Najstarije muslimansko mezarje u BiH - Mezarje Presjeka, polovina 15. stoljeća, desetak ili 20 godina prije dolaska sultana Mehmeda II Fatiha u Bosnu....
Okončana je prva faza arheoloških istraživanja na lokalitetu Presjeke, pet kilometara od Ustikoline, i to nakon 20 dana rada i uz učešće više od 100 ljudi, stručnjaka i volontera.
Istraživanja jedne od najfascinantnijih nekropola u BiH inicirao je upravo Medžlis IZ Ustikolina. Čengić pojašnjava da se, prema historijskim podacima, na Presjeci nalazi najstarije muslimansko mezarje u BiH, koje je bilo potpuno zapušteno. Lokalitet u vlasništvu Islamske zajednice i bogato kulturno naslijeđe pečatom države samo je formalno zaštićen, u biti propada, zbog (ne)vremena, nebrige, a moguće i drugih razloga.
"To je bilo u interesu svima koji su htjeli uništiti dokaze o postojanju muslimana prije Fatiha. Ovdje je nametnuta jedna iskrivljena historiografska činjenica koja nije tačna - da su muslimani došli u Bosnu s Fatihom 1463. i da je islam donesen sa sabljom i da su ljudi pod prisiliom prihvatili islam. Još jedan razlog nestanka najvećeg broja onih dijelova iznad nišana od metar, metar i po, je tarih, odnosno tekst koji potvrđuje o kome se radi, kad je rođen i kad je umro. Toga nema, a svi donji dijelovi postoje. Mi možemo zamisliti da su ispucali, ali ih nema uopće, iako znamo da mermer ne može istruhnuti, nije to drvo. Drugi vid devastacije se odvijao tako što su mnogi prolaznici, istraživači iz austrougarskog perioda odnosili neke od njih, možda u različitim muzejima ima tih nišana. Imali smo i mermerne ploče izuzetno lijepo ukrašene reljefima, koje su vjerovatno završile kao mozaici u nečijim avlijama. Zatim sedreni blokovi, kamenovi teški po dvije-tri stotine kilograma koji su odnošeni i ugrađivani u kuće. Mi smo kroz kampanju zaštite stećaka kao kulturno-povijesnog naslijeđa zanemarili taj rani osmanski period. Presjeka je definitivno izvanredno arheološko nalazište, važno kulturno-povijesno mjesto. Na Presjeci su morali postojati stambeni objekti, to je bilo strateški i vojno vrlo važno mjesto", tvrdi Čengić.
Za ovo mjesto veže se i predaja da se upravo tu dogodila bitka za Bosnu između sultanove i vojske bosanskoga hercega Stjepana Kosače. Prema predanju, vojske su se "presjekle" i otuda vjerovatno dolazi toponim 'Presjeka'. Pretpostavke su i da je na Presjeci bila džamija čijih tragova više nema.
Muftija goraždanski Remzija ef. Pitić podsjeća da je dio lokaliteta na Presjeci, od 40-ak dunuma, gruntovno vlasništvo IZ.
"Medžlis IZ Ustikolina je vlasnik dijela objekta, dio je i dalje u državnom vlasništvu, a dio je potpuno uništen. Lokalitet Presjeke će nam otkriti nešto što u ovom trenutku ne možemo ni slutiti, jer ćemo u njemu, vjerovatno, prema preliminarnim pokazateljima koje sada imamo, otkriti najmanje 1.000 godina naše povijesti preko različitih tipova grobnica koje smo već ustanovili da postoje tu. Vjerovatno ćemo dobiti neke pokazatelje koji će kazati da ništa nije onako kako nam je kazivano da jeste. Mi ćemo sa svoje strane učiniti sve da imamo neke nove, naučno utemeljene pokazatelje objektivne istine koji će o jednoj dionici naše povijesti kazati upravo ono što ta povijest i jeste bila, a ne ono što nam je ofarbano, servirano ili što smo 'progutali'. To će biti jedno nevjerovatno bogatstvo koje će pokazati da je Presjeka bila lokalitet koji ima posebno mjesto i u duhovnom smislu. Ne postoji nijedan lokalitet na području goraždanskog muftijstva koji u zraku ima toliko duhovnosti kao što to ima Presjeka", ističe Pitić.
