Pozz svima, nadam se da ste mi svi dobri i zdravi, kao i vaši najmiliji!
Nema se baš vremena toliko od posla i obilazaka terena pratiti forum i javljati ali prati se koliko toliko.
Vidim na prethodnih nekoliko stranica da se ponovo postavlja isto pitanje o porijeklu virusa i tako to, a i ranije sam objavio nekoliko svojih stručnih analiza u vezi ovoga virusa i njegovog eventualnog “ nastanka” , možda prije nekih 15 tak dana i više pa da nekako ponovim još jednom.
Zašto je važno poznavati porijeklo virusa? Moje mišljenje kao (ne mogu reći stručnjaka, ali poznavaoca oblasti mogu) je jer će borba u očuvanju javnoga zdravstva biti lakša što više i bolje upoznamo virus, te shvatimo njegove osnovne karakteristike, te porijeklo i cirkulaciju u ljudskoj populaciji. Bez te karike, bojim se da će sav trud biti površan.
Posljednjih nekoliko decenija emergentne zarazne bolesti - emerging infectious disease
(EID) su u značajnom porastu, a čak 75% njih su zoonoze.
Uz značajan porast zoonoza (bolesti koje se prenose sa životinja na ljude) jasno se uočava i kontinuirani trend porasta emergentnih bolesti koje se prenose vektorima ( prenosiocima). U stručnoj literaturi EID su one bolesti koje se pojavljuju po prvi put, odnosno pojavljuju u novom domaćinu, značajno šire na nova područja ili čija se incidencija naglo povećava.
Mnoge životinje koje nas okružuju su prirodni rezervoari ali i domaćini, a neke su međudomaćini.
Preskakanje (prelijevanje) barijere vrsta se u stručnoj terminologiji zove
Spillover. Jedan dio ovih prelazaka može da rezultira neograničenim slučajevima bez daljnjeg prenošenja s čovjeka na čovjeka, kao što se događa, na primjer, kod bjesnila, antraksa, histoplazmoze.
Druge zoonotske patogene moguće je prenijeti na ljude a isti potom mogu proizvesti sekundarne slučajeve, pa čak i uspostaviti ograničene prijenosne lance.Npr kod filovirusa Ebole i Marburga, ili masovne kod Coronavirusa, MERS-a i SARS-a ili H1N1. Konačno, neki slučajevi mogu rezultirati konačnom adaptacijom mikroba na ljude, koji su sada postali novi stabilni rezervoar, kao što se dogodilo s virusom HIV-a, što je rezultiralo pandemijom AIDS-a.
Sa aspekta struke naročito su zanimljivi slijepi miševi.
Otrkiveno je da su slijepi miševi domaćini za 137 različitih virusa od čega je 61 zoonotski virus. S druge strane goladari, npr pacovi su domaćini za 179 virusa, od kojih je 68 zoonotski.
Imuni sistem slijepih miševa je zaista fascinantan.
Npr, prosječna tjelesna temperatura slijepuh miševa je 40°c pa čak i viša, da li je to mehanizam koji inaktivira djelovanje virusa. Ovu temperaturu slijepi miševi postižu uglavnom tokom leta kada se pojačava metabolizam, stvara veća količina energije i tijelo se zagrijava.
Nadalje, identificirani su molekularni i genetski mehanizmi koji omogućuju slijepim miševima da ostanu zdravi dok ugošćuju viruse koji ubijaju druge životinje.
Istraživanja su otkrila da je 'transkripcijski prajmer', ključni korak u procesu stvaranja NLRP3 proteina, smanjen kod slijepih miševa u usporedbi s miševima i ljudima. Također su pronađene i jedinstvene varijante NLRP3 samo u slijepim miševima koji čine proteine manje aktivnim nego kod drugih vrsta".
"To podrazumijeva, objašnjavaju istraživači, da slijepi miševi umjesto da imaju bolju sposobnost borbe protiv infekcije, imaju mnogo veću toleranciju prema njoj. Prigušivanje upalnog odgovora zapravo im omogućuje da prežive". (Nature Microbiology)
Dakle, možda ćemo morati nešto naučiti od životinja, na kraju ti isti slijepi miševi su bili opremljeni najsavremenijim radarskim sistemom puno prije nego li ga je čovjek "otkrio".
Čitao sam neke izviještaje iz bolnica, ali i istraživačke radove kako je zapravo jedan od gorućih problema Covid-a 19 prejak imuni odgovor, a da kod nekih pacijenata pluća počinju da stradaju uslijed autoimune reakcije. Npr Kinezi su koristili lijek Tocilizumab koji je u osnovi namjenjen za tretman reumatoidnog artritisa i riječ je u imunosupresivnom lijeku.
Ovo sve ima smisla kada se uzme u obzir svjevrsna "simbioza" CoV virusa općenito i njhovih prirodnih domaćina: slijepih miševa.
Slična stvar je i sa Ebolom, Nipah virusom, Henipa virusom, slijepi miš ih ugošćuje ali ne oboljeva.
Ipak, ovi virusi izazivaju više endemske bolesti tipične za nešto topliju i vlažniju klimu, te trenutno nemaju toliko izražen pandemijski potencijal. Klimatske promjene, su također velika opasnost.
Porast temperature za samo 0,1 º C širi stanište pojedinih vrsta komaraca do 100 km sjeverno.
Dakle govorimo o invazivnim vrstama komaraca iz roda Ades ( albopictus, aegypti, japonicus, cinereus ) koji su prenosioci arbovirusa inače uzročnika bolesti poput: Chikungunya groznica, Žuta groznica, Denga groznica, Groznica doline Rift, Virus zapadnog Nila, Zik virus . . .
Jednostavno ali krčenje šuma, širenje oranica na uštrb prirode, ekspanzija ljudske populacije uzima svoj danak.
Upravo u ovom trenutku negdje na rubu tropske šume, dok najpohlepnija vrsta na planeti bagerima i mašinama uništava sve pred sobom, maleni slijepi miš sjetno gleda na svoje dojučerašnje stanište koje je sad nestalo, potpuno nesvijestan da će jednog dana on ili neko od njegovih potomaka krvavo naplatiti za sve ono što im je oduzeto . . .