madner wrote:Gojeni H wrote:
Drago mi je da si se dotakao cinjenica. Dakle, Jugoslavija je rapidno ekonomski napredovala od 1945 do negdje polovine 70-ih. U redu. Mada je tema "Jugoslavija 1980 - 1992 g. Ali oprosticu ti ovo namjerno odvlacenje paznje publici.
Cinjenica je da nikada nije dostigla ni jednu evropsku zemlju van Varsavskog bloka, pa ni Grcku i Portugal.
Cinjenica je takodje da je SFRJ bila zamisljena (ko fol) kao zemlja jednakosti. Gdje su u GDP-u bili Slovenija a gdje Kosovo? Bosna i Hercegovina je bila razvijenija od Crne Gore i Makedonije. U toku (ne)popularnih zamrzavanja plata, prosjecan licni dohodak u Crnoj Gori (to sam nasao) bio je 330 000 dinara ili manje od 100 americkih dolara.
Napredovala je do 1981
Portugal je bio duplo bogatija zemlja koja nije imala WW2. 1980 je smanjila razliku na 20%.
Grcka je bila gotovo troduplo bogatija zemlja prije WW2, da bi se ta razlika opet smanjila na nekih 30%.
Ili ti, bez Kosova je bila bogatija od obje.
SFRJ je bila federacija republika, ne zemlja jednakosti.
Trgovinski deficit SFRJ, 1979. dostigao je 7.225 milijuna dolara, platni deficit 3.661 milijun dolara, a 1980. dugovi Jugoslavije popeli su se na oko 20 milijardi dolara. Istodobno je inflacija 1981. skočila na oko 45 %. S tržista je nestala mnoga uvozna roba, zemlja nije bila u stanju plaćati uvoz nafte, opreme i sirovina, nastali su prekidi u procesu proizvodnje, počela se uvoditi racionirana opskrba deficitarnim proizvodima, nastupila je gospodarska kriza, koja će trajati do raspada Jugoslavije.
U nekim općinama uvedeni su bonovi za kavu, ulje, šećer, deterdžente itd.
Mjesec dana nakon Titove smrti, savezna vlada je devalvirala dinar za 30 %, a zatim će se devalvacije redati jedna za drugom sve do raspada Jugoslavije.
Na svjetskomu tržištu novca kamatna se stopa kretala: 1975. - 5,8%, 1976. - 5,1%, 1977. - 5,5%. Dotad su dugovi Jugoslavije narasli na devet i pol milijardi dolara. Kapital se nudio u neslućenim razmjerima koji su i iskorišteni. Potkraj 1978. zbio se radikalni preokret na trzistu novca i kapitala. Vlada SAD-a promijenila je monetarnu politiku zadržavsi i dalje kontrolu nad emisijom novca, a ispustivši kontrolu nad kamatama koje su u 1978. skočile na 8,8%, u 1979. na 12,1%, u 1980. na 14,2%, a u 1981. na 16,8%. Cijena se kapitala povećala gotovo trostruko.
Dugovi su rasli:
1977. - 9,540 milijardi dolara, 1978. - 11,833 milijardi, 1979. - 14,952 milijardi, 1980. - 18,395 milijardi,
1981. - 20,804 milijardi dolara. U godinama vrtoglavoga skoka kamata dug se povećavao za više nego dvostruko.
Trgovinski deficit ubrzano je rastao:
1977. iznosio je 4.376 milijuna dolara, 1978. 4.315 milijuna,
1979. 7.225 milijuna, pokrivenost pak uvoza izvozom padala je: sa 66,2% u 1976. na 54,6% u 1977. i na 48,5% u 1979.
Ne boj se, demokratija je, "seva" je propjevala...
