Tsipras učinio više u tri dana, nego Bih u dvadeset godina

[JThomas]

kao što grke niko nije tjerao da žive iznad svojih mogućnosti, ove je još manje tjeralo da im to omogućavaju na veresiju. obje strane su bile nesavjesne. za rat je dosta jedno, ali za ovakvu igranku treba dvoje.

[jastuk1]

Prve kobne zrake i zvuci grčkog proljeća...

[Challenger__]

Prve kobne zrake grčkog proljeća...

Pogledaj još jednom naslov videa.

[jastuk1]

Pogledaj još jednom naslov videa.

Meni ovo urlikanje i skandiranje liči na žestoko zbijanje redova i nekoga ko neće biti zadovoljan pozitivnim (da) izglasavanjem na referendumu. Živi bili pa vidjeli.

Babe i penzići će glasati "da," a mladi "ne."

[Challenger__]

Meni ovo urlikanje i skandiranje liči na žestoko zbijanje redova i nekoga ko neće biti zadovoljan pozitivnim (da) izglasavanjem na referendumu. Živi bili pa vidjeli.

Babe i penzići će glasati "da," a mladi "ne."

To je druga priča. Napisao si "grčko proljeće" a ono protesti pred EU misijom.

[jastuk1]

Meni ovo urlikanje i skandiranje liči na žestoko zbijanje redova i nekoga ko neće biti zadovoljan pozitivnim (da) izglasavanjem na referendumu. Živi bili pa vidjeli.

Babe i penzići će glasati "da," a mladi "ne."

To je druga priča. Napisao si "grčko proljeće" a ono protesti pred EU misijom.

Pa naravno, neće babe i penzići koji mašu sa eu zastavama i koji će glasati "da" na referendumu biti nosioci proljeća, oni mogu samo biti nosioci zime jer su u toj životnoj dobi. I naravno da kreću od EU misije. Ja odakle bi drugo mogli krenut? Zna se protiv koga je "ne" glas.
Rezultat "da" na referendumu može biti jako koban po Grčku i dovesti do građanskih nemira i nezadovoljstava širih razmjera.

[jao_situacije]

[Edin H.]

Greece will need an extra 50bn euros ($55bn) over the next three years to stabilise its finances under the existing, disputed bailout plans, the International Monetary Fund (IMF) says.

The IMF also cut its forecast for Greek economic growth from 2.5% to zero.

Ne vidim u cemu je problem - treba im samo dodatnih 55 milijardi eura

Hajmo Svabe - cash na sunce

[MMM1977]

N'akav Stiglic, prodaje paradajz na Otoci...


Joseph Stieglitz, jedan od najznačajnijih svjetskih intelektualaca, nobelovac i kolumnist The Guardiana, objašnjava o čemu se zapravo, radi u Grčkoj.

Rastući krešendo svađe i zajedljivosti unutar Evrope može se činiti vanjskim posmatračima kao neizbježna posljedica gorke završnice igre između Grčke i njenih povjerilaca. Naime, evropski čelnici konačno počinju otkrivati pravu prirodu tekućeg spora oko grčkog duga, a odgovor nije ugodan: mnogo više se radi o moći i demokratiji nego o novcu i ekonomiji.

Naravno, ekonomika programa koji je "trojka" (Evropska komisija, Evropska centralna banka i Međunarodni monetarni fond) nametnula Grčkoj prije pet godina bila je katastrofalna, što je rezultiralo padom od 25 posto BDP-a te zemlje. Ne mogu se sjetiti nijedne depresije koja je bila tako smišljena i imala tako razorne efekte: grčka stopa nezaposlenosti mladih, na primjer, sada prelazi 60 posto.

Zapanjujuće je kako je "trojka" odbila prihvatiti odgovornost za bilo šta od toga ili priznati kako su loše njihove prognoze i modeli bili. No, ono što je još više iznenađujuće je da evropski lideri iz toga ništa nisu naučili. Oni i dalje traže da Grčka do 2018. dostigne primarni budžetski suficit (osim isplate kamata) od 3,5 posto BDP-a.

Ekonomisti diljem svijeta osudili su taj cilj kao kazneni, jer stremljenje ka tome će neizbježno dovesti do dublje krize. Zaista, čak i ako Grčka restruktuira svoj dug iznad svega što možete zamisliti, zemlja će ostati u depresiji ako grčki birači podrže ove mjere na prijevremenom referendumu koji će se održati ovog vikenda.
Većina novaca nije otišla u Grčku

U pogledu pretvaranja velikog primarnog deficita u suficit, neke zemlje su doživjele nešto poput onoga što su Grci postigli u proteklih pet godina. I, iako je cijena u smislu ljudske patnje izuzetno visoka, novi prijedlozi grčke vlade predstavljaju primicanje prema ispunjavanju zahtjeva svojih povjerilaca, nakon dugog i mukotrpnog puta.

Da budemo potpuno jasni: gotovo ništa od ogromne količine novca posuđenog Grčkoj zapravo nije otišao tamo. On je otišao na ime isplate povjerilaca iz privatnog sektora - uključujući njemačke i francuske banke. Grčka je dobila, ali jako mali dio, ali je zato platila visoku cijenu za očuvanje bankarskih sistema tih zemalja. MMF i drugi "službeni" povjerioci ne trebaju novac koji traže. Prema uobičajenom poslovnom scenariju, novac koji dobiju od Grka samo će ponovo proslijediti opet u Grčku.

No, opet, tu se ne radi o novcu. Stvar je u tome da se, pod izgovorom krajnjih rokova, Grčka prisili na "pokoravanje" i prihvatanje neprihvatljivog - ne samo mjera štednje, već i drugih regresivnih i kaznenih politika.

Ali, zašto Evropa ovo radi? Zašto su čelnici Evropske unije protiv referenduma i odbijaju produžiti rok za otplatu dijela duga samo nekoliko dana duže od 30. juna.

Zar Evropa ne počiva na demokratiji?

U januaru su Grci glasali za vladu koja je obećala da će okončati restriktivne mjere štednje. Ako bi vlada jednostavno ispunjavala svoja predizborna obećanja, to bi automatski značilo odbijanje evropskih prijedloga. Ali, njima je trebalo dati priliku i prostor da odvažu odluke o ovom pitanju, tako krucijalnom za buduću dobrobit njihove zemlje.

Ta briga oko legitimnosti tih odluka u smislu šire podrške nije kompatibilna u potpunosti s politikom eurozone, koja nikad nije ni bila baš demokratski projekt.

Mnoge vlade članice eurozone nisu pitale svoje glasače žele li svoj monetarni suverenitet prebaciti na Evropsku centralnu banku. Kada je švedska vlada to učinila, Šveđani su rekli - NE. Shvatili su da će nezaposlenost rasti ako se monetarna politika bude kreirala pod okriljem ECB. Politika fokusirana jednostrano na inflaciju, ali ne i na finansijsku stabilnost štetila bi privredi jer ekonomski model na kojem se zasniva politika eurozone stavlja radnike u nepovoljan položaj.

I, zaista, ono što vidimo sada, 16 godina nakon što je eurozona uspostavljena, je suprotnost demokratiji: mnogi evropski čelnici žele vidjeti kraj premijera Alexisa Tsiprasa i njegove "ljevičarske" vlade. Uostalom, to je vrlo nezgodno da u Grčkoj imate vladu koja je tako različita od politika koje su učinile mnogo za povećanje nejednakosti u mnogim razvijenim zemljama, te da je tako predana zaustavljanju neobuzdane moći bogatstva.

Teško je savjetovati Grke kako glasati 5. jula. Nijedna od ponuđenih alternativa - odobravanje ili odbacivanje uvjeta trojke - neće biti laka, i obje nose ogromne rizike. Glasati ZA bi značilo depresiju gotovo bez kraja. Možda iscrpljena zemlja - ona koja je rasprodala svu svoju imovinu, a čija se pametna mladost raselila širom svijeta, napokon dobije oprost duga; možda, nakon što bi bila bačena u zagrljaj privrede sa srednjim dohotkom, Grčka konačno bude u mogućnosti da dobije pomoć od Svjetske banke. Sve to moglo bi se dogoditi u sljedećih deset godina, ili možda u desetljeću nakon toga.

S druge strane, glas PROTIV bi barem otvorio mogućnost da Grčka, sa svojom jakom demokratskom tradicijom, zgrabi svoju sudbinu vlastitim rukama. Iako možda ne tako uspješni kao u prošlosti, Grci bi mogli dobiti priliku da oblikuju budućnost s daleko više nade u odnosu na patnju koju im donosi sadašnjost.

Ja znam kako bih glasao.


Izjeba koncepciju kliksovih neliberalnih supkoljubaca...

Evropske banke posudile novac grckim bankama a ove to plasirale u Grcku da finansiraju nerad i zivot iznad mogucnosti. Kako se ti krediti nisu vracali grckim bankama one nisu mogle da servisiraju svoje obaveze pa je priskocila EU i spasila grcke banke kroz servisiranje obaveza prema kreditorima. Sta je tu sporno?

Dakle novac im je dat ranije i plasiran je u grcku privredu i javnu potrosnju a ovi to nisu servisirali. I sad kukaju sto i ova nova pomoc nije zavrsila na isti nacin.

[drastic]

N'akav Stiglic, prodaje paradajz na Otoci...


Joseph Stieglitz, jedan od najznačajnijih svjetskih intelektualaca, nobelovac i kolumnist The Guardiana, objašnjava o čemu se zapravo, radi u Grčkoj.

Rastući krešendo svađe i zajedljivosti unutar Evrope može se činiti vanjskim posmatračima kao neizbježna posljedica gorke završnice igre između Grčke i njenih povjerilaca. Naime, evropski čelnici konačno počinju otkrivati pravu prirodu tekućeg spora oko grčkog duga, a odgovor nije ugodan: mnogo više se radi o moći i demokratiji nego o novcu i ekonomiji.

Naravno, ekonomika programa koji je "trojka" (Evropska komisija, Evropska centralna banka i Međunarodni monetarni fond) nametnula Grčkoj prije pet godina bila je katastrofalna, što je rezultiralo padom od 25 posto BDP-a te zemlje. Ne mogu se sjetiti nijedne depresije koja je bila tako smišljena i imala tako razorne efekte: grčka stopa nezaposlenosti mladih, na primjer, sada prelazi 60 posto.

Zapanjujuće je kako je "trojka" odbila prihvatiti odgovornost za bilo šta od toga ili priznati kako su loše njihove prognoze i modeli bili. No, ono što je još više iznenađujuće je da evropski lideri iz toga ništa nisu naučili. Oni i dalje traže da Grčka do 2018. dostigne primarni budžetski suficit (osim isplate kamata) od 3,5 posto BDP-a.

Ekonomisti diljem svijeta osudili su taj cilj kao kazneni, jer stremljenje ka tome će neizbježno dovesti do dublje krize. Zaista, čak i ako Grčka restruktuira svoj dug iznad svega što možete zamisliti, zemlja će ostati u depresiji ako grčki birači podrže ove mjere na prijevremenom referendumu koji će se održati ovog vikenda.
Većina novaca nije otišla u Grčku

U pogledu pretvaranja velikog primarnog deficita u suficit, neke zemlje su doživjele nešto poput onoga što su Grci postigli u proteklih pet godina. I, iako je cijena u smislu ljudske patnje izuzetno visoka, novi prijedlozi grčke vlade predstavljaju primicanje prema ispunjavanju zahtjeva svojih povjerilaca, nakon dugog i mukotrpnog puta.

Da budemo potpuno jasni: gotovo ništa od ogromne količine novca posuđenog Grčkoj zapravo nije otišao tamo. On je otišao na ime isplate povjerilaca iz privatnog sektora - uključujući njemačke i francuske banke. Grčka je dobila, ali jako mali dio, ali je zato platila visoku cijenu za očuvanje bankarskih sistema tih zemalja. MMF i drugi "službeni" povjerioci ne trebaju novac koji traže. Prema uobičajenom poslovnom scenariju, novac koji dobiju od Grka samo će ponovo proslijediti opet u Grčku.

No, opet, tu se ne radi o novcu. Stvar je u tome da se, pod izgovorom krajnjih rokova, Grčka prisili na "pokoravanje" i prihvatanje neprihvatljivog - ne samo mjera štednje, već i drugih regresivnih i kaznenih politika.

Ali, zašto Evropa ovo radi? Zašto su čelnici Evropske unije protiv referenduma i odbijaju produžiti rok za otplatu dijela duga samo nekoliko dana duže od 30. juna.

Zar Evropa ne počiva na demokratiji?

U januaru su Grci glasali za vladu koja je obećala da će okončati restriktivne mjere štednje. Ako bi vlada jednostavno ispunjavala svoja predizborna obećanja, to bi automatski značilo odbijanje evropskih prijedloga. Ali, njima je trebalo dati priliku i prostor da odvažu odluke o ovom pitanju, tako krucijalnom za buduću dobrobit njihove zemlje.

Ta briga oko legitimnosti tih odluka u smislu šire podrške nije kompatibilna u potpunosti s politikom eurozone, koja nikad nije ni bila baš demokratski projekt.

Mnoge vlade članice eurozone nisu pitale svoje glasače žele li svoj monetarni suverenitet prebaciti na Evropsku centralnu banku. Kada je švedska vlada to učinila, Šveđani su rekli - NE. Shvatili su da će nezaposlenost rasti ako se monetarna politika bude kreirala pod okriljem ECB. Politika fokusirana jednostrano na inflaciju, ali ne i na finansijsku stabilnost štetila bi privredi jer ekonomski model na kojem se zasniva politika eurozone stavlja radnike u nepovoljan položaj.

I, zaista, ono što vidimo sada, 16 godina nakon što je eurozona uspostavljena, je suprotnost demokratiji: mnogi evropski čelnici žele vidjeti kraj premijera Alexisa Tsiprasa i njegove "ljevičarske" vlade. Uostalom, to je vrlo nezgodno da u Grčkoj imate vladu koja je tako različita od politika koje su učinile mnogo za povećanje nejednakosti u mnogim razvijenim zemljama, te da je tako predana zaustavljanju neobuzdane moći bogatstva.

Teško je savjetovati Grke kako glasati 5. jula. Nijedna od ponuđenih alternativa - odobravanje ili odbacivanje uvjeta trojke - neće biti laka, i obje nose ogromne rizike. Glasati ZA bi značilo depresiju gotovo bez kraja. Možda iscrpljena zemlja - ona koja je rasprodala svu svoju imovinu, a čija se pametna mladost raselila širom svijeta, napokon dobije oprost duga; možda, nakon što bi bila bačena u zagrljaj privrede sa srednjim dohotkom, Grčka konačno bude u mogućnosti da dobije pomoć od Svjetske banke. Sve to moglo bi se dogoditi u sljedećih deset godina, ili možda u desetljeću nakon toga.

S druge strane, glas PROTIV bi barem otvorio mogućnost da Grčka, sa svojom jakom demokratskom tradicijom, zgrabi svoju sudbinu vlastitim rukama. Iako možda ne tako uspješni kao u prošlosti, Grci bi mogli dobiti priliku da oblikuju budućnost s daleko više nade u odnosu na patnju koju im donosi sadašnjost.

Ja znam kako bih glasao.


Izjeba koncepciju kliksovih neliberalnih supkoljubaca...

Evropske banke posudile novac grckim bankama a ove to plasirale u Grcku da finansiraju nerad i zivot iznad mogucnosti. Kako se ti krediti nisu vracali grckim bankama one nisu mogle da servisiraju svoje obaveze pa je priskocila EU i spasila grcke banke kroz servisiranje obaveza prema kreditorima. Sta je tu sporno?

Dakle novac im je dat ranije i plasiran je u grcku privredu i javnu potrosnju a ovi to nisu servisirali. I sad kukaju sto i ova nova pomoc nije zavrsila na isti nacin.

ha

[ioannes]

nebi bilo lose da pojedini ovde prestanu sa predrasudama o lijenim Grcima....
trend prema dva ili cak tri posla u juznim zemljama je znatno veci

OECD izvjestaj iz 2012 god.
prosjecan broj radnih sati u godini

[Manu]

nebi bilo lose da pojedini ovde prestanu sa predrasudama o lijenim Grcima....
trend prema dva ili cak tri posla u juznim zemljama je znatno veci

OECD izvjestaj iz 2012 god.
prosjecan broj radnih sati u godini

Nije broj radnih sati njih doveo ovdje gdje su, nego produktivnost istih.
Pa ljudi u državnim sluzbama, a takvih je uposlenih u gr više od 45% su dobijali oooogromne dodatke na prekovremene.
I onda svi ulaze u ovaj tvoj prosjek.
Kao kod nas za plaće, prosjek cca 900 km, a kuda god se okrenes trebaš svijećom tražiti one koji imaju preko 500!
Pametnome je sve jasno!

[UnscarD]

Sigurno da ima neradnika i u Grckoj ali ovo kako komplet naciju proglasavaju lijenom je komedija, tendenciozno pustena kako bi se oblikovalo javno mjenje (na zapadu) i umanjile mogucnosti za bilo kakve simpatije prema Grcima.
Grckoj se desava Latino Americki scenario a nismo ni mi u BiH daleko od ovoga.

[mO k3]

Sigurno da ima neradnika i u Grckoj ali ovo kako komplet naciju proglasavaju lijenom je komedija, tendenciozno pustena kako bi se oblikovalo javno mjenje (na zapadu) i umanjile mogucnosti za bilo kakve simpatije prema Grcima.
Grckoj se desava Latino Americki scenario a nismo ni mi u BiH daleko od ovoga.

nisu ni grci nista bolji sa javnim mjenjem prema zapadu ...

http://www.welt.de/wirtschaft/article14 ... saugt.html

[UnscarD]

Sigurno da ima neradnika i u Grckoj ali ovo kako komplet naciju proglasavaju lijenom je komedija, tendenciozno pustena kako bi se oblikovalo javno mjenje (na zapadu) i umanjile mogucnosti za bilo kakve simpatije prema Grcima.
Grckoj se desava Latino Americki scenario a nismo ni mi u BiH daleko od ovoga.

nisu ni grci nista bolji sa javnim mjenjem prema zapadu ...

http://www.welt.de/wirtschaft/article14 ... saugt.html

Ne znam Njemacki (srecom ili na zalost) a ne mogu da nadjem Engleski na stranici. Sta kazu ?

[JohnnyS]

Ne brini, još par godina i morat ćeš znati...

[mO k3]

Sigurno da ima neradnika i u Grckoj ali ovo kako komplet naciju proglasavaju lijenom je komedija, tendenciozno pustena kako bi se oblikovalo javno mjenje (na zapadu) i umanjile mogucnosti za bilo kakve simpatije prema Grcima.
Grckoj se desava Latino Americki scenario a nismo ni mi u BiH daleko od ovoga.

nisu ni grci nista bolji sa javnim mjenjem prema zapadu ...

http://www.welt.de/wirtschaft/article14 ... saugt.html

Ne znam Njemacki (srecom ili na zalost) a ne mogu da nadjem Engleski na stranici. Sta kazu ?

Drug extra za tebe google translate
"For five years he has sucked up"

In Athens, the struggle for votes against the referendum passes. Opponents of austerity plans to use the likeness of Wolfgang Schäuble. He is the symbol of the obstinate Europe.
Of course, you select a photo with a grim facial expression. With drooping mouth and brow furrowed Wolfgang Schäuble overlooks Athens streets. Below his face emblazoned three large red letters: "OXI" - the Greek word for no. With the text: "For five years he has sucked you, tell him now no".

The poster refers to the Greek referendum on Sunday, when the Greeks vote on the bailout policy for their country. It depends very close to Syntagma Square, where in recent days, both supporters of the left ruling party Syriza and many pro-Europeans have demonstrated.

The fact that those who advertise a No to the unpopular Troika policy, chose precisely Schäuble's likeness, is no accident. Germany's Finance Minister is in Greece long since become a symbol of everything that bothers many in the course of the euro countries, while German Chancellor Angela Merkel at least still ascribes a certain compromise Breitschaft.

Attacks on Schäuble gave it earlier

The CDU politician is a cold-hearted policy of consolidation, for strict requirements that demand it Greece, to rehabilitate the country mainly through a rigid austerity - which is actually not that far away from Schäuble's position. The Minister has therefore repeatedly targeted for extremely critical caricatures in Greece have been. Tasteless highlight was the beginning of February a drawing in a Syriza Party newspaper that Schäuble was in a Wehrmacht uniform, operate best with the caption, one should the Greeks to soap or fertilizer.

Compliant has not let these criticisms the Minister of Finance will, on the contrary. From his displeasure over the Greek government to Prime Minister Alexis Tsipras and Finance Janis Varoufakis it makes less and less a secret. Only on Wednesday, he threw the Greek politicians in a parliamentary debate "a back and forth without any rhyme or reason," before.

His popularity ratings in Greece does not increase Schäuble in this way anyway. Even the poster with his likeness was not long safe near Syntagma Square. A passer-by took it down and tore it into pieces. Whether it concerned a Syriza-trailer or wanted to avoid an activist, the additional inlet for the "No" campaign, is not known.

[Manu]

Ne brini, još par godina i morat ćeš znati...

Aaa, ne pozajmljuju ni oni vise pare amebama od drzave kao sto je nasa.
Da ne bi bilo poslije vi ste krivi (sto ste nam pozajmljivali, jelte), morace nasi politicari smisliti novi fol. A i stampariju su nam zakljucali!

Dakle, preostaje jos koji mjesec zivota na kapaljku (sto se ovisnika o budzetima tice) a onda kako Grunf to jednom rece: "ili štela ili bauštela".

[JoseMujica]

N'akav Stiglic, prodaje paradajz na Otoci...


Joseph Stieglitz, jedan od najznačajnijih svjetskih intelektualaca, nobelovac i kolumnist The Guardiana, objašnjava o čemu se zapravo, radi u Grčkoj.

Rastući krešendo svađe i zajedljivosti unutar Evrope može se činiti vanjskim posmatračima kao neizbježna posljedica gorke završnice igre između Grčke i njenih povjerilaca. Naime, evropski čelnici konačno počinju otkrivati pravu prirodu tekućeg spora oko grčkog duga, a odgovor nije ugodan: mnogo više se radi o moći i demokratiji nego o novcu i ekonomiji.

Naravno, ekonomika programa koji je "trojka" (Evropska komisija, Evropska centralna banka i Međunarodni monetarni fond) nametnula Grčkoj prije pet godina bila je katastrofalna, što je rezultiralo padom od 25 posto BDP-a te zemlje. Ne mogu se sjetiti nijedne depresije koja je bila tako smišljena i imala tako razorne efekte: grčka stopa nezaposlenosti mladih, na primjer, sada prelazi 60 posto.

Zapanjujuće je kako je "trojka" odbila prihvatiti odgovornost za bilo šta od toga ili priznati kako su loše njihove prognoze i modeli bili. No, ono što je još više iznenađujuće je da evropski lideri iz toga ništa nisu naučili. Oni i dalje traže da Grčka do 2018. dostigne primarni budžetski suficit (osim isplate kamata) od 3,5 posto BDP-a.

Ekonomisti diljem svijeta osudili su taj cilj kao kazneni, jer stremljenje ka tome će neizbježno dovesti do dublje krize. Zaista, čak i ako Grčka restruktuira svoj dug iznad svega što možete zamisliti, zemlja će ostati u depresiji ako grčki birači podrže ove mjere na prijevremenom referendumu koji će se održati ovog vikenda.
Većina novaca nije otišla u Grčku

U pogledu pretvaranja velikog primarnog deficita u suficit, neke zemlje su doživjele nešto poput onoga što su Grci postigli u proteklih pet godina. I, iako je cijena u smislu ljudske patnje izuzetno visoka, novi prijedlozi grčke vlade predstavljaju primicanje prema ispunjavanju zahtjeva svojih povjerilaca, nakon dugog i mukotrpnog puta.

Da budemo potpuno jasni: gotovo ništa od ogromne količine novca posuđenog Grčkoj zapravo nije otišao tamo. On je otišao na ime isplate povjerilaca iz privatnog sektora - uključujući njemačke i francuske banke. Grčka je dobila, ali jako mali dio, ali je zato platila visoku cijenu za očuvanje bankarskih sistema tih zemalja. MMF i drugi "službeni" povjerioci ne trebaju novac koji traže. Prema uobičajenom poslovnom scenariju, novac koji dobiju od Grka samo će ponovo proslijediti opet u Grčku.

No, opet, tu se ne radi o novcu. Stvar je u tome da se, pod izgovorom krajnjih rokova, Grčka prisili na "pokoravanje" i prihvatanje neprihvatljivog - ne samo mjera štednje, već i drugih regresivnih i kaznenih politika.

Ali, zašto Evropa ovo radi? Zašto su čelnici Evropske unije protiv referenduma i odbijaju produžiti rok za otplatu dijela duga samo nekoliko dana duže od 30. juna.

Zar Evropa ne počiva na demokratiji?

U januaru su Grci glasali za vladu koja je obećala da će okončati restriktivne mjere štednje. Ako bi vlada jednostavno ispunjavala svoja predizborna obećanja, to bi automatski značilo odbijanje evropskih prijedloga. Ali, njima je trebalo dati priliku i prostor da odvažu odluke o ovom pitanju, tako krucijalnom za buduću dobrobit njihove zemlje.

Ta briga oko legitimnosti tih odluka u smislu šire podrške nije kompatibilna u potpunosti s politikom eurozone, koja nikad nije ni bila baš demokratski projekt.

Mnoge vlade članice eurozone nisu pitale svoje glasače žele li svoj monetarni suverenitet prebaciti na Evropsku centralnu banku. Kada je švedska vlada to učinila, Šveđani su rekli - NE. Shvatili su da će nezaposlenost rasti ako se monetarna politika bude kreirala pod okriljem ECB. Politika fokusirana jednostrano na inflaciju, ali ne i na finansijsku stabilnost štetila bi privredi jer ekonomski model na kojem se zasniva politika eurozone stavlja radnike u nepovoljan položaj.

I, zaista, ono što vidimo sada, 16 godina nakon što je eurozona uspostavljena, je suprotnost demokratiji: mnogi evropski čelnici žele vidjeti kraj premijera Alexisa Tsiprasa i njegove "ljevičarske" vlade. Uostalom, to je vrlo nezgodno da u Grčkoj imate vladu koja je tako različita od politika koje su učinile mnogo za povećanje nejednakosti u mnogim razvijenim zemljama, te da je tako predana zaustavljanju neobuzdane moći bogatstva.

Teško je savjetovati Grke kako glasati 5. jula. Nijedna od ponuđenih alternativa - odobravanje ili odbacivanje uvjeta trojke - neće biti laka, i obje nose ogromne rizike. Glasati ZA bi značilo depresiju gotovo bez kraja. Možda iscrpljena zemlja - ona koja je rasprodala svu svoju imovinu, a čija se pametna mladost raselila širom svijeta, napokon dobije oprost duga; možda, nakon što bi bila bačena u zagrljaj privrede sa srednjim dohotkom, Grčka konačno bude u mogućnosti da dobije pomoć od Svjetske banke. Sve to moglo bi se dogoditi u sljedećih deset godina, ili možda u desetljeću nakon toga.

S druge strane, glas PROTIV bi barem otvorio mogućnost da Grčka, sa svojom jakom demokratskom tradicijom, zgrabi svoju sudbinu vlastitim rukama. Iako možda ne tako uspješni kao u prošlosti, Grci bi mogli dobiti priliku da oblikuju budućnost s daleko više nade u odnosu na patnju koju im donosi sadašnjost.

Ja znam kako bih glasao.


Izjeba koncepciju kliksovih neliberalnih supkoljubaca...

Evropske banke posudile novac grckim bankama a ove to plasirale u Grcku da finansiraju nerad i zivot iznad mogucnosti. Kako se ti krediti nisu vracali grckim bankama one nisu mogle da servisiraju svoje obaveze pa je priskocila EU i spasila grcke banke kroz servisiranje obaveza prema kreditorima. Sta je tu sporno?

Dakle novac im je dat ranije i plasiran je u grcku privredu i javnu potrosnju a ovi to nisu servisirali. I sad kukaju sto i ova nova pomoc nije zavrsila na isti nacin.

haj sve al pozivanje na "jaku demokratsku tradiciju" Grčke, zemlje obilježene stranom intervencijom, vojnim udarima i kleronacionalizmom najgore vrste ovaj Štiglić definitivno nedže u oblacima živi

[vryzas]

Ta ce Grcka ...USA, Engleska, Njemacka i sl. kolijevke demokratije.

[Alfons Kauders]

Ne kontam sad zasto su nam se ljevicari i borci za socijalnu pravdu na baterije ovako uzjebali?

Pa svo vrijeme se prizeljkivao ovakav ishod, a sad eto opet nesto ne valja? U cemu je fol? Da niste mozda kontali da ce ovo ici glatko i bezbolno? Ono, live happily ever after fol?

Eto, zelje se polako ispunjavaju, Grci ce glasati NE, i onda pocinje igranka. Hoce li i tada zla Evropa biti kriva za posljedice, ili grcki avanturisti?

[ioannes]

haj sve al pozivanje na "jaku demokratsku tradiciju" Grčke, zemlje obilježene stranom intervencijom, vojnim udarima i kleronacionalizmom najgore vrste ovaj Štiglić definitivno nedže u oblacima živi

To govori čovjek koji poštuje lik i djelo Jose Mujice...

[vryzas]

Ishod referenduma je tesko prognozirati. Trenutno je razlika u par % tako da treba sacekati...a nakon toga prizeljkujem domino efekat, ovog puta pokrenut sa Starog kontinenta.

[JoseMujica]

haj sve al pozivanje na "jaku demokratsku tradiciju" Grčke, zemlje obilježene stranom intervencijom, vojnim udarima i kleronacionalizmom najgore vrste ovaj Štiglić definitivno nedže u oblacima živi

To govori čovjek koji poštuje lik i djelo Jose Mujice...

naravno...Jose Mujica nije šupljikator koji hoće para bez motike već čovjek koji živi svoja uvjerenja i pretvorio ih je u osobno političko djelovanje u skladu sa mogućnostima zemlje u kojoj živi...nikome nije obećavao kule i gradove već realno mijenjao svijet oko sebe u u skladu sa uvjerenjima i mogućnostima

moderna Grčka ima veze sa demokratijom koliko i Adolf Hitler

[ioannes]

Ne kontam sad zasto su nam se ljevicari i borci za socijalnu pravdu na baterije ovako uzjebali?

Pa svo vrijeme se prizeljkivao ovakav ishod, a sad eto opet nesto ne valja? U cemu je fol? Da niste mozda kontali da ce ovo ici glatko i bezbolno? Ono, live happily ever after fol?

Eto, zelje se polako ispunjavaju, Grci ce glasati NE, i onda pocinje igranka. Hoce li i tada zla Evropa biti kriva za posljedice, ili grcki avanturisti?

Stvarno je zanimljivo gledati šta sistem radi od ljudi...
Ljudi umjesto da se solidariziraju sa ljudima istog sloja(sumnjam da iko među forumašima drži kapital u pravom smislu riječi), oni čak pljuju po njima i solidariziraju se upravo sa suprotnom stranom i čak u građanima jedne države u krizi vide neprijatelje.