DALIDA KOZLIĆ znamo lik i djelo dotične
smrdim/zahtijevaju-pustanje-n ... aju-ljude/
Zahtijevaju puštanje na slobodu uhvaćenih lutalica: Ljubitelji pasa napadaju ljude
Uposlenici Higijenskog servisa komunalnog preduzeća „Rad“, koji su ovlašteni da zbrinjavaju i sa ulica sklanjanju pse lutalice, sve češće su meta fizičkih napada članova različitih udruženja za zaštitu životinja ili ljubitelja pasa, a posljednji napad desio se u utorak na Ilidži. U jednom od sličnih incidenata pretučen je i Fadil Muhović, direktor Veterinarske stanice Novi Grad.
Napadači od uposlenika Higijenskog servisa zahtijevaju puštanje na slobodu uhvaćenih pasa lutalica, a nakon što ovi to odbiju učiniti, poštujući zakonske procedure prema kojima se mora ispoštovati postupak udomljavanja psa ili dokazivanja vlasništva, bivaju brutalno napadnuti.
Rasne lutalice
Prema podacima Fondacije Dogs Trust, samo na području Kantona Sarajevo (KS) ima oko 15.000 pasa lutalica, dok ih je oko 7.500 na gradskim ulicama. Sanja Bianculli, službenica za odnose sa javnošću ove fondacije, kazala nam je da je ovaj broj bio znatno veći u prethodnim godinama, ali je smanjen zahvaljujući masovnoj sterilizaciji koja se provodi od 2012. godine.
Još alarmantnija je informacija koju smo dobili od glasnogovornika preduzeća „Rad“ Mirze Ramića. On iznosi pretpostavku da u Kantonu Sarajevo ima više od 20.000 ovih pasa, čemu je, tvrdi, znatno doprinjela činjenica da se u ovaj kanton dovoze i ostavljaju psi sa drugih teritorija.
– Iz rubnih općina na području drugih kantona, ali i iz RS-a, ljudi dovode pse i ostavljaju ih na ‘liniji razgraničenja’. Ispada da na svakih 10-15 ljudi dođe jedan pas lutalica. Zabilježeni su i slučajevi da neodgovorni vlasnici nakon određenog vremena napuštaju svoje ljubimce, pa na ulicama imamo oko 2.000 rasnih čistokrvnih pasa – kazao je Ramić.
Aktivisti mnogobrojnih udruženja koji se aktivno zalažu za zaštitu životinja tvrde da uposlenici Higijenskog zavoda brutalno postupaju sa životinjama i nakon hvatanja ih ubijaju, te da se zapravo zbog toga protive njihovom radu.
Kažu da oni udomljavaju pse na mnogo humaniji način i to na volonterskoj osnovi bez ikakvog interesa. Teško je doći do podataka o ukupnom broju udruženja registriranih u našoj zemlji koja se bave zaštitom životinja, a pogotovu o prilivu novca koji svakodnevno dospijeva u džepove njihovih članova ili samostalnih aktivista koji koriste internet kako bi došli do donacija. Svi oni su, pak, jednoglasni u jednom: da ih ne finansiraju institucije i da nisu stavka u budžetu, te da su samo donatorima dužni pravdati novac.
I dok aktivisti tvrde da se uhvaćeni psi ubijaju, glasnogovornik „Rada“ naglašava da ih radnici Higijenskog servisa odvode u veterinarske stanice, gdje ih veterinari pregledaju, agresivne pse cijepe, a bolesne zadržavaju na liječenju. Ako se procijeni da nije moguće izlječenje, vrši se eutanazija, dok se ostali psi prebacuju u azile.
– Dnevno dobijemo stotinjak poziva građana u vezi s napadima i potencijalno opasnim psima. Broj sklonjenih sa ulice zavisi od kapaciteta veterinarskih stanica. U januaru je to bilo 25, u februaru 18, martu 49 i aprilu 27- kaže Ramić.
Hamdo Alić, član Nadzornog odbora Azila za pse u Prači, kazao je za Faktor da je u protekla tri mjeseca u azil smješteno 300 pasa, te da ima mjesta još za njih 100.
– Tokom jedne godine smo udomili oko 150 pasa, a o ostalima se uposlenici brinu na najbolji mogući način. Naše kapacitete bi mogli i proširiti do te mjere da zbrinemo 3.000 pasa, ali nemamo novca za to. I sada nam potpisnice desetogodišnjeg ugovora duguju novac za finansiranje – kazao nam je Alić.
Ovaj, ali i ostali azili nemaju podršku Dogs Trusta jer, govori Bianculli, prema njihovim saznanjima, ovi azili se ne brinu o psima u skladu sa zakonom i principima dobrobiti životinja, a nisu ni certificirani od Ureda za veterinarstvo BiH.
Primjena zakona
Za ovako alarmantno stanje najviše je kriv državni Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja, usvojen 2009. godine, koji zabranjuje eutanaziju napuštenih pasa, a za čije usvajanje su ponajviše odgovorna mnogobrojna udruženja za zaštitu životinja. Zakon je usvojen, ali do danas se nisu stekli uvjeti za njegovu potpunu primjenu.
Problem s psima lutalicama najizraženiji je u Sarajevu, a nije nepoznanica ni ulicama drugih gradova u FBiH, ali ni RS-a, što nam je potvrdio Boran Gajić, veterinar iz Banje Luke. Kao rezultat imamo pse na ulicama, sve više osoba koje pretrpe njihove napade i ujede, ali i porast broja tužbi građana protiv lokalnih vlasti.
U Zavodu za hitnu medicinsku pomoć KS u prvih šest mjeseci ove godine 349 osoba je zatražilo pomoć nakon ujeda pasa.
Hiljade KM naknade
Općinski sud u Sarajevu izrekao je presudu u korist građanina koji je tužio lokalnu zajednicu zbog pretrpljenog straha i tjelesnih povreda, a na ime naknade štete isplaćeno mu je 3.100 KM. Nekoliko presuda u korist građana izrečeno je i na Općinskom sudu u Zenici. Prva takva presuda donesena je u aprilu 2012. godine kada je lokalna zajednica morala Paši Jaganjac isplatiti 4.200 KM.
