Dobre vijesti iz BiH

[Država]

Centar Sarajeva dobija arheološki park, moguća i izgradnja džamije

Na uglu ulica Kulovića i Branilaca Sarajeva nekada se nalazila Kalin hadži Alijina džamija koja je tu egzistirala od 1535. do 1947. godine.



Harem džamije je imao dva ulaza, a vakuf je uz džamiju napravio i mekteb. U haremu se nalazila kamena česma sa koritom, a tu su ukopani članovi poznatih sarajevskih porodica te kćerka osnivača džamije i braća Kulović.

Džamija je porušena 1947. godine kada su socijalističke vlasti na tom lokalitetu izgradile park i stambenu zgradu (današnja lamela) u kojoj su bili smješteni činovnici i vojni oficiri. Poslije je park nazvan po slovenskom pjesniku Francu Prešernu.

Problematičan park


Općina Centar je u augustu 2004. godine donijela rješenje kojim se odobrava uređenje parka Franca Prešerna. Po otpočinjanju radova ukazuju se temelji džamije sa mektebom i ostaci mezarluka, nakon čega su svi radovi obustavljeni. Od novembra 2004. godine Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH predmetni lokalitet tretira kao nacionalni spomenik do donošenja konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom. Na inicijativu Islamske zajednice i nekih nevladinih organizacija Skupština Kantona Sarajevo u januaru 2005. godine donosi odluku o izmjeni naziva Prešernovog parka u Harem Kalin hadži Alijine džamije.

"Vakufska direkcija je smatrala da prvo treba postupiti u skladu s mišljenjem Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. S obzirom na to da Vakufska direkcija u tome nije nailazila na podršku nadležnih organa predmetni lokalitet je propadao i dobio sadašnji izgled", rečeno je za Klix.ba iz Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH.

Nedavno je dogovoreno da Općina Centar i Vakufska direkcija pristupe zaštiti lokaliteta tako da se isti ogradi, a potom arheološki istraži, nakon čega bi se rezultati istraživanja prezentirali javnosti. Prije samog prezentiranja uradila bi se konzervacija istraživačkih radova, a nakon konzervacije bio bi urađen i kompletan elaborat o istražnim i konzervatorskim radovima.

Želja za obnovom džamije


"Nije uredu da se o predviđenim aktivnostima govori s predrasudama prije nego se iznesu činjenice. Želimo da na tom lokalitetu uradimo nešto slično lokalitetu Bakr-babine džamije. I ona je zajedno s medresom i mezarlucima u proteklom sistemu bila zatrpana. Danas je taj prostor arheološki istražen, konzerviran i javnost ima priliku vidjeti istražene rezultate. Dakle, u prvom planu su nabrojane aktivnosti. Nakon toga slijede aktivnosti u vezi s eventualnom obnovom džamije. Ako i dođe do obnove i ponovne izgradnje na tom lokalitetu, IZ će u saradnji sa Zavodom izaći sa projektom kojim će javnost biti zadovoljna. Želimo naglasiti da nam je sada cilj da uredimo lokalitet, odnosno da ogradimo, uradimo arheološko ispitivanje i konzerviranje ostataka. Nakon toga ćemo moći malo detaljnije i više govoriti o eventualnoj izgradnji džamije", objašnjeno je iz Direkcije.

Trenutna ideja


Shodno preporukama Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, Općina Centar Sarajevo je naručila i finansirala, u iznosu od deset hiljada maraka, projekat "Arheološki park Kalin hadži Alijine džamije". Projekat je izradio Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, a on se sastoji od konzervacije i prezentacije arheoloških ostataka džamije i mekteba, te formiranja površine trga savremene koncepcije.

"S obzirom na to da se opisanim radovima, između ostalog, doprinosi revitalizaciji i očuvanju ovog prostora, Općina Centar Sarajevo je u Budžetu za 2015. godinu osigurala 50 hiljada maraka i potpisala ugovor prema kojem će Vakufska direkcija realizirati pomenuti projekat zaštite lokaliteta pod stručnim nadzorom Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa.

Općinsko vijeće je na 36. redovnoj sjednici od 29. septembra 2016. godine donijelo zaključak da se pristupi izradi Urbanističkog projekta 'Pošta-Sud', u okviru kojeg će se definisati i budući sadržaji ovog lokaliteta, a nosilac izrade plana je Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo", rečeno je iz Općine za Klix.ba.

Izrada plana o arheološkom parku


Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, kao nosilac izrade planskih dokumenata za područje koje pokriva Kanton Sarajevo, nije započeo izradu detaljnog planskog dokumenta za lokalitet harema Kalin ­hadži Alijine džamije, jer izrada ovog plana može započeti tek po usvajanju odluke o pristupanju izradi plana, koja još nije donesena.

"Korespodencija između Općine Centar i institucija za zaštitu kulturno-­historijskog i prirodnog naslijeđa o ovoj temi sa Zavodom nije vršena. Ono što je jedino do sada urađeno je da smo u mjesecu oktobru 2015. godine, na zahtjev Općine upućen Zavodu da dostavi troškove i rokove za izradu Urbanističkog projekta 'Pošta – Sud', uputili odgovor. Općinskim dopisom smo informisani da je na 36. sjednici Općinskog vijeća Centar Predsjedavajući pokrenuo inicijativu da se po hitnom postupku izradi Urbanistički projekat 'Pošta – Sud'. Iako je Zavod dao odgovor na traženi zahtjev, do danas nemamo povratnih informacija na osnovu kojih bi se konkretne aktivnosti nastavile. Zavod smatra da je potrebno sa nosiocem pripreme Općinom i relevantnim institucijama za zaštitu prethodno održati sastanak o ovoj temi te dati prijedlog smjernica koje bi bile sastavni dio odluke o pristupanju izradi ovog urbanističkog projekta. Kako saznajemo iz medija, u Općini je prezentiran prijedlog rješenja za uređenje lokacije Harem Kalin­ hadži Alijine džamije (bivšeg Prešernovog parka), koje je uradio Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo, a o kojem ovaj Zavod nije upoznat", rečeno je iz Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo.

Izrada Urbanističkog projekta će ići po redovnoj proceduri izrade i usvajanja svih obavezujućih faza, između ostalog i upoznavanja građanstva kroz javnu tribinu i javnu raspravu, a za sve će biti potrebno vrijeme do 12 mjeseci.

Ograđivanje lokaliteta i arheološka istraživanja će, nakon što se obave sve druge predradnje, započeti u narednim mjesecima.

[Država]

Moze poceti izrada Regulacionog plana ''Gradski centar Marijin-Dvor'



Gradsko vijeće Grada Sarajeva je nakon nekoliko godina razmatranja donijelo Odluku o pristupanju izradi izmjena i dopuna Regulacionog plana „Gradski centar Marijin-Dvor“ za lokalitet Kvadrant „B“ a čija površina je 10,4 ha.
Na sjednici Gradskog vijeća je rečeno da će okvirna sredstva za pripremu i izradu podloga te izradu Plana u iznosu od 28.000 KM osigurati Općina Centar iz budžeta za ovu godinu, ali će stvarni troškovi biti utvrđeni nakon provođenja tenderskih postupaka i na bazi projektnih zadataka.
Naglašeno je da za sve građevinske parcele, za koje investitori traže intervencije različite od predloženih i planiranih u važećem Planu, nije moguće pokrenuti postupak izdavanja urbanističke saglasnosti u toku izrade izmjena i dopuna Plana.
Nakon razmatranja prihvaćen je izvještaj o održavanju EYOF 2019. Istaknuto je da su stečeni uvjeti da Sarajevo i Istočno Sarajevu budu domaćini EYOF 2019. godine, a vrijednost ovog projekta je dva miliona KM.
Već je ostvarena saradnja s predstavnicima svih nivoa vlasti, kao i saradnja s upraviteljima sportskih i smještajnih objekata te strukovnim sportskim savezima BiH.

[Država]

Tuzla dobija moderno skijaliste na brdu Mlic



Posljednjih dana u Tuzli se pojavila ideja za izgradnju skijališta, koje bi, ukoliko gradske vlasti razmotre inicijativu Udruženja „Futurist“, moglo biti na lokaciji brda Mlić, koje se nalazi u naselju Gornja Grabovica, piše rtv7.ba.
Inicijator ove ideje je Ivica Žižak, predsjednik Udruženja za razvoj turizma BiH „Futurist“, koji smatra, a na osnovu istraživanja, da je brdo Mlić idealno za zimski turizam u gradu soli.
"Gradskoj upravi Grada Tuzle i vijećnicima ćemo predložiti da razmotre ovu našu ideju o lokaciji za gradsko skijalište na sjevero-zapadnoj strani brda Mlić u Gornjoj Grabovici. Već duže vrijeme istraživali smo razne lokacije i neke tehničke parametre", kaže Žižak.
Udaljenost brda Mlić od Brčanske Malte je četiri kilometra, a putna i komunalna infrastruktura postoji. Gradski prevoz do Grabovice već odavno funkcioniše, a zimska temperatura na Mliću je niža od gradske za 2 do 4 stepena. Na ovom brdu postoji i vodotok, koji bi u mnogome olakšao instalacije vještačkog zasnježivanja u perspektivi.
Također, lokalno stanovništvo prihvata razvoj turizma i prijateljski je raspoloženo naspram ovakve ideje, smatra Žižak.
"Skijalište Mlić bilo bi prvenstveno rekreativno skijalište za sve uzraste i generacije. Kasnije, kada bi se uspostavila sva potrebna ski infrastruktura, možda to bude i takmičarska staza za mlađe uzraste", dodaje on.
Ski staza bi išla sa vrha Mlića, spuštala se blagom sjevero – zapadnom padinom, prvo kroz šumski koridor, a onda preko postojećih pašnjaka, sve do Grabovičkog potoka i završavala bi kod objekta bivše osnovne škole u Gornjoj Grabovici.
"Polazna stanica dvosjedne žičare bila bi 30 metara nizvodno od objekta bivše osnovne škole i vozila bi na vrh Mlića. Tu, na vrhu, pored dolazne stanice dobro bi bilo postaviti jedan planinarski dom, a u bivšoj školi organizovati restoran i sve druge potrebne sadržaje. Ukupna dužina ove ski staze iznosila bi oko 1.000 metara, sa visinskom razlikom od 95 metara", kazao je Žižak, a na osnovu svog istraživanja.
Dužina žičare iznosila bi oko 500 metara. Gornja Grabovica bi dobila šansu da zaustavi iseljavanje kroz razvoj seoskog turizma, a razni sportski klubovi, planinari, izviđači, brdski biciklisti, udruženja, paraglajderi i drugi ljubitelji prirode i čistog planinskog zraka, dobili bi jednu novu lokaciju, vazdušnu banju.

[Država]

Novi sportski kamp uskoro u Sarajevu: BiH dobija regionalni rukometni centar



Bosna i Hercegovina, tačnije prijestolnica Sarajevo, uskoro će dobiti regionalni rukometni centar za mlade igrače.
Projekat kampa ili akademije osmislili su Bilal Šuman, bh. trener i legenda rukometne reprezentacije BiH, koji radi u danskom Koldingu, i sportski direktor ove ekipe Lasse Boesen. Cilj je da se u Sarajevu okupe najveći rukometni talenti sa prostora bivše Jugoslavije, ali najprije iz BiH.

Potraga za lokacijom

Prema najavama iz Danske, kako saznajemo od Šumana, lokacija nije još definisana, ali vrlo je važno napomenuti da ovaj projekat neće koštati državu nijednu konvertibilnu marku, a i da će kamp i akademija za mlade sportiste biti besplatna.

"Projekat nije završen, ali ako ćemo o detaljima u planu je da na prvom spratu treba da bude 20 soba i jedan apartman za trenera, te restoran, kao i teretana. A naravno u sklopu objekta je dvorana, čije će dimenzije biti 24x44 metra sa malim tribinama", kaže Šuman, koji ističe da će u kamp biti smješteno 40 dječaka.

"U našem kampu bilo bi 20 dječaka starosne dobi do 16 i 20 starosti do 18 godina. Tu bi djeca živjela i imala bi sve adekvatne uslove za život, a tu bi se školovala, tačnije u najbližoj školi. Moram istaći da će za sve polaznike ovaj kamp i akademija biti besplatni. Najveći talenti bi išli u Kolding, jer sa ovim klubom želimo napraviti prvi regionalni rukometni centar za svu djeca iz regiona, ali prije svega iz BiH. Investicija bi, prema prvi procjenam, bila milion maraka . Ljetni period bismo iskoristili da napravimo rukometni kamp u junu mjesecu gdje će proći 200-300 polaznika", ističe Šuman koji ne želi stati na ovom.

"Zamisao je da sličan kamp predložimo i košarkaškom savezu, gdje bismo pozvali omogućili da mladi bh. košarkaši imaju priliku da besplatno uče od najvećih imena. Tako da bismo u ljetnom periodu imali oko 500-600 polaznika, što je fenomenalna stvar za napredak bh. sporta", riječi su nekada sjajnog krila naše reprezentacije, ističući želju da BiH postane dio projekta Street Handball.

"Direktor Koldinga Lasse Boseen ima sva prava za Street Handball od EHF za cijelu Evropu, tako da je planirana i izgradnja jednog vanjskog igrališta, koje bi se koristilo ljeti. Street Handball već ima ugovor sa firmom Select, tako da bismo imali osiguranu svu sportsku opremu", riječi su Šumana, koji će uskoro doći u BiH kako bi pokrenuo proces izgradnje ovog centra.

Unikatan projekat

"Sada nam predstoji ta administrativna strana - da nađemo lokaciju i dobijemo svu tu potrebnu papirologiju da bismo mogli krenuti u projekat. Nadam se da će Kanton Sarajevo i opštinske vlasti imati sluha za ovakav projekat , tj. da ćemo moći tu adminstativnu papirologiju završiti u što kraćem periodu da bismo mogli što prije početi sa radom", rekao je Šuman i dodao:

"Ovo je unikatan projekat i želimo pomoći mladim rukometašima da napreduju i da imaju siguran put u Evropu. Želimo im omogućiti sve uslove da postanu vrhunske sportiste. Kao čovjek koji ima izgrađen status u danskom rukometu i imam jasnu osnovu i cilj, da pomognem djeci".

[Država]

BiH postaje veliko gradiliste, pocinje rjesavanje pitanja hiljada izbjeglih i raseljenih



Bosna i Hercegovina će u toku 2016. i 2017. godine biti veliko gradilište, a u okviru realizacije projekata izgradnje i obnove stambenih objekata svoje domove dobit će više hiljada povratnika, izbjeglih i raseljenih lica, ustvrdila je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Semiha Borovac, ministrica za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine.
Jedan od projekata koji će u najznačajnijoj mjeri tome doprinijeti jeste Regionalni stambeni program putem kojeg će se u 2016. godini oko 1.500 porodica. U okviru prve faze vrijedne 80 miliona KM, planirano je inače, da se u 2016., odnosno 2017. godini za 1.800 porodica završi izgradnja stambenih objekata i njihovo useljenje.
"Na nama je da poštujemo rokove, da povučemo sva sredstva jer donatori čekaju, sredstva čekaju, obezbijeđena su, i na Bosni i Hercegovini kao ozbiljnoj zemlji koja se odlučila da povratak izbjeglih i raseljenih lica zajedno sa susjednim zemljama jeste da uložimo sve napore kako bi sredstva povukli, a i izgradili ove objekte. Ove i naredne godine BiH će biti veliko gradilište, a izgradnja ovih stambenih objekata i zgrada, obnova prijeratnih domova i izgradnja novih zgrada doprinijet će prije svega i ekonomskom razvoju. To se prvenstveno odnosi na građevinarstvo jer znamo šta znači ako toliki broj objekata treba izgraditi" – istakla je Borovac.
Za BiH 200 miliona KM
Navela je da će to doprinijeti i jačanju povjerenja među stanovništvom i jačanju lokalnih zajednica.
"Veliki je doprinos i entiteta koji provode cjelokupnu proceduru i lokalnih zajednica koje su obezbijedile i građevinske dozvole za nove objekte i infrastrukturu. Tako će u okviru ukupnog iznosa Regionalnog stambenog programa od 1,2 milijarde KM, odnosno iznosa od 200 miliona KM koliko će unutar njega pripasti BiH značajan udio imati i država BiH, jer praktično sva ta kontribucija u pomoći će biti dodijeljena uz zalaganje lokalnih zajednica i entiteta koji provode ove aktivnosti bez naknada prema korisnicima" – ocijenila je Borovac.
Ministrica za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Semiha Borovac, inače, danas će sa gradonačelnicima i načelnicima 19 gradova i općina u BiH potpisati sporazume o saradnji na sprovođenju Državnog projekta stambenog zbrinjavanja u okviru Regionalnog stambenog programa. Ukupna vrijednost sporazuma iznosi 14.371.287 eura, osiguranih iz multidonatorskog Fonda Regionalnog stambenog programa kojim upravlja Razvojna banka Vijeća Evrope, a tim sredstvima bit će izgrađeno 438 stambenih jedinica za 338 interno raseljenih porodica, te 100 izbjeglih porodica iz Republike Hrvatske u BiH. Stanovi će biti u vlasništvu lokalnih zajednica koje osiguravaju infrastrukturno opremljeno zemljište, kao i ostale kontribucije okvirne vrijednosti oko dva miliona eura.
"Bosna i Hercegovina iz ukupnog fonda Regionalnog stambenog programa povlači 200 miliona KM i u prvoj fazi sa četiri potprojekta mi smo aplicirali na 80 miliona KM. Iza nas je jedan značajan dio posla, a to je odabir korisnika koji je bio jako težak, jer su kriteriji bili dosta strogi. To znači da niti jedan korisnik ne smije posjedovati imovinu, nego izrazito mora da postoji želja za povratkom kao i da u prethodnom periodu, u ovom međuvremenu od 20 godina, nije riješio stambeno pitanje ili u BiH ili u Hrvatskoj, Srbiji ili Crnoj Gori" – navodi Borovac.
Ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH ističe kako i pored takvog značajnog i strogog kriterija, jer ipak, govorimo o 20 godina poslije, “možemo reći da je veliki interes građana BiH da se vrate u zemlju veliki”.
"Imali smo četiti puta veći broj prijavljenih od broja koje smo planirali prema ovom projektu. Mi današnjim potpisivanjem ove treće faze u okviru projekta, našeg državnog, povlačimo oko 30 miliona KM za 438 porodica. Značajno je reći da u ovoj fazi ovog potprojekta praktično ćemo raditi na zajedničkom interesu, a to je da udovoljimo i onim licima koja žele da se zadrže u Bosni i Hercegovini kao što su Srbi iz Hrvatske ili jedan dio lokalnog stanovništva koji želi da ostane u novom mjestu prebivališta. To su neke novine u odnosu na ono ključno što znači povratak, ali to je obaveza koju je BiH preuzela u okviru ovog sporazuma u cilju razvoja dobrosusjedskih odnosa i jačanje povjerenja i zajedničkog rješavanja ovog globalnog problema izbjeglih i raseljenih osoba u regionu" – navela je Borovac.
Značaj Regionalnog stambenog programa
A koliki je obim i značaj Regionalnog stambenog programa, navodi ministrica Borovac, govori sama činjenica da on predviđa povratak oko 74.000 izbjeglih i raseljenih lica iz Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske, Republike Srbije i Crne Gore ili 27.000 porodica.
"Sam broj govori o značaju tog projekta, a on je prije svega regionalni projekat jer su ove četiri zemlje, susjedne zemlje još 2005. godine potpisujući Sarajevsku deklaraciju dogovorile da će na jedan pravičan način riješiti izbjegla i raseljena lica u reginu kako bi pojačali i dobrosusjedske odnose, kako bi praktično vratili povjerenje jednih prema drugima, kako bi ojačali i ekonomski osnažili ove zemlje i kao jedan krajnji cilj jeste stabilnost i sigurnost u cijelom regionu čija budućnost je u Evropskoj uniji" – zaključak je ministrice Borovac.
Navela je da iz tih razloga i opredjeljenja država među kojima je i Bosna i Hercegovina, projekat je potpomogla međunarodna zajednica, prije svega Evropske unije i zemalja EU, SAD-a, UNHCR-a i OSCE-a.
"Kada je u pitanju BiH, naš osnovni cilj je da kroz naš državni projekat koji je sastavni dio Regionalnog stambenog projekta riješimo oko 14.000 izbjeglih i raseljenih lica ili 5.400 porodica koji žele da se vrate u Bosnu i Hercegovinu, odnosno povratak unutar Bosne i Hercegovine, čime praktično doprinosimo realizaciji Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma. To je prije svega povratak u prijeratne domove, prijeratna mjesta prebivališta kao i jasno opredjeljenje da se ove izbjeglice i raseljena lica integrišu u BiH na adekvatan način koji će im pružiti i siguran dom i siguran ostanak u BiH. Takvu namjeru imaju i susjedne zemlje. Vjerujemo u tu dobronamjernost i zbog toga radimo na ovom regionalnom programu. Naš projekat sastoji se praktično iz četiri dijela: povući ćemo iznos od 200 miliona KM, a važno je istaći da je cjelokupna vrijednost Regionalnog stambenog programa za sve četiri zemlje 1,2 milijarde KM koje su donirale kako države EU i SAD-a, bez čije čije finansijske pomoći ovaj projekat se ne bi mogao realizirati" – ocijenila je Borovac.
Suštinska provedba Aneksa 7.
Navela je kako je opredjeljenje Ministarstva izbjeglih i raseljenih osoba BiH suštinski provesti Aneks 7. Dejtonskog mirovnog sporazuma. Naglašava kako je BiH dosta toga uradila, uz pomoć donatora, na povratku i realizaciji Aneksa 7. Ministrica Borovac u prilog toj činjenici navodi kako je vraćeno gotovo 99,9 posto imovine koja se odnosila na stanove.
"Znamo da je taj jedan veliki posao završen, a da je samo jedan mali broj, neznatan, oko kojih se vode sporovi. Veliki broj stambenih objekata je obnovljen. BiH je od 440.000 koliko je bilo razrušenih stambenih objekata, zgrada i domova, prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, a koje se podudaraju sa UNHC-om koji također, vodi značajne aktivnosti za pomoć BiH u pogledu povratka, pokazuju da smo mi obnovili negdje 330.000 domova. To su veliki brojevi, to je veliki doprinos povratku. Koliko je zaista taj povratak održiv, to je drugi problem. Sljedeća naša faza jeste u suštinskom okončanju Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, a to je da interno raseljena lica u BiH, prije svega budu riješena. Njih prema našim zvaničnim podacima imamo između 80 i 100.000 kada uračunamo i kolektivne centre. U kolektivnim centrima su praktično one osobe, evo sada se praktično to i pokazuje, odnosno govore podaci nakon što je krenula provjera, da su to oni koji nisu prije rata imali svoje domove. Onda mi njih ubrajamo u ovu cifru koja govori o interno raseljenim osobama. Tako da kažem da je to negdje otprilike do 100.000 još uvijek interno raseljenih osoba" – ocijenila je Borovac.
Istakla je da je “vrlo bitno da BiH još ima donatore koji praktično pokazuju interes da se realizuje cilj iz Aneksa 7, i domaće vlasti koje su spremne za to”.
"Stoga bi 2018. godina trebala biti godina po kojoj bi mi mogli reći, i podvući crtu koliko smo uradili. To će biti kada završimo i ove projekte i kada praktično realiziramo Revidiranu strategiju povratka u BiH i Akcioni plan koji smo donijeli. Bitno je reći da aktivnosti koje vodimo zaista potpomažu i entiteti i lokalne zajednice. Ali ono o ćemu govorimo jeste održiv povratak. Mi još uvijek imamo, i pored tako značajnih uspjeha i rezultata postignutih na povratku, i neke ekstremne slučajeve gdje naši građani koji su se vratili nemaju električne energije, nemaju vodovoda, nemaju škola. Sada u ovoj fazi povratka mi smo već spremni da razgovaramo da nastavimo dalje aktivnosti na održivom povratku" – ocijenila je Borovac.
Ministrica za ljudska prava i izbjeglice navela je kako su “mnogi projekti uključeni oko toga, konkretno i projekat Migracije i razvoj čiju realizaciju pomaže Švicarska”. Stoga, ustvrdila je Borovac, “imamo velike šanse da i ekonomski ojačamo posebno one lokalne zajednice gdje je povratak ostvariv nekim ekonomskim potezima”.
Radit će se na održivom povratku
"Ono što je najznačajnije jeste da smo se obavezali kroz Reformsku ekonomsku agendu da će i povratak biti jedan od prioriteta. I Regionalni stambeni fond je tu, i uopšte povratak i realizacija Aneksa 7 u okviru te agende, kao i ekonomsko jačanje tih lokalnih zajednica. Nama ostaje da radimo na projektima koji će to pomoći, a zahvalni smo donatorima koji još pružaju pomoć BiH za realizaciju ovog značajnog cilja iz Aneksa 7, a to je povratak i održiv povratak" – zaključila je Borovac.
Ministrica Borovac ustvrdila je kako će Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH u narednom periodu sigurno raditi kako na povratku tako i na održivom povratku. To, smatra Borovac, treba da bude prioritet. Istakla je da je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH nedavno sačinilo informaciju i presjek stanja provedbe Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma nakon 20 godina te dalo preporuke, odnosno pravce daljnjih aktivnosti. Tu je informaciju, navodi Borovac, već usvojilo Vijeće ministara BiH, a sada ide i na Parlamentarnu skupštinu BiH.
"Tako da očekujemo da ćemo na tom planu imati jasnu politiku kada je u pitanju održiv povratak, ulaganje u lokalne zajednice, razvoj lokalnih zajednica i to je nekako i obaveza koja proističe iz izvještaja o napretku kada je u pitanju povratak, znači saradnja sa lokalnim zajednicama na povratku, ekonomsko osnaživanja kao i projekat Regionalnog stambenog programa. Uz to ide i politika iseljeništva ili naše dijaspore koja također, treba da bude u funkciji ekonomskog razvoja BiH. Imamo već dobrih primjera na tom planu i sve aktivnosti koje će ići, bit će ka održivom povratku. I entiteti rade na tome, posebno želim istaći FBiH koja značajan dio sredstava izdvaja u održiv povratak. Evo da kažemo za one koji su se vratili u svoje domove, koji vjeruju da u sredinama u kojima su i prije živjeli mogu ponovno da nastave da vjeruju u suživot i ono što je suština BiH – multikulturalnost, multinacionalnost, da povrate povjerenje jednih među drugima i što nam je u zemlji kakva je BiH itekako potrebno ne samo na planu povratka nego i na svim drugim pitanjima bit će u fokusu rada interesovanja Ministarstva za izbjegla i raseljena lica u naprednom periodu" – poručila je u intervjuu za Anadolu Agency Semiha Borovac, ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH.

[Država]

BiH 15. februara u Briselu predaje zahtjev za članstvo u EU


https://www.youtube.com/watch?v=mkZBgnfZ-ro


Za tačno 20 dana BiH će predati aplikaciju za kandidatski status u EU, termin smo dobili od predsjedavajuće Holandije.
Predaji aplikacije u Briselu će prisustvovati visokog predstavnik za bezbjednosnu politiku i spoljne poslove EU Federika Mogerini i evropski komesar za proširenje Johanes Han.
Predsjedavajući predsjedništva Dragan Čović poručuje ovo je tek početak.
Mnoge zemlje EU su protiv proširenja. Zato je ovaj datum šansa za BiH, tvrde u Predsjedništvu. Kažu dovoljno je uradjeno na adaptaciji SSP-a, a i mehanizam koordinacije je završena stvar. Čović je dodao da od BiH zavisi da li će na tome i dalje raditi.
A onda počinje onaj glavni posao. Otvaranje poglavlja, kojih u ovom trenutku ima 35. Sasvim je neizvjesno kojom dinamikom ćemo ih zatvarati.
Čović je ponovio da će pregovori o pitanjima poput tradicionalne trgovine tek početi. I da pregovarači u ime BiH imaju prostora da zaštite domaću privredu. Potcrtao je da moramo biti svjesni da na evropske uslove moramo pristati.
Komentarišući izjave skeptika koji kažu da BiH nije spremna za EU, te da aplikacija koju ćemo predati nije kredibilna, Čović je kazao da i van BiH postoje skeptici. Ali da je BiH dobila jasnu poruku da preda aplikaciju. I ponovio da se to treba shvatiti kao pozitivan signal.
Predsjedavajući Predsjedništva je rekao još da očekuje objavljivanje rezultata popisa do kraja februara, te dodao da ne vidi to kao poseban uslov EU.

[archi_a]

Vrijedno dupliranja.

Namjenska industrija u BiH bilježi kontinuirani rast

Izvor: Fena, 28.1.2016 17:03:40

Namjenska industrija u BiH jedan je od pet sektora u kojem se ostvaruju najbolji rezultati na planu vanjskotrgovinskog prometa i, prema podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, u 2015. godini u oblasti izvoza vojne opreme, naoružanja i proizvoda dvojne namjene izdato je izvoznih dozvola u iznosu 310.000.000 eura, što je za 100 posto više u odnosu na prethodnu 2014. godinu.

Podaci su to koje ja danas uoči sastanka s predstavnicima namjenske industrije u BiH iznio zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović, potcrtavajući da se radi o sektoru koji bilježi kontinuirani rast.

Šarović je na pres-konferenciji izrazio očekivanje da će efekti u 2015. godini na planu izvoza u ovom sektoru biti najmanje 55 do 60 posto od spomenutog iznosa (310 miliona), odnosno da će u vanjskotrgovinskom bilansu BiH izvoz spomenutih proizvoda iznositi više od 160.000.000 eura, a s obzirom na to da izdate dozvole vrijede godinu dana.

Podsjetio je da je odnos uvoza i izvoza u ovoj oblasti jedan na prema četiri , naglašavajući da će resorno ministarstvo u narednom periodu nastojati da bude servis kompanijama u sektoru namjenske industrije i da će im pružiti svu potrebnu pomoć kako bi rezultati u 2016. godini bili još bolji.

"BiH se opredjelila da promijeni zakonodavstvo, odnosno da jedan zakon koji tretira ovu materiju podijeli na dva kako bi neke uslove poboljšali", kazao je Šarović, navodeći da je pokrenuta procedura za donošenje zakona o vanjskotrgovinskom prometu vojne opreme i naoružanja , a posebno zakona koji se tiče proizvoda dvojne namjene.

Dodao je da je namjera da se procedure za dobijanje izvoznih/uvoznih dozvola skrate na pola, umjesto 60 na 30 dana, a kako bi bh. kompanije bile konkurentne.

Govoreći uime najuspješnijih kompanija namjenske industrije u BiH, v. d. direktora u kompaniji P.D. „Igman“ d.d. Konjic Džahid Muratbegović kazaoje da je ova kompanija 2015. godinu završila sa 101.000.000 KM prihoda, u sklopu kojeg je oko 90.000.000 KM ostvareno putem izvoza.

Ova kompanija upošljava 1.094 djelatnika i izmirila je sve obaveze prema radnicima i dobavljačima i,poriječima Muratbegovića, za 2016. godinu planirane su nove investicije, linije i pogoni , te prijem novih radnika.

Direktorica preduzeća „UNIS – Ginex“ iz Goražda Munevera Fočo kazala je da ova firma zapošljava 530 djelatnika te da iz godine u godinu bilježi sve bolje poslovne rezultate, o čemu svjedoče podaci da je očekivani prihod za 2015. godinu oko 30.000.000 KM, od čega je 80 posto ostvareno putem plasmana proizvoda na strana tržišta.

Naglasila je da ova firma izvozi u više od 40 zemalja i ima oko 105 stalnih kupaca, izražavajući očekivanje da će u tekućoj godini biti ostvareno više za 30 posto prometa u odnosu na prethodnu godinu.

Na značaj unapređenja uvjeta za daljni rast namjenske industrije ukazao je poslanik u PSBiH Nenad Lalić, koji ima dugogodišnje iskustvo u ovoj oblasti, posebno izdvajajući imperativ skraćenja roka pribavljanja svih neophodnih dozvola za proizvođače, a da bi bili što konkurentniji na tržištu.

Konstatirao je da je na tom planu učinjen značajan napredak, te da je resorno ministarstvo prepoznalo šansu za ostvarivanje još boljih rezultata kada se radi o izvozu plasmanu proizvoda dvojne namjene.

[Država]

Veliki dan za mesnu industriju „Brajlović“: Implementirana najsavremenija tehnologija za sušenje fermentiranih artikala

Jedna od najvećih kompanija u BiH za preradu i proizvodnju mesa „Brajlović“ jučer je upriličila svečanost povodom implementiranja najsavremenije tehnologije za sušenje trajnih fermentiranih artikala. Osim toga, kompanija je prezentovala novi način pakovanja u flopak ambalaži sa kontrolisanom atmosferom i novi dizajn navedenih artikala.



U mesnoj industriji „Brajlović“ smatraju da je ovo za njih veoma važan dan, jer je riječ o izuzetno bitnom projektu u razvoju kompanije.
„Želja nam je da ozvaničimo početak rada nove, savremene tehnologije za sušenje trajnih fermentiranih artikala. Ukupna vrijednost ove investicije je preko 700.000 KM. Mesna indutrija 'Brajlović' je bh. ldier u proizvodnji i prodaji fermentisanih artikala, odnosno sudžuka, i nadamo se da će ova savremena tehnologija dodatno osnažiti tu našu poziciju na domaćem tržištu. Prednosti hladnog dimljenja i zrenja u odnosu na tradicionalno dimljene ogleda se u poboljšanju kvaliteta proizvoda, standardizaciji kvaliteta, kontrolisanom dimljenju. Isto tako, isključiuju se vanjski faktori poput temperature i vlage koji su važni kod procesa sušenja i fermentacije“, rekao je Samir Brajlović, šef marketinga mesne industrije „Brajlović“.

Ovom tehnologijom proizvodiće se devet artikala, koji će biti pakovani u flopak ambalaži, a na tržištu će se plasirati u novom zelenom prepoznatljivom dizajnu.

„Naša mesna industrija ima oko 50 proizvoda koji se dijele na tri grupe - oblikovani, polutrajni i bareni. Naš cilj je da što kvalitenije napravimo što kvalitetnije trajne proizvode u čemu smo lideri u BiH. Prisutni smo u Srbiji, Makedoniji, Crnoj Gori i Kosovu, ali i u 14 zemalja Evropske unije. Najveći naši aduti su bosanski sudžuk i sušeno meso. Naši planovi su da se dalje razvijamo i tako ostanemo konkurentni na tržištu“, kazao je Hamid Brajlović, vlasnik i generalni menadžer kompanije.

Kompanija „Brajlović“ osnovana je 1987. godine u Sarajevu. Tokom agresije u BiH svi njeni proizvodni i prodajni kapaciteti su bili uništeni, ali je 1997. ponovo počela sa poslovanjem. Uz pomoć međunarodnih finansijskih institucija, 1998. počinje izgradnja modernog objekta za preradu mesa, da bi u decembru 1999. počela sa radom mesna industrija „Brajlović“. Na tržištu u BiH ova industrija nudi preko 50 polutrajnih i trajnih mesnih proizvoda.

[Država]

BH. izvoz hrane lani povećan za 28,5 posto

Podstaknut povećanim plasmanom mesa, bh. izvoz hrane zabilježio je u 2015. godini rast od 28,5 posto, izvještava Indikator.ba na osnovu podataka Agencije za statistiku BiH.



Bh. izvoz hrane iznosio je prošle godine 623,2 miliona KM, u odnosu na 485,3 mil. KM u 2014. godini.
Poređenje sa 2014. godinom, međutim, umanjuje prošlogodišnji izvozni rezultat budući da je BiH 2014. godine pogođena snažnim poplavama, koje su umanjile proizvodnju i izvoz hrane.
Istovremeno sa izvozom, lani je porastao i uvoz hrane, premašivši cifru od 2,2 milijarde KM, što je povećanje od 4,2 posto.

Na krilima izvoznog aranžmana sa goveđim mesom u Tursku, izvoz mesa i mesnih prerađevina je udvostručen u odnosu na godinu ranije i iznosio je lani 156,6 miliona KM.
Istovremeno, zabilježen je visok rast uvoza mesa i mesnih prerađevina od 9,5 posto na ukupno 313,9 miliona KM.

Povećani izvoz prošle godine ostvaren je kod voća i povrća od 35,5 posto na 148,8 miliona KM, kao i žitarica i proizvoda od žitarica od 6,8 posto na ukupno 106,6 miliona KM.
Šećera, proizvoda od šećera i meda izvezli smo u vrijednosti 43,3 miliona, što predstavlja povećanje od 23 posto, a kafe, čaja, kakaa i začina u vrijednosti oko 38 mil. KM (povećanje od 19,4 posto).

Pad je zabilježen kod mliječnih proizvoda i jaja od 8,7 posto, a izvoz ovih proizvoda je ukupno vrijedio 63,9 miliona KM.
Povratak bh. mljekara na tržište Evropske unije dogodio se krajem godine, te nije doprinio značajnijem poboljšanju izvoznog rezultata.
Izvoz ribe i ribljih prerađevina povećan je za 34,4 posto, ali a apsolutnom iznosu još uvijek je mali (13,5 mil KM).

Osim mesa i mesnih prerađevina prošle godine smo pojačano uvozili i žive životinje (rast 63 posto na 106 mil. KM), povrće i voće (9,7 posto na 308,9 mil. KM, te kafu, čaj, kakao i začine (6,6 posto na 270,2 mil. KM).

Turska je vođeća izvozna destinacija za bh. hranu, a u ovu zemlji plasirali smo ukupno 140,5 mil. KM prehrambenih proizvoda.
Drugo izvozno tržište je Srbija sa 113,5 mil. KM, a treće Hrvatska sa 64,5 mil. KM.

Najviše hrane uvozili smo smo iz Srbije, u vrijednosti 508 mil. KM, Hrvatska je na drugom mjestu sa 311 miliona KM, a Njemačka treća sa 151,3 mil. KM.

Zanimljivo je četrvrto mjesto Poljske sa 149,6 mil. KM, a upravo iz ove zemlje je, prema medijskim navodima, lani bio pojačan uvoz mesa, koje su pojedini proizvođači pod firmom domaćeg plasirali u Tursku.

[Država]

Izuzetno uspješna godina za bh. namjensku industriju

Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH izdalo je prošle godine dozvole za izvoz vojne opreme, naoružanja i proizvoda dvojne namjene u iznosu od 310 miliona eura, što je za 100 odsto više nego u 2014. godini. "S obzirom da dozvole vrijede godinu dana, očekuje se da će efekti u 2015. godini biti najmanje 55 do 60 odsto ili više od 160 miliona eura", rekao je novinarima u Sarajevu ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović uoči sastanka sa predstavnicima proizvodnih kompanija u oblasti namjenske industrije.



On je istakao da je ovo izvozno orijentisan sektor i da je namjenska industrija u BiH među pet sektora koji ostvarju najbolje rezultate u BiH kada je riječ o spoljnotrgovinskom prometu.

Prema njegovim riječima, to je posebno izraženo u posljednjih nekoliko godina u kojima je ostvaren značajan rast.

Ocijenivši 2015. godinu u oblasti namjenske industrije kao veoma uspješnu, on je naglasio da će Ministarstvo nastojati da bude servis ovim kompanijama i da im pomogne da rezultati u ovoj godini budu bolji nego u prošloj.

Šarović je istakao da se BiH opredijelila da dosadašnji jedan zakon u ovoj oblasti podijeli na dva kako bi bili poboljšani uslovi poslovanja kompanija u namjenskoj industriji.

"Riječ je o zakonu o spoljnotrgovinskom prometu vojne opreme i naoružanja i zakonu koji se odnosi na proizvode dvojne namjene. Namjera je da kroz ovo zakonodavstvo procedure za dobijanje izvoznih i uvoznih dozvola budu skraćene na pola, odnosno sa 60 na 30 dana kako bi kompanije iz BiH bile konkurentne, što je i jedan od njihovih zahtjeva", pojasnio je Šarović.

On je naveo da su oba zakona upućena u proceduru i da su prikupljena sva potrebna pozitivna mišljenja, da su oba prošla u Savjetu ministara BiH, da su veća bila u Parlamentarnoj skupštini BiH i da se, kada je riječ o njihovom usvajanju, radi o sedmicama, a ne mjesecima.

Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nenad Lalić, koji ima dugogodišnje iskustvo u namjenskoj industriji, rekao je da je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH prepoznalo oblast u kojoj može biti ostvaren veliki dohodak, i za privredu, i za institucije BiH i Republike Srpske.

Direktor preduzeća "Igman" iz Konjica Džahid Muratbegović rekao je da je ova kompanija prošlu godinu završila sa 101 milion KM prihoda, od čega je 90 miliona KM izvoz i da očekuje da će dobit biti veća od 10 miliona KM.

On očekuje da će 2016. godina biti još bolja.

Direktor firme "Unis-gineks" iz Goražda Munevera Fočo rekla je da je u prošloj godini prihod iznosio oko 30 miliona KM, od čega je 80 odsto izvoz i da se očekuje dobit od šest miliona KM.

[Država]

Klasove maline, jagode, kupine,borovnice i, višnje na bh. tržištu

Klas d.d. Sarajevo promovisao je danas novi proizvod - zamrznute maline, kupine, višnje, jagode, šumske kupine i borovnice u pakovanju od 350 grama, a kako su kazali na promociji, radi se o visokokvalitetnim i sto posto domaćim proizvodima.



- Maline su postale najjači brend u svijetu, ali i proizvod koji je snažno pogurao razvoj domaće proizvodnje, posebno poljoprivrede u ruralnim dijelovima BiH. Klas je u prošloj godini ostvario saradnju sa oko 800 kooperanata, proizvođača jagodastog voća i otkupio 1.500 tona ovog voća, od čega samo 1.100 tona maline, a u ovoj godini planiramo ostvariti saradnju sa oko 1.500 proizvođača i otkupiti 2.500 tona, kazao je Esad Babić, rukovodilac Službe ljekobilja u Klasu.

Dženana Pezer, brend-menadžer za dubokozamrznuti program, kazala je kako kako vjeruju da ovaj proizvod ima potencijal, prije svega zato što je u potpunosti domaći, te garantuju vrhunski kvalitet upakovan u primamljiv dizajn.

- Zajedno sa našim kooperantima možemo garantovati prirodan okus, bogatstvo vitamina i sigurnost proizvoda, što su neki od razloga zbog kojih vjerujemo da će nam potrošači ukazati povjerenje, kazala je Pezer.

[ibizza]

AS Grupa na celu sa Rusmirom, "ubija"

[Država]

Predstavljamo projekat: Hotel Hills Sarajevo, Congress & Thermal Spa Resort



Hotel Hills Sarajevo, Congress & Thermal Spa Resort je hotel koji se nalazi na atraktivnoj lokaciji u centru zelene oaze Sarajeva i samo 2 km udaljen od Internacionalnog aerodroma Sarajevo. Hotel Hills Sarajevo, Congress & Thermal Spa Resort je dio Mrkulić grupacije, najveće grupacije u sferi turizma i ugostiteljstva u Bosni i Hercegovini u čijem je vlasništvu i hotel Hollywood Sarajevo 4*, Termalna Rivijera i Hollywood travel.

Hotel Hills Sarajevo, Congress & Thermal Spa Resort će raspolagati sa 260 komfornih, sofisticiranih, luksuznih soba i apartmana sa biranim detaljima i balkonom.

Gostima će biti na raspolaganju i višenamenski kongresni centar sa modernom konferencijskom tehnologijom, termalni spa sadržaji, unutrašnji i spoljašnji bazeni, adrenalin park za decu i odrasle na impresivnih 2.200 kvadratnih metara, sale za venčanja, nekoliko restorana sa nacionalnom i internacionalnom kuhinjom te restoranom na krovu hotela.

Vrhunski smeštaj i konferencijski kapaciteti, profesionalna usluga s daškom osobnosti i širok raspon sadržaja su ono što Hotel Hills Sarajevo, Congress & Thermal Spa Resort garantuje.
Završetak radova i otvorenje hotela Hills je predviđeno u julu mjesecu ove godine.

[Država]

Spoljnotrgovinska razmjena dostigla rekordnih 1,5 milijardi eura

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović i ambasador Italije u BiH Ruggero Corrias konstatovali su danas da se obim robne razmjene između Italije i BiH u kontinuitetu povećava i da je prošle godine dostigao rekordnih 1,5 milijardi eura.



"Prošle godine BiH je u Italiju izvezla robu u vrijednosti većoj od 600 miliona eura, a prednjači izvoz obuće i tekstila, kože i umjetne kože, aluminijuma i plastične mase. Pokrivenost uvoza izvozom je iznad prosjeka BiH i iznosi 70 odsto", saopšteno je danas iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Šarović je italijanskom ambasadoru prezentovao ključne prioritete na planu povećanja prostora za unapređenje bilateralnih ekonomskih i trgovinskih odnosa u ovoj godini.

Corrias je uputio poziv za učešće BiH na Milanskom trijenalu dizajna, koji će biti održan od aprila do septembra, a u okviru kojeg se održava i Međunarodni sajam drvne industrije i namještaja.

[Država]

BiH postala regionalni lider u proizvodnji namještaja!



Završen je ovogodišnji Sajam namještaja u Kelnu, utisci su se polako slegli. Jedan od tri najveća sajma namještaja na svijetu trajao je sedmicu i svih tih dana vladala je gužva na bh. štandu.

- Baš je bilo posla, udarnički se radilo. Sve kompanije koje su izlagale na štandu Vanjskotrgovinske komore BiH, imale su dosta posla. Što se tiče naše kompanije, ostvarili smo dosta novih kontakata, ali nam je važnije da su naši stari kupci došli na Sajam i potvrdili daljnju saradnju, ali i najavili povećavanje narudžbi i broja proizvoda - kazao je Vedad Vražo, direktor kompanije “Bosnian Beech Bord”.

Na štandu VTKBiH bilo je osam kompanija i svi su, generalno, zadovoljni Sajmom, na kojem su ostvarili nove kontakte. - Četiri od ovih osam kompanija prvi put je bilo na ovom velikom sajmu, a četiri su ponovo izlagale, između kojih je i naša kompanija. Među te četiri nove kompanije, svi su baš prezadovoljni, imaju pozitivne utiske i ostvarili su dosta kontakata, a neki su napravili narudžbe i na samom Sajmu. I mi smo stekli dva nova kupca, dogovorena je saradnja i uzorci uskoro kreću iz BiH - naglasio je Vražo.

Dodao je da je Bosna i Hercegovina definitivno postala regionalni lider u proizvodnji namještaja, a da je u Kelnu, pored ovih osam kompanija, bilo još sedam onih koje su samostalno izlagale.

- Bosna i Hercegovina definitivno postaje centar za proizvodnju namještaja koji se izvozi u zemlje Evropske unije. Sve više ljudi dolazi kod nas, jer prepoznaju kvalitet. Najviše kupaca je iz Evrope, a prvenstveno iz Holandije, Njemačke, Austrije, Francuske i Belgije. Bilo je kontakata i iz Grčke, Kipra, Turske, Ukrajine, Gruzije, Rumunije i Mađarske, iz pojedinih arapskih zemalja - pojasnio je Vražo. Smatra da kupce najviše privlači kvalitet bh. namještaja. Također, ulogu igra i cijena, jer smo povoljniji od država EU, zaključio je Vražo.

Posjete ambasadora i konzula

Vražo je dodao da posebno želi pohvaliti VTKBiH za organizaciju te je istaknuo da je zaista sve bilo perfektno i na najvišem mogućem nivou.

U toku Sajma bh. štand posjetio je i ambasador BiH u Njemačkoj Edin Dilberović. Ovogodišnji nastup bh. kompanija popratio je i bh. konzul Dževad Šaldić.

[Država]

U Bugojnu ce se graditi tvornica flasirane vode



Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je predložilo, a Vlada SBK donijela Odluku o dodjeli koncesije za istražne radove, eksploataciju, preradu, flaširanje i prodaju pitke vode sa izvorišta ''Husića vrelo'', općina Bugojno. Koncesija se dodjeljuje preduzeću "Valley Aqua" d.o.o. Lukavac.
Start komercijalnog pogona treba biti za 36 mjeseci od potpisa ugovora za koncesiju.
Kako je navodeno u konkursu, koncesija se dodjeljuje prema D.B.O.T. sustavu (Desing, Build, Operate, Transver – Projektuj, Izgradi, Operiraj, Prenesi) na razdoblje ne duže od 30 godina.
Izvorište "Husića vrelo" se nalazi na lokalitetu MZ Vesela, oko šest km udaljenosti od gradske zone općine Bugojno.
Buduća tvornica trebala bi se graditi na 600 m2 sa pratećim objektima.

[Država]

Dom zdravlja Kumrovec trebao bi biti otvoren za korisnike sredinom godine



Premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konaković i načelnik Općine Novi Grad Semir Efendić danas su razgovarali o zajedničkim infrastrukturnim projektima među kojima su izgradnja A transverzale, škola na Aneksu i u Dobroševićima, rekonstrukcija Doma zdravlja Kumrovec i rekonstrukcija obdaništa Vjeverica na Ali-pašinom Polju.

Efendić je pojasnio da bi Dom zdravlja Kumrovec trebao biti otvoren za korisnike sredinom godine, a da za završetak rekonstrukcije nedostaje oko 1,2 miliona KM i da će se potruditi zajedno sa Zavodom zdravstvenog osiguranja KS-a i drugim institucijama da ta sredstva budu osigurana.

Dodao je da je izgradnja dvaju kružnih tokova na 6. transverzali pri kraju i da bi trebali biti pušteni u promet za oko mjesec dana, te da je zaokružena finansijska konstrukcija za izgradnju A transverzale za 2016. a čija je ukupna vrijednost oko pet miliona KM i zajednički je finansiraju Direkcija za puteve KS-a, Ministarstvo saobraćaja KS-a i Općina Novi Grad.

Efendić je istakao je da je danas razgovarano i o rješavanju imovinskopravnih odnosa na tom projektu i na LOT-u C na Sarajevskoj zaobilaznici, koji će graditi JP Ceste FBiH.

Rekao je da je otvaranje škole na Aneksu planirano za narednu školsku godinu, a da bi dograđeni objekt na školi u Dobroševićima trebao biti završen do septembra, dok će u narednih sedam dana biti potpisan ugovor između Općine i Ministarstva obrazovanja KS-a o rekonstrukciji obdaništa Vjeverica.
Također, naglasio je da će naredne sedmice posjetiti Gradsku deponiju da bi našli rješenje za problem koji je uzrokovalo Tužilaštvo BiH radovima koji su oštetili sistem otplinjavanja deponije.

Konaković je rekao da je u nekoliko slučajeva Općina Novi Grad prenosila prava raspolaganja ili vlasništva na Kanton i obratno, kad je riječ o projektima od općeg interesa, čime su pokazali da je njihov odnos prema državnoj imovini onakav kakav treba biti.

Dodao je da Vlada KS-a ima odličnu saradnju s Općinom Novi Grad te da te dvije institucije mogu biti primjer dobre saradnje lokalne zajednice i kantona.

[Država]

Radovi na saobracajnici Ilidza-Hrasnica sa tramvajskim pojasom



Jedan od značajnijih projekata Opštine Ilidža u 2016. godini bit će nastavak izgradnje saobraćajnice Ilidža-Hrasnica sa tramvajskim pojasom. Nastojat će se što prije riješiti imovinsko-pravni odnosi na drugoj raskrsnici u Sokolović-Koloniji sa objektima, kako bi se nastavili radovi na saobraćajnici.

Kad vremenski uslovi budu dozvoljavali firma "Bosman" kao izvođač građevinskih radova i firma Testingelektro kao izvođač radova na izgradnji javne rasvjete, nastavljaju radove ugovorenih obaveza, asfaltiranje preostalih 240 metara saobraćajnice (desni kolovoz sa pješačkom stazom).

U proteklom periodu je asfaltriana pješačka staza, asfaltiran je kolovoz u dva sloja, urađena je i montirana javna rasvjeta u dužini od 450 metara.

[Država]

Zavrsena prva faza asfaltiranja kruznog toka u Buca Potoku



Kako je bilo i planirano, radnici građevinske firme Euro-Asfalt okončali su prvu fazu asfaltiranja kružnog toka u Buća Potoku.

Puštanjem u promet ove saobraćajnice riješen je problem dugog čekanja u kolonama vozila koje su se svakodnevo formirale na kružnom toku u izgradnji u Buća Potoku, posebno u jutarnjim i poslijepodnevnim satima.

Projekat izgradnje kružnog toka zajednički finansiraju Direkcija za puteve Kantona Sarajevo i Općina Novi Grad Sarajevo. Predviđeno je da se radovi na izgradnji okončaju u mjesecu martu, s obzirom da završna faza radova, odnosno postavljanje habajućeg sloja asfalta, zahtjeva veće temperature zraka.

[Država]

Grad Bihac uskoro dobija sportsko-rekreativni dom



Naselje Lohovo polako, ali sigurno postaje turistički centar ovog kraja. Uspostavom Nacionalnog parka ''Una'' mnoge stvari su se promijenile i dovele u red u oblsti turizma i zaštite okoliša.

Iako je zima nepopularno godišnje doba, u ovom naselju taj period se iskoristi za pripremu ljetne sezone, odnosno proširenje ponude. Senad Zulić - Bijeli, dugogodišnji kajakaš, selektor i reprezentativac, ali i direktor agencije za rafting, iskoristio je ovogodišnju ''toplu i ugodnu'' zimu, za izgradnju interesantnog objekta, piše uskinfo.ba.

Riječ je o ''sportskom domu'' odnosnu smještajnom objektu koji će moći ugostiti isključivo sportaše. Radi se o objektu sa prizemljem i tri sprata. U prizemlju će biti smještene svlačionice i prateća sportska oprema, na prvom spratu će se nalaziti konferencijska sala i ugostiteljski dio dok će na preostala dva sprata biti smještene sobe.

Radi se o 60 kreveta koji će biti raspoređeni u dvokrevetnim i trokrevetnim sobama. Trokrevetne sobe će biti smještene na trećem spratu i svaka bi trebala imati po 20 kvadratnih metara.

Prvi dio gradnje bi trebao završiti u martu, a objekat bi za korištenje mogao biti spreman do početka sezone, ukoliko vremenske prilike budu povoljne. Namjena objekta ovakve vrste jeste ugostiti sportiste i sportske radnike prilikom posjete gradu Bihaću kroz razna takmičenja.

Također, na mjestu ovakvog tipa mogu se održavati i određene sportske pripreme pred početak sezone, dok adrenalinske aktivnosti i dalje ostaju sastavni dio ove firme, te će se i dalje moći upriličiti.

[malakh]

SJEDNICA VLADE KS: KROZ NOVE MJERE DO ZAPOŠLJAVANJA BORAČKE POPULACIJE



Program mjera za poticaj zapošljavanja boračke populacije u Kantonu Sarajevo za 2016. godinu koji je na prijedlog Ministarstva za boračka pitanja usvojila Vlada Kantona Sarajevo predviđa da se udruživanjem kroz boračke zadruge u poljoprivrednoj proizvodnji, zaposle borci i njihove porodice. Za tu namjenu resorno ministarstvo predvidjelo je 500.000 KM, a sve s ciljem stvaranja uvjeta za zapošljavanje i samozapošljavanje boračke populacije i povećanja njihove konkurentnosti na tržištu rada, tamo gdje za to postoje uvjeti. Svrha programa je razvijanje svijesti o potrebi udruživanja u zadruge te afirmiranje razvoja poljoprivrede gdje za to postoje uvjeti i plasman na tržištu konkurentnih proizvoda, tipa zdrave hrane i bobičastog voća. – Domaće zakonodavstvo ne poznaje pojam boračka zadruga, a iskustva susjedne Hrvatske govore kako na taj način ta populacija može ostvariti brojne benefite i dobiti stimulacije za svoje poslovanje – navode iz Pres službe KS. Zadatak zadruge je da za članove obezbijedi lakši pristup tržištu, jeftinije cijene za ulazne sirovine, osnovnu marketinšku podršku, pristup novim izvorima finansiranja, obavlja koordinacijsku ulogu s prerađivačkim sektorom. Uz minimalna ulaganja zadruge omogućuju legalno poslovanje i naplatu proizvedenih roba ili usluga većeg broja fizičkih ili pravnih lica. – Organizirani u zadruge zadrugari mogu diktirati cijene prerađivačkom sektoru, dobiti veće rabate na nabavku repromaterijala i ostvariti razne druge pogodnosti, a o prednostima takvog organiziranja Ministarstvo za boračka pitanja već organizira edukacije i upoznavanje – ističe se. Samozapošljavanja kroz projekt podizanja zasada maline koji će sufinansirati Ministarstvo, kroz nabavku certificiranih sadnica maline, jedna je od mjera u tom programu. Predviđena sredstva za sufinansiranje tih zasada po dunumu su 1.300 KM, a odobravala bi se za parcele minimalne veličine 2.000 m2. Uz aktivnog traženja poslovnih partnera na tržištu za otkup gotovih proizvoda Ministarstvo će s firmama koje su zainteresirane za otkup malina sklopiti sporazume o poslovno – tehničkoj suradnji, a najprije bi se odnosio na otkup proizvoda. Ministarstvo bi finansiralo i nabavku plastenika, a za to je predviđeno 1.700 KM po plasteniku i odobravala bi se podnosiocima zahtjeva kod kojih se na terenu utvrdi da posjeduju adekvatne preduslove za to. Jedan od posebnih pogodnosti koja bi išla u prilog tim proizvođačima bilo bi osiguranje uvjeta skladištenja u namjenskim hladnjačama, o čemu bi, kako je danas naglašeno na sjednici Vlade, trebalo dugoročnije razmišljati i zajednički naći povoljno rješenje Vlada je zaključkom upravi Grada Istanbula na korištenje, bez naknade na period od pet godina, ustupila objekt „Kuća Alije Đerzeleza“ sa svim pratećim prostorima na adresi Sagrdžije 75. – Kako je istaknuto, dobra saradnja i konkretni projekti pomoći i podrške Kantonu Sarajevo u javnom trasportu, u komunalnoj privredi i u brojnim drugim oblastima podigli su veze Sarajeva i Istanbula na viši nivo i današnja odluka Vlade KS je nastavak gradnje i njegovanja takvih odnosa. Kuća Alija Đerzeleza objekt je posebne kulturno historijske vrijednosti, a Ugovor o korištenju navedenog objekta regulirat će sva prava i obaveze ugovornih strana – saopćeno je iz Pres službe KS.

Pročitajte više na: http://www.republika.ba/vijesti/sarajev ... opulacije/

Malo za našu boračku poplaciju

[Država]

Aquaterm planira graditi bazenski kompleks u Olovu



Opština Olovo predstavila je Idejni projekat Hotela Aquaterm. Također, JZU BRC "Aquaterm" Olovo je raspisala javni poziv za nabavku usluga izrade glavnog projekta bazenskog kompleksa. Radovi su vezani za arhitektonske, inženjerske, integralne inženjerske usluge, usluge prostornog planiranja i uređenja pejzaža, slične naučne i tehničke konsultantske usluge, usluge tehničkog ispitivanja i analiza 30 dana

Poziv za prijem ponuda otvoren je do 19.2.2016.godine.

Banjsko rekreativni centar "Aquaterm" nalazi se u samom središtu grada Olova, pored mjesta gdje se sastaju dvije planinske rijeke Stupčanica i Bioštica i čine rijeku Krivaju.

Izgrađen je 1971 godine. Tokom proteklih godina JZU BRC "Aquterm" je u više navrata nadograđivan. Zahvaljujući svojoj ljekovitosti pogodna je za liječenje svih reumatskih, neuroloških, ortopedskih bolesti, stanja nakon moždanih udara.

[Država]

Zavrsena izgradnja Granicnog prelaza (GP) Bijaca



Nakon završetka izgradnje treće, posljednje faze radova danas je izvršena svečana primopredaja u potpunosti završenog Graničnog prelaza (GP) Bijača.

Treću fazu radova, čime je Granični prelaz Bijača postao jedan od najmodernijih u regiji, finansirala je Europska unija iz IPA fondova u iznosu od pet miliona eura.

Tom prilikom ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda rekao je kako je današnji dan i simboličan "kada BiH predaje aplikaciju za članstvo Europskoj uniji koja je izraz, siguran sam, tom opredjeljenju da budemo dio te velike europske porodice".

Direktor Uprave za indirektno oporezivanje Miro Džakula kazao je kako je GP Bijača jedan od najmodernijih graničnih prelaza u ovom dijelu Europe, i kako trebamo biti ponosni na njega.

"Kada govorimo o ulaganjima Europske komisije u BiH, do sada je uloženo preko 52 miliona eura od čega 35 miliona na izgradnju EU graničnih prelaza, te 10 miliona na nabavku softvera prilikom ujedinjenja carinskih uprava", kazao je Džakula.

Voditelj kooperacija u delegaciji EU u BiH Melvin Asin naglasio je kako je važno da institucije na svim nivoima BiH rade na programima koji su nužni da bi BiH funkcionisala u smislu granične saradnje, pogotovu u svjetlu pristupanja BiH u Europsku uniju.

"Mislim na usklađenost BiH sa standardima EU kada je u pitanju sigurnost hrane kako bi sebi osigurala izlazak na EU tržište", kazao je Asin.

[Država]

Na Rostovu se gradi sportsko-turisticki centar vrijedan 10 miliona eura



Bivši bugojanski rukometaš Asim Šahman još prije 20 godina stigao je u Katar kao trener golmana. Zahvaljujući vezama sa poslovnim ljudima iz Katarske rukometne federacije te međunarodnim turnirima u rukometu koji se svake godine održavaju u Bugojnu danas je Rostovo veliko gradilište sportsko-turističkog kompleksa koji će zapošljavati 60 radnika.
Budući sportski kompleks imat će dvoranu za 800 gledalaca, četiri svlačionice, s kancelarijom za zapisnike, sudijskom svlačionicom, ostavom za rekvizite, velikom teretanom, VIP ložom za 30 osoba i vlastitim kafe barom, te kafe barom za gledatelje. U sklopu objekta će biti i hotel s recepcijom uz koju će biti kafe bar, manja i veća sala za sastanke i konferencije, spa centar s bazenom, finskom saunom, turskim kupatilom, jacuzzijem, dvije odvojene prostorije za masažu, restoran za oko 300 osoba uz sve prateće prostorije. Hotel će biti kategorije četiri zvjezdice.

"Kada smo 2009. godine održali međunarodni rukometni turnir u Bugojnu pod nazivom 'Rukomet je moja budućnost', tada se i rodila ideja da bi trebali graditi sportsko-turistički kompleks ovdje na Rostovu kod Bugojna. Turnir je postao tradicionalan, a prošle godine smo krenuli u posao. Kupili zemljište, dobili sve potrebne dozvole i osnovali firmu. Prva faza izgradnje dobro napreduje i nadamo se da će biti završena do kraja juna mjeseca ove godine. Druga faza trebala bi početi krajem ljeta ove godine početkom gradnje hotela s oko 200 ležaja i pratećim sadržajima potrebnim za odmor, relaksaciju i održavanje poslovnih sastanaka i seminara", rekao je Šahman, dodavši:

"Druga faza također podrazumijeva izgradnju dvije univerzalne sale za treninge kapaciteta po 200 gledalaca, nogometno igralište kao i četiri teniska terena. Planirano je da kompletan centar bude gotov 2018. godine. Ono što me posebno raduje je pozitivan odnos kako lokalne zajednice tako vodećih ljudi općine Bugojno kao i kantonalnih vlasti koji su prepoznali vrijednost ovog centra".

Načelnik općine Bugojno Hasan Ajkunić nije krio zadovoljstvo što su biznismeni iz Katara izabrali baš njegovu općinu, te odlučili uložiti 10 miliona eura u spomenuti projekt

"Rukomet se u Bugojnu igrao i prije rata. Igrala se i košarka, a veliki klubovi kao što su Bosna, Jugoplastika, Metaloplastika u Bugojno su dolazili na pripreme. Našem prijatelju i sportisti Asimu Šahmanu hvala što je iskoristio svoje sportske veze pa nama doveo investitore koji ulažu deset miliona eura. Veliki je to novac i velika investicija. Mislim da trenutno nema veće u BiH kada je riječ o sportsko-turističkim investicijama. Betonske konstrukcije već se ugrađuju i poslovi napreduju prema planu. Posebno raduje što sve poslove rade domaće kompanije. Od projektiranja do izvođenja radova", istakao je Ajkunić.

Na Rostovu gradilište radi po europskim standardima. Radnici s kacigama, radnim odijelima, strojevi u pokretu. Prvi sportisti, ali i turisti kako domaći tako i oni iz inozemstva već polovinom ove godine moći će osjetiti čari Rostova, sve zahvaljujući sportskim vezama.

[Država]

Pocele pripreme za obnovu najstarije sahat-kule u BiH



Medžlis Islamske zajednice Banja Luka planira obnovu sahat-kule, vakufa Ferhat-paše Sokolovića, koja se od 1587. do 1993. godine nalazila u neposrednoj blizini Ferhat-pašine džamije u Banjaluci.
"Prva izgrađena sahat-kula u Bosni i Hercegovini jeste naša, banjalučka koja je vakuf Ferhat-paše Sokolovića. Nažalost i ona je 1993. godine srušena. Ono što ja mogu kazati u ime Medžlisa Islamske zajednice jeste da smo mi na fonu da ovaj kompleks uz Ferhadiju džamiju završimo u potpunosti. Sanirali smo administrativne prostorije Medžlisa Islamske zajednice Banja Luka, džamija je hvala Allahu dž. š. ranije urađena, završena je i ostaje sahat kula, odnosno lokacija na kojoj je ona bila. Ta lokacija ostaje da se izgradi i da taj projekat završimo", izjavio je Muhedin ef. Spahić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Banja Luka.

Objasnio je da je u plan i program Medžlisa za 2016. godinu uvrštene aktivnosti izgradnje, rekonstrukcije i obnove sahat-kule koja je izgrađena 1587. godine, a ti planovi usvojeni su na sjednicama Izvršnog odbora Medžlisa i Skupštine Medžlisa koja se održava redovno jednom godišnje.

Kompleks nepotpun bez sahat-kule

"Ono što jeste zanimljivo, jeste da je lokalitet već spreman za gradnju i ono što je bitno je da smo ostatke sahat-kule zajedno sa ostacima džamije koji su ugrađeni u džamiju pronašli i to čuvamo na našoj lokaciji, vakufskoj parceli u naselju Vrbanja", rekao je Spahić.

Za ponovnu izgradnju sahat-kule potrebno je oko 100 metara kubnih kamena, a od stare kule pronađeno je oko 50 posto materijala kojeg će prije ugradnje provjeriti stručnjaci. Nakon rušenja pronađen je i sačuvan satni mehanizam, što bi također trebalo olakšati obnovu.

"Na nama je obaveza prvenstveno Medžlisa Islamske zajednice Banja Luka, Islamske zajednice u cjelini s jedne strane, a s druge strane gradskih vlasti, entitetskih i državnih vlasti da se svi uključimo i da ovaj projekat završimo", rekao je Spahić.

Naglasio je da kompleks oko Ferhadije džamije nije potpun ako se ne obnovi sahat-kula, jer se uz taj prostor veže ona, institucija muvekita, mjerenja tačnog vremena i kada se uzmu razglednice stare Banja Luke obavezno se tu nalazili minaret džamije Ferhadije i sahat-kula.

"Ona će biti ako Bog da na usluzi ne samo vjernicima muslimanima nego i svim građanima ovdje u Banjoj Luci. Nadamo se ako Bog da da ćemo uspjeti u ovom projektu", kazao je Spahić.

Objasnio je da je riječ o složenom projektu, da su određene radnje već poduzete, ali je teško procijeniti kada bi sahat-kula mogla biti završena.

Banjalučki Big Ben

Armin Džindo, rukovodilac gradilišta Ferhadije objasnio je da zbog sanacije 1985.-1986. godine u sahat-kulu bilo ugrađeno više vrsta kamena. Prvobitno izgrađena od takozvane pješčane sedre, u obnovi nakon zemljotresa u Banjoj Luci dobila je i kvalitetniji kamen.

"Osnova sahat-kule po dokumentaciji koju imamo i po sanaciji iz 1986. godine i po aerofotogrametrijskim snimcima što imamo potkrepljeno sa geodetskim mjerenjima u osnovi je 3,20 x 3,30 metara, osnova je u obliku kvadrata, a zidovi su debljine 70 centimetara", kazao je Džindo.

Prema njegovim riječima u vrijeme rušenja sahat-kula bila je visoka 18,90 metara, ali pošto je tokom vremena nakon izgradnje bila ukopana nabacivanjem slojeva zemljišta prema prvim mjerenjima bila je visoka između 20 i 21 metar, "što je potvrđeno iskopinama iza potresa 1970. godine".

O uspješnosti projekta obnove na kraju će prema riječima Džinde suditi ljudi koju su zapamtili kako je izgledala sahat-kula, ali i na osnovu fotografija, obzirom da je bila čest motiv na razglednicama Banjaluke.

"Sada da ne poredim veliki Big Ben u Londonu, ali za nas je, malu čaršiju to bio svojevrstan Big Ben, jer se sav život odvijao u centru Banja Luke uz Ferhadiju džamiju, kada pričamo o začecima Banja Luke", kazao je Džindo i dodao da je razvoj Banje Luke krenuo od tog mjesta.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH područje i ostatke sahat-kule, istorijske građevine, proglasilo je nacionalnim spomenikom BiH.