Ali, ali, ali..... Hahahaha
Nekome će se svidjeti text, nekome neće. Šta da se radi?
Vlada Republike Hrvatske, kao i predsjednica te susjedne države Kolinda Grabar-Kitarović, u posljednjih nekoliko mjeseci vodili su izrazito svađalačku politiku sa zemljama s kojima graniče. Reakcije susjeda, pa i Evropske komisije, koje su uslijedile nedvosmisleno su pokazale da je Hrvatska doživjela gotovo potpuni diplomatski debakl na svim frontovima.
Osim konstantne konfrontacije sa susjedima, Hrvatsku dodatno muči i unutarnji nesporazum na relaciji premijer Andrej Plenković - predsjednica Grabar-Kitarović. Nedavni požari u Dalmaciji koje je premijer nazvao medijski "atraktivnim", a predsjednica svojim pitanjem "zašto vojska nije izašla na teren" potaknula ostavku ministra odbrane i napravila još jedan problem Vladi, samo su dio unutarnjih nesuglasica, gdje bi se još moglo dodati pitanje nezaposlenosti te niz drugih ekonomskih i političkih previranja.
Fašizam bez cenzure
Jedan od većih problema Hrvatske je slobodno, nekontrolirano djelovanje desničarskih ekstremističkih skupina. Fašistički pozdrav "Za dom spremni" za hrvatsku predsjednicu iz kurtoazije pred kamerama je "malo kompromitovan". No, uhu je ugodan na Thompsonovom koncertu i u centru Zagrebe gdje se pale novine srpske nacionalne manjine.
Zašto su uopće bitna ova unutarnja pitanja Hrvatske i kakve to veze ima sa BiH? Primjera radi, takva Hrvatska koja svojim vatrogascima dijeli pokvarenu hranu, s rokom isteka još 2014. godine, nalazi za shodno da njen premijer u BiH otvara pučke kuhinje. Grabar-Kitarović u situaciji kada na bujanje neonacizma u njenoj zemlji upozoravaju evropske institucije i reprezentativni svjetski mediji, nalazi za shodno da kači zvono na BiH optužujući ju za leglo ekstremista bez ikakvih razumnih argumenata.
U išekivanju presude za "šestorku", predvodnike takozvane Herceg-Bosne, Grabar-Kitarović se ne libi do te mjere ići protiv pravne struke i logike izjavljujući da bi "sud u Haagu izgubio kredibilitet ako bi utvrdio postojanje udruženog zločinačkog poduhvata", jer su akteri Franjo Tuđman, Gojko Šušak, Janko Bobetko mrtvi, pa nema smisla "suditi duhovima".
Hrvatska itekako ima razloga da strepi od duhova prošlosti, čemu svjedoči i odskorašnje potezanje pitanja učešća mudžahedina iz arapskih zemalja u ratnim dejstvima tokom agresije na našu zemlju. Njihov broj, uloga, način kako su dolazali u BiH su manaje-više jasni. Ovo pitanje ponovo je potegao Tuđman mlađi, koji bi i sam mogao odgovoriti na brojna pitanja u vezi tzv. Herceg-Bosne i onog što su pod tim imenom činili nehrvatskom stanovništvu u BiH, a i na pitanja saradnje sa pojedinim ekstremistima iz arapskih zemalja.
Uprkos nedvojbeno nedobronamjernoj politici zapadnih susjeda i njihovih satelita u našoj zemlji, Bosna i Hercegovina i njene institucije su pokazale zrelost i u dobroj mjeri jedinstven, argumentiran, stav u dva ključna pitanja - terorizam i Pelješki most.
U pogledu prvog, čelni ljudi u izvršnoj vlasti i direktori policijskih, obavještajnih i sigurnosnih agencija u BiH početkom ove sedmice argumentima su pobili tvrdnje o ISIL-ovom uporištu u BiH. Zvanični Brisel se preko ovdašnjih medija ogradio od izjava Kolinde Grabar-Kitarović, a neki od vodećih medija i stručnjaka za sigurnost su podvukli da je suludo etiketirati BiH kao bazu ekstremista koji prijete Evropi.
Pelješki most
Pitanje Pelješkog mosta proteklih sedmicama pokazalo se dvostruko značajno za BiH i njene unutrnje odnose. Deklaracija koja je potpisana i usvojena u Zastupničkom domu BiH pokazala je da ovo nije pitanje jedne stranke - SDA, jednog naroda - Bošnjaka, i jednog lidera - Bakira Izetbegovića. Činjenica da su zastupnici SDA, SDP-a, DF-a, Nezavisnog bloka, samostalni zastupnici, pa i SBB-ovi u posljednjem momentu, potpisali Deklaraciju, govori da je ovo državno pitanje. Potvrdio je to i Savez za promjene koji je na kraju uz svoje uvjete glasao za Deklaraciju. Na drugoj strani ostali su samo HDZ-ovci i većina SNSD-ovaca, uz Nikolu Šipirića koji je bio suzdržan.
Očekivano Dragan Čović, predsjednik HDZ-a i predsjedavajući Predsjedništva BiH, nastavlja u javnosti iznositi grube neistine. Pelješki most nije sporan. Njegova gradnja nije sporna, ali ona za BiH nije prihvatljiva dok se ne riješi pitanje morske granice, pitanje pristupa naše zemlje međunarodnim vodama.
Pred odlazak u Sjedinjene Američke Države Čović je danas novinarima na sarajevskom aerodromu, uz opasku da je to lični stav a ne stav Predsjedništva, kazao sljedeće:
- Taj most trebao je biti izgrađen prije šest ili sedam godina i tada nismo uopće imali problema u vezi toga, čak je i dosta toga usaglašeno sa Hrvatskom. Samo igrom slučaja to nije završeno... Nemamo jedinstven stav, predložio sam da imamo temu na sjednici Predsjedništva i da zauzmemo zajednički stav. Imamo istupe u javnosti gdje se međusobno nadmudrujemo i pravimo sebi štetu. Dobili smo Deklaraciju koja ne može proći kroz Dom naroda. Ismijavamo sebe u javnosti pogotovo što taj projekat prate međunarodni subjekti - rekao je Čović.
Raniji saziv Predsjedništva BiH usvojio je usaglašeni stav i odluku 2007. godine, a 2009. godine ga je i pismeno uputio Republici Hrvatskoj. Sadašnji saziv Predsjedništva BiH tu odluku treba da provodi i nema potrebe da se u vezi toga ponovo usaglašava. Odluka postoji, objavljena je više puta i u medijima, pa je Čoviću uzaludno tvrditi da je nema.
S gradnjom Pelješkog na ovakav način jesmo imali problem i prije šest ili sedam godina. To što se takav stav ne sviđa Draganu Čoviću je njegov lični i HDZ-ov problem, kao i problem njegove prijateljice sa Pantovčaka i "humanitarca" koji otvara pučke kuhinje, Plenkovića.
U pogledu Deklaracije, bilo bi dobro da nam Dragan Čović objasni zašto bi ona morala uopće ići na Dom naroda?
Čović kaže da "ismijavamo sebe u javnosti pogotovo što taj projekat prate međunarodni subjekti". Ne znamo šta je Čoviću smiješno, a što se tiče "međunarodnih subjekata" Evropska komisije je prošle sedmice preko svoga glasnogovornika poručila da očekuje od Hrvatske da provede kosultacije sa Bosnom i Hercegovinom. Iz Komisije je jasno dato do znanja da smatraju kako ih je Hrvatska obmanula u pogledu Pelješkog mosta i to prilikom procedure za dodjelu novca za gradnju.
Imajući sve ovo u vidu, hrvatskom premijeru Plenkoviću mnogo bi korisnije bilo da prema BiH izađe s nekim rješenjem, da ponudi osnov za daljni dogovor, kao što to pokušava učiniti sa Slovenijom, i tako ublaži potpunu diplomatsku blamažu u koju je Hrvatska zapala ovih dana. To je konstruktivnije od tvrdnje koju je danas izrekao u Saboru RH da se izgradnji mosta "ne protive institucije u Bosni i Hercegovini", nego da otpori dolaze tek "iz dijelova pojedinih stranaka". Pismo bivšeg predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića, pismo bišeg ministra komunikacija i prometa Slavka Matanovića, usvojena Deklaracija... ga demantuju.
https://faktor.ba/vijest/plenkovic-je-n ... kla-264810
ako ih hrvatski novinari ne rastjeraju. Stvarno su naporni kad neko poznat dođe u Hrvatsku.
I dalje, postavlja pitanje: "kako možemo da pomognemo IZ-u u Hr. i regionu???" 