Bloo wrote:Edouard wrote:
Nešto slično kao u fizici, u zatvorenom sistemu bez vanjskog utjecaja, događa se i s ljudskim mišljenjem, istinama.
Prema drugom zakonu termodinamike, nered u zatvorenom sistemu može, s vremenom, samo rasti. Zatvoreni sistem spontano teži stanju većeg nereda.
Tako je i s ljudskim umom, istinama, životima; bez vanjske objave, bez Božje objave, stanje bi težilo sve većem neredu.
Zato treba drzati um otvoren prema svemu, sto ukljucuje i tude istine. Tuda misljenja i ljudi koje upoznajemo su vanjski utjecaj.
Ljudi zatvorenog uma teze ka entropiji. Drustva otvorenog uma ne.
Stvarno ne znam kako su ljudi opstajali bez objave ranije, civilizacije i njihovi usponi i padovi su skoro pa ciklicni. A evo i poslije objave, kad pogledam oko sebe...vidim smrt, jad i bijedu.
I kako mozes decidno tvrditi da bi stanje tezilo sve vecem neredu bez objave? Imas li neke objektivne dokaze, strah me rec empirijske?
Da te malo ispravim, ne kaže se ljudi zatvorenog uma teze ka entropiji, već da kod njih entropija teži porastu..
A ono o entropiji i Objavi. Istina, dugačak je to i mukotrpan process koji započinje Božjom objavom, a sam process trajat će dok bude ljudskog roda.
Kao Božja riječ, Objava prvenstveno donosi čovjeku prijeko potrebnu istinu o njemu samome, cilju i smislu njegova života - misiji, njegovom Stvoritelju, svijetu, kosmosu…a čovjek je kao slobodno biće može prihvatiti, ali i ne prihvati.
Zašto je toliko važno za uspješno upravljanje vlastitim životom poznavati misiju i cilj?
U osnovama menagementa se uči da ne poznavajući misiju, ciljeve, ne možemo uspješno upravljati procesima. A čovjekov je život itekako složeni process i ne poznavajući misiju i cilj, teško je očekivati valjano upravljanje.
Objavom Izraelski narod pored Dekaloga, moralnog Zakona, dobiva i zakone koji obuhvataju sve druge aspekte života – zdravlje, prehranu, rad, obitelj, društvo, obrede, vlast, a što je izuzetno važno za jednu društvenu zajednicu.
Dakle, u vrijeme kada Izraelci već imaju Zakon, Grci ni ne natucaju o zakonu: oni prvi put dobivaju surovi Drakonov zakon i to čak nekih 600 godina nakon Tore.
Prihvatanjem Boga koji se objavljuje činjenica je da nestaju i prinošenja ljudskih žrtava raznim božanstvima, što nije bila rijetka praksa u tadašnjem politeističkom okruženju.
Objavom u Novom zavjetu Isus uči i zapovijeda: ljubi bližnjega svoga kao sebe samoga, štoviše, kaže i “ljubite neprijatelje, molite za one koji vas progone da budete sinovi svoga Oca koji je na nebesima, jer on daje da sunce njegovo izlazi nad zlima i dobrima i da kiša pada pravednicima i nepravednicima”.
Otkuda pojam ljudskog dostojanstva ljudske osobe i svega onog šta iz toga proizlazi, otkuda svijest da je čovjek kao čovjek slobodan, što bi rek'o Hegel?
Monoteizam Objave pretpostavka je i za nastanak i razvj prirodnih nauka. Prirodne nauke su nastale i razvile se na prostoru monoteističkih religija.
Gdje su nastali nastali univerziteti? Ni u Indiji, ni u Kini, već u Evropi.
Na području muzike, velikani poput Chopina, Beethovena, Mozarta, Bacha, Puccinija, Brahmsa, Čajkovskog, Rossinija, Dvorzaka, Mahlera, Schuberta…
Nenadmašni umjetnici genijalci Leonardo da Vinci, Michelangelo Buonarotti...
Dakle, moral, pravo, umjetnost, obrazovanje, nauka...
Jesu li to za tebe kakve činjenice, empirijski pokazatelji reda, onoga dobroga, lijepoga što je nastalo na području gdje je monoteistička Objava imala važnu ulogu, a ipak ne na nekom drugom?
