Forum Klix.ba

lajkujMe wrote:Problem nije u izgradnji nego u pocetku iste.
Kod nas za sve dozvole, tendere, otkup zemljista za 6km puta treba 10 god. Gdje to ima?
Pa jbt za 2 godine ce 20 godisnjica pocetka gradnje VC i dokle smo? Ni 1/3 nismo jos zavrsili pa to je sramota svjetskih razmjera.

ja71 wrote: Stvarno se ne mogu odati dojmu da nema plana pri izgradnji

Thorgerson wrote:Da se moze kad se hoce vidjeli smo na primjeru Vlakovo - Tarčin. Kada je 20 i kusur poprilično komplikovane trase završeno za 2 godine. Ali zašto je završeno? Ok, jeste se SDP-u žurilo, boli me briga. Ali je završeno jer su ludi turci radili u tri smjene, što su svi lično i na licu mjesta mogli da vide. Nisam jednom prošao pored Tarčina ujutro oko 1-2 da tamo vidiš da kamioni vuku i rade. Čitavo naselje su imali gore. Došli, spičkali dionicu i otišli.

Dio kod Zenice jeste komplikovan, ali jbmu majku, ne može me niko ubjediti da je toliko komplikovan da se radi 7-8 godina.

Neću sad da ulazim u to jel kvalitetno, nije. Činjenica je da put fercera. Radili smo i mi ovaj dio prema Zenici preko 6-7 godina, pa ne vidim da je išta kvalitetniji, štaviše qrcu ne valja, da se tako izrazim.

Dakle, kad se hoće, kad se zacrta cilj - može se. Može se napasti i više lokacija istovremeno, para ima, obezbjeđene su. Biće ih evo još sad za ovaj sastanak EBRD u maju, još gotovo pola milijarde KM. Ima i firmi koje to mogu raditi, nije ni to sporno. Ali jednostavno tromost države, tj federacije u ovom slučaju, kočnice političara, bahatost, nestručnost, privatni interesi, nas koče. Nisu svjetski kreditori budale. Zato mi i nemamo problem oko tendera za lokalne stvari, sto finansira federacija, kanton, opstina. Brzo se tu rastale. Al kad ti međunarodni faktor tu upadne, kad hoće da je sve čisto, vidimo šta se dešava.

Eto svilaj - odzak zavrsen prije sto godina, oni nisu bili u stanju da granicni naprave na vrijeme, pa kad bude gotov most da se to sve kompletira.

geralt wrote:Hrvati su izgradili glavni dio autoputa od Karlovca do Splita od 300 i nesto km u periodu 2000-2005, ne racunajuce ranije radove na tunelu Sveti Rok. Sve to po terenu istom ili gorem nego kod nas, u periodu kad je Hrvatska ekonomski bila otprilike kao mi sada. Zato nemojte molim vas o brdima i planinama.

Elaborat funkcionalnosti kolničke odvodnje autoceste A1, koji je izradila tvrtka Anafora krajem 2008. godine, a posjeduje ga Business.hr, dokazuje da je autocesta Zagreb-Split 'sfušana'

U elaboratu su detaljno opisani brojni nedostaci na Dalmatini koje su za sobom ostavili izvođači radova, u prvom redu američki Bechtel.

Zabetonirane, razbijene i urušene odvodne cijevi, oštećenje cjevovoda zbog zabijanja stupova zaštitne ograde, cjevovod krivog nagiba zbog čega se u njemu nakuplja talog, puknuti odvodi... Sve to samo je dio golemog elaborata u kojem se, primjerice, navodi da je 'oborinska odvodnja sagrađena od betonskih cijevi koje su u izuzetno lošem stanju'. Te su cijevi, dakle, u lošem stanju bile već tri godine nakon dovršetka Dalmatine i njezina puštanja u promet.

Koliko je nekvalitetno rađeno na A1, pokazuje i primjer loše spojenih cjevovoda kod odmorišta Mrduša zbog čega u vrijeme kiša voda izbacuje poklopac okna.

Sve to, naravno, ugrožava sigurnost prometa na autocesti, jer se voda zbog začepljenih, puknutih i krivo spojenih cijevi zadržava na autocesti. Tako se u elaboratu navodi da, primjerice, kod Ogulina na jednom mjestu oštećenje dna cjevovoda uzrokuje izlijevanje vode na cestu.

Nadalje, u elaboratu stoji da kod Perušića zbog primitivno saniranog puknuća cijevi prijeti odron. Na A1 nekvalitetno su napravljeni i usjeci, beton je na objektima nekvalitetan pa nije otporan na hladnoću, asfaltna podloga na brojnim mjestima ima ulegnuća pa se skuplja voda nakon kiše...

Zbog svih tih nedostataka, Hrvatske su autoceste od 2005, kada je otvorena Dalmatina od Bosiljeva do Splita, do danas na njezino izvanredno održavanje potrošile 114 milijuna kuna, a na izvanredno održavanje svih 868 kilometara autoceste pod upravljanjem te državne tvrtke gotovo 1,3 milijarde kuna!

Izvanredno održavanje odnosi se na hitne popravke nedostataka na autocestama i odvojeno je od redovnog održavanja, koje ima posebnu stavku u proračunu HAC-a.

Gradnja Dalmatine od Bosiljeva do Splita stajala je oko 17 milijardi kuna, no na izvanredno održavanje te autoceste HAC će zbog nekvalitetno obavljenih radova ubuduće morati izdvajati pozamašne svote. Tako ove godine HAC na izvanredno održavanje svih autocesta namjerava potrošiti 217 milijuna kuna, od toga 80,4 milijuna kuna na A1. Usporedbe radi, na izvanredno održavanje puno starije autoceste Zagreb - Lipovac HAC ove godine namjerava potrošiti 67,9 milijuna kuna.

Svemu tome treba dodati troškove za redovno održavanje autoceste, za koje je HAC ove godine predvidio 137,2 milijuna kuna.

Sugovornici Business.hr-a smatraju da je krivac za loše izvedene radova na autocestama politika, jer se izvođače forsiralo da završe što prije da političari mogu skupiti bodove na otvaranjima dionica.

Trasa Koridora 5C južno od Mostara gradi se najplodnijim poljima ove zemlje, uništava dvije rijeke i perspektivnu vojnu imovinu te kreira potencijalno etničko čišćenje Srba. Ovo su samo neke od teza kazanih na konferenciji za medije kojom mještani i struka nastoje ponovo aktualizirati to pitanje.

Arhitektica Maja Popovac kazala je kako je izmještanje trase autoputa s Podveležja, kako je bilo planirano, u plodnu dolinu motivisano političkim i ličnim interesima.

"Rađene su studije isplativosti i održivosti autoputa ovom našom dolinom. Studija trase koja je išla Podveležjem je dobila najveću ocjenu 9, a ova aktuelna trasa koja ide plodnim prostorima ocjenu 1. Politika je trasu okrenula tako da ona ugrožava život povratnika, da prolazi lokacijom s bogatim kulturno-historijskim naslijeđem... Mi smo zainteresovani za autoput, ali ne tako da uništimo budućnost naše djece", kazala je Popovac.

Poslanik u Parlamentu FBiH i profesor s Agromediteranskog fakulteta Ahmed Džubur kazao je kako se autoput ovim prostorom gradi na vrlo čudan način te kako je javna rasprava doživjela potpuni fijasko.

"Mišljenje neutralnih stručnjaka za ovu trasu je potpuno negativno. Ona eliminiše temeljni pristup da se autoputevi kao svugdje u svijetu grade preko relativno pasivnih područja. Ovdje se ubija perspektiva življenja, samo treba pogledati kako su Hrvati gradili svoje autoputeve i nisu dirali plodna polja. Na ovaj način, poluilegalno, razgovorima iza zatvorenih vrata, obećavanjem radnih mjesta, autoputem se pokušava uništiti život u dolini Neretve", kazao je Džubur.

Naglasio je izuzetno negativan ekološki aspekt zaštite voda i zraka... Nikad nisu ozbiljno prezentirani negativni aspekti, a odabrana je najgora moguća trasa.

"Podveležje je potpuno pasivan prostor, ovim projektom i vjetrolektranama bi dobilo šansu da se razvija. Ova trasa dolazi i u koliziju s perspektivnom vojnom imovinom, vojnim aerodromom. Ljudi koji rukovode ovim procesom ušli su u potpunu ilegalu", izjavio je Džubur najavivši svoje poslaničko pitanje o ovoj temi.

Na konferenciji je govorio i mještanin Semir Kljako, vlasnik kuće koja se nalazi 22 metra od zaštitnog pojasa budućeg autoputa. Kljako je podsjetio na peticiju s tri hiljade potpisa kojom su tražili izmještanje trase.

Mještanin Ado Šator kazao je kako preduzeće Autoceste FBiH nizom mutnih radnji želi potkupiti mještane, nudeći im zaposlenje u ovoj javnoj kompaniji.

Vujadin Berberović, neformalni lider Srba povratnika u Ortiješ posljednjih 20 godina, trasu je okarakterisao kao potencijalno etničko čišćenje.

"I ovako je malo Srba u Mostaru, mislim da nas je manje od četiri hiljade, od nekadašnjih 25 hiljada. Insistiramo da trasa ostane u brdskim predijelima", kazao je Berberović.

Nastavak gradnje autoputa A1 od Zenice prema sjeveru BiH prvo će se realizirati kroz gradnju poddionice Vranduk - Ponirak. Riječ je o jednoj od najskupljih dionica, duga je 5,3 kilometra i koštat će više od 148 miliona KM ili gotovo 28 miliona KM po kilometru.

Kako nam je rečeno iz Autocesta Federacije BiH, izvođač je nedavno odabran, a cijenu opravdava broj objekata kao što su mostovi, tuneli i vijadukti. Nije nepoznato kako je zeničko područje jedno od najnezahvalnijih kada je riječ o gradnji autoputa.

"Za izgradnju poddionice Vranduk - Ponirak nakon pregleda ponuda i računske kontrole najpovoljnija ponuda je ponuda dostavljena od Consortium Azvirt L.L.C i Hering d.d. u iznosu od 65.463.930,79 eura bez PDV-a, odnosno 76.592.799,03 eura sa PDV-om", potvrđeno je za Klix.ba iz Autocesta Federacije BiH.

Kako se navodi, na izvještaj o evaluaciji ponuda zaprimljena je saglasnost kreditora OPEC Fonda za međunarodni razvoj (OFID) i u toku je priprema Ugovora o građenju. Ugovor o građenju se također dostavlja na saglasnost kreditoru i tek po dobivanju saglasnosti se zakazuje termin potpisivanja ugovora.

Javno otvaranje ponuda za izgradnju poddionice Vranduk - Ponirak je bilo 2. oktobra 2018. godine, a ponude su predale sljedeće kompanije:

Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A.S u iznosu od 79.887.569,99 eura
JV: Euro-asfalt i Strabag ag u iznosu od 87.280.194,54 eura
Kolin Insaat Turizan Sanayi ve Ticaret a.s. u iznosu od 98.335.099,64 eura
Consortium Azvirt L.L.C I Hering d.d. u iznosu od 76.513.413,85 eura

Trasa autoceste poddionica Vranduk - Ponirak je dio dionice Nemila - Donja Gračanica (Zenica sjever) koja se na sjeveru nastavlja na poddionicu Nemila - Vranduk i na jugu na poddionicu Ponirak - Vraca.

Poddionica počinje u južnom dijelu naselja Nemila – lokacija Stara stanica. Sa dva mosta prelazi rijeku Bosnu dok tunelom Vranduk trasa prolazi regiju Vranduk. Dalje nastavlja iznada naselja Koprivna, s desne strane rijeke Bosne i završava nadomak naselja Ponirak.

Na dužini od 5,3 kilometra gradit će se potporni zidovi, dva mosta (l=390 m; l=340 m), tunel (lijeva cijev 456 m i desna 312 m) i tri vijadukta (l=81 m; l= 90 m; l = 112 m), a predviđeni rok izgradnje je 24 mjeseca.

"Izgradnja poddionice Vranduk - Ponirak će se finasirati sredstvima osiguranim kod OPEC Fonda za međunarodni razvoj (OFID). Potpisivanje ugovora očekujemo do kraja mjeseca, čekamo garanciju za dobro izvršenje posla", objašnjeno je iz Autocesta.

Pored poddionice Vranduk - Ponirak, aktuelni su tenderi za izgradnju sljedećih dionica:

1. Dionica Poprikuše – Nemila
2. Poddionica Nemila - Vranduk
3. Poddionica Ponirak - Vraca
4. Dionica Tarčin - Ivan: LOT 2 Tunel Ivan
5. Poddionica Počitelj - Zvirovići

Od navedenih dionica, 19. aprila otvorene su ponude za izvođenje radova na poddionici Ponirak – Vraca, dok su ostali postupci nabavke u fazi prije ili poslije otvaranja ponuda, odnosno ili se čeka saglasnost kreditora na dostavljenu dokumentaciju ili je evaulacija ponuda u toku, rečeno je iz Autocesta.

Thorgerson wrote:Evo sjeverni dio je ravan, sve do Zenice. Jbg gledali smo da najmanji moguci dio koridora damo RS-u da izgradi, jer se znalo da to njih ne zanima. I oni nisu ni to uradili, nego su uradili sve ostalo. To je opet malo i do nas, zasto ih nismo ucjenili da zavrse tih svojih popisanih 50km, sa nekim drugim stvarima. Nebitno.

Od Zenice do Sarajeva osim tunela 1 mart, sta to ima nesto specijalno? Nista. Ravnica haman do Sarajeva. Do Tarčina je malo zeznuto vijdautki, tuneli. I najjebeniji dio jeste sad od Tarčina Prevoj Ivan, Jablanica. To kad prodjemo opet ide ravnica i relativno povoljan teren do granice.

Onako laicki mi ustvari imamo dvije problematicne tacke. To je ovaj dio Bradina - Konjic - Jablanica, te Zenicka zaobilaznica zbog nikakvog sastava tla. Mi uopste nismo u nekom lošem položaju što se toga tiče. Svaka drzava ima takve problematicne tacke.

seln wrote:

ja71 wrote: Stvarno se ne mogu odati dojmu da nema plana pri izgradnji

Ovo je understatement milenijuma.

So What! wrote:

geralt wrote:Hrvati su izgradili glavni dio autoputa od Karlovca do Splita od 300 i nesto km u periodu 2000-2005, ne racunajuce ranije radove na tunelu Sveti Rok. Sve to po terenu istom ili gorem nego kod nas, u periodu kad je Hrvatska ekonomski bila otprilike kao mi sada. Zato nemojte molim vas o brdima i planinama.

Za isti su se zadužili, da ih neće ni njihova praunučad vratiti, isti slučaj kao i sa autoputem u CG, ima investitor za takve zemlje sa turističkim potencijalom, ali koji ćete naposlijetku oguliti.

Autput im je pravio američko-turski lihvarski konzorcij Bechtel, kojeg ni dušmaninu ne bi poželio, jer su to kraljevi dumpinga. Albanija i Kosovo su sa njima radila i ispast će ih autoput Priština - Tirana "k'o Svetog Petra kajgana".

Druga stvar, teren je daleko lakši nego kod nas, mnogo manje objekata, svega dva tri jača tunela, od čega je Sveti Rok gigant, a ostali mnogo kraći nego ovi što ih imamo na našem A1. Sastav tla je smiješan u Dalmaciji, dakle stijena obična, krečnjak, dok oko Zenice ljudi ugalj pronalaze u onim brdima, više nema šta nema.

Kod nas recimo ovaj autoput u Hercegovini ima težak teren, ali je dobar sastav tla, tako da eventualno neka pećina može predstavljati problem i to je to, tako je i kod njih bilo.

Thorgerson wrote:Evo sjeverni dio je ravan, sve do Zenice. Jbg gledali smo da najmanji moguci dio koridora damo RS-u da izgradi, jer se znalo da to njih ne zanima. I oni nisu ni to uradili, nego su uradili sve ostalo. To je opet malo i do nas, zasto ih nismo ucjenili da zavrse tih svojih popisanih 50km, sa nekim drugim stvarima. Nebitno.

Od Zenice do Sarajeva osim tunela 1 mart, sta to ima nesto specijalno? Nista. Ravnica haman do Sarajeva. Do Tarčina je malo zeznuto vijdautki, tuneli. I najjebeniji dio jeste sad od Tarčina Prevoj Ivan, Jablanica. To kad prodjemo opet ide ravnica i relativno povoljan teren do granice.

Onako laicki mi ustvari imamo dvije problematicne tacke. To je ovaj dio Bradina - Konjic - Jablanica, te Zenicka zaobilaznica zbog nikakvog sastava tla. Mi uopste nismo u nekom lošem položaju što se toga tiče. Svaka drzava ima takve problematicne tacke.

geralt wrote: Podatak koji sam ja nasao je da je autoput Zagreb-Split kostao 4 miliona eura po kilometru, sto mi uopste ne zvuci kao neko "guljenje". Na Wikipediji izbrojah 13 tunela (od cega 6 preko kilometar i 2 preko pet kilometara), 35 vijadukata i 14 mostova.

Sem toga, prica o zaduzivanju i cijeni autoputa ignorise ekonomsku dobit koju autoput generise, niti spominje koliko im je izgradnja infrastrukture podigla GDP od 2005. do danas.

Šteta se ne smije promatrati isključivo kao nezakonito stečena i otuđena imovina jer dio štete otpada na skupe kredite s velikom kamatom i kratkim rokom otplate, te na nevidljivi sustav izvlačenja novaca

Malo se tko još sjeća pozitivne energije, silnog optimizma i ponosa zbog izgradnje hrvatskih autocesta. Koliko je te 2001. godine bio nevjerojatan plan izgradnje oko 300 nedostajućih kilometara autoceste Zagreb – Split po cijeni od 3 milijarde eura i u roku od svega tri godine. Malo se tko sjeća Stanka Kovača, tihog i sposobnog menadžera, koji je najzaslužniji za stvaranje HAC-a i plana izgradnje autocesta, za osmišljavanje modela, kojem je glavni cilj bio spojiti autoceste od Zagreba prema Rijeci i Dalmaciji, odnosno Splitu. Točka preokreta od koje se jedan dobro osmišljen sustav počeo preobraćivati prema jednako dobro uhodanoj kriminalnoj organizaciji dogodio se upravo sredinom 2004. godine kada su Božidar Kalmeta i Ivo Sanader odlučili smijeniti Kovača.

Da se ne zaboravi

Odmah zatim krenule su prve afere, prije svih namjera tadašnje Vlade da američkoj tvrtki Bechtel bez natječaja povjeri posao gradnje autoceste u Dalmaciji. Stvar je otkrivena, a zatim je na vidjelo izašla i lobistička uloga tadašnjeg ministra vanjskih poslova, Miomira Žužula u favoriziranju Bechtela. Žužul je dao ostavku, ali se plan poslije neznatno promijenio, te je u narednim godinama nastavljena užurbana gradnja novih autocesta, prekomjerno i neodgovorno zaduživanje, koje je na kraju i dovelo do četiri milijarde eura dugova dviju najvećih državnih tvrtki u cestogradnji – Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka-Zagreb.

O većini afera u cestogradnji objavljenih proteklih godina puno se toga zna, ali o njima svakako vrijedi iznova pisati i podsjećati kako se ne bi zaboravilo koliko je neobavljenog posla ostalo pred istražiteljima USKOK-a i DORH-a. Ono zbog čega se danas u pritvoru nalaze Josip Sapunar, Zdravko Livaković, Stjepko Boban i ostali tek je mali dio od ukupne štete nastale u crnom cestarkom desetljeću. To je doista bio ritam zločina, neodgovornosti i namjernog urušavanja hrvatske budućnosti, jer definitivno stoji procjena kako nigdje nije bilo tako velike pljačke i isisavanja novaca kao u cestogradnji.

Nitko nije kriv

Sve je više stručnih procjena kako ukupna šteta nije manja od 10 milijardi kuna uz napomenu kako se ta brojka ne smije promatrati isključivo kao nezakonito stečena i otuđena imovina.

Dio te štete otpada na užasno skupe kredite s velikom kamatom i kratkim rokom otplate, koji su podizani za dionice autocesta, koje po svim stručnim kriterijima nisu ni trebale biti građene zbog premalog prometa i neisplativosti. Veliki dio štete otpada i na nevidljivi sustav izvlačenja novaca, gdje su projekti često bili skuplji negoli je neophodno, a natječaji odrađivani tako da uvijek iste tvrtke dobivaju posao i onda upošljavaju iste podizvođače.

Na afere treba podsjećati i zbog toga što unatoč svim uhićenjima u posljednje četiri godine niti jedan slučaj nije dobio pravosudni epilog, za mnoge nisu ni podignute optužnice, pa se nažalost ne može govoriti o nikakvom raščišćavanju naslijeđenog kriminala. Afera Remorker, koja je povezala isisavanje novca iz Hrvatske gospodarske komore i Hrvatskih autocesta mogla bi biti novi početak za USKOK i DORH. Ali i njihova posljednja prilika za obračun s kriminalom neslućenih razmjera. O tome svjedoči i popis dijela spornih poslova o kojima se piše i govori već godinama.

BECHTEL
Propao pokušaj direktnog ugovaranja posla izgradnje stotinjak kilometara autoceste s američkom tvrtkom Bechtel. Kalmeta obznanio namjeru, pa se povukao nakon javnih kritika.

IZNUDA KALMETINOG VOZAČA
Otkriveno da je Danijel Miočić, vozač ministra Božidara Kalmete iznuđivao oko 100.000 eura od jednog poduzetnika. Ministar je tvrdio da ne zna što njegov vozač radi u slobodno vrijeme.

RIJEČKA OBILAZNICA DVAPUT PLAĆENA
Gradnja punog profila riječke obilaznice od Diračja do Orehovice nepotrebno je bila duplo skuplja i koštala je gotovo 2,5 milijardi kuna.
Autocesta Rijeka-Zagreb morala se zadužiti za 200 milijuna eura kako bi platila HAC-u pravo na građenje obilaznice, a samo građenje ceste duge desetak kilometara koštalo je više od milijarde kuna.

BUKOBRANIMA NAGLO SNIZILI CIJENU
Projekt bukobrana na riječkoj obilaznici trebao je koštati nevjerojatnih 165 milijuna kuna. Nakon razotkrivanja višestruko napumpanih cijena ARZ je odbio plaćanje Dalekovodu, a obje tvrtke su na sudu sklopile nagodbu za gotovo upola manju cijenu od početne. Nitko nije optužen niti pozvan na odgovornost.

ČVOR VUČEVICA DO SANADEROVOG RODNOG SELA
Bez javnog natječaja projektiran je i izgrađen čvor Vučevica na Dalmatini, koji vodi do sela Dugobabe iz kojeg potječe bivši premijer Ivo Sanader. Gradila je tvrtka Viadukt, investicija je bila vrijedna oko 80 milijuna kuna. Danas je to jedan od najmanje prometnih čvorova na svim autocestama u Hrvatskoj.

PELJEŠKI MOST – PROPALO 175 MILIJUNA KUNA
Za Pelješki most plaćeno je 246 milijuna kuna, iako je po ugovoru o građenju realiziran posao u vrijednosti svega 71 milijun kuna. Vlade Ive Sanadera i Jadranke Kosor novac za gradnju nisu osigurale, pa su hrvatski građevinari naplatili troškove čekanja radnika i građevinske opreme, a da most nikada nije izgrađen. Ugovor je raskinut. Nema optužnice.

IZMJENA TRASE »TEŠKA« 500 MILIJUNA KUNA
Za autocestu na dionici Dalmatine od Ravča do Ploča prvo je sklopljen ugovor o građenju, a onda je naknadno izmijenjena trasa mimo natječaja i zakonske procedure, pa je projekt poskupio više od 500 milijuna kuna. Prekršajni sud u Zagrebu zbog toga je odrezao simboličnu kaznu od 50.000 kuna Mariju Crnjaku i Jurici Prskalu. Kazna za HAC bila je 500.000 kuna. To je jedina presuda za kriminal u cestogradnji.

SPORNIH 23,2 MILIJUNA KUNA ZA »KALMETINU«
Troškovi izgradnje narasli gotovo tri puta od početne projektantske procjene. Na kraju je projekt koštao oko 600 milijuna kuna. Za izvlačenje oko 23,2 milijuna kuna na precijenjenim poslovima u gradnji ceste do Gaženice sumnjiče se Zdravko Livaković i ostali, koji su danas u pritvoru.

FIMI MEDIJA – ODBAČENA OPTUŽNICA
Zbog prekoračenja rokova odbačena je optužnica protiv četvorice direktora HAC-a i ARZ-a zbog sumnje da su mimo procedure isplatili tvrtki Fimi Medija 9 milijuna kuna.

BOJANJE TUNELA PALO NA VJEŠTAČENJU
Po višestruko većoj cijeni tvrtka Skladgradnja bojala je tunele Mala Kapela i Sv. Rok. Plaćeno je oko 43 milijuna kuna, DORH je tvrdio da je cijena veća za 22 milijuna kuna. Zbog afere Nesklad pritvoreni su bili Slaven Žužul, Marijo Lovrinčević, Goran Legac i Željko Kandžija. Slučaj zapeo na vještačenju, sudskog procesa nema.

ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA
HAC je s Ministarstvom kulture sklopio ugovore za arheološka istraživanja u vrijednosti 413,4 milijuna kuna. Samo za dionicu Zagreb – Sisak ugovoreno je 175,7 milijuna kuna.

UGOVORI OD 7,5 MILIJARDI KUNA BEZ NOVACA
U vrijeme Ive Sanadera i Božidara Kalmete sklopljeni ugovori o gradnji autocesta vrijedni čak 7,5 milijardi kuna, iako za te investicije nije bilo osigurano financiranje, što je protuzakonito. Najvrijedniji je ugovor od 3,67 milijardi kuna o gradnji dionice Dubrovnik – Doli, gdje su radovi svečano otvoreni 11. svibnja 2009. godine. Nikada nisu nastavljeni. Optužnice nema.

SJEČA PRAŠUME U DALMACIJI
Na gradnji autoceste Dugopolje – Šestanovac HAC je platio nevjerojatnih 9,2 milijuna kuna na račune građevinara na ime uklanjanja više od 78.000 stabala s trase ceste po čemu ispada da se na toj dionici doslovno nalazila prašuma.

ZLATNI WC-i NA ODMORIŠTU MOSOR
Nevjerojatno i potpuno bizarno ostaje da su WC-i na odmorištu Mosor na Dalmatinu plaćeni 3,5 milijuna kuna.

FANTOMSKI PRIJELAZ ZA ŽIVOTINJE
Prijelaz za životinje na autocesti Dugopolje – Ravča, koji je trebao koštati 26,2 milijuna kuna, plaćen je Konstruktoru Split 18,9 milijuna kuna, iako nikada nije izgrađen. Konstruktor se dosjetio kako je bolje graditi lokalnu cestu za životinje, pa dobio nagradu za ušteđeni novac od HAC-a.

SIGNALNI STUPIĆI – UHIĆENI DJELATNICI USKOK-a
Umjesto realne tržišne cijene od 30 kuna HAC je kupovao signalne stupiće po cijeni od 580 kuna. Zbog opstrukcije istrage uhićeni su i sami djelatnici USKOK-a. Nema optužnice ni suđenja.

INFORMATIČKA OPREMA OD 355 MILIJUNA KUNA
Za nabavu i održavanje informatičke opreme HAC je u sedam godina potrošio 355 milijuna kuna. Bivši predsjednik Uprave HAC-a Dražen Guštin najavljivao je podnošenje kaznene prijave DORH-u zbog previsokih cijena i povlaštenih dobavljača.

So What! wrote:

geralt wrote: Podatak koji sam ja nasao je da je autoput Zagreb-Split kostao 4 miliona eura po kilometru, sto mi uopste ne zvuci kao neko "guljenje". Na Wikipediji izbrojah 13 tunela (od cega 6 preko kilometar i 2 preko pet kilometara), 35 vijadukata i 14 mostova.

Sem toga, prica o zaduzivanju i cijeni autoputa ignorise ekonomsku dobit koju autoput generise, niti spominje koliko im je izgradnja infrastrukture podigla GDP od 2005. do danas.

Ukupna vrijednost investicije u autocestu A1 iznosila je 17 milijardi kuna bez PDV-, a obuhvaćala je izgradnju 380 km trase na kojoj je izgrađeno 292 objekta, od toga 26 mostova, 50 vijadukta, 91 nadvožnjak, 78 podvožnjaka, 25 prolaza, 14 tunela i pet prijelaza za životinje.

Eh ti si izbrojao toliko tunela recimo, hajde ako si upoznat sa trasom, izbroj koliko tunela od Bilješeva do Poprikuša (Golubinje) je predviđeno (ili već izgrađeno) u dužini od preko dva kilometra, ove manje nećemo ni brojati.

Druga stvar je što činjenica da ova autocesta jeste podigla BDP, ali ne zbog privrednog razvoja tih krajeva, već zbog turizma i gigantskog turističkog potencijala Jadrana, nešto što mi nažalost nikada nećemo imati. Uz te sve dodaj i neke luke diljem Jadranske obale, što mi opet nemamo i to dobiješ otprilike.

Sve kontroverze vezane za Dalmatinu, možeš pogledati u tekstu ispod i uvjeriti se da je to tamo išlo daleko od normalnog.

seln wrote:

Gospodine, da vi niste slucajno Bosanac?

Ovo je bas ono tipicno bosanski... prvo nadji razloge zasto nesto nece i ne moze funkcionirati.

I sta velis, necemo imati turizam, jer nemamo more?

Cudo nevidjeno... nema ni Austrija. Ni Svicarska.

Ma, Bosanac bi i bracu Wrigtht prvo pitao koliku zaradu ocekuju od te njihove letece masine.

So What! wrote:

seln wrote:

Gospodine, da vi niste slucajno Bosanac?

Ovo je bas ono tipicno bosanski... prvo nadji razloge zasto nesto nece i ne moze funkcionirati.

I sta velis, necemo imati turizam, jer nemamo more?

Cudo nevidjeno... nema ni Austrija. Ni Svicarska.

Ma, Bosanac bi i bracu Wrigtht prvo pitao koliku zaradu ocekuju od te njihove letece masine.

Gospodine seln, vi ste svoj intelekt demonstrirali u nedavnim postovima, gdje ste rekli da Repbulika Srpska nije Bosna i Herecgovina.

Molim vas, da se isključite iz rasprave i nastavite komentarisate gubljenje nevinosti Arye Stark na temi Game of Thrones, jer ovoj temi očigledlno mentalno niste dorasli.

Unaprijed zahvalan, lp

miop wrote:Evo s drugog foruma
LOT 3 Zenicke Zaobilaznice - priprema za Tunel Hum 420m

seln wrote:
Gospodine So What!, vama nedostaje kapacitet da shvatite neke stvari, ali to nije moja krivica.
Sabur! Ima jos 30 godina shvatanja.

Nivelacija wrote:Ovo je taj kljucni dio gdje je petlja Zenica-sjever..super..
Vec krenuli radovi, jos bolje.
Je li ovo Cengiz dobio ?

Moglo bi biti utrke da otvore pred lokalne izbore iduce godine..

So What! wrote:

seln wrote:
Gospodine So What!, vama nedostaje kapacitet da shvatite neke stvari, ali to nije moja krivica.
Sabur! Ima jos 30 godina shvatanja.

Nažalost, osnovni test intaligencije nije potreban da bi se neko prijavio na ovaj forum.

Seyfo wrote:Sve što je moguće otvoriti u ovoj ili početkom iduće godine će se odgoditi za lokalne izbore 2020 godine, znači kraj septembra-početak oktobra 2020. To vrijedi ne samo za ceste nego i za sve ostalo: fontane, trotoare(!), pješačka ostrva, javni wc, septičke jame, skladišta, klupe u parku, dječija igrališta, sportske dvorane, spojeve cesta (npr. Novi Grad Sarajevo, spoj Safeta zajke sa glavnom cestom).

Ha ya, što bi otvaro onako bezze a da niko zasluge ne pokupi? A da lokalni vlastodršci ne presijeku vrpcu i uberu kakav dnevno - politički poen.

seln wrote:Kakva srecna okolnost za vas, cijenjeni inzinjeru cestovnog prometa.