Dok se polako svi iseljavaju iz bosanskohercegovačkih gradova i sela i traže svoje mjesto u EU, pogledajmo zanimljivo poređenje demografskih podataka za
funkcionalnu urbanu zonu Sarajeva koja jedina bilježi već godinama većinom pozitivan prirodni priraštaj i migracioni saldo (veći broj doseljenih nego odseljenih) po Agenciji za statistiku BiH/Zavodu za informatiku i statistiku.
Stanovništvo općina urbanog Sarajeva 2013. po popisu i 2020. po analizama navedenih institucija:
Novi Grad - cca 118k - 122/3k,
rast od preko 4000 stanovnika, jako pozitivan migracioni saldo i pp
Ilidža - cca 67 - 71k -
rast od 4000 stanovnika, jako pozitivan migracioni saldo i pp
Novo Sarajevo - cca 65k - 64k - pad od 800
Centar - cca 55k - cca 53k - pad od 1800
Stari Grad - cca 37k - 35k - pad od 1800
Vogošća - cca 26k - cca 30 -
rast od 2700, jako pozitivan migracioni saldo i pp
Lukavica (nije općina, ali za potrebe tabele će biti) - cca 26k - cca 26k -
rast od 400, pozitivan migracioni saldo
Sarajevo - 395 - 402k
Primjetan je trend iseljavanja iz centralnih gradskih općina kao i u brojnim drugim gradovima Europe i naseljavanje u manje
busy distrikte/naselja pa ovdje imamo pad u Centru, Novom Sarajevu i Starom Gradu, a rast na Ilidži, Vogošći i Lukavici.
Novo Sarajevo je prestalo biti druga općina kantona što se tiče demografije što pokazuje i urgentnost reorganizacije grada jer može doći do urbanističke i svake druge kataklizme sad kad je jedini prostor za plansko širenje zapravo van grada i sam Grad nema nikakvu nadležnost nad njim pa se doslovno svašta može desiti i već se dešava/desilo.
Nažalost na to se ne obraća pažnja i vodimo se infantilnim, snobističkim i priglupim " 'ta će onaj sa Stupa, nije mu to Sarajevo", "Saraj'vo je buraz do Marindvooora" i slično što dovodi do degradacije našeg grada kojeg toliko volimo. Svaki grad se širi, integriraju se vanjska naselja/općine u grad, granice se prekrajaju; strateški prostor za plansko širenje i upravljanje resursima jednostavno mora biti u nadležnosti grada a ne kao sada da grad prestaje kod studentskih domova, u pojedinim haustorima u Aerodromskom, sa zadnjom zgradom na Šipu i slično.
Pogledajte kako je Sarajevo nerealno usko definirano, a npr srbijanski gradovi jako široko gdje je npr sve u krugu od 20km od Novog Sada proglašeno Gradom Novim Sadom iako je 95% tog područja
potpuno ruralno ili nenaseljeno pa su se oni uživjeli da su neka gradčina od 350k stanovnika i veći od Sarajeva koje bi na jednakoj površini imalo 550k ili neke druge gradove poput Zagreba i Ljubljane koji su definirani poprilično realno gdje je sve što se naslanja na užu jezgru i ima infrastrukturu zapravo dio tog grada (po takvom načinu organizacije bi ove spomenute općine bile Grad SA i da naravno nema opozicije FBiH:RS, ali to je ta morfološka urbana cjelina bez obzira na administraciju).
Ljudi ne shvaćaju da je taj
wanna be elitizam (jak elitizam u Sarajevu, kao da je New York
) poguban i da investitoru neće biti zanimljiv grad od 200k, dok je 400k već dosta ozbiljnije tržište, ali hajd ti to dogovori pojedincima. I nemojte mi sad porediti sa Luksemburgom i bangladeškom Dhakom i reći kako populacija nema veze, to je potpuno drugi svijet i tematika, ja govorim u regionalnim okvirima.
Malo i skretanja s teme koje zapravo i nije skretanje jer je vezano za demografske trendove..
.
Pa na linku zavoda za statistiku RS koji si ti postavio pise 9568 rodjenih u 2018 (godisnjak iz 2019)
