Mislim da kontam veoma dobro. Nesto takvo mi se cak i desilo dok sam pozvao goste iz Njemacke u jedan popularni restoran u nasem gradu. Dakle sta sam uradio: Odbili smo placati jedno jelo jer je bilo stvarno gnusno i skoro smo ga ostavili netaknuto, za ostali racun nisam ostavio ni heler kusura, i jos sam veoma glasno da to cuje ostatak restorana rekao onim papcima koji su nas opsluzivali da je ovo zadnji put sto mene vide u restoranu i da su zreli za otkaz. Vlasniku restorana sam se zalio, on se izvinio ali istovremeno je stigla jos i drska reakcija glavne konobarice koja je tamo bila, pa sam to sve skupa slao novinama koje su imale konacno jednu vrucu temu. Inace restoran je zbog "preduzetnickih vjestina" vlasnika bankrotirao prije neku godinu dana.archi_a wrote:@dresdener78
Covjece, ne sporim da imas ispravne stavove u nekim tezama kako organizovati rad jednog javnog servisa, ali ne mogu da shvatim da ne razumijes o cemu pricam ????
Evo da probam uprostiti na jednom banalnom primjeru.
....
U cemu je problem:
1. ovdje se ljudi kao ovce izivljavaju u 99 posto slucajeva samo na racun GRAS-a, dok politicari prođu bez problema ni duzni ni krivi,
2. poređenje restorana / frizerskog salona sa gradskim putnickim saobracajem je malo nerealno. Zbog cega nije moguca slobodna konkurencija u ovom sektoru: Zbog istog razloga zasto se ne grade konkurencijski sistemi dalekovoda, ili recimo brana na Jablanici sa hidroelektranom, stize neki gradonacelnik Konjica i reci ce "nama ta brana ne odgovara, skupa i ruzna je, sagradicemo mi sebi bolju, moderniju i konkurentnu". Zbog istog razloga zasto se ne grade tri autoputevi između dva gradova s time da ce biti bolje da ima konkurencije između tih autoputeva...
Svakako ono sa konkurencijom, opet jedan skandal za koji vjerovatno ne znate:
Njemacke zeljeznice Deutsche Bahn su prije par godina odlucile da ce po SVAKOJ cijeni djelovati komercijalno, konkurentno i da uđu sa dionicama na berzu. Ovome cilju su podredili sve. Dakle i odrzavanje, ulaganje u vozila itd.
2009. godine je u Berlinu kolabirao sistem gradske zeljeznice zvani S-Bahn. Prevoznik je upravo Deutsche Bahn. Radi se o ogromnom sistemu pruga koji prolazi kroz centar Berlina u gradice udaljene desetine kilometara od samog Berlina. Vrlo lici na metro, samo da vozi vecinom na mostovima, na povrsini i tako je i voznja atraktivnija nego samo buljati u betonski zid. Razmak stanica je veci i voznja je brza nego u metrou.
Naime, Deutsche Bahn su drasticno ogranicile ulaganja u odrzavanje voznog parka berlinskog S-Bahna. One godine je doslo do kvara kada je pukao tocak jednog voza S-Bahna. Njemacki federalni ured sinskog saobracaja je trazio poostrene kontrole i nedugo kasnije je otkrio kako vozovi S-Bahna uopce nisu bili servisirani kako treba!
Posljedica: Ured za sinski saobracaj je odmah ZABRANIO koristenje svih voznih jedinica koje nisu imale potrebne kontrole i faze odrzavanja. KATASTROFA: Od 632 voznih jedinica, dalje je moglo voziti samo 165 voznih jedinica. Dakle situacija je veoma podsjecala na stanje sarajevskog autobuskog saobracaja. Mnoge linije su ukinute, druge su vozile neredovno i veoma rijetko. Niti dan danas nije jos vozni park S-Bahna sto posto osposobljen, dakle ima tu i tamo problema sa kapacitetom (uglavnom voze krace kompozicije sa manje vagona).
Ovo sve je bio ogroman i dugotrajan politicki skandal, zeljeznice su izgubile dio subvencija za saobracaj S-Bahna, i sad se berlinske vlasti trude da ispisu tender za novog prevoznika S-Bahna. Ova procedura je malo kontroverzna jer kolaps glavnog gradskog saobracajnog sredstva je bio prouzrokovan pretjeranim principima konkurencije i redukcije troskova, i vlasti misle da ce problem rijesiti sa jos vise konkurencije i redukcije troskova. Jedan od glavnihg problema jeste da bi novi prevoznik morao nabaviti kompletnu novu flotu vozila, i tu pricamo o ulaganju u visini od vise milijardi €, i nakon isteka ugovora moze izgubiti ove linije i vozila se ne mogu koristiti na drugim prugama, posto berlinski S-Bahn ima veoma posebne karakteristike (sistem napajanja, napon, sirina vozila, kinematske karakteristike itd.). Dakle niti nema puno ozbiljnih interesenta.
oko pola 7 sam prošao kao u polusnu
je li onaj pothodnik barem nekako jasno označen? Inače Sarajlije su UVIJEK bile malo specifične šta se kretanja na saobraćajnicama i ulicama tiče. Sjećam se jednog članka u novinama iz kraja 30-ih godina u arhivu gdje sam čitao kako je bilo stalno problema na sarajevskim ulicama, sudari vozila i pješaka, nezgode i gužve, jer ljudi su jednostavno hodali gdje god je njima palo na pamet, nije bilo neobično vidjeti pješake kako šetaju sredinom kolovoza... 
