ZAKON O RADU - II poluvrijeme

[mirza_15]

Na javnim fakultetima primanja za profesore realno nisu niska. Oni imaju plate po 2-3 hiljade KM i niko ne može reći da je to malo(pogotovo ako uzmemo za reprezentativni primjer Premijera FBiH koji zaradjuje oko 3000 KM). Veći problem je cjelokupna neuređenost obrazovnog sistema. Ti profesori su institucije za sebe. Vrlo teško da ih iko može kontrolisat i tjerat na bolji rad, jednostavno rade šta hoće. I tada dolazi do pojava da asistenti rade većinu posla, profesori kao uvjet izlaska i prolaska ispita daju kupovinu njihove knjige, njihova nezainteresovanost za posao, rad ugovorom o djelu na 5 različitih privatnih fakulteta gdje se prodaju za milju maraka i puštaju sve žive krkane da prođu itd. Da ne spominjem dalje afere koje su se dešavale vezano za seksualne odnose sa studenaticama...
Problem je što ti profesori, koji bi trebali predstavljati moralne stubove i uzore društva, sve više degradiraju isti. Mislim da nije problem to što oni zarađuju samo 3000 već bi trebali 5 i onda bi sve kao bilo dobro. Problem leži u njihovom odnosu prema poslu, nauci i studentima

Profesor u srednjoj skoli ima oko 900 do 1.000 KM i topli od 8 KM po danu. Izadje oko 1100-1200 KM. Mislis da ce dobar doktor doci u medicinsku skolu da predaje za te pare? Mislis da ce dobar inzinjer doci da predaje za te pare? Doci ce samo onaj koji nije imao sta drugo. Vidim neki ovdje misle da je i to puno. Treba, kazu i to skresati. Valjda na nivo konobara. Tada bi bas bila mjera.

[Drinski]

Ma i vi raspravljate s osobama koje nista ne rade. Pa onaj sudija bi jedva doceko da ima platu kao advokat ili notar. Ili recimo ovo sa privatnim skolama, ovdje jedna prica a na drugoj se temi privatni faxovi se kritikuju.

[Buendija]

Na javnim fakultetima primanja za profesore realno nisu niska. Oni imaju plate po 2-3 hiljade KM i niko ne može reći da je to malo(pogotovo ako uzmemo za reprezentativni primjer Premijera FBiH koji zaradjuje oko 3000 KM). Veći problem je cjelokupna neuređenost obrazovnog sistema. Ti profesori su institucije za sebe. Vrlo teško da ih iko može kontrolisat i tjerat na bolji rad, jednostavno rade šta hoće. I tada dolazi do pojava da asistenti rade većinu posla, profesori kao uvjet izlaska i prolaska ispita daju kupovinu njihove knjige, njihova nezainteresovanost za posao, rad ugovorom o djelu na 5 različitih privatnih fakulteta gdje se prodaju za milju maraka i puštaju sve žive krkane da prođu itd. Da ne spominjem dalje afere koje su se dešavale vezano za seksualne odnose sa studenaticama...
Problem je što ti profesori, koji bi trebali predstavljati moralne stubove i uzore društva, sve više degradiraju isti. Mislim da nije problem to što oni zarađuju samo 3000 već bi trebali 5 i onda bi sve kao bilo dobro. Problem leži u njihovom odnosu prema poslu, nauci i studentima

Profesor u srednjoj skoli ima oko 900 do 1.000 KM i topli od 8 KM po danu. Izadje oko 1100-1200 KM. Mislis da ce dobar doktor doci u medicinsku skolu da predaje za te pare? Mislis da ce dobar inzinjer doci da predaje za te pare? Doci ce samo onaj koji nije imao sta drugo. Vidim neki ovdje misle da je i to puno. Treba, kazu i to skresati. Valjda na nivo konobara. Tada bi bas bila mjera.

Ne znam sta da ti kazem.. Smijesan ispadas. Ja sam govorio o fakultetima, a ti ni a ni be o tome nego pravac citiras i pucas o srednjim školama. No eto ako već hoces o srednjim. Da li mislim da će dobar doktor doći da radi za 1200 KM? Naravno da neće, ali ti doktori često rade u bolnici, a zatim ugovor o djelu i dodju predavat u srednjoj školi i puf eto ti dobrog doktora i u bolnici i još doleti i u srednju školu. No eto, smiješno je što si sav fokus radnika u školstvu stavio na inžinjere i doktore. Oni predstavljaju 2-3% profesora u srednjim školama i opet kao što vidimo nije im tako crno ko što si predstavio. A s druge strane da li ti smatraš da je profesoru vjeronauke, sociologije, filozofije, tjelesnog, likovnog, muzičkog zaslužuju 1200 KM za 20 sati rada sedmično? Mnogi rade za duplo manju zaradu duplo više sati sedmično. Prestani da idealiziras i glorifikujes rad prosvjetnih radnika(konkretno srednjih škola). Realno, osim za par predmeta, to su sve prosječni fakulteti za završiti i ne znam zašto bi oni bili još više stimulisani. 1200km za 20 sati rada sedmično je poprilično dobro i veći problem predstavlja problem njihovog zaposlenja jer ih ima previše na tržištu. Pretpostavljam da si ti ili neko iz tvoje okoline prosvjetni radnik pa me čudi što tako dezinformises ljude o blagu koje leži u privatnom sektoru. Ti ljudi rade za po 800KM ostaju duplo duže na poslu od javnih itd. Ovo je bosna, a ne amerika pa se pusti šuplje o ljepoti i blagostanju privatnih škola

[mirza_15]

[quote="Buendija"
Ne znam sta da ti kazem.. Smijesan ispadas. Ja sam govorio o fakultetima, a ti ni a ni be o tome nego pravac citiras i pucas o srednjim školama. No eto ako već hoces o srednjim. Da li mislim da će dobar doktor doći da radi za 1200 KM? Naravno da neće, ali ti doktori često rade u bolnici, a zatim ugovor o djelu i dodju predavat u srednjoj školi i puf eto ti dobrog doktora i u bolnici i još doleti i u srednju školu. No eto, smiješno je što si sav fokus radnika u školstvu stavio na inžinjere i doktore. Oni predstavljaju 2-3% profesora u srednjim školama i opet kao što vidimo nije im tako crno ko što si predstavio. A s druge strane da li ti smatraš da je profesoru vjeronauke, sociologije, filozofije, tjelesnog, likovnog, muzičkog zaslužuju 1200 KM za 20 sati rada sedmično? Mnogi rade za duplo manju zaradu duplo više sati sedmično. Prestani da idealiziras i glorifikujes rad prosvjetnih radnika(konkretno srednjih škola). Realno, osim za par predmeta, to su sve prosječni fakulteti za završiti i ne znam zašto bi oni bili još više stimulisani. 1200km za 20 sati rada sedmično je poprilično dobro i veći problem predstavlja problem njihovog zaposlenja jer ih ima previše na tržištu. Pretpostavljam da si ti ili neko iz tvoje okoline prosvjetni radnik pa me čudi što tako dezinformises ljude o blagu koje leži u privatnom sektoru. Ti ljudi rade za po 800KM ostaju duplo duže na poslu od javnih itd. Ovo je bosna, a ne amerika pa se pusti šuplje o ljepoti i blagostanju privatnih škola[/quote]

Nije mi niko prosvjetni radnik, ali me cudi da bi ti sveo nivo profesora, nekoga ko treba da bude na visokom nivou i sa znanjem iz svoje oblasti i sa sposobnoscu prenosenja znanja i sa pedagogijom, na nivo konobara. Dakle, nije mi niko prosvjetni radnik, ali imam dijete. E hocu da moje dijete ima kvalitetno obrazovanje, a ne da ga uci neki pjano koji nije imao drugog izbora nego da radi u skoli. Evo ti pricas o 800 KM. Da im nije i to puno? Mislim konobar izadje manje (doduse bez baksisa). Ne rade 20 sati iz prostog razloga jer ne rade samo kada imaju casove. Cas treba i pripremiti, pripremiti kontrolni, kontrolni ispraviti..... Prosvjetni radnik treba da bude dobro placen da bi tamo sjedili kvalitetni kadrovi koji ce nesto napraviti od onih koji sjede u klupama. Dalje kresanje njihovi plata bi dovelo do kolapsa ionako nam smijesnog obrazovnog sistema.

[Drinski]

Za los polozaj u obrazovanju su krivi nastavnici. Bez obzira na zamjerke koje i sam imam, kada bi oni na 10 dana obustavili rad, pa makar djeca gubili godinu, stanje bi se promjenilo.

[belfy]

Na javnim fakultetima primanja za profesore realno nisu niska. Oni imaju plate po 2-3 hiljade KM i niko ne može reći da je to malo(pogotovo ako uzmemo za reprezentativni primjer Premijera FBiH koji zaradjuje oko 3000 KM). Veći problem je cjelokupna neuređenost obrazovnog sistema. Ti profesori su institucije za sebe. Vrlo teško da ih iko može kontrolisat i tjerat na bolji rad, jednostavno rade šta hoće. I tada dolazi do pojava da asistenti rade većinu posla, profesori kao uvjet izlaska i prolaska ispita daju kupovinu njihove knjige, njihova nezainteresovanost za posao, rad ugovorom o djelu na 5 različitih privatnih fakulteta gdje se prodaju za milju maraka i puštaju sve žive krkane da prođu itd. Da ne spominjem dalje afere koje su se dešavale vezano za seksualne odnose sa studenaticama...
Problem je što ti profesori, koji bi trebali predstavljati moralne stubove i uzore društva, sve više degradiraju isti. Mislim da nije problem to što oni zarađuju samo 3000 već bi trebali 5 i onda bi sve kao bilo dobro. Problem leži u njihovom odnosu prema poslu, nauci i studentima

Profesor u srednjoj skoli ima oko 900 do 1.000 KM i topli od 8 KM po danu. Izadje oko 1100-1200 KM. Mislis da ce dobar doktor doci u medicinsku skolu da predaje za te pare? Mislis da ce dobar inzinjer doci da predaje za te pare? Doci ce samo onaj koji nije imao sta drugo. Vidim neki ovdje misle da je i to puno. Treba, kazu i to skresati. Valjda na nivo konobara. Tada bi bas bila mjera.

druze ti si sam nadosao na rjesenje problema. kao sto i sam pominjes - ti kvalitetni kadrovi ce onda ici u realni sektor i zaradjivati vise para, pa samim tim vise puniti i budzet. onda ce se stvoriti uslovi da se i obrazovanju povecaju plate. obratno nikako ne ide, jer obratno ne ide. obratna logika bi izgledala ovako: svako ko vrijedi ide u obrazovanje jer su tamo vece plate, dok bi realni sektor ostao uskracen za te kvalitetnije kadrove te bi, ili sporije napredovao, ili nazadovao, i samim tim ne bi zaradjivao dovoljno za punjenje budzeta, pa bi onda morali kresati plate u obrazovanju. (u stvari ovo vec sada i imamo). ishod je isti, a to je da kvalitetniji ljudi moraju biti vise stimulisani prema realnom sektoru, jer pare dolaze samo sa te strane. plate u obrazovanju mogu samo zavisiti od kolicine punjenja budzeta kroz realni sektor...naravno, ako ne koristimo sredstva zaduzivanja.

[Drinski]

Ta ti logika nije ispravna jer prof.geografije, istorije ili domacinstva nema sta raditi u realnom sektoru, a sto se tice onih koji mogu, pa boze moj, neka se gazde odreknu audija pa povecaju plate hamalima. Nisu svi privatnici sitni trgovci.

[Buendija]

[quote="Buendija"
Ne znam sta da ti kazem.. Smijesan ispadas. Ja sam govorio o fakultetima, a ti ni a ni be o tome nego pravac citiras i pucas o srednjim školama. No eto ako već hoces o srednjim. Da li mislim da će dobar doktor doći da radi za 1200 KM? Naravno da neće, ali ti doktori često rade u bolnici, a zatim ugovor o djelu i dodju predavat u srednjoj školi i puf eto ti dobrog doktora i u bolnici i još doleti i u srednju školu. No eto, smiješno je što si sav fokus radnika u školstvu stavio na inžinjere i doktore. Oni predstavljaju 2-3% profesora u srednjim školama i opet kao što vidimo nije im tako crno ko što si predstavio. A s druge strane da li ti smatraš da je profesoru vjeronauke, sociologije, filozofije, tjelesnog, likovnog, muzičkog zaslužuju 1200 KM za 20 sati rada sedmično? Mnogi rade za duplo manju zaradu duplo više sati sedmično. Prestani da idealiziras i glorifikujes rad prosvjetnih radnika(konkretno srednjih škola). Realno, osim za par predmeta, to su sve prosječni fakulteti za završiti i ne znam zašto bi oni bili još više stimulisani. 1200km za 20 sati rada sedmično je poprilično dobro i veći problem predstavlja problem njihovog zaposlenja jer ih ima previše na tržištu. Pretpostavljam da si ti ili neko iz tvoje okoline prosvjetni radnik pa me čudi što tako dezinformises ljude o blagu koje leži u privatnom sektoru. Ti ljudi rade za po 800KM ostaju duplo duže na poslu od javnih itd. Ovo je bosna, a ne amerika pa se pusti šuplje o ljepoti i blagostanju privatnih škola

Nije mi niko prosvjetni radnik, ali me cudi da bi ti sveo nivo profesora, nekoga ko treba da bude na visokom nivou i sa znanjem iz svoje oblasti i sa sposobnoscu prenosenja znanja i sa pedagogijom, na nivo konobara. Dakle, nije mi niko prosvjetni radnik, ali imam dijete. E hocu da moje dijete ima kvalitetno obrazovanje, a ne da ga uci neki pjano koji nije imao drugog izbora nego da radi u skoli. Evo ti pricas o 800 KM. Da im nije i to puno? Mislim konobar izadje manje (doduse bez baksisa). Ne rade 20 sati iz prostog razloga jer ne rade samo kada imaju casove. Cas treba i pripremiti, pripremiti kontrolni, kontrolni ispraviti..... Prosvjetni radnik treba da bude dobro placen da bi tamo sjedili kvalitetni kadrovi koji ce nesto napraviti od onih koji sjede u klupama. Dalje kresanje njihovi plata bi dovelo do kolapsa ionako nam smijesnog obrazovnog sistema.[/quote]
Tokom školovanja sam se susreo sa svakakvim učiteljima, nastavnicima i profesorima, vjerujem kao i svi. Bilo je onih kojima ne bih dao 2 ovce da čuvaju ni platu veću od 380(minimalne zakonske), do nekolicine koji svojom predanošću, znanjem, vještinama zaslužuju i 3-4-5 hiljada. Većina je bila prosječnih koji odrade manje-više ono šta trebaju, ali nema tu nit puno znanja nit puno volje. Mrtvilo što bi se reklo. I sad, problem nastaje kada svi ti profesori imaju jednaku platu. Dakle nebitno sta ti radio na casu, koliko se (ne) trudio i (ne) znao ti si zabetoniran. Tu nastaje momenat nedostatka motivacije. Ljudi vide da im se ne isplati raditi sat-dva više dnevno, trudit se ni za šta. Ista bi situacija bila i kada bi se plata smanjila na 800 ili povećala na 2000. Opet su radnici i neradnici, profesori fizike, matematike i tjelesnog i vjeronauke jednako tretirani i plaćeni. Ustvari nisu. Ovi prvi su u gorem položaju. Više rade, a zaradjuju isto. Sve dok se to ne promijeni situacija će ostati ista- šugava, gdje niko nema želju ni potrebu da se ističe

[mirza_15]

druze ti si sam nadosao na rjesenje problema. kao sto i sam pominjes - ti kvalitetni kadrovi ce onda ici u realni sektor i zaradjivati vise para, pa samim tim vise puniti i budzet. onda ce se stvoriti uslovi da se i obrazovanju povecaju plate. obratno nikako ne ide, jer obratno ne ide. obratna logika bi izgledala ovako: svako ko vrijedi ide u obrazovanje jer su tamo vece plate, dok bi realni sektor ostao uskracen za te kvalitetnije kadrove te bi, ili sporije napredovao, ili nazadovao, i samim tim ne bi zaradjivao dovoljno za punjenje budzeta, pa bi onda morali kresati plate u obrazovanju. (u stvari ovo vec sada i imamo). ishod je isti, a to je da kvalitetniji ljudi moraju biti vise stimulisani prema realnom sektoru, jer pare dolaze samo sa te strane. plate u obrazovanju mogu samo zavisiti od kolicine punjenja budzeta kroz realni sektor...naravno, ako ne koristimo sredstva zaduzivanja.

Moze to ici i ovom logikom. Kvalitetni kadrovi u skolama i na fakultetima ce stvarati kvalitetne kadrove koji ce se zaposljavati u realnom sektoru cime ce realni sektor profitirati. Cak i sada plate u nekim oblastima, u realnom sektoru nisu manje od plata profesora. Skola proizvodi kadrove. Da bi proizvela kvalitetne kadrove trebaju i kvalitetni prosvjetni radnici. Ako kvalitetni odu u realni sektor, a oni nekvalitetni ostanu u obrazovanju, kakvi ce to kadrovi izlaziti iz skola? Hoce li sa takvim kadrovima onda realnom sektoru biti bolje? Kakvo cemo drustvo izgraditi takvom politikom.

Moze i skola biti realni sektor samo gdje onda idemo? Moze i zdravstvo. Recimo ukines javno skolovanje i nek se placa sve od osnovne do fakulteta pa da vidimo sta je skuplje. Zacjeni svaka skola uslugu koju daje pa plati ako imas. Eto onda i njih u realnom sektoru, samo se bojim da nam se ne bi svidjelo i da ne bi mogli pokriti troskove skolovanja djece sa primanjima koja bi se dala profesorima (prica o nekih 800 KM), a u tom se smijeru ide. Dakle, svesti njih na nivo realnog sektora, pa onda neka i budu realni sektor. Pa kada budes placao (ne mislim konktetno ti) 5.000 KM godinu za jedno dijete tek onda ce biti belaj.

[mirza_15]

Tokom školovanja sam se susreo sa svakakvim učiteljima, nastavnicima i profesorima, vjerujem kao i svi. Bilo je onih kojima ne bih dao 2 ovce da čuvaju ni platu veću od 380(minimalne zakonske), do nekolicine koji svojom predanošću, znanjem, vještinama zaslužuju i 3-4-5 hiljada. Većina je bila prosječnih koji odrade manje-više ono šta trebaju, ali nema tu nit puno znanja nit puno volje. Mrtvilo što bi se reklo. I sad, problem nastaje kada svi ti profesori imaju jednaku platu. Dakle nebitno sta ti radio na casu, koliko se (ne) trudio i (ne) znao ti si zabetoniran. Tu nastaje momenat nedostatka motivacije. Ljudi vide da im se ne isplati raditi sat-dva više dnevno, trudit se ni za šta. Ista bi situacija bila i kada bi se plata smanjila na 800 ili povećala na 2000. Opet su radnici i neradnici, profesori fizike, matematike i tjelesnog i vjeronauke jednako tretirani i plaćeni. Ustvari nisu. Ovi prvi su u gorem položaju. Više rade, a zaradjuju isto. Sve dok se to ne promijeni situacija će ostati ista- šugava, gdje niko nema želju ni potrebu da se ističe

To je vec drugi problem. Slazem se da treba dobre profesore, kao i dobre radnike stimulisati. Tu bi se pojavio onda jedan drugi problem. Problem objektivnosti onoga koji bi odlucivao o tome ko je dobar, a ko ne i sa metodikom mjerenja kvaliteta obavljenog posla. Ali da, u principu se slazem da bi to trebalo uraditi.

Sjetih se i ja svog skolovanja u srednjoj i na fakultetu. U srednjoj sam imao dva profesora matematike. Onom prvom koji me je ucio 3 godine bih dao kraljevsku platu. Onom drugom iz 4 razreda ne bih ni trecinu njegove. Na fakultetu sam imao nekoliko dobrih profesora. Belfy ce se sjetiti Milatovica. Pa takve ljude treba suhim zlatom placati. Takav nacin prenosenja znanja, takav pristup studentu, takav pedagog.... Ne mogu ti ja objasniti to. Trebalo je prisustvovati njegovim predavanjima i ispitima da vidis o kakvom se kapacitetu radi. Nije puno koliko god das takvim ljudima. Naravno, bilo je i drugih primjera, ali treba privuci sto vise ovakvih kao milatovic ili moj profesor matematike iz srednje skole.

[belfy]

@Drinski, covjek je pricao o doktorima i inzenjerima koje treba vise platiti. sada kada ti ubacujes geografiju i istoriju bilo bi interesantno postaviti pitanje i da li treba isto platiti profesora geografije/istorije kao profesora programiranja/elektronike/embriologije/genetike...

@mirza, ja nisam rekao da u skolama ne trebaju biti kvalitetni kadrovi, nego samo da njihova plata ne moze biti veca nego sto para u budzetu moze biti. dok para u budzetu moze biti samo onoliko koliko realni sektor tamo prihoduje. trenutacni uslovi su takvi da cak i sa ovakvim platama drzava duguje po tuzbama oko 1,5 milijardi. sutra da se nastavnicima i profesorima plate uduplaju sta bi se desilo? drzava bi mogla biti samo vise duzna, jer nema ko da zaradi tolike pare. dakle samo bi brze bankrotirali. ako bi cak i uzeli da bi uduplanje njihove plate privuklo kvalitetnije ljude (dakle srednje i visoko obrazovanje), onda ce prvi kvalitetniji kadrovi se zaposliti za 8-9 godina. kako oni tada biraju gdje da se zaposle? pa racunica jednostavna - bili bi daleko placeniji u obrazovanju (jer smo im plate digli) nego u privredi koja bi u tih 8-9 godina grcala kao i do sada, ako ne i vise jer bi se veci minus u budzetu morao opet preliti na realnu privredu. dakle ti kvalitetniji kadrovi bi opet gledali da ne idu u privredu, nego na budzet. iz tog razloga budzet ne smije biti privlacniji sve dok realni sektor ne bude mogao podrzati takav aparat kroz davanja. to jednostavno nije moguce.

ako ti vidis neku drugaciju sliku kako bi to izgledalo ja bih volio cuti. ili mozemo otici i korak dalje pa stvari banalizirati do kraja na sljedeci nacin: sve sto se izdvaja iz budzeta moze biti placeno samo onoliko koliki je priliv u budzet. sve ostalo vodi u zaduzivanje. priliv u budzet zavisi samo i iskljucivo od realnog sektora koji stvara vrednost. da bi se podstaklo zaposljavanje u realnom sektoru potrebno je da isti bude privlacniji kvalitetnijim kadrovima, jer ce oni i raditi kvalitetnije. sta je to sto ce ih privuci tamo ako ne plata? no, posto znamo da privatnik ne moze dici platu ako ne ostvari dobit, dok drzava moze - isto tako drzava moze i smanjiti plate dok se privatniku to ne isplati ako gubi kvalitetne radnike. odoh u sirinu, pa se mozda bolje drzati prvog pasusa. sa ovim drugim mozemo bas nasiroko razglabati.

[Drinski]

Prof. geografije ili istorije je naveden samo radi lakseg razumjevanja materije. Ako tjeramo mak na konac, onda ni doktor medicine ne moze biti dio realnog sektora.

[Nos]

Ta ti logika nije ispravna jer prof.geografije, istorije ili domacinstva nema sta raditi u realnom sektoru, a sto se tice onih koji mogu, pa boze moj, neka se gazde odreknu audija pa povecaju plate hamalima. Nisu svi privatnici sitni trgovci.

Covjek ti pokusava objasniti da se pare donose u drzavu samo kroz realni sektor sve ostalo zavisi od tog sektora.koliko para toliko i muzike. Znaci ako hocemo vise za penzije,zdravstvo itd. Moramo stimulisati realni sektor

[Svider]

Pa ne kontam stvarno kako će čiko za trakom u Preventu ili teta za kasom u Konzumu više najebati nego što su sad? Stari zakon se nije poštovao, da Bog da se bude poštovao i ovaj. Ako ih pitaš za kolektivni ugovor, upitat će te to da li se to jede.

U Preventu ili Konzumu mozda i nece osjetiti pogorsanje ali hoce zato ljudi u Mitalu, Koksari u Lukavcu i drugim privatiziranim firmama. Naravno vise na televiziji necemo imati priliku gledati radnike feroelektra, dite, konjuha, krivaje itd.. jer ce biti "zbrinuti" u skladu sa zakonom.

[MuaDib]

Zakon o radu iz kojeg je isključena radnička klasa
ANALIZA AKADEMIKA FILIPOVIĆA Novalić je iskopao provaliju između naroda i vlasti

Parlament Federacije BiH, na jedvite jade i uz spasonosnu asistenciju jednodnevne i stranke jednog glasa koja se naziva Naša stranka, izglasao je novi Zakon o radu, za koji je njegov zagovornik, federalni premijer i apsolutni politički homo novus Novalić rekao da je dio Agende (kakva misteriozna riječ), zbog čega mora biti usvojen upravo onakav kakvog ga je predložila njegova, u smislu demokratske parlamentarne legitimacije, potpuno nelegalna i nelegitimna vlada (nema iza sebe parlamentarnu većinu i radi na veresiju očekujući da joj njeni sponzori kupe dovoljno poslaničkih glasova).

Šarena laža

To onima koji su željeli da se ovaj zakon donese nije uopće smetalo i taj zakon će vrijediti i po njemu će se postupati samo zbog toga što to želi Novalić i njegovi raznovrsni sponzori (nenormalno je i sigurno nije diplomatski da strani ambasadori daju poslanicima našeg parlamenta savjete kako da glasaju), mada je cjelokupna javnost i osobito oni kojih se taj zakon najviše tiče, a to su radnici, jednodušno osudila taj akt kao nasilje nad radničkim, a to ujedno znači i nad ljudskim pravima ogromnog broja ljudi u našoj zemlji.

Novalić propovijeda da će upravo ovaj zakon, koji radničku klasu stavlja na dispoziciju i praktički u ropstvo poslodavcima, a rad ponižava, donijeti napredak, koji uzaludno već dvadeset godina čekamo od Novalićeve stranke koja je uvijek donosila spasonosne ideje koje su se pokazale spasonosnim samo za džepove i račune njenih vođa i njihovih pomagača. Stoga ne treba biti skeptik pa znati da od toga nema ništa - opet šarena laža.

Može biti da Novalić zna neke stvari, ali će se sigurno pokazati i to ćemo mi opet iskusiti kao još jednu ordinarnu prevaru, kao npr. s obećanjem “zaposlit ću 100.000 ljudi”, a zasigurno niti zna misliti demokratski, jer je iz rasprave o najvažnijem zakonu države nakon Ustava isključio i narod i radničku klasu, a sumnja se i da zna misliti iznad nivoa prostog plitkog zdravorazumskog mišljenja, za koji je jedan veliki čovjek rekao da je to “način mišljenja onih koji gledaju u zemlju, a ne u nebo, zbog čega im se čini da je zemlja ravna ploča, a ne sfera”.

Novalić uporno nastavlja kopati provaliju između naroda i vlasti koju su davno, prije dvadeset godina, započeli kopati njegove stranačke vođe čije on misli i odnos prema narodu slijedi.

Šta ljudi, osobito oni koji treba samo da rade i ništa ne pitaju, uopće traže. Zar da oni određuju sudbinu svoju i svoje zemlje.

A u najmanju ruku bilo bi uputno te, u slučaju ozbiljnog mišljenja, i obavezno da se prije donošenja zakona o radu onaj koji ga donosi upita šta je to rad, šta on to definira i kakvu ulogu u životu ljudi igra rad, i ko je njegov nosilac i čuvar. Bez spoznaje o tome, a o tome naši političari znaju koliko o španskim selima, nije moguće donositi nikakav, a kamoli odgovarajući zakon koji bi mogao tu najbitniju ljudsku odliku i vrstu djelatnosti koja proizvodi naš ljudski svijet, politički prostor i odnose, pa čak i vlade, definirati i postaviti u realne društvene odnose.

Novalić: Apsolutni politički homo novus

Da je rad ona vrsta čovjekovog odnosa prema prirodi iz koje su nastale sve druge vrste stvaralaštva, za nauku već tri stoljeća nema sumnje.

Naravno, da bi shvatio da je rad osnova našeg postojanja kao ljudi, a ne životinja, na produktivan i stvaralački, a ne parazitski način, čovjeku je trebalo vremena, jer je rad postao toliko intimno vezan za ljudski život da ga čovjek ne razdvaja od vlastite prirode, zapravo on ulazi u identitet čovjeka kao vrste bića u svijetu, a čovjeku je, kako je poznato, najteže da ekstrahira svoja svojstva kao posebno postojeće i realne djelujuće snage. Tako je trebalo čekati sve do Adama Smita (Smith) da se shvati da je rad izvor svih vrijednosti i bogatstva svijeta.

Čiste besmislice

To shvatanje se naziva radna teorija vrijednosti i ona je bila odgovor na pitanje kako nastaje bogatstvo i zašto su neke zemlje i neki ljudi bogatiji od drugih. Odgovor je u konstataciji da je raznovrsnost i obim rada ono što neke zemlje i ljude čini bogatijim i osigurava im prosperitet. Dakle, rad je temelj postajanja ljudskog svijeta i civilizacije i kulture, to je snaga koja stoji u temeljima svega što imamo kao naš svijet i historiju.

Stoga treba biti prizemni pragmatik pa rad i zakon o radu stavljati na razinu pragmatičkih pitanja i dovoditi ga u poimanju i definiciji kroz zakon, u odnos upotrebnog pragmatičkog elementa u rukama onih koji drže kapital bio on individualni ili javni. Zakon o radu ne smije biti instrument vladavine nad ljudima, nego saradnje, što je svojstvo prirode rada. Ako to nije slučaj, to znači da se najbitnija ljudska odlika i svojstvo stavlja u ruke manipulatora za koje je rad samo izvor koristi, koja rad i radnika svodi na status instrumentum vocale, tj. roba. Imajući u vidu sve što se i kako se kod nas događa, ko upravlja i kakve su intelektualne osobine, a da o moralnim ne govorimo, ljudi koji već četvrt stoljeća vode ovu zemlju, ne treba nas čuditi nekakav Novalić koji nas behuti svojim načinom mišljenja, a unesrećuje postupcima. Da je to tako, ne treba ništa drugo nego pročitati taj zakon.

To je galimatijas fraza, miješanja stvari, čistih besmislica kao što je onaj ekskurz o gramatici, jer tu ima svega osim onog što jedan zakon koji se odnosi na najbitnije ljudsko svojstvo i na temelj postojanja ljudskog svijeta treba da sadrži. Nema definicije rada, nema smještanja rada u strukturi ljudskog postojanja, nema ocjene njegove vrijednosti i izraza poštovanja prema njegovom posebnom položaju u strukturi ljudskog postojanja, cijele civilizacije i kulture i uopće bogatstva ljudskog načina života. Nema ni traga poštovanju nosilaca tog najbitnijeg svojstva i načina našeg djelovanja u strukturi svekolikog bivanja na ovom svijetu. Rad je sveden na banalnost zarađivanja za život i služenja onima koji takvu vrstu položaja ljudima omogućavaju, a ne zato što su filantropi ili što su kapital stekli radom, nego zbog toga što su ga stekli otimačinom od onih istih koje nastavljaju cijediti kao limun. Ovo što se zbiva je kraj civilizacijskog i duhovnog propadanja koje jedno društvo, koje je zapamtilo mnogo bolje dane, doživljava.

Autor: Muhamed FILIPOVIĆ

avaz.ba

[madridist]

predzadnji i zadnji red ovoga posta govore vise od svega iznad njih...

[Drinski]

Ta ti logika nije ispravna jer prof.geografije, istorije ili domacinstva nema sta raditi u realnom sektoru, a sto se tice onih koji mogu, pa boze moj, neka se gazde odreknu audija pa povecaju plate hamalima. Nisu svi privatnici sitni trgovci.

Covjek ti pokusava objasniti da se pare donose u drzavu samo kroz realni sektor sve ostalo zavisi od tog sektora.koliko para toliko i muzike. Znaci ako hocemo vise za penzije,zdravstvo itd. Moramo stimulisati realni sektor

Ajde?
A ja njemu da ne mogu svi biti u realnom sektoru (pa i da prof.matematike vise donese para nego pekar), ali i da muzika kosta bez obzira da li konzumenti imaju para. A imaju.

[belfy]

ajde? a ja tebi da ne moraju svi biti u realnom sektoru, ali da oni koji su na budzetu ovise o istom. i da, muzika kosta, ali ne kosta isto nastavnika u srednjoj i harmonikasa na svadbi. prvog svi placamo, a drzava mu odredjuje platu, a drugi ce svirati (a bogami i zaraditi) koliko bude dobar.

posto se iz tvojih postova vidi da si zeleniji ja cu pokusati da pojednostavim svoje stavove da bi ih bolje razumio. pri tome ne mislim da te ponizim, nego da budem krajnje jasan. ja ne mislim da ljudi na budzetu trebaju primati minimalac da bi se drugi tome smijali. ja sam misljenja da se treba pokriti sa onoliko para koliko imas. da opet bukvalizujem do dna pokusat cu sa sljedecim primjerom;

ako drzava ima 100 radnika koji uplacuju zdravstveno osiguranje sa po 100 KM odbitaka, tada je fond za zdravstveno osiguranje 10k KM. ako ta ista drzava ima 10 doktora koji treba da opsluzuju te radnike onda niti jedan ne moze imati vise od 1k KM. ako im trebaju medicinske sestre ili sekretarice, onda ce dobijati manje da bi i one zaradile neku platu. razlike u platama medju doktorima cemo ostaviti AKO uspijemo rijesiti da li smo se ovdje razumjeli.

na drugoj strani: obrazovanje radi isto tako, policija isto tako, politicari isto tako...da skratim - cijeli budzet isto tako. dakle prethodni primjer ce pokriti sasvim dobro sve usluge koje pruza drzava.

sada bih rado presao na cijene kostanja da se ne bi zajebavali sa procentima, jer ces ti tu pokusati gurati mak na konac, a ja bih onda morao pisati puno duze postove od tebe samo da bih pojasnio gdje grijesis. elem...

ako drzava ima 1.000.000 KM budzeta kojeg sakupi od svih nameta koje pravi realni sektor, a (trenutacno) odrzavanje budzeta kosta 2.000.000 KM kako ti mislis da se to moze rijesiti?

ja mislim da imaju samo dva puta. ili kresanje plata svima na budzetu (pa kome vise, kome manje), ili dodatna opterecenja na privredu i gradjane. ako imas neko trece bio bih zahvalan da ga cujem (osim zaduzivanja, jer to vec radimo i vodi nas samo u dalju dubiozu).ja se slazem da ne mogu svi biti u realnom sektoru, ali ako je neko vrhunski inzenjer, onda ga necemo mjeriti sa vrhunskim istoricarom, jer cemo morati reci koji vrijedi vise, jel tako? zato ono moje prvo pitanje u prethodnom postu na koje nisi dao odgovor, iako ga svi dobro znamo.

kad mi ponudis bilo kakav odgovor ja cu pokusati da ti objasnim svoje vidjenje. ovako kada odgovaras drugima a pominjes mene nema nekog smisla.

[Nos]

Uredu je to sve. Sto se tice budzeta, znaci jedna od opcija koje si naveo je uredu, vezano za smanjenje plata. Medzutim plate i nisu toliki dio budzeta vec je PIO i ostale socijalne stvari sto se I nemoze smanjiti. Znaci plate i nisu toliko znacajne. Sto se tice druge opcije, obrnuto se radi. Porezi se smanje privredi da bi ona narasla i tako dala vise poreza. Sto se tice boje ja sam za ove refome i mislim da ce pomoci u ekonomskom smislu. Nevolim SDA, i mislim da je neko drugi na vlasti iste reforme bi radio. Jedino o novalicu mislim da jaro zna biznis i sta se mora raditi da se to poboljsa.

[Gojeni H]

Pa ne kontam stvarno kako će čiko za trakom u Preventu ili teta za kasom u Konzumu više najebati nego što su sad? Stari zakon se nije poštovao, da Bog da se bude poštovao i ovaj. Ako ih pitaš za kolektivni ugovor, upitat će te to da li se to jede.

U Preventu ili Konzumu mozda i nece osjetiti pogorsanje ali hoce zato ljudi u Mitalu, Koksari u Lukavcu i drugim privatiziranim firmama. Naravno vise na televiziji necemo imati priliku gledati radnike feroelektra, dite, konjuha, krivaje itd.. jer ce biti "zbrinuti" u skladu sa zakonom.

Nije tema, ali Ditu, Konjuh, Aidu i slicne je davno trebalo privatizovati. Jednima je u interesu bila kupovina socijalnog mira na ograniceno, a drugi su se upecali k'o deverike.

[muha_sa]

http://www.e-novine.com/stav/124618-Pos ... evara.html

[Gojeni H]

http://www.e-novine.com/stav/124618-Pos ... evara.html

Dobar tekst. Realno, ovaj zakon se ne dotice realnog sektora. Ona "bolja" privatizovana preduzeca su na ovom nivou otprilike.
Bingo i slicni i ne znaju za radnicka prava, tako da im je isto, a mozda im nekakvim cudom bude i bolje.

Nista se nece promijeniti u ministarstvima. Mozda se nesto promijeni kod ovih sluzbenika na salterima, ali i to je pod velikim upitnikom.

Zemlji prvo i mozda jedino treba vladavina prava.
Krenuo sam napisati da nam trebaju manji nameti prema realnom sektoru, kao i sto treba, ali nam treba inspekcija koja ce raditi svoj posao, odnosno po zakonu.
Da li je bilo ko ikada vidio inspektora u Bingu? Ali zato tokarske i automehanicarske radnje, granapi, i slicni imaju inspekciju na vratu svake hevte ... kako kome zatreba novca.

[Drinski]

ajde? a ja tebi da ne moraju svi biti u realnom sektoru, ali da oni koji su na budzetu ovise o istom. i da, muzika kosta, ali ne kosta isto nastavnika u srednjoj i harmonikasa na svadbi. prvog svi placamo, a drzava mu odredjuje platu, a drugi ce svirati (a bogami i zaraditi) koliko bude dobar.

posto se iz tvojih postova vidi da si zeleniji ja cu pokusati da pojednostavim svoje stavove da bi ih bolje razumio. pri tome ne mislim da te ponizim, nego da budem krajnje jasan. ja ne mislim da ljudi na budzetu trebaju primati minimalac da bi se drugi tome smijali. ja sam misljenja da se treba pokriti sa onoliko para koliko imas. da opet bukvalizujem do dna pokusat cu sa sljedecim primjerom;

ako drzava ima 100 radnika koji uplacuju zdravstveno osiguranje sa po 100 KM odbitaka, tada je fond za zdravstveno osiguranje 10k KM. ako ta ista drzava ima 10 doktora koji treba da opsluzuju te radnike onda niti jedan ne moze imati vise od 1k KM. ako im trebaju medicinske sestre ili sekretarice, onda ce dobijati manje da bi i one zaradile neku platu. razlike u platama medju doktorima cemo ostaviti AKO uspijemo rijesiti da li smo se ovdje razumjeli.

na drugoj strani: obrazovanje radi isto tako, policija isto tako, politicari isto tako...da skratim - cijeli budzet isto tako. dakle prethodni primjer ce pokriti sasvim dobro sve usluge koje pruza drzava.

sada bih rado presao na cijene kostanja da se ne bi zajebavali sa procentima, jer ces ti tu pokusati gurati mak na konac, a ja bih onda morao pisati puno duze postove od tebe samo da bih pojasnio gdje grijesis. elem...

ako drzava ima 1.000.000 KM budzeta kojeg sakupi od svih nameta koje pravi realni sektor, a (trenutacno) odrzavanje budzeta kosta 2.000.000 KM kako ti mislis da se to moze rijesiti?

ja mislim da imaju samo dva puta. ili kresanje plata svima na budzetu (pa kome vise, kome manje), ili dodatna opterecenja na privredu i gradjane. ako imas neko trece bio bih zahvalan da ga cujem (osim zaduzivanja, jer to vec radimo i vodi nas samo u dalju dubiozu).ja se slazem da ne mogu svi biti u realnom sektoru, ali ako je neko vrhunski inzenjer, onda ga necemo mjeriti sa vrhunskim istoricarom, jer cemo morati reci koji vrijedi vise, jel tako? zato ono moje prvo pitanje u prethodnom postu na koje nisi dao odgovor, iako ga svi dobro znamo.

kad mi ponudis bilo kakav odgovor ja cu pokusati da ti objasnim svoje vidjenje. ovako kada odgovaras drugima a pominjes mene nema nekog smisla.

jesi li kad pomislio na striktniju naplatu javnih prihoda ili povecanje prihodovne osnovice? To me podsjeca na pricu domaćina da bi trebalo smanjiti plate u WV, jer treba smanjiti cijenu passata, jer ovaj nema para da ga kupi po postojećim cijenama. Pa neka vise zarađuje pa ce imati para.

[Opetja033]

Uhljebi i neradnici jos uvijek kmece o ovom zakonu.

[Drinski]

jbg., nisu svi u SDA.