Forum Klix.ba

VLASNIK PREVENTA ŠIRI BIZNIS: Hastor otvara tvornicu kablova za novi Audi Q5 u Meksiku!

Kompanija TBP iz iz slovenskog grada Lenarta, čiji je najveći dioničar bosanski biznismen Nijaz Hastor (natječe se i za kupnju Cimosa), u Meksiku je počela probnu proizvodnju kablova za novi Audi Q5. Serijska proizvodnja će početi u martu, izvijestio je list Finance.



- Optimalna cijena sa superiornom produktivnošću i besprijekornim kvalitetom u automobilskoj industriji već dugo se podrazumijevaju. Za firme koje su preživjele krizu, oni više ne predstavljaju konkurentsku prednost. To je sada globalno prisutno. Naš klijent, firma VW, je proizvodnju novog Audija Q5 preselila iz Evrope u Meksiko i ako želimo dugoročno ostati njegov dobavljač, moramo ga slijediti", objašnjava razloge za ulaganje preko "bare" Stanislav Loncner, direktor TBP-a.

Vlasnici TBP-a su sadašnji i bivši menadžeri, i sa više od 22 posto udjela Nijaz Hastor, koji je u Sloveniji ranije bio suvlasnik Prevent preduzeća a sada se natječe za kupovinu Cimosa. Nijaz Hastor je vlasnik bosanskohercegovačke ASA Prevent Group i njemačke kompanije Prevent Dev, a od Cimosa je prije nekoliko mjeseci kupio tvornicu u Srebrenici.

Nijaz Hastor je za kupnju Cimosa dao najbolju ponudu. Prema neslužbenim informacijama, za kupnju Cimosa natječu se tri ponuđača: pored Hastora tu su i španska firma CIE Automotive i jedan finansijski fond. Sva tri ponuđača imaju mogućnost da do početka februara daju poboljšane obavezujuće ponude.
TBP je do sada u Meksiku u opremanje zakupljenih poslovnih prostora, postavljanje proizvodne linijie, informacijski sistem SAP i obuku ljudskih resursa uložio dva miliona eura, a iduće godine će uložiti još 2,5 miliona. Trenutno, kompanija TBP SAdeCV ima četiri zaposlena, a za 2016. godinu planiraju da će ih imati 30, te s njima će ostvarivati dva miliona dolara prihoda.

U Opstini Novi Grad Sarajevo trenutno u izgradnji oko 2.000 novih stanova



Trenutno je u izgradnji oko 2.000 novih stanova u više objekata na terirotiji opštine Novi Grad Sarajevo, sa tendencijom rasta. Svi novi objekti se grade po evropskim standardima gradnje u skladu sa ekološkim kriterijima.

Tako se na području Novog Grada grade dva nova naselja i nekoliko pojedinačnih stambenih i stambeno - poslovnih objekata, a investitori su MS & Wood - naselje "Miljacka" u ulici Džemala Bijedića, naselje "Nova Otoka" između ulica Bulevar Meše Selimovića i Džemala Bijedića, a investitor je Nova Otoka d.o.o., Unigradnja u ulici Bulevar Meše Selimovića, zatim stambeni objekti Provansa Dobrinja (Domoinvest), Oki Dobrinja Exclusive, Malak Group u ulici Branislava Nušića i Fond Kantona Sarajevo za izgradnju stanova.

Mjerama koje se ogledaju u skraćivanju procedura izdavanja dozvola, izradi novih regulacionih planova, izmjenama i dopunama i korekcijama postojećih planova u saradnji sa investitorima kreirani su bolji poslovni uvjeti za stanogradnju. Svi novi objekti se grade po evropskim standardima gradnje u skladu sa ekološkim kriterijima očuvanja okoline, i dobro su povezani sa centralnim saobraćajnicama. Ove mjere znatno su doprinijele i povećanju prihoda koje općina ostvaruje po osnovu rente koju investitori uplaćuju u općinski budžet prilikom gradnje novih objekata, a odlukama Općinskog vijeća omogućeno je da se renta plaća odgođeno - na rate, za objekte veće od 1.000 kvadratnih metara.

Činjenica da je u ovoj godini otvoren Centar za odmor, sport i edukaciju "Safet Zajko" smješten u samom središtu općine, znatno je popravila ukupnu sliku kvaliteta života naročito za mlade bračne parove, koji se najčešće opredjeljuju za kupovinu novog stana.

Razvoj stanogradnje uz povećanje broja novih radnih mjesta za oko 3.500 u posljednje tri godine, jedan je od pokazatelja povećanog interesa za življenjem, odnosno stanovanjem u ovoj općini. To pokazuje i povećan broj djece upisane u prvi razred u osnovnim školama koji je zadnjih nekoliko godina kontinuirano u porastu.

Najbolji studenti u FBiH nagrađeni sa po 800 KM

Svečanost dodjele nagrada najboljim studentima u Federaciji Bosne i Hercegovine, u sklopu koje su klix novčane nagrade u iznosu od po 800 maraka primila 72 studenta, koji su ostvarili najbolji prosjek u akademskoj 2014./2015. godini, upriličena je u Centru za kulturu Mostar.

Svečanost je započela intonacijom državne himne BiH i popularne studentske himne Gaudeamus, a potom je minutom šutnje odana počast svim poginulim studentima. Potom je resorna ministrica obrazovanja i nauke u Federacije BiH Elvira Dilberović uz prigodan govor dodijelila nagrade najboljim studentima.

Studente koji su danas nagrađeni, kako je naglasila, nominirali su fakulteti koji djeluju u sastavu javnih visokoškolskih ustanova u Federaciji BiH (univerziteti u Sarajevu, Tuzli, Zenici i Bihaću, te Univerzitet Džemal Bijedić Mostar i Sveučilište u Mostaru), i to po jednog sa svakog fakulteta, a novčane nagrade je osiguralo Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke iz Budžeta Federacije BiH za 2015. godinu.

"Sve nominacije su pažljivo pregledane i nagrade dobivaju zaista najizvrsniji studenti u Federaciji BiH. Riječ je o najboljim studentima sa 72 organizacione članice sa svih šest javnih univerziteta u Federaciji BiH. Za njih je Ministarstvo iz budžeta osiguralo novčane nagrade u iznosu od po 800 maraka", kazala je ministrica Dilberović.

Voljela bi, kako kaže, da je taj iznos veći, ali s obzirom na kompletno stanje u državi vjeruje da je ova simbolična nagrada studentima ipak značajna i stimulirajuća kako za njih tako i ostale mlade ljude.

Kako novčana nagrada tako i priznanje za uspjeh od velikog su značaja za Denisa Ljuma koji je prosjekom 9,75 na Mašinskom fakultetu Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru stekao titulu najboljeg studenta na svom fakultetu.

"Bilo je ponekad zaista teško, ali upornost se na kraju krajeva isplatila", kazao je Ljuma koji je ovom prilikom poručio svim studentima kako je intenzivno učenje puno jednostavnije, lakše i produktivnije od kampanjskog u zadnjih nekoliko dana.

Nagrada mu puno znači, prije svega zato što se na ovaj način popularizira studenta populacija koja nije po njegovom sudu dovoljno zastupljena u medijima.

Sličnog stava je i Belma Turković, sa Elektrotehničkog fakulteta na Univerzitetu u Sarajevu, koja je u pet godina studija uložila velike napore zbog sebe.

"Veoma je lijepo kad neko prepozna vaš trud i kad se ovakve nagrade dodjele, što Federalno ministarstvo obrazovanja svake godine dodjeljuje", kazala je Turković.

Ovom prilikom otkrila je kako je ključ njenog uspjeha dobra organizacija.

"Uz dobru organizaciju, snažnu volju i jasno postavljene ciljeve uspjeh je neminovan", poručila je Turković, pred kojom je sada pripravnički rad i mogući doktorski studij.

Iako simboličan iznos od 800 KM, za nju je kako kaže, s obzirom na stanje u državi veoma značajan i stimulirajući, ali i za studente koji će sljedeće godine svojim radom zaslužiti nagrade poput nje i nje i ostalih nagrađenih studenata. Program podrške najboljim studentima Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke provodi već godinama. U sklopu ovoga programa novčanim iznosima nagrađeni su i najbolji studenti romske nacionalnosti, a ove godine ih je bilo osam.

Također je ove godine prijavljen veliki broj studenata sa invaliditetom, a 28 najboljih je nagradilo resorno Ministarstvo obrazovanja i nauke u Federaciji BiH.

Tuzlanska Solana proizvela 128.000 tona soli, izvoz povećan za 80 posto



Tuzlanska Solana prošlu godinu završila je s najboljim poslovnim rezultatima u poslijeratnom razdoblju.
Ukupno je proizvedeno 128.000 tona soli, što je najveća proizvodnja od 1992. godine, a što je za 5,5 posto više od plana. Istovremeno, na tržište je plasirana 141.000 tona različitih proizvoda na bazi soli.

Ovaj naizgled nelogični podatak generalni direktor Solane Izudin Kapetanović objašnjava činjenicom da je osim redovne proizvodnje na domaće i inostrano tržište plasirano i oko 13.000 tona soli sa zaliha.

-Ono što je za nas i državu BiH najznačajnije, jeste da smo izvezli oko 120.000 tona soli, čime smo izvoz povećali za 80 posto. Vratili smo cjelokupno prijeratno tržište na prostoru bivše Jugoslavije, a osvojili smo nova u Švicarskoj, Njemačkoj, Austriji i Mađarskoj – kaže Kapetanović.

Ukupna vrijednost ostvarene godišnje proizvodnje procjenjuje se na oko 30 miliona maraka.

Inače, najveća proizvodnja u 130 godina dugoj istoriji Solane ostvarena je nekoliko godina prije rata kada je proizvedeno 202.000 tona vakumirane soli.

– To se dogodilo zahvaljujući proizvodnji u tri pogona kapaciteta 175.000 tona soli, dok smo u 2015. godini proizveli 128.000 tona u jednom pogonu kapaciteta 75.000 tona soli. Kapacitete smo unaprijedili brojnim tehnološkim i tehničkim inovacijama – objašnjava direktor Solane.

Podsjeća da je Solana vlastitim sredstvima proizvodnju i pakovanje povezala sa visokoregalnim skladištem transportnim sistemom tunelskog tipa, uz ulaganja od oko 15 miliona maraka kreditnih sredstava, koje preduzeće uredno otplaćuje.

Tuzlanska Solana proizvela 128.000 tona soli, izvoz povećan za 80 posto



Tuzlanska Solana prošlu godinu završila je s najboljim poslovnim rezultatima u poslijeratnom razdoblju.
Ukupno je proizvedeno 128.000 tona soli, što je najveća proizvodnja od 1992. godine, a što je za 5,5 posto više od plana. Istovremeno, na tržište je plasirana 141.000 tona različitih proizvoda na bazi soli.

Ovaj naizgled nelogični podatak generalni direktor Solane Izudin Kapetanović objašnjava činjenicom da je osim redovne proizvodnje na domaće i inostrano tržište plasirano i oko 13.000 tona soli sa zaliha.

-Ono što je za nas i državu BiH najznačajnije, jeste da smo izvezli oko 120.000 tona soli, čime smo izvoz povećali za 80 posto. Vratili smo cjelokupno prijeratno tržište na prostoru bivše Jugoslavije, a osvojili smo nova u Švicarskoj, Njemačkoj, Austriji i Mađarskoj – kaže Kapetanović.

Ukupna vrijednost ostvarene godišnje proizvodnje procjenjuje se na oko 30 miliona maraka.

Inače, najveća proizvodnja u 130 godina dugoj istoriji Solane ostvarena je nekoliko godina prije rata kada je proizvedeno 202.000 tona vakumirane soli.

– To se dogodilo zahvaljujući proizvodnji u tri pogona kapaciteta 175.000 tona soli, dok smo u 2015. godini proizveli 128.000 tona u jednom pogonu kapaciteta 75.000 tona soli. Kapacitete smo unaprijedili brojnim tehnološkim i tehničkim inovacijama – objašnjava direktor Solane.

Podsjeća da je Solana vlastitim sredstvima proizvodnju i pakovanje povezala sa visokoregalnim skladištem transportnim sistemom tunelskog tipa, uz ulaganja od oko 15 miliona maraka kreditnih sredstava, koje preduzeće uredno otplaćuje.

Najuspješnija godina za AS GROUP, svih devet kompanija poslovale pozitivno



Protekla godina bila je dosad najuspješnija otkako AS GROUP postoji i svih devet kompanija članica poslovale su pozitivno – izjavio je predsjednik Uprave AS GROUP-a Rusmir Hrvić.

Hrvić u novogodišnjem intervjuu za Fenu govori o tome šta je obilježilo 2015. i kakvi su planovi za 2016. godinu AS GROUP-a koji već nekoliko godina u nizu zauzima najviša mjesta u ukupnom poretku najvećih kompanija u BiH.

– Ukupni promet AS GROUP u 2015. je oko 260 miliona KM i to je dosad najveći promet koji smo imali. Ako bih morao izdvojiti nekoliko naših značajnijih poslovnih iskoraka koji su obilježili proteklu godinu, onda su to uspješno okončana konsolidacija prehrambene industrije Klas sa stopostotnim povećanjem realizacija brašna i drugih Klasovih brandova, kao i rekordnim otkupom malina, otvaranje novog pogona u tvornici konfekcije Fortitudo u Travniku, rekordna realizacija u Vispaku, izlazak iz gubitaka Sprinda, fantastični izvozni rezultati brandova “master” i “kent”, povratak tuzlanskog „Mlina i Pekare Ljubače“ – naveo je Hrvić.

Također, veoma važnim smatra to što se prehrambena divizija AS GROUP, zajedno s ostalim instancama, aktivno uključila u procese razvoja prehrambenog sektora u BiH.

– U protekloj godini finansijska vrijednost našeg izvoza je oko 20 miliona KM vlastitih proizvoda. Ovdje vidimo ogroman potencijal. Nema razlike u onome što se najviše traži na domaćem i na inozemnim tržištima. I u BiH i izvan nje najviše se traže i prodaju proizvodi koji na najbolji način dokazuju našu kompetentnost za bosansku kuhinju i pravu bosansku kafu – kazao je Hrvić.

Zato u plasmanu prednjače “zlatna džezva”, “zlatni puder”, “bosanski lokum”, “sarajevski somun”, “tajna”, “begova čorba”, Klasova i Sprindova jufka, zatim baklava, hurmašice i drugo. Izvoze u 27 zemalja svijeta, na četiri kontinenta, a kao svoj najveći izvozni uspjeh vide što su otvorili nova tržišta.

– U idućoj godini ćemo nastojati proširiti police na postojećim tržištima s postojećim i novim proizvodima, ali i otvoriti nova. Dobar dio našeg fokusa bit će usmjeren na povećanje našeg prisustva u regiji. S tim u vezi, mogu ekskluzivno za vašu agenciju kazati da smo uspjeli s našim tradicionalnim bosanskim brandovima koje sam već spomenuo, ući u dva najveća tržna lanca u regiji – Konzum u Hrvatskoj i Delhaize u Srbiji. Smatram ovo ujedno i velikim uspjehom cijele bh. prehrambene industrije. Uspjeli smo ono što je za nas prije samo nekoliko godina bilo gotovo nemoguće – s vlastitim brandovima smo na prodajnim policama najvećih regionalnih tržnih lanaca. Moram kazati da smo sjajan posao napravili i na tržištu Slovenije u kojoj gotovo da nema značajnije trgovine u kojoj nisu naši brandovi, kao i na tržištima Crne Gore i Makedonije – istakao je Hrvić.

AS GROUP je prethodnih godina bio aktivan u akvizicijama i taj proces nije okončan.

– Nastojat ćemo da u tom smislu upotpunimo naš portfolio s prioritetom u diviziji proizvodnje hrane. Pregovaramo o ekskluzivnoj distribuciji brandova Vegafruita. Brendovi Vegafruita – “vegy”, “swity” i “fruby” su prema našoj procjeni ponajbolji kvalitetni domaći brendovi u segmentu proizvoda od voća i povrća, kiselih prozvoda, kiselih krastavaca, paprika, salata, ajvara, sokova, sirupa, džemova, želea i pekmeza – naveo je Hrvić.

U AS GROUPU su razvili kanale prodaje koji će omogućiti da zdrava domaća hrana s bh. polja ponovo pronađe put do kupaca i potrošača .Vegafruit je svojevremeno imao i do 8.000 kooperanata koji su proizvodili za ovu kompaniju svježe i kvalitetno voće i povrće.

-Smatramo da ćemo na ovaj način svima omogućiti i dati šansu da maksimalno uposle svoje kapacitete, jer, kao što smo uspjeli s proizvodima Vispaka, Klasa, Sprinda i drugim domaćim brendovima, sigurni smo da ćemo i brendove Vegafruita vratiti na prodajne police, na mjesto koje oni po kvalitetu i zaslužuju. Dakle smatramo da ćemo na taj način pokrenuti proizvodnju u Vegafruitu i dalje razvijati proizvodnju hrane u tom dijelu BiH – dodao je Hrvić.

U ovoj godini investirali su u najsavremeniju tehnologiju u tekstilnoj diviziji. Također, u toku je investicija u nove tehnologije u Vispaku, a planirano je da na dan ove kompanije svečano puste u pogon novu pržionicu i mlin za kafu, čime će se kapaciteti za proizvodnju “zlatne džezve” više nego udvostručiti.

AS GROUP trenutno zapošljava 3.200 radnika. U protekloj godini su imali porast zaposlenih za više od 18 posto, s 2.700 koliko su imali u 2014. na 3.200 s koliko završavaju 2015. godinu.

– Vidimo velike potencijale za daljnji rast kompanije, a tako i zaposlenih. Važno je da imamo kvalitet, ali i ono nešto posebno, neki kažu «bosanski faktor x», zbog kojeg smo prepoznatljivi i zbog kojeg nas tržišta, kupci i potrošači sve više cijene – naveo je .

Kako je dodao, uspješno se nose s konkurencijom i pronašli su svoj vlastiti put razvoja.

-Mi u Bosni i Hercegovini imamo toliko prednosti u odnosu na druge i samo da te prednosti iskoristimo na pravi način, morali bismo za kratko vrijeme uvoziti radnu snagu. Uvjeren sam da prava bosanska kafa, burek, bosanski lokum, naši bestilji i kompoti, begova čorba, voda “oaza”, mogu postati globalno prepoznatljivi brandovi. Niko nema ono što mi u Bosni i Hercegovini imamo. Do nas je da li ćemo to znati iskoristiti – kazao je Hrvić za Fenu.

Bravo za AS GROUP

FAKAT NA POLICAMA: "Dita" počela proizvoditi svoj najjači brend Arix Tenzo

Nakon višemjesečnog truda i napora u tuzlanskoj fabrici deterdženata Dita danas je ponovo zamirisao prepoznatljivi praškasti deterdžent Arix Tenzo.



Prve kutije Arixa već se spremaju za tržište i naći će se uskoro na policama Binga, koji je finansirao sirovine za 140 tona ovog deterdženta, a nakon toga i na policama ostalih centara.

Puštanju pogona praškastih deterdženata danas su prisustvovali između ostalih premijer TK Bego Gutić, gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović, te šef Misije OSCE-a Jonathan Moore.
Predsjednik sindikata radnika Dite Dževad Mehmedović istakao je borba za praškaste deterdžente trajala pet mjeseci od ponovnog ulaska u fabriku.

"Uspjeli smo svojim radom sanirati parovod, 70 posto sirovine su iz uvoza, Bingo je nabavio sirovine kao i za tečne proizvode", kazao je Mehmedović.

"Ovime je zaokružen program u Diti", ocijenio je on, dodavši da je Dita vraćena na prvobitni položaj i da može raditi i kao prije 10 godina.

Sutra je tri godine i pet mjeseci kada je izvršena posljednja proizvodnja u ovoj tuzlanskoj firmi. Prva receptura Arixa je puštena na tržište 1998. godine, kada je bio veoma dobro prihvaćen.
Arix se vraća na tržište sa 18 sirovina kao veoma kvalitetan deterdžent. Najavljen je i izvoz Arixa, prvenstveno 25 tona za Kosovo. U Diti očekuju da će imati posla.

U Diti radi novih šest stručnjaka, a trebat će još radne snage.

"Ostvarili smo sve ciljeve koje smo zacrtali kada smo počeli prve proteste", ocijenio je Mehmedović.

Imamović je istakao da je Tuzla uz Ditu već dvije godine. Zahvalio se Elektroprivredi i kompaniji Bingo koja je pružila ruku pomoći i kod proizvodnje tečnih deterdženata, i kod proizvodnje i praškastih, kao i radnicima koji su sačuvali firmu.

"Ovo je školski primjer kada jaki pruži ruku slabijem, u interesu svih građana", smatra Imamović koji je apelovao na ekonomski patriotizam građana.

Tatjana Paunoski, službenica za odnose s javnošću kompanije Bingo, podsjetila je da je Bingo još u junu pružio podršku Diti u proizvodnji deterdženta 3d, naglasivši da je Bingo finansirao 138 tona sirovine za proizvodnju praškastih deterdženata, te izrazila zadovoljstvo što će Arix Tenzo biti prisutan u domovima građana.

Kantonalni premijer Bego Gutić kazao je da je Dita primjer da stečaj nije kraj, pogotovo ako se pokrene pravovremeno.

"Da je stečaj ranije pokrenut proces revitalizacije bi išao brže", ocijenio je Gutić. Izrazio zadovoljstvo jer je Vlada TK bila dio ove pozitivne priče i zahvalio se Elektroprivredi na doprinosu za parovod.

Šef Misije OSCE-a, Jonathan Moore iskazao je zadovoljstvo primjerom Dite.

"Međunarodna zajednica nema veze sa ovim radom, ovo je domaća inicijativa. Radujem se da vidim napredak u Diti nakon tri i po godine.Ovo je konkretna stvar", kazao je Moore.

Arix je upakovan u prepoznatljivim kutijama, a od četvrtka će se naći na policama Binga u Tuzli, te nakon toga i diljem BiH. Da li će imati podršku građana kao tečni deterdžent 3D, koji je prvih dana rasprodat euforično, pokazat će naredni dani.

POZITIVAN TREND: Rast izvoza, pad uvoza

Bosna i Hercegovina je u jedanaest mjeseci ove godine ostvarila izvoz 8,2 milijarde KM, što je za 3,5 posto više nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz iznosio 14,5 milijardi KM, što je za 1,9 posto manje nego u istom periodu lani.



Prema podacima Agencije za statistiku BiH, pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 56,7 posto, a vanjskotrgovinski robni deficit iznosio je 6,3 milijarde KM.

Najveći dio izvoza ostvarila je prerađivačka industrija, u vrijednosti 7,44 milijarde KM, a što predstavlja povećanje od 5,1 odsto u odnosu na isti period lani.

Istovremeno, uvoz proizvoda prerađivačke industrije od ukupno 12,5 mlrd. KM zabilježio je pad od 0,2 odsto.

U okviru prerađivačke industrije rast izvoza su, između ostalih, zabilježili proizvodnja prehrambenih proizvoda 27,8 odsto (ukupno za 11 mjeseci 660,2 miliona KM), proizvodnja metalnih proizvoda 11,3 odsto (ukupno 676,4 miliona KM), proizvodnja hemijskih proizvoda 15,2 posto (453,1 mil. KM).

Takođe, izvoz raste i u proizvodnji namještaja, 4,5 posto, uz ukupnu vrijednost od 824,1 mil. KM.
Istovremeno, pad izvoza od 1,2 odsto registrovan je u proizvodnji baznih metala, koji je za 11 mjeseci 2015. ukupno iznosio 984,5 mil. KM, kao i proizvodnji koksa 36,6 posto (ukupno 284 miliona KM).

Kod uvoza, registovan je rast uvoza prehrambenih proizvoda od 0,4 odsto na 1,58 mlrd. KM, kao i hemijskih proizvoda koji su zabilježili rast od 5 posto na 1,16 mlrd. KM, dok je kod strojeva i uređaja zabilježen pad od 3 posto na ukupno jednu milijardu KM.

Pad izvoza registrovan je i u oblasti vađenja rude i kamena 14,5 odsto, kao i u opskrbi električnom energijom i plinom 7 odsto (ukupan izvoz 262,7 mil. KM).

Pocela izgradnja Centra za djecu i mlade ''IKRE''



Počeli su radovi u sarajevskom naselju Zabrđe na izgradnji Centra za djecu i mlade "IKRE". Riječ je o počecima prve faze izgradnje Centra koja se odnosi na suteren, zemljane radove, sa ugradnjom betona i željeza, avrijednost ovih radova je oko 70.000 KM.

"Prva faza se odnosi na izgradnju suterena, i objedinjavanje postojećeg objekta pored ceste, a nakon čega slijedi izgradnja još tri sprata na isti objekat. Ovo je sami početak i u pitanju su grubi radovi za čiju izvedbu će nam trebato oko 20 dana. Naš slogan je "Uči, radi, gradi!", i sve ovo činimo kako bismo napravili odgojno-obrazovni centar raznolikog i bogatog sadržaja za našu djecu, mlade i odrasle. Na ovaj način želimo skloniti djecu i mlade sa ulice i iz kladionica, a kao alternativu im ponuditi mjesto gdje se mogu zabaviti i obrazovati u isto vrijeme. Kao takav ovo je trenutno najznačajniji projekat te vrste u Kantonu Sarajevo", pojašnjava predsjednik Građevinskog odbora Centra "IKRE" Safet Mešanović.

Edukacija i odgoj djece

Kompleks centra "IKRE" sastojat će se ukupno od četiri objekta, koja će obuhvatiti postojeći objekat – džamiju, novi centralni objekat, podzemnu garažu, novi sportsko-rekreacioni objekat, te sahat kulu.

Projekat finansira Medžlis Islamske zajednice Sarajevo - džemat Zabrđe, a namijenjen je za dodatnu edukaciju i odgoj djece i mladih.

"Odmah nakon objavljivanja vijesti da smo ušli u ovaj projekat dobili sms brojne pohvale i podršku naših sugrađana, ali i iz dijaspore. Svjesni smo okolnosti u kojima se nalazimo, i jasno nam je da su nezdravi i beskorisni sadržaji posvuda. Upravo zato, zajedno sa svima koji će ovaj projekat prepoznati kao svoj, ali i značajan za Sarajevo, a i šire, mi želimo izgraditi centar "IKRE" kao mjesto okupljanja, učenja, odgoja, rada, i druženja na temeljima zdravih vrijednosti. Pozivamo sve one koji žele učestovati u ovom prije svega hairli i društveno odgovornom projektu da nam se pridruže", riječi su Mešanovića.

Obdanište, sportske sale, pozornica...

Na prostoru od 6.503,25 kvadratnih metara Centar "IKRE" će ponuditi obdanište, sporstke sale i terene, biblioteku, sobe za prenoćište, pozornicu na otvorenom, kancelarije i poslovne prostore, zatim stručne obuke, kurseve stranih jezika i informatike, instruktivnu nastavu, restoran, kafeteriju i još mnogo toga.

Konačan završetak izgradnje Centra planiran je 2019. godine.

Vijeće ministara BiH izdvaja 300 miliona KM za kupovinu helikoptera za OS BiH

https://www.youtube.com/watch?v=Qa4sqL6QgCI

U narednih 10 godina Oružane snage trebale bi nabaviti 12 novih helikoptera, 191 specijalizovano motorno vozilo te specijalizovanu opremu za zaštitu od elementarnih nepogoda.

Vijeće ministara BiH jučer je donijelo odluku da se u te svrhe obezbijedi više od 330 miliona KM. Ovo je prvi put od postojanja Oružanih snaga BiH da je država konkretno krenula u pravcu modernizacije zastarjele opreme.

Oružane snage raspolažu sa 21 helikopterom od kojih je najmlađi star 24 godine, dok je najstariji proizveden prije 48 godina.
"5 ih je nabavljeno u periodu 1992-1995. godina. Sve je to zaostavština entitetskih vojski i zadnja nabavka je bila 2005. godine", za TV1 izjavio je Muhamed Smajić, sekretar Ministarstva odbrane.

Volje da se stvari mijenjaju, do sada nije bilo, a odluka Vijeća ministara o ulaganju 330 miliona u narednih 10 godina skoro da se može smatrati historijskom, smatraju u Ministarstvu odbrane. 300 miliona potrošit će se za nabavku helikoptera.

"Omogućava se nabavka 12 novih helikoptera, 4 srednje transportna i 8 lakih helikoptera koji su višenamjenski i trebaju između ostalog pomoći zaštiti stanovništva tokom elementarnih nepogoda", ističe Smajić.

Zastarjela su i druga materijalno tehnička sredstva, a odobrenim projektom nabavit će se još 191 namjensko transportno vozilo, oprema za zaštitu od elementarnih nepogoda, te izvršiti i obuka nedostajućeg kadra, posebno pilota. Očekuje se da već naredne godine Vijeće ministara izdvoji 5 miliona KM iz neutrošenih sredstava Ministarstva odbrane iz ove godine.

Najveći dio sredstava očekuje se da bude realizovano naplatom klirinškog duga Rusije prema BiH od 125 miliona KM, što su do sada kočili RS i dijelom Kanton Sarajevo koji se pokušavao riješti duga za plin.

Alma Ras u 2015.: Godina investicija i novih radnih mjesta



U razgovoru za Radio Olovo izvršni direktor kompanije Alma Ras Rasim Memagić i PR-menadžerica Ivona Krezić proteklu godina ocjenjenilisu vrlo uspješnom, što se u prvom redu ogleda u novim investicijama i povećanju proizvodnih kapaciteta, a samim tim i značajnim povećanjem broja uposlenih.

„Uspješno poslovanje rezultiralo je otvaranjem novog proizvodnog pogona u Visokom gdje je ove godine uposleno 300 novih radnika, što je svakako najveća ovogodišnja investicija. Svi proizvodi iz ovog pogona, čiji je godišnji kapacitet 9 miliona gotovih proizvoda, isporučuju se na tržište EU. Širenje naše poslovne mreže također je bio značajan segment našeg rada u 2015-oj godini. Otvorili smo, krajem ove godine, butik u Bijeljini te jedan Outlet butik u Goraždu. Godinu završavamo sa 5 proizvodnih pogona ( Olovo, Visoko, Srebrenica, Vareš i C. Ćuprija), 14 poslovnica i 3 Outlet butika sa ukupno 950 zaposlenih“, kazala je, između ostalog, za naš program PR menadžer kompanije Alma Ras Ivona Krezić.

Izvršni direktor kompanije Alma Ras Rasim Memagić proteklu godinu također je ocijenio vrlo intenzivnom, podsječajući da je u otvaranje pogona u Visokom, a radi se o prostoru od 4.500 m2 korisnog prostora, uloženo preko 3 miliona KM. Više od pola miliona uloženo je u novi veleprodajni i skladišni prostor u Olovu, a znatna ulaganja zabilježena su u djelu obuke i prekvalifikacije s obzirom da je ova godina bila u znaku otvaranja velikog broja radnih mjesta, ne samo u Visokom, već i u Olovu i Srebrenici, te u otvaranje novih prodajnih prostora i širenje prodajne mreže.

„Godina pred nama biti će u znaku povećanja produktivnosti, prije svega kroz instaliranje i potpuno osavremenjivanje krojačnice, odnosno nove linije za krojenje gdje planiramo uložiti oko 600.000 KM. Posebno će mo, u tom smislu, biti angažovani i na segmentu tzv. srednjeg menadžmenta, kao i izvozu što je jedan od naših strateških ciljeva čije ostvarenje podrazumjeva maksimalan kvalitet“, istakao je Memagić, dodajuži kako će kao društveno odgovorno preduzeće nastavit raditi na projektima zaštite životne sredine, pomoći sportskim kolektivima, čime pokazuju pripadnost zajednicama u kojima posluju. Podsjetio je kako je Alma Ras je nedavno donirao kompletnu sportsku opremu za FK „Stupčanica“ iz Olova, FK„Bosna“ iz Visokog , FK„Guber „ Srebrenica, te karate klubu Vareš.

Direktora Rasima Memagića (sina vlasnika kompanije i aktuelnog načelnika općine Olovo Đemala Memagića) čije je ime utkano u sam naziv firme pitali smo šta je recept za uspjeh u vremenu kada se mnogi, zbog opšte situacije, libe ulagati i investirati u vlastiti biznis?

„Tu je niz okolnosti koje su uticale da naša kompanija od male porodićne firme stasa u lidera u tekstilnoj industriji u BiH i postane brend koji otvara vrata izbirljivog evropskog tržišta. Ako bih to morao sažeti u jednoj rečenici onda su to: Odlučnost, odgovornost, znanje, timski rad i kontinuirani napor na izradi kvalitetnog proizvoda koji, će kroz poznavanje tržišta, izboriti svoje mjesto i naći put do kupca.“

TURISTIČKI BUM: Prvi put u povijesti broj registriranih turista u BiH premašio milion!

Broj stranih turista koji su posjetili BiH u protekloj 2015. godini znatno je povećan u odnosu na prethodnu godinu i prvi put je premašio magični broj od milion stranih turista u jednoj godini.



U tom broju nalaze se samo registrirani turustri koji su barem jednu noć prespavali u BiH.

Mada se tek čekaju rezulati tursističkih posjeta u decembru, već je sada posve jasno da će broj registriranih turista premašiti milion. No, stvarni broj turista, računajući i one čiji boravak nije prijavljen, neuporedivo je veći i prema nekim procjenam premašio je broj od 1,6 miliona.

Zbog rasprostranjene sive ekonomije nije moguće precizno utvrditi ukupni prihod ostvaren od turizma a procjenjuje se na više od dvije milijarde KM godišnje, računajući i prihod ostvaren u sivoj zoni.

Prema oficijelnim podacima, u Federaciji BiH tokom prvih 11 mjeseci zabilježena je posjeta 690.000 turista, što je povećanje za 27 posto u odnosu na isti period u 2014. godini. Registrirano je 1.385.000 noćenja, što je za 33,6 posto više u odnosu na prethodnu godinu.

Broj turista u Republici Srpskoj također je u porastu u odnosu na 2014. godinu. U prvih 11 mjeseci 2015. godine RS je posjetio 270.000 turista, a zabilježeno je 639.000 noćenja, što je za 13,6 posto više dolazaka i 14,9 više noćenja u odnosu na isti period prethodne godine.

Turisti koji su odlučili posjetiti našu zemlju najviše dolaze iz Turske, Hrvatske, Italije, Poljske, Slovenije, Južne Koreje, Njemačke, Srbije, SAD-a i Francuske.

Kanton Sarajevo je najposjećeniji u FBiH, a slijede ga Mostar i Međugorje, gdje dominiraju jednodnevne turističke posjete bez noćenja.

U Republici Srpskoj, najatraaktivnije tursitičke desticacije su Banja Luka, Teslić (banjski turizam) i Trebinje, te naravno Jahorina tokom tri zimska mjeseca.

Država wrote:Pocela izgradnja Centra za djecu i mlade ''IKRE''



Počeli su radovi u sarajevskom naselju Zabrđe na izgradnji Centra za djecu i mlade "IKRE". Riječ je o počecima prve faze izgradnje Centra koja se odnosi na suteren, zemljane radove, sa ugradnjom betona i željeza, avrijednost ovih radova je oko 70.000 KM.

"Prva faza se odnosi na izgradnju suterena, i objedinjavanje postojećeg objekta pored ceste, a nakon čega slijedi izgradnja još tri sprata na isti objekat. Ovo je sami početak i u pitanju su grubi radovi za čiju izvedbu će nam trebato oko 20 dana. Naš slogan je "Uči, radi, gradi!", i sve ovo činimo kako bismo napravili odgojno-obrazovni centar raznolikog i bogatog sadržaja za našu djecu, mlade i odrasle. Na ovaj način želimo skloniti djecu i mlade sa ulice i iz kladionica, a kao alternativu im ponuditi mjesto gdje se mogu zabaviti i obrazovati u isto vrijeme. Kao takav ovo je trenutno najznačajniji projekat te vrste u Kantonu Sarajevo", pojašnjava predsjednik Građevinskog odbora Centra "IKRE" Safet Mešanović.

Edukacija i odgoj djece

Kompleks centra "IKRE" sastojat će se ukupno od četiri objekta, koja će obuhvatiti postojeći objekat – džamiju, novi centralni objekat, podzemnu garažu, novi sportsko-rekreacioni objekat, te sahat kulu.

Projekat finansira Medžlis Islamske zajednice Sarajevo - džemat Zabrđe, a namijenjen je za dodatnu edukaciju i odgoj djece i mladih.

"Odmah nakon objavljivanja vijesti da smo ušli u ovaj projekat dobili sms brojne pohvale i podršku naših sugrađana, ali i iz dijaspore. Svjesni smo okolnosti u kojima se nalazimo, i jasno nam je da su nezdravi i beskorisni sadržaji posvuda. Upravo zato, zajedno sa svima koji će ovaj projekat prepoznati kao svoj, ali i značajan za Sarajevo, a i šire, mi želimo izgraditi centar "IKRE" kao mjesto okupljanja, učenja, odgoja, rada, i druženja na temeljima zdravih vrijednosti. Pozivamo sve one koji žele učestovati u ovom prije svega hairli i društveno odgovornom projektu da nam se pridruže", riječi su Mešanovića.

Obdanište, sportske sale, pozornica...

Na prostoru od 6.503,25 kvadratnih metara Centar "IKRE" će ponuditi obdanište, sporstke sale i terene, biblioteku, sobe za prenoćište, pozornicu na otvorenom, kancelarije i poslovne prostore, zatim stručne obuke, kurseve stranih jezika i informatike, instruktivnu nastavu, restoran, kafeteriju i još mnogo toga.

Konačan završetak izgradnje Centra planiran je 2019. godine.

Ne bi da trolam ali "Ikre"???!!!!!
Imam traume iz rata od humanitarne ... To su vjerovatno neki Arapi ... A mi smo se sa njima bas opekli. Ne vjeruj Danjanima ni kad darove donose!

Stručnjaci očekuju ekonomski rast BiH od minimalno 3,3 odsto

https://www.youtube.com/watch?v=ZosG5N9j31U

U 2016. godini, BiH bi mogla otvoriti 20.000 radnih mjesta, kazao je ekonomski analitičar Duljko Hasić.

Unatoč prognozama direktorice MMF-a da će globalni ekonomski rast biti razočaravajući i neujednačen u ovoj godini, Hasić smatra da su vlasti u BiH stvorile dobre pretpostavke za poboljšanje poslovne klime te privlačenje stranih investitora.

Najviše neiskorištenih potencijala nalazi se u oblasti elektroenergetskog sektora, isiče Hasić, i upravo se tu može očekivati otvaranje najviše radnih mjesta. U drugoj polovici 2015. godine, vlasti u BiH su stvorile dobre pretpostavke za poboljšanje ekonomske slike u našoj zemlji, smatra ekonomski analitičar Duljko Hasić. Učinjeni su znatni pomaci u implementaciji reformske agende i za očekivati je, kaže, otvaranja na tisuće novih radnih mjesta.

“Došlo je do usvajanja niza zakonskih akata, seta zakonskih propisa pogotovo iz socijalne skrbi tako da su se stvorile pretpostavke da bi BiH uz dodatne napore mogla uposliti i do 20.000 ljudi. Neophodno je da BiH uradi još i dodatne napore kada su u pitanju obezbjeđenje sredstava pogotovo za realni sektor, obezbjeđenje odgovarajućih kreditnih linija uključujući značajan iznos rezervi koje posjeduje Centralna banka BiH negdje oko 600 miliona maraka”, kaže Duljko Hasić, ekonomski analitičar.

Neiskorištene potencijale BiH ima u oblasti elektroenergetskog sektora gdje bi se mogao pokrenuti ciklus investicijskog ulaganja i značajnog upošljavanja domaće radne snage. Neiskorištenih potencijala ima i u drugim sektorima.

“Tu su i značajni sektori metaloprerađivačke industrije sa posebnim osvrtom na namjensku proizvodnju, zatim drvoprerađivački sektor koji bilježi odlične rezultate u zadnjih nekoliko godina i suficit koji ostvarujemo na godišnjem nivou od preko 400 posto, zatim tekstilna industrija koja se seli iz zemalja Azije u BiH i potreba da se razvija i ovaj sektor”, dodaje Hasić.

Pretpostavke za ekonomski rast u 2016. godini na globalnoj razini nisu optimistične. Prema izjavama predsjednice MMF-a godina će biti razočaravajuća. Ipak, Hasić očekuje ekonomski rast od minimalno 3,3 posto u BiH.

"U mnogim zemljama finansijski sektor i dalje je slab, a na tržištima u razvoju rastu finansijski rizici. Sve to znači da će globalni rast biti razočaravajući i neujednačen u 2016. godini" , ističe Kristin Lagard, direktorica MMF dok Hasić naglašava:

“ To su predviđanja na globalnom nivou, međutim BiH ima potencijale koje može staviti u funkciju uz sve ovo što je vezano za ekonomske i strukturalne reforme koje su neophodne u BiH, one su pokrenule kompletan ovaj proces, a s druge strane imali smo malu osnovu u prethodnim godinama tako da bi mogli očekivati rast od 3,3 do 3,5 posto”.

Kako bi se očekivanja i ispunila, neophodno je uraditi i izmjene zakonskih propisa u oblasti stečaja i likvidacije kao i promjene oblasti i zakonskih propisa sudstva, te usklađivanje obrazovnog sustava sa potrebama tržišta rada, smatra Hasić. Sve to stvorilo bi dobru poslovnu klimu te više privlačilo strane investitore.

samo da ponovimo gradivo... vodim neku FB stranicu i portal

vijest o pogibiji za 3 dana 22000 pregleda
pozitivna vijest u istom razdoblju dabogda 1000
u isto vrijeme okačim pozitivnu negativnu vijest...za dobru trebam 5 dolara da je reklamiram a za negativnu po 150 lajkova i desetine tisuća pregleda

jedina dobra vijest koja je išla je kad njezini subjekti imaju koristi pa se sami linkaju u besvijest pa izbijemo na 32000

Mahmutović: Vanjskotrgovinski deficit Kantona Sarajevo manji za 160 miliona KM

"U Kantonu Sarajevo se očekuje rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) s obzirom na to da se od početka 2015. godine bilježi trend rasta izvoza uz istovremeno smanjenje uvoza, pri čemu je za devet mjeseci deficit smanjen za 160 miliona KM u odnosu na isti period 2014. godine", izjavio je predsjednik Privredne komore Kantona Sarajevo (PKKS) Muamer Mahmutović.



Po njegovim riječima, očekivati je da s rastom izvoza, odnosno povećanjem prihoda izvozno orijentiranih kompanija, dođe do povećanja potrošnje, što bi dovelo do rasta prometa u uslužnim djelatnostima. Multiplikativni učinak na lokalnu zajednicu očekuje se i od konstantnog rasta posjeta turista Kantonu Sarajevo.

Mahmutović navodi da su, prema dosad raspoloživim podacima za devet mjeseci 2015., ostvareni pozitivni rezultati i to u turizmu, šumarstvu, kao i u trgovinskoj razmjeni Kantona Sarajevo sa svijetom.

"S obzirom na okruženje i klimu u kojoj posluje domaća privreda u Kantonu Sarajevo, kao posljedica vrlo nestabilne ekonomsko-političke situacije u zemlji, bilježe se i neki negativni trendovi u 2015. unutar bitnih ekonomskih područja, kao što su drvna i tekstilna industrija, trgovina, oblast rada i radnih odnosa", rekao je Mahmutović, dodajući da je i dalje nepovoljno stanje na tržištu rada gdje je zabilježena stopa nezaposlenosti od 37,1 posto.

Sarajevo kao glavni grad ima puno komparativnih prednosti u mnogim oblastima privređivanja, a u posljednje vrijeme prepoznati su potencijali ekonomskog razvoja, prvenstveno u drvoprerađivačkoj i metaloprerađivačkoj industriji, građevinarstvu, IKT sektoru, turizmu, farmaceutskoj industriji i drugim sektorima.

Mahmutović je rekao da je uočen pozitivan trend kod ovih djelatnosti, kako u proizvodnji, tako i u doprinosu ukupnom izvozu Kantona Sarajevo, te da ove grane industrije otvaraju mogućnosti zapošljavanja velikog broja radnika.

"Probleme koje imaju privrednici kako u Kantonu Sarajevo, tako i u cijeloj državi, gotovo je nemoguće pobrojati. Definitivno je na prvom mjestu visoka opterećenost privrede porezima, doprinosima, raznim naknadama i taksama, zatim tu su visoki stepen sive ekonomije, nelojalne konkurencije, izražena nelikvidnost, neadekvatna politika finansijske podrške kompanijama za podizanje konkurentnosti domaće privrede, loša industrijska infrastruktura, visoke kamatne stope, nekontrolisan i prekomjeran uvoz robe, za koje postoje mogućnosti supstitucije domaćim proizvodima i niz drugih problema", prokomentirao je predsjednik PKKS.

On je sredinom decembra na sjedici Skupštine PKKS izabran za novog predsjednika Komore. Govoreći o prioritetima u radu, Mahmutović je izdvojio da će Komora i dalje insistirati na donošenju i provođenju konkretnih mjera kojima će se poboljšati uvjeti privređivanja i zaustaviti negativni trendovi u privredi.

"U tom kontekstu posebna pažnja bit će usmjerena na zagovaranje u donošenju i provođenju novih razvojnih strategija na nivou države, entiteta i kantona, hitno rasterećenje privrede od raznih fiskalnih i parafiskalnih opterećenja, uklanjanje uzroka nelikvidnosti i ukazivanje na ključne prepreke za brži dotok investicija. Tu su i drugi programski zadaci, od edukacije, projekata i slično, koji će se po potrebi mijenjati i prilagođavati aktuelnoj privrednoj situaciji, zahtjevima članova, organa i stručnih tijela Komore", naveo je.

Podsjetio je da je Komora vladajućim strukturama u toku 2015. dostavila set prijedloga mjera koje se odnose na poboljšanje privrednog ambijenta i stvaranje uvjeta za brži priliv investicija i da su predstavnici kantonalne vlasti pozdravili napore koje Komora čini u tom pravcu.

Ponovno su uputili i zahtjev članovima Ekonomsko-socijalnog vijeća i premijeru Vlade Kantona Sarajevo da pod hitno uključe i komore u ekonomsko-socijalni dijalog s vladom, sindikatom i udruženjem poslodavaca, po uzoru na zemlje okruženja i Evropsku uniju. Mahmutović dodaje da očekuju pozitivan odgovor i da ne vide razloge zbog kojih privredne komore nisu i ranije bile uključene u ESV.

"Također očekujemo da nam se povjere poslovi u vezi registracije privrednih subjekata kroz „one-stop-shop“ sistem, što je praksa u većini evropskih zemalja, jer bi onda komore mogle kvalitetno i efikasno da prate te privredne subjekte kroz njihov životni ciklus, te da im pruže kvalitetnu i sveobuhvatnu uslugu tokom rasta i razvoja. Dosadašnja rješenja registracije su se pokazala spora u odnosu na trenutne potrebe privrede i tržišta", naveo je Mahmutović u razgovoru za Fenu.

Obnova drugog paviljona na Bjelavama: Otvaranje u maju



Obnova drugog paviljona Studentskog doma na Bjelavama privodi se kraju, a objekat bi vrata prvim stanarima trebao otvoriti u maju, kaže za Oslobođenje direktor Studentskog centra Emir Kadrić.
U objektu je, prema njegovim riječima, ostalo da se završe sitni zanatski radovi, a onda slijedi i opremanje paviljona sa namještajem.
U građevinske radove je uloženo nešto više od milion KM. Nadzor nad radovima vrši Zavod za izgradnju KS-a, koji je voditelj projekta sanacije. Ostaje još da se obezbijedi namještaj, odnosno kreveti, ormari, stolovi, police i sva ostala oprema kako bi objekat stavili u funkciju.
"Obratili smo se našem osnivaču KS-u, ali i donatorima da nam pomognu u tome. Nadam se da ćemo to uspjeti sve završiti do maja. Ove sedmice razgovoraću sa direktoricom Zavoda za izgradnju KS-a kako bismo se dogovorili oko termina primopredaje", ističe Kadrić.

Ovaj paviljon, koji je tokom rata potpuno devastiran, nudiće 45 jednokrevetnih i dvokrevetnih soba koje će imati svoja kupatila. Također, imat će i dvije sobe za invalidne osobe.

"Sobe će biti opremljene najmodernijim namještajem. Paviljon će također imati kafe kuhinju, sobe za odmor, učionice i vešeraj. Studenti će konačno imati odlične uslove za boravak", naveo je Kadrić.

Menprom izvozi u martu 2.000 tona govedine za Tursku
Mesna industrija "Menprom" iz Tuzle u martu planira dogovoreni izvoz od 2.000 tona svježeg goveđeg mesa za Tursku.



Kako bi mogao ispoštovati ugovor, "Menprom" je već počeo pregovore sa malim stočarima iz svih 12 općina Tuzlanskog kantona, od kojih bi kupovao svježe goveđe meso. Za skladištenje otkupljenog mesa i proizvodnju mesnih proizvoda već je u toku izgradnja novog proizvodnog pogona od 4.000 kvadratnih metara.

Tokom nedavno održane promocije projekta izvoza mesa u Tursku predstavljena je i mogućnost kreditiranja proizvođača investicionim kreditima u iznosu od 50.000 eura. Krediti su osigurani preko Turkish Ziraat Banke i namijenjeni su fizičkim licima za kupovinu zemljišta sa povoljnim uvjetima, uz grejs period od 24 mjeseca. Kreditnu liniju finansira Vlada Republike Turske.

Rukometni Zmajevi slavili u Slovačkoj: BiH kao prva u grupi ide dalje



Rukometna reprezentacija Bosne i Hercegovine savladala je večeras u Slovačkoj domaću reprezentaciju i tako napravila ogroman korak ka Svjetskom prvenstvu koje će se održati u Francuskoj. Konačan rezultat u derbiju grupe bio je 24:26. Ovom pobjedom bh. tim osigurao je nastup u baražu kao prvoplasirani tim u grupi 1.

Odlično su Zmajevi otvorili utakmicu. Vodili su, izgledali čvrsto i sigurno, sve do finiša prvog dijela igre kada je domaćin uspio preokrenuti i povesti, ali su novom mini serijom, igrači Dragana Markovića vratili prednost i na odmor otišli kod rezultata 12:13.

Držali su naši ugodnih 2-3 viška tokom većeg dijela nastavka da bi u 50. minuti nakon neuspješnog kontranapada Alena Ovčine, domaćin prišao na opasnih -1, u tom momentu bilo je 20:21. Minut posliije, domaćin je izjednačio najavivši neizvjesnu završnicu i borbu do posljednjeg minuta.

Razigrao se tada Marko Tarabochia, pogodio je za novo vodstvo Zmajeva uz igrača više na terenu. Dvije minute potom je zaradio Senjamin Burić, a uslijedila je prava igra živaca u kojoj su više sreće i strpljenja imali bh. rukometaši.

Možda i ključni pogodak zabio je Burić u 57. minuti udaljivši domaćina od uspjeha i borbe za smotru najboljih svjetskih reprezentacija. Do kraja se ništa rezultatski nije mijenjalo, naši su rutinski susret priveli kraju proslavivši trijumf baraža vrijedan.

Prvo ime meča bio je golman Blažević koji je odbranio neke ključne pokušajte domaćih. Do kraja je ukupno zabilježio deset odbrana. Među strijelcima, istakli su se Muhamed Zulfić sa šest dok su Tarabochia, Burić i Dejan Malinović zabili po pet golova.

Tešanjci vezu za Nijemce i Italijane




Protekla godina za tešanjasku kompaniju Euro Vez koja se bavi šivenjem tekstilnih proizvoda, vezenjem, sito tiskom i graviranje je bila jako uspješna. Iza kompanije dosta je završenih ali i započetih poslova za domaće ili inostrano tržište, nekoliko uspješno realizovanih kapitalnih investicija koje su poboljšale proizvodni proces te uticale na povećanje broja radnika.

Vlasnica Euro Veza Fahira Ljevaković za poslovni portal Akta.ba kaže kako su zadovoljni poslovnim rezultatima. Krajem godine kupili su mašinu za šivenje zastava koja se odlikuje velikim kapacitetom izrade. Također, otvoren je i pogon za šivanje majica i radne odjeće.

I u 2016. godini kaže Fahira neće stati idu dalje i planiraju širenje kako proizvodnje, tako i tržišta, koje osim BiH sada čine Njemačka i Italija.

Veliki uspjeh kompanija je ostvarila zahvaljujući kvalitetu i stalnoj prisutnosti na tržištu kao i velikoj brzini realizaciji poslova. Stoga ukoliko želite da razveselite vaše poslovne partnere, suradnike ili djelatnike nesvakidašnjim prigodnim poklonima u Euro Vezu su u mogućnosti kaže vlasnica da vam ponude nekoliko stotina reklamnih artikala za sve prilike, bilo kao dar kupcu u nagradnim igrama ili kao prigodan poklon prilikom raznih skupova, kongresa, sajmova te promotivnih akcija.

"Kontrola kvaliteta koju sprovodimo omogućava da kupac očekuje samo proizvode koji zadovoljavaju standarde", kaže Fahira, napominjući kako se u njihovoj referenc listi nalaze mnogi uspješno završeni poslovi za poznate bh. kompanije, kao što su: Napredak Tešanj, AS Tešanj, Contessa Tešanj, Kovan Gračanica, Bontex Maglaj, Imperijal Tobaco Sarajevo, BH Telecom Sarajevo, Elektroprivreda BiH, NATO, Sportalm Austrija, Authentic Njemačka, MB turistic Njemačka i dr.

Također, radili su i za poznate brendove kao što su: Piercadini, Xnation, Supremo, Scholl ,Bellisima, Noblle, Mura...

Ono što Euro Vez čini drugačijim kaže vlasnica je i veliki broj mašina za vez koje spadaju u najsavremenije. Zapošljavaju oko 20 radnika i na ovome broju neće stati.

FEDERACIJA MOŽE I BEZ KREDITA MMF-a: Rekordni prihodi od indirektnih i direktnih poreza!

Prema oficijelnim i konačnim rezultatima, Porezna uprava Federacije BiH u 2015. godini naplatila je ukupno 4,1 milijardu KM javnih prihoda, što je za 8,08% ili za 306 miliona KM više u odnosu na 2014. godinu.



Ovo je do sada najveći ostvareni rezultat u naplati javnih prihoda u Federaciji BiH, i skoro je jednak očekivanoj tranši kredita MMF-a u 2016. godini.

U 2015. godini direktni porezi naplaćeni su u iznosu od 1,2 milijarde KM, što je za 22,47% ili 231 milion KM više u odnosu na 2014. godinu.

Povećan je i prihod od poreza na dobit: i to za 16 posto, pa se po tom osnovu u državnu kasu slilo oko 87 miliona KM.

Porez na dohodak naplaćen je iznosu od 330, što je također za 16,29% više u odnosu na 2014. godinu.

Porez na imovinu, odnosno porezi građana naplaćeni su u iznosu od 141 milion KM, što je za 73% više nego u 2014. godini.

U 2015. godini povećana je i naplata doprinosa. Doprinosi su naplaćeni u ukupnom iznosu od 2.8 milijardi KM, što je za 2,74% ili 75 miliona KM više u odnosu na 2014. godinu.

Rast javnih prihoda U Federaciji BIH u izravnoj je vezi s rastom BDP-a, s povećanjem broja zaposlenih (za oko 9.000 radnika), te s kontinuiranim rastom izvoza i rastom industrijske proizvodnje.

Prema informacijama Slobodne Bosne, u Vladi Federacije BiH ne odustaju od kreditnog aranžmana s MMF-om, ali u znatno manjem obimu od onog koji je planiran na početku pregovora sredinom protekle godine.

Euro-asfalt dobio još jedan posao u Sloveniji



Drugu fazu dionice autoputa između Gruškovja i Draženaca u Sloveniji će u potpunosti graditi sarajevska firma Euro-asfalt, jer su državni revizori odbili zahtjev za reviziju SGP Pomgrad, koji u konzorciju s Gorenjskom gcadbenom družbom (GGD) i Cestnim podjetjem Ruj gradi prvu fazu, piše Delo.

Projekt izgradnje 13 kilometara dionice još nedovršene autoceste na 2.300 kilometara dugoj vezi između Hamburga i Soluna je podijeljen u dva dijela. Prvi dio od sedam kilometara će Pomgrad s partnerima izgraditi za 56.200.000 eura.

Ugovor za pripremne radove na 5,8 kilometara dugom drugom dijelu u vrijednosti 6,2 miliona eura DARS je s Euro-asfaltom potpisao još agusta prošle godine. Bh. kompanija je za nastavak radova dala najpovoljniju ponudu u visini 46.020.030 eura (bez PDV-a).

Ponude ostalih bile su više, od 48,8 miliona do 57,3 miliona eura. Pomgradova je iznosila 51,4 miliona eura.

BH izvoz se primakao brojci od devet milijardi KM

Bosanskohercegovički izvoz dostigao je u 2015 godini vrijednost od 8,98 milijardi KM, što predstavlja povećanje od 3,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, podaci su Agencije za statistiku BiH.



Uvoz je lani iznosio 15,85 mlrd. KM, što je manje za 2,1 posto nego u 2014. godini.
Pokrivenost uvoza izvozom narasla je na 56,7 %, dok se vanjskotrgovinski robni deficit zaustavio na 6,86 mlrd. KM.

Povećanju bh. izvoza u prošloj godini doprinijela je prerađivačka industrija sa rastom od 5,1 posto.
U sklopu prerađivačke industrije ohrabrujuće visok rast od 24,5 posto, na ukupno 722,4 mil. KM, zabilježila je prehrambena industrija.

U proizvodnji hemijskih proizvoda rast je iznosio 15,9 posto, na 504,8 mil. KM, a u proizvodnji gotovih metalnih proizvoda (osim strojeva i opreme) 13,2 posto, na 745 mil. KM.

Pozitivni trendovi zabilježeni su i u proizvodnji odjeće sa izvozom vrijednim 394,6 mil. KM uz rast od 13,5 posto, te u proizvodnji namještaja gdje je izvoz povećan 3,8 posto na 887.5 mil. KM.

Pad od 3,3 posto registrovan je u proizvodnji baznih metala, sa izvozom nešto većim od milijardu KM, kao i u farmacetuskoj industriji od 1,1 posto, uz ukupnu vrijednost od 107,3 mil. KM.

U uvozu baznih metala zabilježen je rast od 8,2 posto, na 1,02 mlrd KM, a kod hemijskih proizvoda 4,8 posto na 1,26 mlrd KM.
U prehrambenoj industriji uvoz je povećan 0,5 posto na 1,75 mlrd. KM.

Prva izvozna destinacija BiH je i dalje Njemačka, u koju su naše kompanije izvezle proizvoda u vrijednosti 1,41 mlrd. KM.
Za petama je Italija sa plasmanom od 1,22 mlrd. KM, dok je Hrvatska treća sa 925,1 mil. KM.
Top pet bh. izvoznih tržišta zaključuju Srbija sa 770,7 mil. KM i Slovenija sa 748.8 mil. KM izvoza.

Njemačka i Italija su itovremeno i vodeća bh uvozna tržišta - iz Njemačke nabavili smo proizvoda i usluga u vrijednosti 1,91 mlrde KM, a iz Italija u vrijednosti 1,76 mlrd. KM.
Srbija je na trećem mjestu sa uvozom od 1,73 mlrd. KM, Hrvatska četvrta sa 1,67 mlrd KM, dok je na petom mjestu Kina, iz koje je uvezeno roba za 1,09 mlrd KM.

CEFTA I EU

Izvoz u zemlje CEFTA lani je iznosio 1,33 mlrd KM i manji je za 1,8 % nego u 2014. godini, dok je uvoz iznosio 1 ,96 mlrd KM i za 5 % je veći nego prethodne
godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 68,2 %.

Izvoz u zemlje EU je iznosio 6,45 mlrd KM, što je za 3 % više nego 2014. godine, dok je uvoz iznosio 9,95 mlrd KM, š to je za 1,1 % više nego u istom razdoblju prethodne godine.
Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU je iznosila 66,9 %.

BiH ostvarila najbolji trgovinski skor nakon rata

https://www.youtube.com/watch?v=62JE8N3BPmI

Još jedna dobra vijest.

Nije marketinški trik, već statistika. Naša zemlja je u prošloj godini ostvarila najbolji vanjskotrgovinski rezultat nakon rata. Izvoz je u 2015. godini iznosio je 8,98 milijardi marak, što predstavlja povećanje od 3,5 posto u odnosu na godinu prije.

No, gledajući po entitetima, vidljivi su dijametrano različiti trendovi, piše portal Slobodne Bosne. Naime, Federacija je povećala izvoz za 6 posto, dok je Republika Srpska smanjila izvoz za vrtoglavih 20 posto.

Ohrabrujuća je vijest da je BiH u protekloj godini popravila trgovinsku bilansu s najvažnijim trgovinskim partnerima iz Evopske unije. Povećan je izvoz u Sloveniju, u Njemačku, Srbiju, Italiju i Austriju.

Najveći rast izvoza od čak 66 posto ostvaren je na turskom tržištu, što je prvenstveno omogućeno bescarinskim izvozom mesa u tu državu.