Forum Klix.ba

Sarajevo i Tuzla bliži za 3,5 kilometara!



Tunel Karaula je probijen, asfaltiran, a trenutno se na njemu odvijaju završni radovi. Postavljaju se električne instalacije, uređuju trotoari i završavaju posljednji radovi na obje strane tunelske cijevi duge 900 metara!

Veliki problem

Reporteri „Dnevnog avaza“ jučer su posjetili ovo gradilište, gdje smo se uvjerili da radovi nisu obustavljeni uprkos snijegu i teškim vremenskim uvjetima. Radi se punom parom da se što prije završi ovaj dio zloglasnog prijelaza, koji naročito u zimskim mjesecima predstavlja veliki problem za vozače na putu od Tuzle do Sarajeva.

Treća faza radova podrazumijeva gradnju dodatnog dijela trase ukupne dužine 1.506 metara i gradnju mostova M-13 dužine 280 metara i M-14 dužine 120 metara. Predviđeno je da ova faza traje 12 mjeseci, a radovi će se finansirati iz kredita Evropske investicijske banke (EIB).

- Ranije izgrađenim mostovima i dijelom trase koja će biti izgrađena dobit ćemo kompletiranu dionicu koja će skratiti put preko prijevoja Karaula za 3,5 kilometara - kazali su jučer za „Avaz“ iz „Cesta FBiH“.



Postavljaju se električne instalacije, uređuju trotoari

Kako smo saznali, ponude za treću fazu radova su prolongirane i bit će otvorene 7. decembra, kada će biti izabrani izvođač i podizvođači za ovu fazu radova.

Kako je za naš list rekao Pavo Boban, pomoćnik ministra prometa i komunikacije Vlade Federacije BiH, ovaj projekt je dio programa modernizacije cesta 2015-2019. godine u okviru kojeg će ukupno 290 kilometara cesta biti rekonstruirano, prošireno novom signalizacijom.

Male brzine

U budućnosti bi se saobraćaj na ovom magistralnom pravcu trebao znatno brže odvijati. Primjerice, do sada su na cesti na usponima eksploatacione brzine bile veoma male, između 35 i 45 kilometara na sat, što je naročito izraženo kod teretnih vozila koja uzrokuju nagomilavanje vozila, smanjuju nivo usluge i utječu na sigurnost kretanja vozila u saobraćaju.

U prvoj fazi sagrađena su dva mosta od 140 i 145 metara, a radovi, čija je ukupna vrijednost iznosila 4,7 miliona KM, završeni su 2014. godine.
Druga faza podrazumijevala je gradnju tunela Karaula ukupne dužine 902 metra i trase ispred i iza njega, čija ukupna dužina s tunelom iznosi dva kilometra, a ugovorena vrijednost radova, uključujući opremu u tunelu, iznosi 24,2 miliona KM.
Činjenice
Ukupna vrijednost ugovora prve faze radova iznosila 4.744.523 KM
Gradnja tunela Karaula, što predstavlja drugu fazu radova, koštala 24.257.083 KM

Menprom u martu počinje izvoz svježeg mesa u Tursku i zapošljava 30 radnika



Tuzlanska kompanija Menprom krajem marta trebala bi startovati sa izvozom svježeg mesa u Tursku, potvrdio je za poslovni portal Akta.ba Mensur Alić, direktor kompanije Menprom.

INVESTICIJA OD ŠEST MILIONA KM

Kaže kako posebno ohrabruje odluka Vijeća ministara Bosne i Hercegovine kojom je Međunarodnom aerodrom Tuzla data dozvola za promet roba životinjskog porijekla.

"Ovo je velika stvar za Menprom. Smanjuje nam troškove i pomaže u daljem izvozu kako bi smanjivali debalans uvoza i izvoza kada je u pitanju Bosna i Hercegovina", kazao je Alić, napominjući kako je Menprom upravo zbog izvoza svježeg goveđeg mesa u Republiku Tursku počeo izgradnju novog objekta vrijednog šest miliona KM.

Radovi na objektu kojeg čine rasjekaona i pakovanje sviježeg mesa privode se kraju, tako da će objekat biti u funkciji već u februaru 2016. godine.

Posao je osiguran za 30 radnika, već je zaposleno deset i oni rade obuku, dok će ubrzo biti raspisan konkurs za zapošljavanje dodatnih 20 radnika, prvenstveno mesara do 30 godina starosti.

Zapošljavanje će biti realizovano pojašnjava Alić, zahvaljujući jučerašnjoj Uredbi Vlade FBiH o poticanju zapošljavanja, koja uređuje uvjete za korištenje i postupak za ostvarivanje prava na subvencioniranje poslodavaca za slučaj zapošljavanja nezaposlenih osoba bez radnog iskustva, odnosno radnog staža u zvanju za koje su se obrazovale, te samozapošljavanju nezaposlenih osoba.

Kada je riječ o izvozu svježeg mesa Menprom je već ugovori izvoz od 2.000 tona, a tokom ove godine već su uspješno finalizirali probni ugovor vezan za izvoz mesnih prerađevina, čija je vrijednost 1,5 miliona KM. Osim svježeg mesa direktor kompanije kaže kako je planiran i izvoz od osam miliona KM gotovih proizvoda.

"GAVRILOVIĆ" U TUZLI

"Upravo radimo probe za gotove proizvode. Proizvodnja će početi u januaru 2016. godine", kaže Alić, napominjući kako se radi o novoj odobrenoj kvoti za Bosnu i Hercegovinu za gotove proizvode.

Zajedno sa Menpromom Alić kaže kako bi trebala raditi izvozne poslove i Mesna industrija Bešlić koja ima savremenu klaonicu,a sa kojom kompanija Menprom ima sklopljen ugovor za zajedničke nastupe na turskom tržištu.

U posao oko izvoza biće uključeno i oko 500 kooperanata sa područja tuzlanskog kantona sa kojim su već potpisani ugovori i koji će toviti i uzgajati junad za potrebe izvoza i domaćeg tržišta.

"Samo nam još predstoji ozbiljan rad, jer sa velikim tržištem nema igre, te zato treba biti uključeno više kompanija. Ovo je sigurno razvojna šansa za poljoprivrednike ovoga kantona i šire", kaže Alić, napominjući kako je najvažnije da mi izvozimo naše domaće proizvode, odnosno da novac dolazi u BiH, a ne da ide iz BiH.

Osim izvoza mesa u Tursku, Menprom izvozi za Makedoniju i Kosovo. Izvozom su zadovoljni, iako se radi o manjim količinama, ali su zadovoljni čim se izvozi. Također u pregovorima su oko izvoznih poslova i sa pojedinim arapskim zemljama.

"Čekamo i pristup Evropskoj uniji kako bi imali odobren izvoz proizvoda animalnog porijekla. Kompanija je pribavila sve potrebne certifikate, a ostalo je na vlasti", kaže Alić, nadajući se da će BiH čim dođe do aplikacije u EU biti odobren izvoz.

Poslovanjem su zadovoljni, 2015. godina koja je na izmaku kaže bila je jako dobra, te se nada još boljim poslovnim rezultatima u 2016. godini.

"Zadovoljan sam. Mislim da radimo dobar posao i da smo napravili jedan 'Gavrilović' ovdje u Tuzli", zaključio je Alić.

Uspješan projekt Općine Bosanska Krupa: Poslovna zona Pilana već ugostila 13 firmi

Pilana je bila prvorangirani projekt po izboru Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta i UNDP-a

Općina Bosanska Krupa, kao i mnoge druge u Bosni i Hercegovini, bori se s visokom stopom nezaposlenosti, koja doseže 30 posto. U tu svrhu u posljednjih nekoliko godina intenzivirane su aktivnosti na izgradnji Poslovne zone “Pilana“ s ciljem privlačenja domaćih i stranih investitora i otvaranja novih radnih mjesta. U “Pilani“ danas radi 13 firmi, koje zapošljavaju 270 radnika, a ukupna vrijednost svih investicija veća je od 20 miliona KM.

Urađena infrastruktura

Načelnik općine Bosanska Krupa Armin Halitović izjavio je za Faktor da Pilana raspolaže s još desetak dunuma slobodnog mjesta i da se intenzivno radi na proširenju zone.

– Uz poslovnu zonu granični Una-Om d.o.o. u stečaju i Krupatrans i planiramo s privrednicima otkupiti zemljišta ovih firmi i proširiti “Pilanu“. Unutar poslovne zone urađena je sva infrastruktura osim asfalta. Voda, struja, telefon, kanalizacija i oborinske vode su riješene. Kad dobijemo nova sredstva, završit ćemo i asfaltiranje – napominje Halitović.

Poslovna zona Pilana radila se u nekoliko faza: Nakon kupovine zemljišta, krenulo se u mašinsko i ručno uklanjanje šiblja i niskog rastinja, te stabala s vađenjem panjeva. Mašinski i ručno uklonjeni su ostaci objekata stare pilane, nakon čega se pristupilo izgradnji putne i komunalne infrastrukture.

Prvorangirani projekt

Halitović kaže da u Pilani radi 13 firmi koje zapošljavaju 270 radnika, a pretežno se radi o metalskoj industriji, procesnom inženjeringu, trgovačkim i uslužnim djelatnostima.

– Neke od firmi su Bosancar, ZAH, Bingo, Reni inženjering, Acma, te male lokalne firme. Do sada smo investirali 186.000 KM u “Pilanu“, a ova poslovna zona bila je prvorangirani projekt zona po izboru Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta i UNDP-a – rekao je načelnik općine Bosanska Krupa.

U srijedu počinje proizvodnja Arixa u Diti: Prvih 100 tona finansirao Bingo



Sedamdesetak radnika tuzlanske Fabrike deterdženata Dita već sljedeće sedmice proizvest će i pakovati prve kutije deterdženta za veš Arix Tenzo i distribuirati ga kroz trgovački lanac Bingo. Baš kako je to bio slučaj i sa proizvodnjom tečnog deterdženta 3DE, proizvodnju Arixa Tenzo finansirao je Senad Džambić, vlasnik Binga, koji je nabavio sirovine za 100 tona ovog deterdženta, koji će se ekskluzivno plasirati kroz lanac ovih trgovina.

Nakon trideset dana neprekidnog rada, sanacija parovoda je pri kraju, a već danas bi se trebala uraditi i prva proba cijelog parovodnog sistema. Pogon za proizvodnju praškastih deterdženata već je testiran i, kako su nam kazali u fabrici, radi perfektno. Prve kutije Arixa bi već u srijedu mogle biti upakovane.

SIROVINA

„Vrlo smo blizu pokretanja proizvodnje praškastih deterdženata. Do sutra (danas, op.a) ćemo završiti radove na parovodu, a već sredinom naredne sedmice bismo mogli krenuti sa probnom proizvodnjom. Za nju već imamo sirovine", kazao nam je Dževad Mehmedović, predsjednik Sindikata Dite.

Početkom ove sedmice potisan je i ugovor sa tuzlanskom Termoelektranom o isporuci tehnološke pare za narednu godinu, a tokom ove sedmice je uposleno i novih pet radnika.

„Stečajni upravnik je odobrio prijem pet novih radnika koji su neophodni za cjelokupan proizvodni proces. Primili smo električara, dva elektroničara, koji su 20 godina radili u Diti na tim poslovima i dva tehnologa. Međutim, ovih 75 radnika koliko sad imamo neće moći pokriti i proizvodnju u novom pogonu", dodao je Mehmedović.

Kako bi se postigao puni kapacitet pogona za praškaste deterdžente, u dvije smjene bi trebalo uposliti još najmanje 30 radnika, što je, kako kažu, već u planu. A koliki je kapacitet novog pogona, slikovito nam je objasnio Mehmedović.

„Mi ovih 100 tona za Bingo možemo proizvesti u tri smjene, praktično za jedan dan, a mjesečni kapacitet je oko 2.000 tona. Kada se pogon pokrene i kada krene proizvodnja, trebat će nam sva pomoć koju možemo dobiti, pogotovo pomoć građana. Mi već imamo planiran i izvoz u Srbiju i Albaniju, ali trebaju nam i domaći kupci. S obzirom na to da će Tenzo zagarantovano biti najbolji deterdžent koji se može kupiti u regiji, vjerujemo da će to naši kupci i prepoznati", kazao je Mehmedović.

Klas dogovorio izvoz 1.000 tona brašna u Tursku do kraja godine


U okviru trodnevne posjete Turskoj, delegacija Općine Novi Grad Sarajevo boravila je jučer u posjeti bratskoj Općini Derince iz pokrajine Kocaeli, jedne od industrijski najrazvijenijih pokrajina u Republici Turskoj.



Saradnja ove dvije općine datira još od 1997. godine. Ovom posjetom oživljena je saradnja kao i bratski odnosi između Općine Novi Grad Sarajevo i Općine Derince, saopšteno je iz Opštine Novi Grad.

Delegaciju je primio načelnik Ali Hajdar Bulut sa saradnicima. Razgovarano je o projektima općina, te su razmatrane mogućnosti rada na zajedničkim projektima.
U organizaciji Općine Derince, delegacija se susrela sa predsjednikom Trgovinske komore Grada Kocaeli, Muratom Ozdagom, koji je za ovu priliku, okupio ugledne privrednike iz ove regije.

Ostvareni su značajni kontakti među privrednicima sa područja općine Novi Grad Sarajevo i privrednicima domaćinima, te su dogovoreni i konkretni koraci za buduću saradnju. Trgovinska komora Grada Koacelija omogućila je Općini Novi Grad Sarajevo da prezentira ponudu svoje privrede, sto će u narednom periodu biti realizirano. Prilikom ovog susreta firma KLAS d.d. Sarajevo dogovorila je da u ovaj dio Turske izveze 1.000 tona brašna do kraja 2015.godine.

Delegaciju je u uredu guvernera okruga Kocaeli Hasana Basria Guzeloglua, primio Ministar za nauku, industriju i tehnologiju u Vladi Republike Turske Fikri Isik.

“Veoma mi je drago što vas danas imam priliku ugostiti i upoznati. Vlada Turske podržava sve vaše međusobne dogovore i stat će iza svakog vida saradnje koji uspostavite. Način na koji ste se vi organizovali sa vašim privrednicima i došli kod nas u posjetu je za nas nešto sasvim novo i mislimo da su upravo ovakve posjete ključ jačanja i konkretiziranja saradnje između naših država”, izjavio je ministar Isik.

Na radnoj večeri, delegaciju Općine Novi Grad Sarajevo ugostio je i predsjednik Skupštine Trgovinske komore Grada Istanbula Šekib Avdagić, koji je pohvalio konkretne aktivnosti općinske delegacije, stavivši se na raspolaganje kod realizacije svih dogovorenih projekata.

Općina Novi Grad Sarajevo, uz podršku Unije općina turskog svijeta (TDBB), boravi u Istanbulu gdje je organizovan niz starteški bitnih sastanaka za jačanje i razvoj privrede, kao i same Općine Novi Grad Sarajevo, naveli su iz ove općine.

Delegaciju predvodi načelnik Općine Novi Grad Sarajevo Semir Efendić, a sačinjavaju je predsjednik Uprave AS GROUP, kojoj iz Općine Novi Grad Sarajevo pripada firma Sprind, Rusmir Hrvić, zatim direktor firme Velvet trade Murat Begić, te direktor firme Bosnaplast Huso Ćesir. U delegaciji Općine Novi Grad Sarajevo nalazi se još šef Odsjeka za privredu, Džemaludin Kahrović, te bivši ministar energije, rudarstva i industrije, Erdal Trhulj, koji trenutno obavlja konsultantske poslove za značajne infrastrukturne projekte i građevinarstvo.

Kako može obavljati konsultanske poslove i biti na bijelom hljebu? Trhulj je izgleda obični parazit.

Okončana agonija radnika tuzlanske fabrike obuće Aida, strateški partner pokrenuo proizvodnju


Piše: M. H.
Radnici tuzlanske Fabrike obuće Aida javnosti su poznati po traženju prava protestima pred zgradama kantonalnih institucija, na ulici, a tačno prije godinu dana su bili očajnički krenuli pješke prema granici, da izađu iz BiH zbog nebrige vlasti prema njima. Kako vlasti, tako i direktori i upravni odbor se smjenjivao, ali radnici pomaka nisu vidjeli.



Radnicima nije bilo uvezano 18 godina radnog staža, nisu proizvodili, a tako ni primali plate. Zahtjevi radnika Aide su bili da im se uveže radni staž, te da se nađe strateški kupac, kako bi nastavili s radom.

Tuzlanska Aida je prije rata bila proizvodni gigant koji je zapošljavao 1.400 radnika. Poslije rata su nastali problemi, kada je došlo do "lom poslova" i kada su krenula ugovaranja proizvodnje manjih serija.

Međutim, agonija radnika Aide, napokon je završena.

Restruktuirani stečaj u ovoj firmi pozitivan je primjer da ipak ima nade i za uništena preduzeća, i pokazatelj je da radnici nisu prepušteni sami sebi, kako se to činilo proteklih godina.

Tomislav Galušić ima 30 godina radnog staža u ovoj tuzlanskoj fabrici, učestvovao u svim štrajkovima i borbama radnika, danas je predsjednik vijeća uposlenika Fabrike obuće Aida.

Radnici zadovoljni i optimistični


U razgovoru za Klix.ba iskazao je zadovoljstvo konačnim rješavanjem problema Fabrike obuće Aida, te ocijenio da je kantonalna vlada napokon ispunila svoju obavezu.

"Danas možemo reći da je kantonalna vlada, kada je Fabrika obuće Aida u pitanju ispunila sve svoje obaveze koje ima prema Aidi, svi su se složili oko pomoći Aidi, i Vlada i Skupština. Radnicima Aide uplaćeno je osam mjeseci radnog staža, čime im je omogućeno prijavljivanje na na Biro za zapošljavanje", izjavio je Tomislav Galušić, predsjednik vijeća uposlenika Fabrike obuće Aida.

Navodi da su radnici potpisali sporazum s Vladom TK, njih 316, u kojem je navedeno da će im se uplatiti 18 godina radnog staža, a uplata će se vršiti u tri rate tokom šest godina.



Prema njegovim riječima radnicima koji ove godine ispunjavaju uslove za penziju, bit će sve ispoštovano, a kantonalna vlada je izdvojila za te namjene 1.800.000 KM .

Dodaje da su radnici Aide od 18.novembra prijavljeni na Biro za zapošljavanje, kada je i ušao stečajni upravnik u ovu fabriku, istaknuvši da će na Birou će ostvarivati svoja prava.

U međuvremenu Vlada TK je našla strateškog partnera firmu Intral iz Lukavca , s kojom je dogovoreno da uzme u zakup pogone veličine 5.000 m2, koji trebaju preurediti.

Za 2 mjeseca u prostorijama Aide Intral je napravio firmu evropskih standarda, sa zadovoljstvom ističe naš sagovornik.

Radnici Aide su dobili mogućnost da rade ponovo ili da idu na Biro i primaju nadoknadu, o čemu će sami odlučiti, dodaje on.

"Zaželio bih svim firmama poput Livnice, Dite i dr. koji nailaze na probleme na kakve ne nailazila Aida da nađu strateške partnere",naglašava naš sagovornik.

Najavljena nova zapošljavanja


"Ovdje će raditi djeca naših radnika, obućarstvo u Tuzli se ne ukida", poručio je on.

Najavljena su nova zapošljavanja, a namjera je da ubuduće radnici rade u dvije smjene. Strateški partneri Aidi su prije bili Nijemci, Italijani, Francuzi...

Prema njegovim riječima preko četiri godine radnici su se borili za prava.

"Izgubili smo kadrove, Aida nije obnavljana kadrovski, a ni mašine nisu obnavljane. Kako je bilo, dobro je završeno, sad mi je omogućeno da idem raditi kod privatnika ako želim, jer mi je uvezan staž", zaključuje naš sagovornik.

Prije tri dana firma Intral je počela sa radom u zakupljenim Aidinim prostorijama.

Intral nudi i svim radnicima Aide koji žele da rade u ovoj firmi da se prijave, te im je obećano da će imati prednost kod zapošljavanja, a pojedini radnici već obavljaju razgovore, što je za Klix. ba potvrdio i Alija Šehović, generalni direktor Intrala.
Prema njegovim riječima Intral trenutno zapošljava 230 zaposlenika u proizvodnji, jedan dio njih je prešao iz Lukavca, a u tuzlansku Aidu je premješten dio pogona.

Proizvodnja počinje za nekoliko dana


Najavio je da će do kraja sljedeće sedmice još jedna grupa biti premještena, a plan je, kako tvrdi, da ukupna proizvodnja počne polovinom decembra.

Naglašava da je planirano upošljavanja novih 50 radnika u narednih mjesec dana, a prednost će imati radnici Aide.



Firma Intral ima poslovne partnere u Sloveniji, Italiji, Austriji i Njemačkoj, koji proizvode prodaju širom svijeta, navodi on.

Na nedavnoj vanrednoj sjednici, Vlada TK donijela je Odluku o odobravanju sredstava Općinskom sudu Tuzla na ime predujma za troškove stečajnog postupka nad dužnikom Fabrika obuće Aida d.d. Tuzla u iznosu od 130.000 KM.

Podsjećamo, u junu mjesecu ove godine kantonalna Vlada usvojila je Odluku o prihvatanju teksta Sporazuma o preuzimanju obaveze plaćanja obračunatih, a neuplaćenih određenih javnih prihoda, obveznika uplate Fabrike obuće Aida d.d. Tuzla za uvezivanje 18 godina radnog staža radnicima ove tuzlanske fabrike.

S novom godinom radnici će sa Biroa za zapošljavanje moći ponovo ući u proizvodni pogon i ponovo proizvoditi obući za evropsko tržište.

Sve više stranih investitora u Živinicama – Slijede zapošljavanja u turskoj fabrici kolača i na plantaži borovnica njemačke kompanije “Elisa Berry”



Kako bi kompletirali privrednu djelatnost, te razvili što bolje poslovno okruženje, predstavnici Općine Živinice su se u potpunosti posvetili privlačenju stranih investitora. Tako su posljednjih mjeseci investitori iz Austrije, Njemačke i Turske odlučili osnovati svoje kompanije na ovom području, što rezultira otvaranjem brojnih radnih mjesta za domaće stanovništvo.

Proizvodni pogon za električne motore i generatore za vjetrenjače, firma za proizvodnju stakla, izgradnja najveće plantaže borovnica, te otvaranje fabrike za proizvodnju kolača, projekti su koje je Općina Živinice samo u posljednjih nekoliko mjeseci dogovorila sa stranim investitorima.

Firma za električne motore trenutno upošljava oko 80 radnika, prije svega mladih. Proizvodni pogon, koji je otvorila austrijska kompanija “ELIN Motoren”, prvestveno je bio planiran na području Tuzle, ali zbog brzine i spremnosti rješavanja administrativnih barijera investitori su odabrali općinu Živinice. – Direktno učestvujem prilikom donošenja određenih akata, ubrzavanja postupaka donošenja građevinskih dozvola, urbanističkih saglasnosti i drugih saglasnosti koje su u domenu lokalne zajednice – kaže Asim Aljić, načelnik Živinica.

Izgradnja najveće plantaže borovnica je projekt od kojeg se puno očekuje. Prema riječima Asima Aljića, plantaža u vlasništvu njemačke kompanije “Elisa Berry”, prostirat će se na površini od 30 hektara zemljišta, a toku sezone bit će zaposleno više od 500 sezonskih radnika. Fabrika kolača, koju će Turci otvoriti početkom naredne godine, uposlit će između 30 i 50 radnika. Svaka od navedenih firmi proširenjem proizvodnih kapaciteta imat će potrebu za novim radnim mjestima.

.
(NKP.ba)

U opstini Novi Grad uskoro izgradnja luksuznog hotela sa vise od 500 soba



Zadnjeg dana trodnevne posjete privredne delegacije Opštine Novi Grad Sarajevo Turskoj, načelnik mr. Semir Efendić sastao se u Istanbulu sa predstavnicima Hedef Group - turističkog lanca hotela iz Alanye. Ova grupacija u svom vlasništvu ima pet hotela visoke kategorije u Alanyi koji raspolažu sa više od 6.000 kreveta.

Hedef Group ima namjeru izgraditi luksuzni hotel u Sarajevu sa više od 500 soba, kakav naš glavni grad još nema, a u njemu bi posao trebalo dobiti više od 300 osoba. Tokom razgovora, predstavnici Hedef Group su iskazali jasan interes da hotel bude izgrađen u općini Novi Grad Sarajevo.

S tim u vezi, načelnik Efendić je izrazio spremnost da općinska administracija pruži svu potrebnu podršku prilikom realizacije investicije izgradnje hotela. Dogovoreno je narednih nekoliko koraka kako bi se došlo do početka ove investicije, a koja bi iznosila oko 60 miliona maraka.

Tokom sastanka načelnika Efendića sa predstavnicima Hedef Group naglašeno je kako su investicije u turizam potrebne našoj zemlji zbog stalnog porasta broja turista među kojima je i veliki broj turista iz Republike Turske.

Mirza Teletović u Jablanici gradi mini hidroelektrane

Mirza Teletović, odnosno njegova porodica, u Jablanici su prije nekoliko mjeseci registrirali kompaniju "Eko-wat" koja bi uskoro trebala početi realizaciju višemilionske investicije.



Kako je potvrdio načelnik Jablanice Salem Dedić, kompanija “Eko-wat” je već dobila sve potrebne investicije a realizacija investicije mogla bi početi već u toku naredne godine.

"Od Općine Jablanica i Općinskog vijeća, kao i od kantonalnih institucija, oni su dobili sve potrebne dokumente kao i koncesiju za izgradnju dvije mini hidroelektrane. Ukupna investicija iznosi oko 10 miliona KM", kaže Dedić.

Od potrebne dokumentacije Teletovići moraju sačekati okolinsku dozvolu koju izdaje Federalno ministarstvo okoliša i turizma.

Teletovići bi hidroelektrane trebali graditi na rijeci Doljanci, a konsultantske poslove oko izgradnje hidroelektrane vodi kompanija iz Sarajeva koja je do sada završila više projekata u BiH.

Porodica Teletović u Jablanici je imala biznis i prije Mirzine sportske karijere. No, njegov otac je prije nekoliko godina prekinuo s tim biznisom, a kompanija "Eko-wat" trebala bi biti samo početak jedne uspješne priče.

Iako je Jablanica dala nekoliko vrhunskih sportista, Mirza Teletović je prvi koji u svoj grad, odnosno u u privredu Jablanice, ulaže značajnija sredstva.

"Možda pretjerujem, ali mislim da Teletović od svih naših sportista najviše voli našu domovinu. On ima različite vizije oko ulaganja u Jablanicu i mi ćemo ga u tome podržati i pratiti", kaže Dedić.

Teletović je i ranije pomagao svoj grad kroz različite projekte, a posebno je bio "široke ruke" kada je trebalo podržati sport i sportske kolektive u Jablanici.

Bh. sportisti koji su ostvarili uspješnu sportsku karijeru u BiH su uglavnom ulagali u nekretnine, a Teletović je među prvima koji ulaže u proizvodnju električne energije na ekološki prihvatljiv način.

Neeee Miki bolan, GO GREEN

Pocinje gradnja toplovoda Kakanj – Sarajevo



Zaboravljeni projekat izgradnje toplovoda kojim bi se iz Termoelektrane Kakanj dopremala para za zagrijavanje radijatora u Sarajevu, ponovo je oživljena.

U toku je izrada studije na osnovu kojeg bi se gradio. Svi se slažu u jednom, projekt bi zasigurno bio isplativ a jedini problem pri konačnoj izgradnji bili bi imovinsko pravni odnosi. Tehnička i finansijska studija za ovaj mega građevinski projekt očekuje se u martu naredne godine.

O gradnji toplovoda govori se već neko vrijeme, no ideja nikada nije realizirana. Jasno je ipak da tamošnja termoelektrana ima kapacitet da grije cijelu Sarajevsku kotlinu, potvrdili su nam i u TE Kakanj.

Hasan Čaušević, v.d. direktora TE Kakanj "Mi u Kaknju u TE priželjkujemo taj projekat zato što je taj projekat i ideja starija više od 30 godina. Prema tome TE Kakanj ima kapacitete i ima mogućnosti da se Sarajevo i svi gradovi do Sarajeva griju iz termoelektrane."

Kakanjski bazen ubraja se u red najizdašnijih nalazišta visokokvalitetnog uglja u cijeloj BiH. U tri odvojena bloka TE Kakanj godišnje se spali oko 1,2 miliona tona uglja, a ukupne zalihe uglja procjenjuju se na preko 250 miliona tona.

Opravdanost projekta najbolje će pokazati studija bh. firmi na čelu sa Mašinskim fakultetom. No, ono što je sigurno, TE Kakanj podigla bi stepen korisnosti termo blokova sa 30% na 60%, a povećali bi se i prihodi EP BiH.

Hasan Čaušević, v.d direktora TE Kakanj "Ekološki također, jer bi smanjili emisiju iz malih ložišta, mnogi građani dobili bi vrlo kalitetno grijanje iz termoelektrane, a znate zašto strateški, zato što je to domaći energent, sve što je domaće je strateški-hoćete li vi biti energetski ovisni ili energetski neovisni. Sad ste strateški ovisni, ne neovisni."

Toplovod Kakanj-Sarajevo tako bi postao spas od skupog ruskog gasa.

"Prije nekoliko godina studije koje se tiču izgradnje toplovoda Kakanj - Sarajevo pokazale su da bi cijena grijanja pala za 30%, smanjilo bi se izbacivanje ugljenmonoksida u periodu grijne sezone. Jedini problem pri izgradnji Toplovoda Kakanj – Sarajevo bili bi imovinsko pravni odnosi kažu u TE Kakanj. Osim toga, ovaj dio države bi postao neovisan o ruskom gasu i grijanje u glavnom gradu više nikada ne bi bilo upitno.”

Kakanj se već preko 30 godina grije na ovaj način. Grijanje Kaknja toplom vodom iz termoelektrane je izuzetno dobro, a cijene, posebno za domaćinstva su izuzetno prihvatljive.

Nermin Mandra, načelnik Općine Kakanj "Ja ću se usuditi reći da je cijena jako prihvatljiva sa PDV-om ona je 1,90KM po kvadratu, na nivou sezone dakle polugodišnje plaćanje, što je u poređenju sa Sarajevom izuzetno dobro."

U preduzeću "Toplane" u Sarajevu vijest je dočekana pozitivno i njihovi inžinjeri uključeni su u izradu studije.

Admir Džubur, direktor “Toplana” KS: “ Na kraju ukoliko studija bude gotova, ako pokaže isplativost Toplane će biti spremne da se prilagode novom načinu isporuke energije, da prime tu energiju i dalje da je distribuiraju svojim korisnicima.

Druga stvar koja je vrlo bitna to je domaći energent, domaći ugalj, što znači I sigurnije snabdjevanje grada toplotnom energijom.

Prva transverzala: Počinje izrada provedbeno-planske dokumentacije za izgradnju

Ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS Čedomir Lukić, načelnik Općine Vogošća Edin Smajić i direktor Zavoda za planiranje razvoja KS Hamdija Efendić potpisali su danas Sporazum o međusobnim pravima i obavezama o zajedničkom finansiranju izrade "A" faze Regulacionog plana "Barice", Regulacionog plana "Ugorsko-Menjak", Regulacionog plana "Uglješići" i Regulacionog plana "Donja Jošanica" na području općine Vogošća uz trasu planirane Prve transverzale.



Time je ozvaničen početak izrade provedbeno-planske dokumentacije "A" faze spomenutih regulacionih planova koji podrazumjevaju širi obuhvat prostora, između ostalog, u zahvatu Prve transverzale na potezu od tunela na Kobiljoj Glavi do Vogošćanske petlje.

Kako je naglašeno, prioritetnost izrade tih planova se ogleda u potrebi da Općina Vogošća i Kanton Sarajevo blagovremeno reaguju kada je u pitanju izgradnja Prve transverzale.

Lukić je rekao da izradom regulacionih planova stvaraju pretpostavke za rješenje više pitanja i problema, kao i realizaciju tog važnog infrastrukturnog projekta u Kantonu Sarajevo.

"To su pitanja izdavanja neophodnih saglasnosti i rješenja, ali i otklanjanja problema koji mogu nastati za stanovnike Vogošće izgradnjom te brze saobraćajnice, usljed razdvajanja naseljenih mjesta u toj općini na dva dijela, a kako bismo stanovništvu osigurali normalno daljnje korištenje tog prostora za život", dodao je Lukić.

Po riječima načelnika Smajića, izgradnja Prve transverzale je prioritetna za Općinu Vogošća i njene stanovnike, jer je magistralni put kroz Vogošću trenutno izuzetno opterećen i ima dnevnu frekvenciju od oko 20.000 vozila, što stanovnicima te općine stvara velike probleme u organizaciji života.

Rekao je da se nada da će kroz izradu tog projekta, pod stručnim nadzorom i izvođenjem radova od Zavoda za planiranje KS, biti iznađena najbolja moguća rješenja u interesu Vogošćana.

Direktor Zavoda za planiranje razvoja KS Hamdija Efendić je naglasio da će planska dokumantacija biti rađena u skladu sa zakonom i procedurama, te da će biti vođeno računa da pri izgradnji Prve transverzale ne dođe do odsijecanja naselja u općini Vogošća na bilo koji način.

Za realizaciju ove faze Sporazuma Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS je iz budžeta za 2015. izdvojilo 30.000 KM, dok je Općina Vogošća izdvojila 50.000 KM.

Zavod za planiranje razvoja će pristupiti izradi planova odmah po uplati sredstava, saopćeno je iz Pres-službe KS.

Kubat: Zadovoljni smo dinamikom izgradnje roditeljske kuce



Udruženje "Srce za djecu koja boluju od raka u FBiH" zadovoljno je realizacijom i dinamikom radova na izgradnji kuće za roditelje djece oboljele od raka na lokalitetu Jezero u Sarajevu, ali još ne mogu precizirati datum završetka radova.

"Trenutno se radi na unutrašnjim finim radovima. Potrebno je pribaviti i sve saglasnosti za energente. U ovom momentu ne možemo reći tačan datum otvaranja, ali svakako da činimo sve da bismo što prije završili i omogućili roditeljima da usele u objekt" – kazao je Feni projekt- menadžer Fikret Kubat.

Izgradnja roditeljske kuće započela je u martu 2014. godine. Kubat podsjeća da je Univerzitetski klinički centar Sarajevo dodijelio zemljište za izgradnju tog objekta, domaće institucije, Islamska zajednica u BiH, domaće kompanije, međunarodne organizacije iz Kuvajta, Kraljevine Saudijske Arabije, Evrope i bh. građani pomogli su da se osiguraju sredstva i za to su im, kaže, zahvalni.

Stručnjaci smatraju da na procent izlječenja značajno utječe blizina roditelja i bliskih srodnika oboljele djece što govori o značaju projekta izgradnje roditeljske kuće.

Taj objekat namijenjen je za smještaj roditelja djece oboljele od raka koji dolaze izvan Kantona Sarajevo. Na površini od 666 kvadratnih metara objekt će imati suteren, prizemlje i tri sprata, u njemu će biti deset apartmana, multifunkcionalna prostorija s igraonicom i dnevnim boravkom, zajednička kuhinja i trpezarija, multifunkcionalna sala, te prostorije za Udruženje.

Za projekt “Roditeljska kuća”, koji se realizira na inicijativu roditelja djece oboljele od malignih oboljenja šefica Pedijatrijske klinika UKCS-a Senka Mesihović-Dinarević kaže da je izuzetno pohvalan i omogućit će djeci da u tim teškim trenucima budu uz roditelje i/li bliske srodnike i tako bolest lakše prevladaju.

Mesihović – Dinarević kaže Feni da će, u godinama koje slijede, njihov prioritet biti i izgradnja paviljona za majke pratilje te zgrade dječije hirurgije.
Ističe da je finansiranje uvijek najveći problemi. Idejni projekt za paviljon za majke pratilje dobili su kao donaciju od arhitekte Seada Gološa, a u toku je izrada glavnog projekta. Za dječiju hirurgiju aplicirali su kod Saudijskog fonda.

"Išla sam u Ambasadu Turske, stupila u vezu i s Ambasadom SAD-a ne bi li nam pomogli da ovu priču i zaokružimo, mislim da je i vrijeme za to. Obje zgrade su u relativno dobrom stanju, a pregledali su ih i naši statičari i arhitekte" – kazala je. Podsjeća da je Turska razvojna agencija (TIKA) pomogla u rekonstrukciji zgrade Pedijatrijske klinike.

I za zgradu dječije hirurgije, preko puta Pedijatrijske klinike, završen je idejni projekt. U planu je izrada glavnog projekta. Predviđeno je da zgrada dječije hirurgije bude pod istim krovom i toplim hodnikom povezana sa zgradom Pedijatrijske klinike. Imat će tri operacione sale, postintenzivnu njegu.

"Tako će za djecu, od rođenja do 18 godina, biti omogućena puna usluga na tom lokalitetu" – kazala je. Podsjetila je da već šest godina na tom lokalitetu djeluju Ginekološko-akušerska klinika i Pedijatrijska klinika, a osposobljavanjem zgrade dječije hirurgije i izgradnjom paviljona za majke pratilje bio bi zaokružen tzv. centar za majku i dijete.

Istaknula je da je za njih ova godina bila uspješna posebno stoga jer je urađena i autologna transplantacija matičnih ćelija čime je, osim koristi za pacijenta, ostvarena i značajna ušteda zdravstvu.

Na Pedijatrijskoj klinici UKCS-a liječe se trenutno oko 100 pacijenta, na hematoonkologiji 18. Na klinici je i 40 majki.

Dogovorena gradnja nove zgrade Opstinskog suda u Tuzli



Izgradnja nove zgrade Općinskog suda u Tuzli, bila je tema današnjeg sastanka delegacije Vlade Tuzlanskog kantona s predstavnicima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV) Općinskog suda u Tuzli, te direktorom sudske administracije Norveške.

Izgradnja zgrade Općinskog suda u Tuzli jedan je od značajnijih ciljeva VSTV-a BiH kada je u pitanju unaprijeđenje efikasnosti rada sudova. Procijenjeni troškovi izgradnje zgrade iznose oko 2,8 miliona eura, a glavni finansijer je Evropska unija.

"Radi se o veoma važnom projektu kojem će Vlada TK-a dati svu potrebnu podršku i biti partner u realizaciji", izjavio je premijer Kantona Bego Gutić navodeći da je i pored teške situacije u Budžetu, Vlada u nacrtu Budžeta za 2016. godinu planirala značajna sredstva uložiti u oblast pravosuđa.

Kako je rečeno na današnjem sastanku, radi se o rušenju trenutnog objekta "Doma armije" i izgradnju potpuno novog objekta koji će zadovoljavati sve evropske standarde. Izgradnjom novog objekta, za koji se kaže da će biti najljepša pravosudna institucija u BiH, dugoročno će se riješiti sve prostorne potrebe Općinskog suda u Tuzli.

Podršku ovom projektu dala je i Vlada Kraljevine Norveške, a direktor sudske administracije Norveške Sven Mariusurke istakao je da je Tuzla veoma bitan grad u Bosni i Hercegovini i da Vlada treba imati i veće ambicije da se renoviraju svi objekti pravosudnih institucija".

Rok za izradu projektne dokumentacije je juni 2016. godine, a zbog trajanja pripremnih procedura Evropske unije, početak konkretnih radova na terenu očekuje se početkom 2017.godine, saopćeno je iz Vlade TK.

Napreduje gradnja zgrade KJU Porodicno savjetovaliste



KJU Porodično savjetovalište trenutno unajmljuje prostor od Saveza slijepih FBiH za što plaća mjesečnu najamninu 2.000 KM.
Odavno je ovaj prostor postao premali za sve aktivnosti koje realizuje KJU Porodično savjetovalište, te je 18. juna počela izgradnja novog objekta u Novom Sarajevu.

Regulacioni plan

"Procijenjena vrijednost objekta iznosi 2,2 miliona KM i projekat će finansirati Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS-a. U ranijem periodu su u Općini Novo Sarajevo kupljene dvije parcele za koje je dobijena urbanistička saglasnost. Međutim, ove se parcele nisu mogle koristiti niti se moglo na njima graditi dok nije kupljena još jedna koja je omogućavala nesmetan prilaz objektu. Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS-a je u drugoj polovini 2013, te tokom 2014. preduzimalo neophodne aktivnosti na rješavanju pitanja dvije katastarske čestice, koje su onemogućavale početak izgradnje poslovne zgrade u smislu rješavanja imovinskopravnih odnosa i iste je, u saradnji sa Zavodom za planiranje razvoja KS-a i Općinom Novo Sarajevo, u julu ove godine uspješno riješilo", rekao nam je Senad Alić, direktor Porodičnog savjetovališta KS-a. Naglasio je da je planirano da izgradnja objekta bude završena najkasnije u 2017. godini.

Projektom je predviđeno da objekat bude slobodnostojeći sa podzemnom garažom. Bruto građevinska površina, prema regulacionom planu, iznosi 1.500 kvadratnih metara, do 13 metara visine.

Javni sadržaji

Objekat će se sastojati od podzemne garaže, prizemlja i dva sprata. Prizemlje objekta je prostor u kojem će se nalaziti gotovo isključivo javni sadržaji. Na prvom spratu će biti smještene terapijske sobe i kancelarije, a na drugom upravni prostor, kancelarija direktora i administracije, prostori konferencijske dvorane i sale za edukaciju, te prostorije za istraživače i rukovodioce odjeljenja. Arhitektura objekta je savremena, prilagođena ambijentu.

"S obzirom na to da ustanova obavlja djelatnost kao jedna od ustanova socijalne zaštite u okviru resora - Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS-a, o mogućem smještaju još neke ustanove u novu zgradu Savjetovališta odlučiće nadležni organi", naglasio je Alić.

U Teočaku posao za 65 radnika

Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić danas je u općini Teočak, na lokalitetu Janja, prisustvovao otvaranju pogona za proizvodnju tekstilne robe „Didona“.



Ocijenio je da je ovo značajan projekt za malu općinu, koja je poprilično udaljena od središta Tuzlanskog kantona.
- Trenutno u pogonu je zaposleno 35 ljudi, a nakon završetka investicije za nekih četiri, pet mjeseci bit će uposleno 65 radnika – izjavio je Feni ministar Ramić, dodajući da će za mjesec u "Didoni" raditi još 20-tak radnika.

Izrazio je nadu da će se slični projekti realizovati u budućnosti, jer se pozivaju potencijalni investitori da se uključe u investiranje u ovom području, odnosno u programe Vlade Federacije BiH.

Nakon svečanog otvaranja, kojem su prisustvovali i predstavnici Vlade Tuzlanskog kantona i načelnici nekoliko općina, Ramić se sastao sa općinskim načelnikom Teočaka Tajibom Muminovićem.

Razgovarali su, kako kaže, o problemima i potrebama povratnika u ovoj općini.

Također, danas je sa savjetnikom bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Dževadom Mahmutovićem, bošnjačkim predstavnicima u vlasti Republike Srpske, predstavnicima Islamske zajednice Zvornik, te predstavnicama Udruženja “Majke enklave Srebrenice i Žepe”, obišao i masovnu grobnicu na deponiji u Kozluku.

- Tu su pronađeni posmrtni ostaci dječaka i muškaraca bošnjačke nacionalnosti, najvjerovatnije stradalih tokom genocida u Srebrenici 1995. godine. Očigledno je da će na tom području, nažalost, biti još nekoliko i primarnih i sekundarnih grobnica u kojima ćemo pronaći posmrtne ostatke stradalih u genocidu – rekao je Ramić.

U povodu četvrte godišnjice od smrti Fadila Banjanovića - Bracike, ministar Ramić posjetio je i lokalno mezarje u Kozluku, gdje je, učenjem Fatihe, odao počast "najvećem borcu za povratak izbjeglih i raseljenih osoba na područje Republike Srpske".

Počinje proizvodnja sivog liva
BUDI SE NEKADAŠNJI GIGANT: U ilijašku Željezaru bit će investirano 40 miliona KM









Željezara i livnica u Ilijašu, nekadašnji gigant u metaloprerađivačkoj industriji, diže se iz pepela i u trećem kvartalu naredne godine počinje s proizvodnjom sivog liva, već su dogovoreni milionski poslovi, a radit će se za evropsko tržište, otkriva „Dnevni avaz“.

Instaliranje opreme

Kompanija „Prevent FAD“, kao lider u metalopreradi, nakon što je postala većinski vlasnik Željezare u Ilijašu, ulaže u ponovno oživljavanje ovog giganta čak 40 miliona maraka, čime će biti otvoren prostor za radna mjesta za najmanje 200 ljudi, s tendencijom povećanja broja radnih mjesta kako se proizvodnja bude širila.

Ekipa „Dnevnog avaza“ prva je bila u posjeti Željezari, gdje smo se uvjerili da se počelo s projektiranjem i dizajnom nove livnice te rekonstrukcijom proizvodnih hala, instaliranjem opreme i osposobljavanjem stručnog kadra.

U halama koje su do sada djelimično rekonstruirane već je smještena oprema dovezena s dvadeset šlepera. Željezara se polako budi. Brojni strojevi već su postavljeni, radi se užurbano u tri smjene, da bi bili ispoštovani rokovi. Domaće firme rekonstruiraju hale koje su uništene u agresiji na BiH.

Jačanje tržišta

Ćazim Hamzić, član Uprave „Preventa BH“, kazao je za „Avaz“ da „Prevent FAD“ danas koristi više od 40.000 tona sivog liva iz inozemstva. Sada će se veliki dio proizvoditi u BiH, a novac će ostajati u našoj državi.

- Ovom investicijom pokrit će se dio potreba „Preventa FAD“, što će znatno doprinijeti smanjenju vanjskotrgovinskog deficita BiH, a istovremeno stvoriti preduslove za jačanje tržišta sekundarnih metala – rekao je Hamzić.

Kako nam je rečeno iz ove kompanije, cilj je uposliti novi kadar, s odgovarajućom stručnom spremom, dok će bivši radnici Željezare ostati uposleni dok ne steknu uvjete za penziju.
ČINJENICE

Perspektivna infrastruktura od 254.000 kvadratnih metara zemljišta
Više od 200 radnih mjesta
Ukupna investicija minimalno 20 miliona eura
Početak proizvodnje planiran za 3. kvartal 2016. godine

Uspjeh kompanije iz Bosanske Krupe: Traktorske kabine rade se za Caterpillar



Danas ova firma proizvodi i izvozi kabine za poznate svjetske proizvođače poput Caterpillara, a zapošljava 220 radnika.

Ulaganje u radnike

Direktor firme Krupa Kabine Mauro Medici u izjavi za Faktor ocijenio je 2015. godinu kao veoma uspješnu i potcrtao da su svi zacrtani planovi ostvareni.

– Investirali smo u zaposlenike kroz projekat “Krupa Kabine Academy”. Cilj je bio obučiti i reorganizirati radnike s ciljem povećanja produktivnosti. To praktično znači smanjenje troškova, povećanje kvalitete i smanjenje vremena potrebnog da se jedna kabina proizvede – objasnio je naš sagovornik.

Dodaje da od 2016. godine očekuje povećanje proizvodnje i izvoza, ali i nastavak ulaganja u zaposlenike kako bi Krupa Kabine zadržale tržišni udio od oko 90 posto u svom segmentu.

Kaže da izvoz učestvuje sa 95 posto u ukupnoj prodaji, dok preostalih pet posto je otpadno željezo koje se prodaje lokalnom kupcu.

Medici je naveo da 220 radnika u dvije smjene proizvode između 60 i 70 traktorskih kabina dnevno i druge poljoprivredne mašine za poznate svjetske korporacije kao što su Caterpillar, Carraro Agritalia, Liebherr, Bobcat, JLG, CNH, CLAAS i druge.

– Za svoje kupce radimo sve: od idejnog rješenja kabine, dizajna, preko projektovanja do finalne izrade, tako da kupci mogu našu kabinu postaviti na svoju šasiju – precizirao je direktor.

Zadovoljni investicijom

Kaže da je italijanska kompanija SIAC veoma zadovoljna investicijom u Bosni i Hercegovini.

– U 2006. godini kupili smo Krupa Kabine i tada smo krenuli sa proizvodnjom. U 2012. godini snažno smo krenuli sa investiranjem. Tada smo proizvodili na oko 5.000 kvadrata, a danas na više od 10.000 kvadrata. Imamo još planova za širenjem i novim zapošljavanjima – kategoričan je Medici.

Pogledajte idejno rjesenje Kampusa Univerziteta u Tuzli



Kasarna Husein kapetan Gradaščević zvanično je postala Kampus Univerziteta u Tuzli 2011. godine i tada je stvoren prvi preduslov za izgradnju Kampusa. Četiri godine nakon toga, učinjen je prvi korak ka realizaciji izgradnje kampusa u Tuzli. Univerzitet u Tuzli krajem 2013. godine objavio je Konkurs za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja kompleksa Kampusa.

Stručni žiri imao je izuzetno težak posao. Pristiglo je mnoštvo dobrih i upotrebljivih radova, a komisija je odabrala i nagradila najbolje. Predstavljamo rad grupe autora: Mirza Atlić, dipl.ing.arh., Edin Husetić, dipl.ing.arh., i dr.sc.Aida Husetić, dipl.ing.arh.

Izgradnja Univerzitetskog kampusa na lokalitetu ”Stara kasarna” prioritetno bi imala za cilj grupisanje svih visokoškolskih ustanova na prostoru koji pruža kvalitetne uslove za njihov smještaj, ali i smještaj svih drugih sadržaja potrebnih za njegovo optimalno funkcionisanje. Prostornim grupisanjem svih visokoškolskih ustanova na jednom mjestu iz temelja se mijenja slika Univerziteta te snažno unaprjeđuje nastava, naučna infrastruktura i sveukupni uslovi života i rada studenata. Tako bi se potakla istraživačka i društvena mikrookolina, interdisciplinarnost u istraživačkom radu, kreiranje interdisciplinarnih studijskih programa, te prenos stvorenih znanja u tehnološke inovacije i oplemenjivanje društva u cjelini. Značajno će se unaprijediti standard studiranja, uslovi za naučni rad, te informacioni sistem kojim će Univerzitet moći biti integriran i spojen sa drugim centrima u okruženju.

Pored fakulteta, u okviru kampusa biće smješten i studentski centar, koji će sadržavati polivalentnu dvoranu, kino dvoranu, studentski klub, bazen, fitness dvoranu, glavni restoran za prehranu studenata, te manje restorane, picerije, caffe slastičarne, učionice (škola stranih jezika i sl.), plesna dvorana, poštanski ured, internet klub, banka i druge prostore za društvene aktivnosti i zabavu. Smještajne kapacitete će sačinjavati studentski domovi i apartmani za nastavno osoblje. Pored toga u okviru kampusa će biti zajednički sadržaji: laboratorij, biblioteka, univerzitetski uredi, rektorat.

Predviđeni su također trgovi, parkovi, šetališta, platoi za okupljanje (otvorena scena), te upravna zgrada, ambulanta, stomatološka ordinacija, štamparija, radionice, prostor za tehničku službu održavanja.

Mislilo se i na sport i rekreaciju, tako da će u okviru kampusa biti sportski tereni za: fudbal, rukomet, tenis, košarku, odbojku, staze za trčanje, biciklističke staze i sl.

Izgradnja istocne tribine stadiona Tusanj naredne godine



Održana je sjednica Gradskog vijeća u Tuzli na kojoj je usvojen budžet za 2016. godinu u iznosu od oko 52.5 miliona KM.

U budžetu su planirana i sredstva za izgradnju istočne tribine stadiona Tušanj u iznosu od 700.000 KM, te 200.000 KM kako bi se odmah poboljšala postojeća infrastruktura na Tušnju.

Gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović, je istakao da će novim budžetom biti zadovoljni svi sportski kolektivi u Tuzli. "Za usvajanje budžeta glasalo je 20 vijećnika i mogu reći da smo za sport izdvojili i više nego što smo obećali klubovima u našem gradu. Trudimo se da svi budu zadovoljni, ne samo članovi Sportskog društva Sloboda, nego i ostali klubovi koji egzistiraju u našem gradu", za SportSport.ba je izjavio Imamović.

Za poboljšanje postojeće infrastrukture, te izgradnju istočne tribine stadiona Tušanj u budžetu je planirano 900.000 KM.
"Za poboljšanje postojeće infrastrukture stadiona Tušanj biće izdvojeno 200.000 KM. To će biti ta neka prva faza pripremanja stadiona za dobijanje evropske B licence, a u budžetu je planirano i izdvajanje 700.000 KM za izgradnju istočne tribine stadiona Tušanj. Naravno, moramo ispoštovati zakonske procedure, biće raspisan tender i svakako ćemo izabrati najpovoljniju ponudu. Imamo već razrađene planove za izgradnju istočne tribine i mogu reći da se stvari odvijaju onako kako smo i zamislili. Imamo plan i kako će stadion biti samoodrživ. Ne želimo da nešto napravimo, a da sutra nemamo novca za održavanje. Želim naglasiti da su za ovo najzaslužniji čelnici FK Sloboda, stručni štab i igrači jer su napravili sjajan rezultat i svima nama je bilo mnogo lakše reći "da" prilikom donošenja ovakve odluke. Mi želimo da FK Sloboda svoje domaće evropske susrete, ukoliko to izbori na terenu, igra u svom gradu. Osim toga u dogledno vrijeme želimo da i naš nacionalni tim može igrati utakmice u Tuzli. Imamo Bilino polje u Zenici, zašto ne bismo imali i Tušanj u Tuzli", govori Imamović i za kraj dodaje:
"Ide se po planu i programu. Što se tiče potpisivanja reprograma poreskog duga uvjeren sam da ni tu neće biti problema. Uskoro ćemo zajedno sa čelnicima FK Sloboda održati sastanak sa Poreskom upravom Federacije BiH. Rekao sam vam i prošli put, po tom pitanju će nam pomoći privatni poduzetnici."

Svoje zadovoljstvo nakon današnje sjednice Gradskog vijeća izrazili su i iz FK Sloboda.

"Ova odluka je jako bitna, velika stvar je ovo za tuzlanski sport. Mi smo u svemu ovome tehnički partner jer stadion je Javna ustanova, ali moramo se zahvaliti gradonačelniku. Vjerujte mi da sam bio siguran da će ispuniti svoje obećanje dato igračima i struci na zajedničkom ručku nakon kraja prvog dijela sezone", za SportSport.ba je istakao direktor FK Sloboda, Sabahudin Vugdalić.

"U ovih par godina otkako sam sa Azmirom Husićem stigao u Slobodu uvjerio sam se koliko Imamović voli svoj grad, garađane, građanke i Slobodu i sigurno ćemo se potruditi da mmu pomognemo i učinit ćemo sve što je u našoj moći da se na kraju sezone zajedno radujemo", dodao je Vugdalić.

Radovi na saobracajnici Ilidza-Hrasnica sa tramvajskim pojasom faza 3B



Nastavljeni su radovi na izgradnji saobraćajnice Ilidža-Hrasnica sa tramvajskim pojasom faza 3B dionica 1 u dužini oko 200 metara na djelu gdje su rješeni imovinsko-pravni odnosi.

Izvođač za građevinske radove je firma Bosman d.o.o, a izgradnja javne rasvjete povjerena je firmi Testingelektro d.o.o.

U ovoj godini planirano je da se urade svi građevinski radovi, a u narednoj godini asfaltni radovi. Ovdje su urađeni široki iskopi, zamjenjen loš materijal, položena oborinska kanalizacija i geomembrana te izvršen nasip.

Trenutno se polažu ivičnjaci i uređuje tramvajski pojas.

Ovo je nova Grbavica sa kapacitetom od 20.000 mjesta



Vodstvo Fudbalskog kluba Željezničar je na današnjoj press konferenciji predstavilo plan izgradnje stadiona koji bi trebao zauzeti mjesto ''stare'' Grbavice.

Kako je rečeno na konferenciji za medije, izgradnja samog stadiona će koštati 30 miliona KM, a novi Željin dom će moći primiti 20.000 gledatelja. Iznos izgradnje ukupne planirane infrastrukture je 196 miliona KM.

Projekat je na prvi pogled iznimno privlačan. Bio bi to sportski objekat kakav nismo vidjeli na ovim prostorima, priča do kraja ambiciozna, ali treba to reći, i mnogo ozbiljnija od svih prethodnih.

Idejni projekt stadiona je napravljen 2012. godine, a u januaru 2016. se planira uključenje u Regulacioni plan, što je u nadležnosti Zavoda za planiranje i razvoj Kantona Sarajevo.

Potom slijedi inicijativa za izmjenu Regulacionog plana, a taj proces traje do dvije godine. Nakon toga se upućuje javni poziv investitorima.

Na proljece krece izgradnja magistralne ceste Neum – Stolac



Federalni ministar prometa i komunikacija Denis Lasić danas je posjetio opštinu Neum i održao sastanak s tamošnjim načelnikom Živkom Matuškom i njegovim pomoćnicima.
Kako je saopšteno iz Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, tom je prigodom bilo riječi o izgradnji magistralne ceste M – 17.3. Neum – Stolac. Federalno ministarstvo prometa i komunikacija i Ceste FBiH su cestu Neum – Stolac uvrstile u Program modernizacije magistralnih cesta FBiH, koji je putem federalnog Ministarstva upućen u daljnju proceduru odobravanja od Vlade FBiH.

"Izgradnja i modernizacija ove ceste je iznimno važna za općinu Neum, jer bi ova cesta omogućila bolju i bržu prometnu povezanost Neuma s ostatkom Bosne i Hercegovine, te bi doprinijela još bržem razvoju turizma. Trenutno je stanje s prometnom uvezanosti Neuma jako loše, a nedostatak adekvatne moderne ceste posebno dolazi do izražaja tijekom turističke sezone, kada su česti zastoji u prometu" – rekao je načelnik Matuško.

Finansiranje ovog projekta će biti osigurano iz kreditnih sredstava EBRD-a i EIB-a u ukupnom iznosu od preko 40 miliona eura.

Matuško je federalnog ministra upoznao i s problematikom vezanom uz eksproprijaciju zemljišta i vrlo vrijednih maslenika na određenim dionicama ceste.

"Rješavanje imovinskih odnose je od iznimne važnosti, i treba se prioritetno riješavati kako bi izgradnja prve i jako važne dionice ceste Broćanac - Cerovica mogla početi već na proljeće 2016. godine. Ceste Federacije BiH su već izradile idejna riješenja za određene dionice, a trenutno rade na izradi glavnog projekta za tunel “Žaba”. Također, na dionicama Stari Neum – Kiševo i Kiševo – Babin Do su već izvedeni radovi. Za cijelu trasu, izuzev obilaznice Stoca je urađena “Fizibiliti studija i studija utjecaja na okoliš” koja je preduvjet za pristup kreditnim izvorima financijskih sredstava, a s obzirom da je izvedena 2009. trenutno je u tijeku njezino ažuriranje, na zahtjev EIB-a" - rekao je Lasić.

"Izgradnja ove ceste je bila najavljivana već nekoliko puta, ali sada su po prvi put stvorene pretpostavke za ozbiljnu realizaciju ovog projekta, a ne stidljive najave" - dodao je Lasić, stoji u saopštenju.

Jutros je krenula proizvodnja Arixa u tuzlanskoj Diti. Prvih 138 tona detrdženta u narednih par dana biće plasirano u objektima Binga. Upravo je kompanije Bingo, kao i kod starta tekućih deterdženata, pomogla Ditu obezbjedivši sirovine za početak te osiguravši plasman robe. Na nama je da podržimo Ditu kupovinom proizvoda i čestitamo radnicima na uspjehu, i naravno zahvalimo se Bingu doo Tuzla na svesrdnoj pomoći bez koje ovo ne bi bilo moguće.