Forum Klix.ba

Vratite nam mu'tezile, evo vam Smrčak.

ExNihilo wrote:Vratite nam mu'tezile, evo vam Smrčak.

Neka i Smrčka

zeko puk'o na smrču

shmizlica wrote:zeko puk'o na smrču

Ima nešto u tome što me neećeeeeeeeeeeeeeš.......

asurbanipal wrote:
Što je najsmješnije za Ibn Haytham-a ili Alhazen-a, velika je mogućnost da je bio šijja ismailija, budući da je veći dio vremena proveo pod pokroviteljstvom fatimidske države. S druge strane, a čije stajalište i sam držim, još veće šanse su da je pripadao krugu mu'tezilija tj. racionalista, a poznat nam je stav otrodoksne sunnitske, da ne govorim vehabijske uleme, kako o šijjama (bilo ithna asherijama, bilo ismailijama ili nekoj drugoj podsekti), tako i o mu'tezilijama. Pa upravo ovakvi kao Ibn Haytham i slični, su u srednjem vijeku bili pod udarom i paljbom sa minbera od strane ortodoksne uleme i teologa. Ali eto, kada treba potegnuti i potvrditi samo sebi razumljive "činjenice" i "čuda", dobar je i Ibn Hatham.

Kada je riječ o sektama i grupacijama koje su izašle iz okvira ehli-sunnetskog učenja, kao što su haridžije, šiije, mutezilije, murdžije i neke druge sekte, pripadnicima ovih zabludjelih skupina obećana je nesnosna kazna, međutim, možda će Uzvišeni Allah nekima od njih, iz nekog razloga, oprostiti i neće ih kazniti. Naprimjer, možda su bili neznalice i nisu imali priliku spoznati ispravno vjerovanje, ili zbog određenih dobrih djela koja su učinili, ili zbog iskrenog pokajanja nakon kojeg su im grijesi pobrisani, ili zbog nevolja i nedaća koje su preživjeli i koje su bile iskup za sve loše što su učinili, ili zbog nečijeg šefata koji je Uzvišeni Allah primio i prešao preko njihovih ružnih postupaka.


http://el-asr.com/tekstovi/stav-ehli-su ... a-u-vjeri/

Ono što nije najsmješnije nego najtužnije je to što se danas, iz nekih ideoloških pobuda, uz pojam ehli-sunnet redovno vezuje i pojam ortodoksije (ma šta ona značila u određenom kontekstu), pa onda i - vehabizam. Pa naspram tog tvrdokornog ehli-sunnetskog dogmatizma stoje malobrojne, ali prometejski važne i progresivne grupacije mu'tezila, ismailijja i drugih, koji nude mogućnost očuvanja suštinskih ideja islama
Kada su Halladža optuživali za nevjerstvo i tražili smrtnu kaznu, najgorljiviji zagovornici te kazne su bili neki ugledni ismaillije a branili ga sunije.
Mu'tezile su - postajući državnim, oficijelnim i zvaničnim tumačenjem islama za vrijeme abasijskog hilafeta - doslovno bičevima skidali kožu i meso s leđa imamu Ahmedu ibn Hanbelu, neka je Allahovo zadovoljstvo s njim, da se odrekne "sunijske ortodoksije".
Jednom "sunijskom vehabiji i ortodoksu", ibn Tejmiji, na njegove razne izjave i stavove odgovarao je ništa manje oštro drugi sunija, sufijski šejh ibn Ataullah el-Iskenderi, itd.

I opet se za generlane sunijske stavove stavljuju samo stavovi određene grupacije, pa pripadala ona sunnetu ili ne. Ehli-sunnet određuje temelj na kojem se zasniva njihovo pominaje vjere, a to su Kur'an i sunnet. Tumačenje Kur'ana i sunneta, koja mogu biti različita, su nešto drugo.

arzuhal wrote: Ehli-sunnet određuje temelj na kojem se zasniva njihovo pominaje vjere, a to su Kur'an i sunnet. Tumačenje Kur'ana i sunneta, koja mogu biti različita, su nešto drugo.

Kako se to drugo naziva?

Bloo wrote:

arzuhal wrote: Ehli-sunnet određuje temelj na kojem se zasniva njihovo pominaje vjere, a to su Kur'an i sunnet. Tumačenje Kur'ana i sunneta, koja mogu biti različita, su nešto drugo.

Kako se to drugo naziva?

Tako, recimo, imaš selefije. I oni tvrde kako samo svoju vjeru tumače i temelje na dva ključna izvora: Kur'anu i sunnetu. Pa onda u doslovnijem i bukvalnijem tumačenju Kur'ana i sunneta dobiješ one koji se odvoje od selefija, vehabije, a onda neki zalutaju u tekfirije.
Pripadnici onoga što se zove hanefijsko-maturidijska škola, kojoj pripadaju muslimani BiH, Balkana, Turske, Kavkaza, Rusije...su također pripadnici ehli-sunneta, ali nisu selefije. Učenja akaida imama Maturidija ili imama Eš'arija su sunnijska, ona su negdje između mu'tezilijskog racionalizma i selefijskog literalizma, dakle neki srednji put, otprilike.
Također, poznati sufijski pravci, tarikati, poput nakšibendijskog, šazilijskog, kadirijskog, itd. su svi odreda sunnijski sufijski pravci, svi se temelje na Kur'anu i sunnetu, samo što se neka tumačenja razlikuju od selefijskih, i tako dalje.
A eto, nekako se pojam ehli-sunneta, koji je unutar sebe na nekin način heterogen, vječito svodi na priču o vehabizmu ili vehabizmu kao najtačnijem i najboljem reprezentu tog ehli-sunnetskog islama, što je i netačno i laž, iz više razloga. Ali od tih namjera se ne odustaje...

arzuhal wrote:

Bloo wrote:

arzuhal wrote: Ehli-sunnet određuje temelj na kojem se zasniva njihovo pominaje vjere, a to su Kur'an i sunnet. Tumačenje Kur'ana i sunneta, koja mogu biti različita, su nešto drugo.

Kako se to drugo naziva?

Tako, recimo, imaš selefije. I oni tvrde kako samo svoju vjeru tumače i temelje na dva ključna izvora: Kur'anu i sunnetu. Pa onda u doslovnijem i bukvalnijem tumačenju Kur'ana i sunneta dobiješ one koji se odvoje od selefija, vehabije, a onda neki zalutaju u tekfirije.
Pripadnici onoga što se zove hanefijsko-maturidijska škola, kojoj pripadaju muslimani BiH, Balkana, Turske, Kavkaza, Rusije...su također pripadnici ehli-sunneta, ali nisu selefije. Učenja akaida imama Maturidija ili imama Eš'arija su sunnijska, ona su negdje između mu'tezilijskog racionalizma i selefijskog literalizma, dakle neki srednji put, otprilike.
Također, poznati sufijski pravci, tarikati, poput nakšibendijskog, šazilijskog, kadirijskog, itd. su svi odreda sunnijski sufijski pravci, svi se temelje na Kur'anu i sunnetu, samo što se neka tumačenja razlikuju od selefijskih, i tako dalje.
A eto, nekako se pojam ehli-sunneta, koji je unutar sebe na nekin način heterogen, vječito svodi na priču o vehabizmu ili vehabizmu kao najtačnijem i najboljem reprezentu tog ehli-sunnetskog islama, što je i netačno i laž, iz više razloga. Ali od tih namjera se ne odustaje...

Znači frakcije i sekte?

ExNihilo wrote: Muhammad 570 – 632

Ibn al-Haytham 965 – 1040

nije smijesno , cak sta vise nisi upratio pocetak

ako je za vrijeme Muhammeda naredjeno da se istrazuje kosmos, priroda, covjek, zivotinje, billjke itd

to je preduzlov za naucni metod, jer u naucnom metodu moras da istrazujes pa tek onda da uspostavljas naucni metod, experimente itd itd

znaci islam je podsticaj za naucni metod, a naucni metod je usavrsio musliman Ibn Haytham.

Nemozes nikad prakticirati naucni metod bez istrazivanja kosmosa, prirode, ljudi, zivotinja biljaka itd to je preduslov da bi se uslo u naucni metod.

Bloo wrote: Znači frakcije i sekte?

Pa i da i ne. Nešto od toga zaista može biti ozbiljnija frakcija, ali i ne mora, može biti više kao klub Mislim da frakcionaštvo ili sektaštvo određene grupe određuje njen odnos spram ostalih. Tako imaš međusbno različita tumačenja ili pristupe koji se međusobno poštuju, odnosno nisu isključivi spram drugih, ne smatraju ih gorim od sebe ili "zalutalim" i sl. do onih koji upravo to rade, druge proglašavaju ovakvim ili onakvim. Ali većinski dio ehli-sunneta nije isključiv kao što su vehabije. A onda se baš ta pojava, koja suštinski i ne pripada ehli-sunnetu nego je nastala pored ehli-sunneta, uzima kao amblem sveg sunizma.

Smrcak15 wrote:

ExNihilo wrote: Muhammad 570 – 632

Ibn al-Haytham 965 – 1040

nije smijesno , cak sta vise nisi upratio pocetak

ako je za vrijeme Muhammeda naredjeno da se istrazuje kosmos, priroda, covjek, zivotinje, billjke itd

to je preduzlov za naucni metod, jer u naucnom metodu moras da istrazujes pa tek onda da uspostavljas naucni metod, experimente itd itd

znaci islam je podsticaj za naucni metod, a naucni metod je usavrsio musliman Ibn Haytham.

Nemozes nikad prakticirati naucni metod bez istrazivanja kosmosa, prirode, ljudi, zivotinja biljaka itd to je preduslov da bi se uslo u naucni metod.

Ja sam uvređena i šokirata što zaboravljaš Zeusovu raju jadni Grci na šta spadoše..

arzuhal wrote:

Bloo wrote: Znači frakcije i sekte?

Pa i da i ne. Nešto od toga zaista može biti ozbiljnija frakcija, ali i ne mora, može biti više kao klub Mislim da frakcionaštvo ili sektaštvo određene grupe određuje njen odnos spram ostalih. Tako imaš međusbno različita tumačenja ili pristupe koji se međusobno poštuju, odnosno nisu isključivi spram drugih, ne smatraju ih gorim od sebe ili "zalutalim" i sl. do onih koji upravo to rade, druge proglašavaju ovakvim ili onakvim. Ali većinski dio ehli-sunneta nije isključiv kao što su vehabije. A onda se baš ta pojava, koja suštinski i ne pripada ehli-sunnetu nego je nastala pored ehli-sunneta, uzima kao amblem sveg sunizma.

Ovo mi je interesantno, s obzirom da određeni broj muslimana, sa kojim sa se susretala, nađu za shodno da u miješanom društvu (ruske salate) trljaju na nos ovim ostalima kako je islam jedina religija koja je cjelovita, nepodjeljena (nema šizmi a la kršćanstvo), jedinstvena (šije ignorišu) etc...
Kad tamo...dernek.

Bloo wrote:

Smrcak15 wrote:

ExNihilo wrote: Muhammad 570 – 632

Ibn al-Haytham 965 – 1040

nije smijesno , cak sta vise nisi upratio pocetak

ako je za vrijeme Muhammeda naredjeno da se istrazuje kosmos, priroda, covjek, zivotinje, billjke itd

to je preduzlov za naucni metod, jer u naucnom metodu moras da istrazujes pa tek onda da uspostavljas naucni metod, experimente itd itd

znaci islam je podsticaj za naucni metod, a naucni metod je usavrsio musliman Ibn Haytham.

Nemozes nikad prakticirati naucni metod bez istrazivanja kosmosa, prirode, ljudi, zivotinja biljaka itd to je preduslov da bi se uslo u naucni metod.

Ja sam uvređena i šokirata što zaboravljaš Zeusovu raju jadni Grci na šta spadoše..

grci nisu zapoceli naucni metod, poceo je IBn Hytham, to je fakt

Ibn al-Haytham: The Muslim Scientist Who Birthed the Scientific Method
https://www.realclearscience.com/blog/2 ... ethod.html

Bloo wrote: Ovo mi je interesantno, s obzirom da određeni broj muslimana, sa kojim sa se susretala, nađu za shodno da u miješanom društvu (ruske salate) trljaju na nos ovim ostalima kako je islam jedina religija koja je cjelovita, nepodjeljena (nema šizmi a la kršćanstvo), jedinstvena (šije ignorišu) etc...
Kad tamo...dernek.

Pa nije baš za neku usporedbu, opet je odgovor "i da i ne"...U ehli-sunnetu imaš, recimo, četiri "priznate" pravne škole: hanefijsku, malikijsku, hanbelijsku i šafijsku. Jel to neka podjela? Jeste. Mogu li ja, štajaznam, klanjati u džamiji za imamom koji je hanbelija, dok sam ja hanefija? Naravno, glupo je i pitati, slobodno, nematu suštinske razlike. Da li u toj džamiji mogu, jedan do drugog u istom safu, klanjati selefija, sufija (dvojica nakšibendija i dvojica rufaija), 'nako neki slučajni hanefija (neki Miralem iz Travnik), potom musliman s neomutezislkim stavovima u akaidu, te i neki džaferija (dakle šiija)? Što ne bi mogli, ne bi trebalko biti nikakve zapreke u samom islamu, osim ako neko do njih iz nekog razloga počne praviti problem, itd.

Ma arzuhal je napravio krompirušu od svega. Treba odvojiti fikhske škole od akidetskih, kao i pokrete od jednih i drugih, a naročito pravce koji postoje tek kolokvijalno a la vehabije i tekfirije, te zapravo predstavljaju selefijski podžanr.

*Apollo disapproves this*

ExNihilo wrote:Ma arzuhal je napravio krompirušu od svega. Treba odvojiti fikhske škole od akidetskih, kao i pokrete od jednih i drugih, a naročito pravce koji postoje tek kolokvijalno a la vehabije i tekfirije, te zapravo predstavljaju selefijski podžanr.

Hejtam vas obojicu, moram guglat pola riječi.

ExNihilo wrote:Ma arzuhal je napravio krompirušu od svega. Treba odvojiti fikhske škole od akidetskih, kao i pokrete od jednih i drugih, a naročito pravce koji postoje tek kolokvijalno a la vehabije i tekfirije, te zapravo predstavljaju selefijski podžanr.

Treba opravdati hadis o podjeli na 73 grupacije, a jedina ispravna je ona Smrčkova.

ExNihilo wrote:Ma arzuhal je napravio krompirušu od svega. Treba odvojiti fikhske škole od akidetskih, kao i pokrete od jednih i drugih, a naročito pravce koji postoje tek kolokvijalno a la vehabije i tekfirije, te zapravo predstavljaju selefijski podžanr.

Da, i kada sve to odvojiš pa pogledaš sve zajedno opet dobiješ zaključak kojeg sam slikovito izrazio s jednim namaskim safom i zajedničkom namazom za jednim imamom...

arzuhal wrote:

ExNihilo wrote:Ma arzuhal je napravio krompirušu od svega. Treba odvojiti fikhske škole od akidetskih, kao i pokrete od jednih i drugih, a naročito pravce koji postoje tek kolokvijalno a la vehabije i tekfirije, te zapravo predstavljaju selefijski podžanr.

Da, i kada sve to odvojiš pa pogledaš sve zajedno opet dobiješ zaključak kojeg sam slikovito izrazio s jednim namaskim safom i zajedničkom namazom za jednim imamom...

Acta, non verba, kolega!

Sve je to lijepo na forumskom papiru...

arzuhal wrote:

ExNihilo wrote:Ma arzuhal je napravio krompirušu od svega. Treba odvojiti fikhske škole od akidetskih, kao i pokrete od jednih i drugih, a naročito pravce koji postoje tek kolokvijalno a la vehabije i tekfirije, te zapravo predstavljaju selefijski podžanr.

Da, i kada sve to odvojiš pa pogledaš sve zajedno opet dobiješ zaključak kojeg sam slikovito izrazio s jednim namaskim safom i zajedničkom namazom za jednim imamom...

asurbanipal wrote:

Ako tebe zabavljaju ovakve djetinjarije, ako je to pokazatelj tvog suštinskog nivoa razumijevanja i odnosa, mogu ti i slike po/stavljati, nije problem...Ali onda nemoj da se pretrgneš pokazujući nekakvu informiranost, učenost i ostale akademske trice i kučine...

Historijski gledano, islam je postepeno kanoniziran, homogeniziran, a u konačnici redukcioniziran. Taj inicijalni impuls za strukturiranjem religije moguće je još i razumjeti ako govorimo o prvim generacijama. U sveopštem haosu tumačenja, pravaca i predaja - postojala je potreba da se razluči žito od kukolja.

Dok su fikhska razmimoilaženja uglavnom banalna, iako u legalističkoj religiji kakva je islam ništa nije banalno, pa su beskonačne rasprave o tome kojom rukom se kopa nos izgradile snažan fokus na formu, akidetska pitanja su mnogo revnosnije pravdala odsijecanje glave. Ipak, pitanja Alexove prirode su mnogo dalekosežnija od pitanja kopanja nosa.

To što muslimani danas mogu, bez obzira na pripadnost pravcima i školama, zajednički stajati u safu treba dijelom "zahvaliti" selekciji akidetskih škola i gore pomenutom kanoniziranju islama.

Naravno, cijela stvar je otišla predaleko. Muslimani više nisu sposobni da izađu iz okvira kanona, boje se razmišljati izvan granica koje su definirala stoljeća borbe za dominantnu akidu, a pojavom selefizma kanon je sužen k'o originalna trilogija naspram Expended Universa.

Dominantan duh koji prožima islam danas jeste, nažalost, selefistički i redukcionistički. To najbolje svjedoči potpuni fijasko modernističkih i reformatorskih pokreta s kraja 19. i početka 20. stoljeća. U tom smislu, islamu uopće ne treba reformacija jer reformacija, ako termin tumačimo u njegovom historijskom značenju, a ne kolokvijalnom, predstavlja povratak korijenima i pročišćavanje religije na njenim izvornim osnovama. Islamska reformacija je, dakle, selefizam. Islamu treba, ponovo, kosmopolitizam.

Međutim, taj kosmpolotizam nikako ne treba doći u formi romantiziranja "zlatnog doba islamske države", kako se u zadnje vrijeme stidljivo javlja na Zapadu. To iz razloga što je, iz današnje perspektive, čak i takva država je potpuno anahrona, a o tome koliko doprinosi muslimanskoj fiksaciji na prošlost ne treba pretjerano trošiti riječi.

*Kosmopolitizam