Očitana evolucija
Vijest o otkriću dr. Tomislava Domazeta-Loše, mladog znanstvenika s Instituta Ruđer Boković, u samo nekoliko sati nakon objavljivanja pojavila se na svim važnijim svjetskim portalima. Nova teorija "genomske filostratigrafije", koju je sa suradnicima razvio molekularni genetičar i bioinformatičar dr. sc. Domazet-Lošo, daje odgovore na neke od najvećih zagonetki evolucije koje su mučile biologe od Charlesa Darwina do danas. Naime, on je pokazao da je u genima svakog živog organizma zapisana čitava evolucijska povijest vrste kojoj taj organizam pripada, te je ujedno pojasnio i postupak kojim se taj do sada neprepoznati zapis može jasno očitati. Njegovo izvanredno otkriće bit će službeno objavljeno u magazinu Trends in genetics, jednom od najuglednijih svjetskih časopisa za molekularnu genetiku.
...Korištenjem statističkih metoda i analiza došao je do zaključka kad su se dogodile velike promjene u evoluciji, kad su nastali novi geni koji su prethodili nastanku novih vrsta. Usporedbom genoma uspio je rekonstruirati evolucijsku povijest. Njegov je pristup izuzetno zanimljiv i nadam se da će naći odjeka u znanstvenoj zajednici te da će ga i drugi prihvatiti kao novi pristup analizi genoma", rekla je dr. Ugarković...
http://www.net.hr/znanost/page/2007/09/02/0055006.html
"Genomske filostratigrafija" omogućava izradu cjelovitog atlasa evolucije živog svijeta na Zemlji, ali i izvlačenje informacija o nastanku pojedinih gena, pa tako i onih vezanih uz različite bolesti i njihove izvorne evolucijske uzroke.
http://www.net.hr/znanost/page/2007/09/04/0471006.html
Genomska filostratigrafija - novi pristup u makroevolucijskim istrazivanjima
Filogenomika, presjek izmedju genomike i evolucije je nova disciplina za koju se ocekuje da ce omoguciti novi uvid u u bioloske sisteme. Na primjer, teorija evolucije genoma “konstrukcijskom selekcijom“ predvidja da svojstva gena u danasnjim organizmima barem dijelom reflektiraju selekcijske rezime koji su djelovali tijekom nastanka tih gena u evolucijskoj proslosti. S druge strane studije gena bez podrijetla (“orphan genes“) ukazuju na nacin kako testirati prije navedenu hipotezu, koja ako je tocna odmah otvara novi pristup rekonstrukciji adaptivne evolucijske povijesti organizama.
Ipak, usprkos dostupnosti odgovarajucih podataka gore navedena predikcija nije testirana. U ovom izlaganju pokazujem, koristeci genomske i ekspresijske podatke vinske musice, da je grupiranjem gena ovisno o njihovom evolucijskom nastanku moguce otkriti otiske vaznih adaptivnih dogadjaja u evolucijskoj povijesti zivotinja.
Nadalje pokazujem da su embrionalni zametni listici evoluirali u ektoderm-endoderm-mezoderm progresiji, a isto tako i da su se adaptacije koje su omogucili novonastali geni uglavnom dogadjale u ektodermu. Uocljiva i znacajna iznimka u tom trendu je evolucijska linija koja vodi nakon diverzifikacije Eumetazoa do zadnjeg zajednickog pretka bilateralno simetricnih zivotinja gdje novonastali geni podjednako pridonose aktivnosti sva tri embrionalna zametna listica. U istom medjucvoru detektirao sam i iznimnu fiksaciju novih gena koja upucuje da je jedinstvena erupcija u genomu prethodila Kambrijskoj ekspoziji kao najznacajnijoj diverzifikaciji u evoluciji zivotinja.
Prezentirani rezultati imaju utjecaj na razumjevanje makroevolucijskih procesa kod zivotinja, medjutim predstavljeni pristup rekonstrukcije adaptivne evolucijske povijesti, koji nazivam genomska filostratigrafija, moze biti isto tako uporabljen u bilo kojoj evolucijskoj liniji.
http://www.genetika.hr/content/view/29/7/lang,en/
Pozdrav...
I ja se sada kidam od smijeha.
