ZNANOST ne trazi dokaze Boga i emprijski dozivljav nema nikakve veze sa potragom Bogasherbett wrote: Ali nije ni to dokaz postojanja Boga. Zasto bi svi morali to djelo pripisati Bogu? Znamost nikad nece moci priznati Boga.
Nema dokaza u vjeri. To moze biti epirisjki dozivljaj. Al nemos to dokazat.
ma nema uopce logike , ni u dokazivnju i u potvrdjivanjuHakiz wrote:
Ima više logike negirati boga nego potvrđivati ga.
--sherbett wrote:Kako se negira postojanje necega/nekoga?MarlboroGold wrote:Pa i ne baš. Čista suprotnost je antiteizam, što nije isto kao i ateizam.beni-bu-man wrote:Suprotnost Teizma
Ateizam je nešto, kao što je Bloo objasnila za sebe u nekoliko navrata, izjava da Bog ne postoji jer ne nema dokaza, tj. čista nezainteresovanost za time.
Antiteizam je nevjerovanje i dokazivanje da Bog ne postoji.
Često se ta dva pojma mogu izjednačiti jer polaze od istih ili sličnih gledišta, ali ne uvijek.
Ako griješim neka me neko ispravi.
Ako ga negiras znaci da postoji.. logicno
Da li itko na ovoj temi ispravno definira ateizam?
hajde budi malo precizniji, daj primjerMarlboroGold wrote:Treba se baviti pitanjem kada i pod kojim uslovima je neko vjerovanje opravdano... tek onda možemo ulaziti u dublju raspravu.
Kako ne traži?Connaisseur Karlin wrote:ZNANOST ne trazi dokaze Boga i emprijski dozivljav nema nikakve veze sa potragom Bogasherbett wrote: Ali nije ni to dokaz postojanja Boga. Zasto bi svi morali to djelo pripisati Bogu? Znamost nikad nece moci priznati Boga.
Nema dokaza u vjeri. To moze biti epirisjki dozivljaj. Al nemos to dokazat.
?Connaisseur Karlin wrote:ma nema uopce logike , ni u dokazivnju i u potvrdjivanjuHakiz wrote:
Ima više logike negirati boga nego potvrđivati ga.
zanonst interesira kako nesto funkcionira , a traziti Boga bilo kojim drugim nacinom je jednsotavno neefektivnoHakiz wrote:Kako ne traži?Connaisseur Karlin wrote:
ZNANOST ne trazi dokaze Boga i emprijski dozivljav nema nikakve veze sa potragom Boga
Ljudi nikad nece saznati sto je Bog pa nema logike , zasto sad postavljas ?Hakiz wrote:?Connaisseur Karlin wrote:ma nema uopce logike , ni u dokazivnju i u potvrdjivanjuHakiz wrote:
Ima više logike negirati boga nego potvrđivati ga.
empirijski • iskustvo, znanje stečeno iskustvom; v. apirija iskustveno; spoznaja dobivena opažanjem ili mjerenjemsherbett wrote: Ali nije ni to dokaz postojanja Boga. Zasto bi svi morali to djelo pripisati Bogu? Znamost nikad nece moci priznati Boga.
Nema dokaza u vjeri. To moze biti epirisjki dozivljaj. Al nemos to dokazat.
Nauku ne interesuje samo kako. Interesuje je i zašto.Connaisseur Karlin wrote:zanonst interesira kako nesto funkcionira , a traziti Boga bilo kojim drugim nacinom je jednsotavno neefektivnoHakiz wrote:Kako ne traži?Connaisseur Karlin wrote:
ZNANOST ne trazi dokaze Boga i emprijski dozivljav nema nikakve veze sa potragom Boga
S tim što na to ili nema ili ima najmanje odgovora, uglavnom nudi ove na kako?Hakiz wrote:
Nauku ne interesuje samo kako. Interesuje je i zašto.
ali ne ovo metafizicko zasto , a koje je povezano za relgije i BogaHakiz wrote:Nauku ne interesuje samo kako. Interesuje je i zašto.Connaisseur Karlin wrote:zanonst interesira kako nesto funkcionira , a traziti Boga bilo kojim drugim nacinom je jednsotavno neefektivnoHakiz wrote:
Kako ne traži?
a to tebe i galvanizira na ovakve rasprave.Connaisseur Karlin wrote:
ne moze se traziti jedan Bog, jer Bog je iskljucvo individulaiziran
pa ne mozes ni ti dokazati postojanje Bogasherbett wrote:Thomas Kuhn navodi kako je znanstvena teorija ona koja moze biti opovrgnuta. Odnosno postaje znanstvna tek kada se opovrgne.
Ne mozes opovrgnuti postojanje Boga kao ni necije vjerovanje. Tko je mogao opovrgnuti da u nekoj galaksiji postiji rozi cajnik?
pa je ne negiram Boga, iako nemam pojma ko je Bog , Bog moze biti svastaarzuhal wrote:a to tebe i galvanizira na ovakve rasprave.Connaisseur Karlin wrote:
ne moze se traziti jedan Bog, jer Bog je iskljucvo individulaiziran
Pa zato se vjera i zove - vjeraConnaisseur Karlin wrote:pa ne mozes ni ti dokazati postojanje Bogasherbett wrote:Thomas Kuhn navodi kako je znanstvena teorija ona koja moze biti opovrgnuta. Odnosno postaje znanstvna tek kada se opovrgne.
Ne mozes opovrgnuti postojanje Boga kao ni necije vjerovanje. Tko je mogao opovrgnuti da u nekoj galaksiji postiji rozi cajnik?
vjerovanje u Boge se n emorad dokazati, imao ga u raznim drustvima
to reci sherbettarzuhal wrote:Pa zato se vjera i zove - vjeraConnaisseur Karlin wrote:
pa ne mozes ni ti dokazati postojanje Boga
vjerovanje u Boge se n emorad dokazati, imao ga u raznim drustvima
A postoji i vjera da će vjera u Boga postati znanje (kao što je naučno znanje o kojem govorimo), ali granica za to je - smrt. Dakle za života vjeruješ ili ne vjeruješ, a nakon života ide nauka, metodologija, jasan i očit uvid u Stvar, imperija emprije, itd. Ali i to je dio vjere, kao i nečije nevjere, i nije sporno.
filzofi su toliko smuckani i zbunjeni , jer je i filozija takva 
Znam, ti si gnostički agnostik. No ako, kako ti kažeš, "Bog može biti svašta", odnosno "nemaš pojma ko je ili šta je Bog", itd. onda bi najpoštenije ili najlogičnije bilo i proizlazilo iz tog stava to da ne diraš nijednog vjernika niti njegovo vjerovanje jer, šta znaš, možda je to njegovo ispravno, možda je "potrefio", možda ovo-ono, možda sve ono o čemu ti nemaš pojma i ništa ne znaš. Ako nemaš pojma o Bogu i ne znaš, onda odakle ti pravo da svoje gledište projiciraš na nekog drugog pa kazati kako i on nema pojma i radi nešto bezveze, vjeruje pogrešno, itd?Connaisseur Karlin wrote: pa je ne negiram Boga, iako nemam pojma ko je Bog , Bog moze biti svasta
Sizifa treba zamisliti sretnog.JVC wrote:Uvijek se svodi na jedno te isto...
Pa Šerbet je to i rekla, kantovsko-antinomijski: niti možeš dokazati postojanje Boga, niti možeš dokazati nepostojanje Boga, a možeš jednako vjerovati u Njega ili ne vjerovati.Connaisseur Karlin wrote:to reci sherbettarzuhal wrote:Pa zato se vjera i zove - vjeraConnaisseur Karlin wrote:
pa ne mozes ni ti dokazati postojanje Boga
vjerovanje u Boge se n emorad dokazati, imao ga u raznim drustvima
A postoji i vjera da će vjera u Boga postati znanje (kao što je naučno znanje o kojem govorimo), ali granica za to je - smrt. Dakle za života vjeruješ ili ne vjeruješ, a nakon života ide nauka, metodologija, jasan i očit uvid u Stvar, imperija emprije, itd. Ali i to je dio vjere, kao i nečije nevjere, i nije sporno.
uf, kako mi neko slatko tepaarzuhal wrote:Znam, ti si gnostički agnostik. No ako, kako ti kažeš, "Bog može biti svašta", odnosno "nemaš pojma ko je ili šta je Bog", itd. onda bi najpoštenije ili najlogičnije bilo i proizlazilo iz tog stava to da ne diraš nijednog vjernika niti njegovo vjerovanje jer, šta znaš, možda je to njegovo ispravno, možda je "potrefio", možda ovo-ono, možda sve ono o čemu ti nemaš pojma i ništa ne znaš. Ako nemaš pojma o Bogu i ne znaš, onda odakle ti pravo da svoje gledište projiciraš na nekog drugog pa kazati kako i on nema pojma i radi nešto bezveze, vjeruje pogrešno, itd?Connaisseur Karlin wrote: pa je ne negiram Boga, iako nemam pojma ko je Bog , Bog moze biti svasta
Ti si izabrala pogrešno. Ne zato što je biti gnostički agnostik pogrešno nego što bi osoba s tim stavom trebala najviše da šuti i ne dira tuđa ne/vjerovanja, da bude najindiferentnija od svih drugih, a ti, upravo obrnuto, grozničavo propituješ i ismijavaš sva vjerovanja, kao i nevjerovanje
Mislim da, ipak, teorija ne poznaje glediše na kojem si ti, to još nije izmišljeno
pravla posta su donjeli ljudi Ja ne znam, inače, šta ti imaš toliko protiv ljudi pa svaku rečenicu završaš pozivajući se na njihConnaisseur Karlin wrote:
uf, kako mi neko slatko tepa
napostenije i najlogicnije je kosntatno analizirati relgije , jer su se iste konstano mjenjale ,jer su ih ljudi mjenjali
nelogicno je reci da je post zdrav , jer je to bazirano na uvjerenju, a ne na znanju i dokazima
Jel jedan od razloga i taj što je i svaki tvoj stav i zaključak tek ljudski, pa nije toliko važan odnosno vjerovatno je pogrešan? Serbett vjeruje da je Isus Bog, a ti ne vjerujes da je Isus Bogarzuhal wrote:Pa Šerbet je to i rekla, kantovsko-antinomijski: niti možeš dokazati postojanje Boga, niti možeš dokazati nepostojanje Boga, a možeš jednako vjerovati u Njega ili ne vjerovati.Connaisseur Karlin wrote:to reci sherbettarzuhal wrote:
Pa zato se vjera i zove - vjera
A postoji i vjera da će vjera u Boga postati znanje (kao što je naučno znanje o kojem govorimo), ali granica za to je - smrt. Dakle za života vjeruješ ili ne vjeruješ, a nakon života ide nauka, metodologija, jasan i očit uvid u Stvar, imperija emprije, itd. Ali i to je dio vjere, kao i nečije nevjere, i nije sporno.
Šerbet iz pitanja postojanja Boga isključuje (ono što je ljudima poznato kao egzaktna) znanost, samo to.