da bi to narusili deytonski procenat