BH vojna industrija i naoruzanje
-
Guadalajara
- Posts: 32809
- Joined: 24/04/2019 18:10
- Contact:
#14051 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
I tako od toliko stručnjaka za namjensku i vojnu industriju u Federalnom ministarstvu...Jedino smo se mi ovdje na forumu dosjetili da se kovačnica od željezare Zenica može integrirati da bude dio vojne industrije i da proizvodi granate od 155mm i raketne komore od 122 i 262mm.
Znači u Pretisu uopšte ne moraju da kupuju nove kovacke prese i da troše desetine miliona, dovoljno je da se integrišu postojeći industrijski kapaciteti.
Još kad bi kovačnica u Zenici proizvodila čelične gredice za municiju i specijalne/alatne čelike mogli bi na stanju da imamo brdo repromaterijala za municiju i naoružanje.
Znači u Pretisu uopšte ne moraju da kupuju nove kovacke prese i da troše desetine miliona, dovoljno je da se integrišu postojeći industrijski kapaciteti.
Još kad bi kovačnica u Zenici proizvodila čelične gredice za municiju i specijalne/alatne čelike mogli bi na stanju da imamo brdo repromaterijala za municiju i naoružanje.
-
Guadalajara
- Posts: 32809
- Joined: 24/04/2019 18:10
- Contact:
#14052 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
@anelsol
Eh ako bi računali da po jedna presa iz Pretisa, BNTa i ove četiri iz Željezare proizvode municiju od 155mm...Onda mi mogli reci da imamo kapacitet za preko milion granata od 155mm
Eh ako bi računali da po jedna presa iz Pretisa, BNTa i ove četiri iz Željezare proizvode municiju od 155mm...Onda mi mogli reci da imamo kapacitet za preko milion granata od 155mm
-
Guadalajara
- Posts: 32809
- Joined: 24/04/2019 18:10
- Contact:
#14053 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
Sad kako to ide zbog naše politike...Kakve su političke relacije i odnosi izmedju Sa-Ze... Novalića i Kasumovića...SDA...itd... 
'naci danasnji Pretis bi bio mala maca prema kovačnici Željezari...
'naci danasnji Pretis bi bio mala maca prema kovačnici Željezari...
-
Guadalajara
- Posts: 32809
- Joined: 24/04/2019 18:10
- Contact:
#14054 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
Inače i za raketni program (rakete od 122mm ili ove od 262mm i više što su spomenuli neki forumaši) prvo se mora otkovati raketna komora na ovim velikim presama i na manjoj presi da se izduži. I kad se te operacije završe, mašinski obradi kratka raketna komora..Guadalajara wrote: ↑04/04/2021 06:15 @anelsol
Eh ako bi računali da po jedna presa iz Pretisa, BNTa i ove četiri iz Željezare proizvode municiju od 155mm...Onda mi mogli reci da imamo kapacitet za preko milion granata od 155mm![]()
Tek poslije toga ide na hladno rotaciono istiskivanje da se postigne puna dužina raketne komore.
- anelsol
- Posts: 3930
- Joined: 10/05/2017 22:41
#14055 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
Zanimljivo mi je da Arcelor Mitall nije pokupio ove velike prese.Guadalajara wrote: ↑04/04/2021 06:05 I tako od toliko stručnjaka za namjensku i vojnu industriju u Federalnom ministarstvu...Jedino smo se mi ovdje na forumu dosjetili da se kovačnica od željezare Zenica može integrirati da bude dio vojne industrije i da proizvodi granate od 155mm i raketne komore od 122 i 262mm.
Znači u Pretisu uopšte ne moraju da kupuju nove kovacke prese i da troše desetine miliona, dovoljno je da se integrišu postojeći industrijski kapaciteti.
Još kad bi kovačnica u Zenici proizvodila čelične gredice za municiju i specijalne/alatne čelike mogli bi na stanju da imamo brdo repromaterijala za municiju i naoružanje.
-
Guadalajara
- Posts: 32809
- Joined: 24/04/2019 18:10
- Contact:
#14056 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
Pa kovali su u Mittalu do 2013. godine. Možda zbog konkurencije i proizvodnje u drugim Mittalovim čeličanama naša je na hlađenju. Bili su čak od američkog biroa dobili dozvolu/certifikat za proizvodnju ingota do 10 tona.anelsol wrote: ↑04/04/2021 10:41Zanimljivo mi je da Arcelor Mitall nije pokupio ove velike prese.Guadalajara wrote: ↑04/04/2021 06:05 I tako od toliko stručnjaka za namjensku i vojnu industriju u Federalnom ministarstvu...Jedino smo se mi ovdje na forumu dosjetili da se kovačnica od željezare Zenica može integrirati da bude dio vojne industrije i da proizvodi granate od 155mm i raketne komore od 122 i 262mm.
Znači u Pretisu uopšte ne moraju da kupuju nove kovacke prese i da troše desetine miliona, dovoljno je da se integrišu postojeći industrijski kapaciteti.
Još kad bi kovačnica u Zenici proizvodila čelične gredice za municiju i specijalne/alatne čelike mogli bi na stanju da imamo brdo repromaterijala za municiju i naoružanje.
Bila su ovdje na temi neka istraživanja koja su uključivala razvoj željezare i u njima ima dio o kovačnici.
Kakvi su nepismenjaci u Bošnjaka moguće je da su ih i pretopili. Mada ne vidim kakve bi koristi imao Mittal od toga jer je cijena tih presa velika.
-
belfy
- Posts: 9791
- Joined: 06/08/2007 09:00
#14057 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
mislim da sam vec ranije pisao zasto je Kovacnica zatvorena, ali ako nisam onda je prica isla ovako: kada je Mittal preuzeo Zeljezaru Kovacnici je vec tada falilo dosta iskusnog kadra. tada su proizvodili ingote do 15t koji su bili slabog kvaliteta, te bi u otkivanju istih imali jako veliku kolicinu skarta i neuspjelih proizvoda koji je dosao do omjera 25% gotovih proizvoda i 75% skarta i otpada.
u tom periodu je odrzano par sastanaka na kojima se raspravljalo o gasenju toliko nerentabilnog dijela. na posljednjem od tih sastanaka je dogovoreno da, ako se u narednom periodu procenti ne pocnu mijenjati i dovesti u obratnu korelaciju gdje bi procenat uspjesno zavrsenih proizvoda bio 75% i vise (jer se to smatralo minimumom isplativosti) Kovacnica krene u gasenje, a preostali radnici rasporede po drugim radnim pogonima, a onima koji to zele - isplati otremnina koja je bila dosta visoka u to vrijeme.
rezultat svi znamo... Kovacnica, do gasenja, nije uspjela dogurati ni do 30% zavrsenih proizvoda. nakon toga je dio iste rasformiran, izrezan i pretopljen, dok su neki dijelovi iste (kao kranovi npr.) premjesteni u druge pogone ili iskoristeni kao rezervni dijelovi. stanje presa mi nije poznato, ali cini mi se da je najmanja prodata, no posto se ne mogu dobro sjetiti to treba uzeti sa rezervom. znam da su se pred gasenje zalili kako se sa tako starim procesom proizvodnje i starim masinama ne moze postici bolje... elem, pitanje je da li su prese jos tamo i da li su operativne uopste ili raskopane do neprepoznatljivosti...
u tom periodu je odrzano par sastanaka na kojima se raspravljalo o gasenju toliko nerentabilnog dijela. na posljednjem od tih sastanaka je dogovoreno da, ako se u narednom periodu procenti ne pocnu mijenjati i dovesti u obratnu korelaciju gdje bi procenat uspjesno zavrsenih proizvoda bio 75% i vise (jer se to smatralo minimumom isplativosti) Kovacnica krene u gasenje, a preostali radnici rasporede po drugim radnim pogonima, a onima koji to zele - isplati otremnina koja je bila dosta visoka u to vrijeme.
rezultat svi znamo... Kovacnica, do gasenja, nije uspjela dogurati ni do 30% zavrsenih proizvoda. nakon toga je dio iste rasformiran, izrezan i pretopljen, dok su neki dijelovi iste (kao kranovi npr.) premjesteni u druge pogone ili iskoristeni kao rezervni dijelovi. stanje presa mi nije poznato, ali cini mi se da je najmanja prodata, no posto se ne mogu dobro sjetiti to treba uzeti sa rezervom. znam da su se pred gasenje zalili kako se sa tako starim procesom proizvodnje i starim masinama ne moze postici bolje... elem, pitanje je da li su prese jos tamo i da li su operativne uopste ili raskopane do neprepoznatljivosti...
- Sanjarko
- Posts: 28176
- Joined: 17/02/2015 19:32
- Location: U snu
#14058 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
I had a cunning idea. [Ali ko mene uopste slusa, vode mi pod dijagnozom, sumanute ideje.] PS. 2008 godine.Guadalajara wrote: ↑04/04/2021 06:25 Sad kako to ide zbog naše politike...Kakve su političke relacije i odnosi izmedju Sa-Ze... Novalića i Kasumovića...SDA...itd...
'naci danasnji Pretis bi bio mala maca prema kovačnici Željezari...![]()
Last edited by Sanjarko on 04/04/2021 17:12, edited 1 time in total.
-
GOLDZEN
- Posts: 1595
- Joined: 22/07/2020 19:27
#14059 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
Da li su dostupni podaci o izvozu municije, pribora itd za mart 2021.?
- anelsol
- Posts: 3930
- Joined: 10/05/2017 22:41
-
Guadalajara
- Posts: 32809
- Joined: 24/04/2019 18:10
- Contact:
#14061 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
1989. godine nabavljena je nova njemacka hidraulicna presa od 2500 tona, Prije toga imali su dvije manje prese od 600 i 1850 tona i jednu veliku od 5100 tona. Bio je negdje gif ove prese na temi. I vidi se da je u dobrom stanju.
2001. godine projektovana je i izgradjena nova vatrostalna obloga kovacke peci K-9 od 60 tona.
2002. godine - projektovana je i izgradjena nova vatrostalna obloga kovacke peci Ž-25-B od 100 tona.
2002. godine zapocet je projekat okrupnjavanja i montaža prese 25/31,5 MN
2004-2005. godine nabavljena je najsavremenija nova velika elektrolučna peć kapaciteta 100-120 tona kao alternativa integralnoj proizvodnji.
2005. godine objavljena je tehnološka koncepcija razvoja Mittal Steela Zenica, pa cititam dio vezan za tehnologiju i dio za kovačnicu.
2008-2009. godine je izgađena nova hala za livenje ingota.
Ima još jedan projekat koji se vec vrtio na temi a tice ce livenje velikih ingota iz velike elektrolucne peci 100 tona i na njemu su postavljeni rezultati analize proizvodnje i rafiniranja novim tehnologijama.
2001. godine projektovana je i izgradjena nova vatrostalna obloga kovacke peci K-9 od 60 tona.
Spoiler
Show
Projektovanje, isporuka materijala i izrada visoko-temperaturne izolacione vatrostalne obloge peći i vagona kovačke peći “K-9”, kapaciteta 60t (2001. godine) - Firma Termomatik Toplotehnika


Spoiler
Show
Projektovanje, isporuka materijala i izrada visoko-temperaturne izolacione vatrostalne obloge peći i vagona kovačke peći “Ž-25-B”, kapaciteta 100t (2002. godine)


Spoiler
Show
Projektovanje i vršenje nadzora na klimatizaciji komandne kabine prese 25/31,5 MN – Kovačnica Željezare Zenica
Reconstruction of PLC equipment, sensors and hydraulic valves press , 2002 SMS 25/31,5 MN and 5 MN manipulator of 250 kN DANGO&DIENNENTHALL in the Blacksmith department 1.154.000 Investor: BH STEEL - Steel factory “ZENICA” .
2005. godine objavljena je tehnološka koncepcija razvoja Mittal Steela Zenica, pa cititam dio vezan za tehnologiju i dio za kovačnicu.
Spoiler
Show
Dijagram sa tehnološkim procesimaLinija kovanih proizvoda, u postojećoj konfiguraciji sa elektrolučnom peći (EAF-15 t.),
uređajem za degazaciju čelika i postrojenjima u Kovačnici za termičke tretmane čelika,
kovanje i mehaničku obradu, kapaciteta ca 15.000 t.odkovaka/godinu.

2008-2009. godine je izgađena nova hala za livenje ingota.
Spoiler
Show

-
Guadalajara
- Posts: 32809
- Joined: 24/04/2019 18:10
- Contact:
#14062 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
Ono što je nama nabitnije jeste da imamo redovnu proizvodnju čeličnih gredica za košuljice jer vecinu materijala ide za municiju. I odlicno je sto to nije nikakav vanserijski celik vec obicni ugljicni. Analizirali smo do sada da legure koje Mittal proizvodi imaju max. dozvoljenog sumpora i fosfora kao i standardne legure za proizvodnju municije.
Ehh....sad
Da smo normalna drzava, pa da imamo pametne ljude na funkcijama kao sto sad nemamo
Osnovali bi novu firmu u Zenici koja bi bila dio grupacije namjenske industrije. Kovacke prese i peci za termicku obradu, kaljenje, zarenje itd...integrisali/upisali bi kao vlasnistvo te nove firme. Kupili bi one male prese za izduzivanje kosuljica za granate i raketne komore, novu manju elektrolucnu pec kapaciteta 15-30 tona, kazanske elektro peci za rafiniranje i komore za vakumsku degazaciju, manji uredjaj za pretapanje pod troskom, manje masine za kontinuirano livenje gredica, cijevi, sipki, limova...Investirali bi u Metalurski institut i njega integrisali u grupaciju namjenske industrije...
Ovako nekako normalni ljudi rezonuju....jel..
Mislim...meni ne bi smetalo cak da se npr. jedna-dvije manje prese od 600 i 1850 tona dislociraju u Pretis.
Ehh....sad
Da smo normalna drzava, pa da imamo pametne ljude na funkcijama kao sto sad nemamo
Ovako nekako normalni ljudi rezonuju....jel..
Mislim...meni ne bi smetalo cak da se npr. jedna-dvije manje prese od 600 i 1850 tona dislociraju u Pretis.
-
Guadalajara
- Posts: 32809
- Joined: 24/04/2019 18:10
- Contact:
#14063 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
da se ulupa 50-100 miliona u ove postojece kapacitete...to nije puno para...Sanjarko wrote: ↑04/04/2021 16:29I had a cunning idea. [Ali ko mene uopste slusa, vode mi pod dijagnozom, sumanute ideje.] PS. 2008 godine.Guadalajara wrote: ↑04/04/2021 06:25 Sad kako to ide zbog naše politike...Kakve su političke relacije i odnosi izmedju Sa-Ze... Novalića i Kasumovića...SDA...itd...
'naci danasnji Pretis bi bio mala maca prema kovačnici Željezari...![]()
- Sanjarko
- Posts: 28176
- Joined: 17/02/2015 19:32
- Location: U snu
#14064 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
Ma jb pare. Obrnule bi se vjerovatno, stvorilo bi se dosta radnih mjesta itd. Ja o ovome imao ideju i razmisljao jos 2008 godine. Ali ko mene slusa. Niko, jos vode sizofreniju i sumanute ideje kao dijagnozu tih mojih ideja i razmisljanja. U nekoj svesci je o ovome sve napisano, samo ne znam u kojoj/kojim i ako nisu propale dosad i tinta se nije izbrisala.Guadalajara wrote: ↑04/04/2021 18:06da se ulupa 50-100 miliona u ove postojece kapacitete...to nije puno para...Sanjarko wrote: ↑04/04/2021 16:29I had a cunning idea. [Ali ko mene uopste slusa, vode mi pod dijagnozom, sumanute ideje.] PS. 2008 godine.Guadalajara wrote: ↑04/04/2021 06:25 Sad kako to ide zbog naše politike...Kakve su političke relacije i odnosi izmedju Sa-Ze... Novalića i Kasumovića...SDA...itd...
'naci danasnji Pretis bi bio mala maca prema kovačnici Željezari...![]()
![]()
![]()
Jos sam razmisljao i kao ideju imao da se s onim glavonjom Mitalom napravi dogovor i da se on uvede ili neko drugi kao partner u NI.
-
Adoo90
- Posts: 152
- Joined: 21/02/2021 15:06
#14066 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
Eto nek se neko potrudi da uzme avaz,ko zna možda bude sta vezano za namjensku industriju....haah
-
kiligonzales
- Posts: 5678
- Joined: 01/12/2016 10:32
- Contact:
#14067 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
To je stara sema novalic dzombic.Guadalajara wrote: ↑30/03/2021 02:46Novalić je mašinac poznaje tehnologije, kcerka mu je isto inžinjer maš...Jel se ugradio da preko livnice sa centrifugalnim mašinama chopa Pretis? Jestekiligonzales wrote: ↑29/03/2021 21:31 Kakav crni pretis, kad im pare izvlace preko prstenja za granate drugi.
Igman je najrentabilniji. Ostali ugovor ne mogu da sklope jaci jer nisu sigurno da ce imati para za repromaterijal.![]()
Jel mogu sutra da ga istisnu kao dobavljača i proizvodzaca? Mogu... Dovoljno je i da Pretis nabavi iste tehnologije za stotinjak hiljada maraka...i eto nema odlivanja sredstava iz Pretisa...
Nije problem i tajna kolika je cijena čelika za granate. Niti je to neki skup materijal.
-
belfy
- Posts: 9791
- Joined: 06/08/2007 09:00
#14068 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
ovaj dijagram koji je predstavljan 2005. nikada nije prosao dalju fazu od samog dijagrama. tada je predstavljen kao ideja da bi se proizvodni kapaciteti zeljezare maksimizirali, a potrebno je bilo napraviti jos dva pogona. jedan za ljevanje slabova, a drugi koji bi od istih pravio limove. time bi se prosirio i dijapazon proizvoda. no, isto je zahtijevalo ulaganje od preko 200 miliona eura. ta ideja je i definitivno napustena pri zadnjoj reorganizaciji Mittala na globalnom nivou gdje je odluceno da ce Zenicka proizvodnja biti svrstana samo u Long products i raditi samo unapredjivanja i prosirenja u tom segmentu.Guadalajara wrote: ↑04/04/2021 17:17 2005. godine objavljena je tehnološka koncepcija razvoja Mittal Steela Zenica, pa cititam dio vezan za tehnologiju i dio za kovačnicu.
SpoilerShowDijagram sa tehnološkim procesimaLinija kovanih proizvoda, u postojećoj konfiguraciji sa elektrolučnom peći (EAF-15 t.),
uređajem za degazaciju čelika i postrojenjima u Kovačnici za termičke tretmane čelika,
kovanje i mehaničku obradu, kapaciteta ca 15.000 t.odkovaka/godinu.
2008-2009. godine je izgađena nova hala za livenje ingota.
Ima još jedan projekat koji se vec vrtio na temi a tice ce livenje velikih ingota iz velike elektrolucne peci 100 tona i na njemu su postavljeni rezultati analize proizvodnje i rafiniranja novim tehnologijama.SpoilerShow
nova hala za ljevanje ingota je radila do zatvaranja Kovacnice. nakon toga je ugasena i od tada neaktivna. jedino dobro kod nje je sto moze startati jako brzo kada bi za tim bilo potrebe.
ne znam da je ikada postojala ideja o ljevanju toliko velikih ingota. pogotovo zato sto Mittal nema proces kojim bi obradjivao tako velike komade.
sve ovo pobrojano iznad bi znacilo, u stvari, napraviti jos jednu Zeljezaru, samo nesto manju. ulaganja u nesto takvo bi isla i do milijarde. a dobio bi ono sto vec mozes kupiti od Mittala. osim ovih kovackih proizvoda... sumnjam da je to dobra ideja. pogon koji bi preradjivao ono sto Mittal ne pravi bi mozda imao smisla, jer tada kupujes gredice i sipke, a dalju preradu i doradu vrsis sam. to bi zahtijevalo i puno manja ulaga, a realno i puno manje ljudi koje bi trebalo obuciti za takve poslove, jer i to kosta, a bogami i traje...Guadalajara wrote: ↑04/04/2021 17:57 Da smo normalna drzava, pa da imamo pametne ljude na funkcijama kao sto sad nemamoOsnovali bi novu firmu u Zenici koja bi bila dio grupacije namjenske industrije. Kovacke prese i peci za termicku obradu, kaljenje, zarenje itd...integrisali/upisali bi kao vlasnistvo te nove firme. Kupili bi one male prese za izduzivanje kosuljica za granate i raketne komore, novu manju elektrolucnu pec kapaciteta 15-30 tona, kazanske elektro peci za rafiniranje i komore za vakumsku degazaciju, manji uredjaj za pretapanje pod troskom, manje masine za kontinuirano livenje gredica, cijevi, sipki, limova...Investirali bi u Metalurski institut i njega integrisali u grupaciju namjenske industrije...
Ovako nekako normalni ljudi rezonuju....jel..![]()
- anelsol
- Posts: 3930
- Joined: 10/05/2017 22:41
#14069 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
Najeftinija opcija...jačati skladišne kapacitete.
-
Guadalajara
- Posts: 32809
- Joined: 24/04/2019 18:10
- Contact:
#14070 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
Za slabove bili bi konkurencija zeljezari Jesenice(grupacija Acroni). Ako se pogleda historijat zeljezare Jesenice vidi se da su kupili dodatne masine za valjanje slabova. Da bi povecali cijenu svojih proizvoda poceli su raditi na proizvodnji legura koje sadrze veci procenat hroma i nikla (vatrostalni celici, za kotlove, alate i slicno). Ali ovaj dio nije bitan za nasu pricu.belfy wrote: ↑05/04/2021 13:24ovaj dijagram koji je predstavljan 2005. nikada nije prosao dalju fazu od samog dijagrama. tada je predstavljen kao ideja da bi se proizvodni kapaciteti zeljezare maksimizirali, a potrebno je bilo napraviti jos dva pogona. jedan za ljevanje slabova, a drugi koji bi od istih pravio limove. time bi se prosirio i dijapazon proizvoda. no, isto je zahtijevalo ulaganje od preko 200 miliona eura. ta ideja je i definitivno napustena pri zadnjoj reorganizaciji Mittala na globalnom nivou gdje je odluceno da ce Zenicka proizvodnja biti svrstana samo u Long products i raditi samo unapredjivanja i prosirenja u tom segmentu.Guadalajara wrote: ↑04/04/2021 17:17 2005. godine objavljena je tehnološka koncepcija razvoja Mittal Steela Zenica, pa cititam dio vezan za tehnologiju i dio za kovačnicu.
SpoilerShowDijagram sa tehnološkim procesimaLinija kovanih proizvoda, u postojećoj konfiguraciji sa elektrolučnom peći (EAF-15 t.),
uređajem za degazaciju čelika i postrojenjima u Kovačnici za termičke tretmane čelika,
kovanje i mehaničku obradu, kapaciteta ca 15.000 t.odkovaka/godinu.
2008-2009. godine je izgađena nova hala za livenje ingota.
Ima još jedan projekat koji se vec vrtio na temi a tice ce livenje velikih ingota iz velike elektrolucne peci 100 tona i na njemu su postavljeni rezultati analize proizvodnje i rafiniranja novim tehnologijama.SpoilerShow
nova hala za ljevanje ingota je radila do zatvaranja Kovacnice. nakon toga je ugasena i od tada neaktivna. jedino dobro kod nje je sto moze startati jako brzo kada bi za tim bilo potrebe.
ne znam da je ikada postojala ideja o ljevanju toliko velikih ingota. pogotovo zato sto Mittal nema proces kojim bi obradjivao tako velike komade.
sve ovo pobrojano iznad bi znacilo, u stvari, napraviti jos jednu Zeljezaru, samo nesto manju. ulaganja u nesto takvo bi isla i do milijarde. a dobio bi ono sto vec mozes kupiti od Mittala. osim ovih kovackih proizvoda... sumnjam da je to dobra ideja. pogon koji bi preradjivao ono sto Mittal ne pravi bi mozda imao smisla, jer tada kupujes gredice i sipke, a dalju preradu i doradu vrsis sam. to bi zahtijevalo i puno manja ulaga, a realno i puno manje ljudi koje bi trebalo obuciti za takve poslove, jer i to kosta, a bogami i traje...Guadalajara wrote: ↑04/04/2021 17:57 Da smo normalna drzava, pa da imamo pametne ljude na funkcijama kao sto sad nemamoOsnovali bi novu firmu u Zenici koja bi bila dio grupacije namjenske industrije. Kovacke prese i peci za termicku obradu, kaljenje, zarenje itd...integrisali/upisali bi kao vlasnistvo te nove firme. Kupili bi one male prese za izduzivanje kosuljica za granate i raketne komore, novu manju elektrolucnu pec kapaciteta 15-30 tona, kazanske elektro peci za rafiniranje i komore za vakumsku degazaciju, manji uredjaj za pretapanje pod troskom, manje masine za kontinuirano livenje gredica, cijevi, sipki, limova...Investirali bi u Metalurski institut i njega integrisali u grupaciju namjenske industrije...
Ovako nekako normalni ljudi rezonuju....jel..![]()
Mittal ima masinsku radionicu sa malim i velikim tokarskim strugovima i vertikalnim glodalicama koji se koriste za odrzavanje same zeljezare. Pored masinske radionice i kovacnica ima masine za obradu gabaritnih dijelova. Cak i zeljezara u Ilijasu ima jedan veliki tokarski strug koji moze obradjivati komade duzine 6 metara i promjera 1 metar. Cijena polovnog takvog struga je oko 100.000 eura. Ni ovaj dio nije bitan za ovu pricu.
Ne bi znacilo napraviti novu zeljezaru jer kovacnica vec ima svoju celicanu sa elektrolucnom peci, elektro kazanskim pecima, uredjajima za pretapanje i vakumskim komorama. Svaku elektrolucnu pec ili visoku pec ako bi samostalno tretirali mogli bi nazvati zeljezarom. Tako bi imali zeljezaru sa elektrolucnom peci od 100 tona, zeljezarom sa visokim pecima, a poznato je da imaju i jednu i drugu pec za topljenje.
Ali ovaj dio jeste malo diskutabilan... Proizvodnja repromaterijala / rafiniranje i legiranje / i kontrola kvalitete...Najekonomicnije bi bilo da Mittal bude proizvodjac i dobavljac repromaterijala za jednu takvu fabriku. Od ukupnih kapaciteta Mittala za jednu takvu fabriku islo bi oko 2-3%, prije rata bilo je oko 5-6% cija je godisnja vrijednost proizvodnje bila oko 50 miliona dolara.
Problem je sto bi Mittal morao da ima medjunarodne akreditacije i dozvole za proizvodnju specijalnih celika jer ovdje dolazimo do dijela koji se tice standardizacije legura i materijala koji se koriste za proizvodnju kriticnih i osjetljivih dijelova. Iako za ne daj Boze mogu se i bez toga proizvoditi legura za granate i naoruzanje.
Opet...da smo normalna drzava...atestiranje i certificiranje bi obavljao domaci metalurski institut koji bi imao potpisane sporazume sa najpoznatijim svjetskim institutima u oblasti proizvodnje i razvoja specijalnih materijala. Ali nije ni ovo problem, investirati u Metalurski institut, u nabavku najsavremenije istrazivacke metalurske opreme, dati studentima stipendije za studij u inostanstvu na americkim, njemackim i ruskim fakultetima.
Da sad zanemarimo sve ovo gore iznad napisano.
Mittal u redovnoj proizvodnji, proizvodi celicne gredice, koristi metalurgiju lonca, proizvodi celicne gredice i legure koje zadovoljavaju medjunarodne standarde, maksimalni procenat stetnih elemenata sumpora i fosfora. Samo jos da dodaju malo fero hroma i eto legure za granate. U svojoj redovnoj ponudi oni u Mittalu nude proizvodnju materijala legura prema vlastitim specifikacijama gdje je odredjeno koliko je dozvoljeno imati stetnih elemenata i koliko je sadrzaj ferolegura. Mozda je potrebno jos dodati neke kontrole kvalitete i detaljniju evidenciju svake sarze, izlivenog lonca, broja gredice, strane valjaka...Ali mislim da oni to imaju i u redovnoj proizvodnji gdje vode evidenciju.
Dodatnu kontrolu ulaznog materijala obavljala bi i evidentirala samostalno kovacnica, kao sto vecina firmi analizira. Vecina ulaznog materijala u toj novoj kovacnici bile bi gredice, a ne veliki ingoti od par tona kao sto je to prije bilo.
Samo poredjenja radi cijena otkovanog i sirovog trupca za topove tezine izmedju 5 i 10 tona je oko 10 hiljada dolara.
A cijena 10 otkovanih i masinski obradjenih granata od 155mm tezine oko 50kg (ukupne tezine oko pola tone) je oko 15.000 dolara.
Znaci vise para uzmu za pola tone celike nego za 5-10 tona. Iako je ovaj celik za topove mnogo vise legiran i rafiniran...
-
Guadalajara
- Posts: 32809
- Joined: 24/04/2019 18:10
- Contact:
#14071 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
Jedino bi morali u kovacnici nabaviti par desetina CNC strugova i pogon za laboraciju. Livenje eksploziva, testiranje na poligonu moze se obavljati u Pretisu dok se ne steknu uslovi za izgradnju samotalnog poligona. Uglavom industrijski kapaciteti postoje...jos samo da je vise volje za saradnjom izmedju ove dvije fabrike i metaluskog instituta i masinskog fakulteta...
Sad sta je u pitanju...nznm...Pitanje je da li je iko i ikad neki elaborat napravio na ovu temu. Culi smo Novalica da se planira izgradnja valjaonice bakra i mesinga...A ignorisu se evo postojeci industrijski kapaciteti...
Jel...sto bi koristili vec izgradjene i postojece industrijske kapacitete...Bolje razmisljati o nepostojecim...
Sad sta je u pitanju...nznm...Pitanje je da li je iko i ikad neki elaborat napravio na ovu temu. Culi smo Novalica da se planira izgradnja valjaonice bakra i mesinga...A ignorisu se evo postojeci industrijski kapaciteti...
Jel...sto bi koristili vec izgradjene i postojece industrijske kapacitete...Bolje razmisljati o nepostojecim...
-
155_mm
- Posts: 12057
- Joined: 25/03/2011 17:44
- anelsol
- Posts: 3930
- Joined: 10/05/2017 22:41
#14073 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
Ne mogu da aploudujem sliku. Helem pokusavaju da prodaju samohodku UAE. Imali su nekoliko sastanaka i haubica je jos tamo na testiranju.
Last edited by anelsol on 05/04/2021 16:27, edited 1 time in total.
-
155_mm
- Posts: 12057
- Joined: 25/03/2011 17:44
#14074 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
trebali bo vidjeti sa zelezerama u zenici ili ilijasu da li imaju interesa da zarade na namjenskoj industriji. ako hoce, hoce. ako ne nikom nista.
slazem se sa kolegom @anelsol
treba jacati skladisne kapacitete sirovina i poluproizvoda. sladisni kapaciteti za skladistenje 1.000.000 komada obradjenih kosuljica granata za 155 mm i 120 mm za minobacace bi moglo biti od velike koristi. pogotovo ako bi bili popunjeni.

slazem se sa kolegom @anelsol
treba jacati skladisne kapacitete sirovina i poluproizvoda. sladisni kapaciteti za skladistenje 1.000.000 komada obradjenih kosuljica granata za 155 mm i 120 mm za minobacace bi moglo biti od velike koristi. pogotovo ako bi bili popunjeni.
- anelsol
- Posts: 3930
- Joined: 10/05/2017 22:41
#14075 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
Oni znaju sta im najbolje ide na trzistu. Ako bi obezbjedili dovoljno obrađenih kosuljica granata u rezervi to bi im omogućilo i bolji polozaj na trzistu. Da ne bude opet gutavo sa rokovima ko sa Saudijom. A i za ne daj Boze...155_mm wrote: ↑05/04/2021 16:24 trebali bo vidjeti sa zelezerama u zenici ili ilijasu da li imaju interesa da zarade na namjenskoj industriji. ako hoce, hoce. ako ne nikom nista.
slazem se sa kolegom @anelsol
treba jacati skladisne kapacitete sirovina i poluproizvoda. sladisni kapaciteti za skladistenje 1.000.000 komada obradjenih kosuljica granata za 155 mm i 120 mm za minobacace bi moglo biti od velike koristi. pogotovo ako bi bili popunjeni.
![]()
