Forum Klix.ba

dječak sa šibicama wrote: ↑11/06/2023 23:36 ... Nekada smo bili SFRJ trziste, koje nije bilo neka svjetska velicina ali bilo je puno vece od ovog sadasnjeg bih trzista, i postojali su JUS standardi koji su se morali postivati.

Koliko je ta drzava bila uredjenija nego ova danas, mozda je dobar primjer Nutela, koja nije mogla uci na YU trziste iako je iz komsijske Italije. Drzava je stitila svoje proizvodjace, pa je onda Talijan prodao licencu Podravci i nastala Kinderlada.. iako smo imali Kandit ili Kras ili Takovo, bili smo malo trziste sa slabim asortimanom pa kad dodje njemacka cokolada svi se zabezeknu...

Ja bih ipak napomenuo "kad dođe njemačka čokolada sa pojačanim aditivima...", jer je JUS ipak brinuo o zdravlju YU stanovništva mnogo više nego DIN o njemačkom. Za ostali dio posta

dječak sa šibicama wrote: ↑11/06/2023 22:28 Prije 50 godina hrenovke su bile od mesa i mirisale su na meso, danas tamo ima najmanje mesa. Povrce je bilo zdravije, voce takodje, i to nije nikakav mit, samo cinjenica i posljedica razvoja industrije prije svega hemikalija.

Thomy majoneza je u mom djetinjstvu bila predivna, danas je kisela i neukusna. Argeta pasteta je imala specifican okus, danasnja Argeta ima okus kao bilo koja druga pasteta. Cak i ona iz Droge Portoroz, jeo sam je prije godinu dvije, jeste bolja od hadzicke ali daleko od originala iz SFRJ. Parizer salama je bila delikates, danas su sve salame istog okusa. Banjalucki trapist je bio fantastican, u rangu francuskih sireva, danas nam prodaju bljutavo smece koje nazivaju edamer i gauda a nikakve veze sa tim sirevima nemaju.
Sta sam primjetio u zadnje vrijeme, one delikatesne kobasice (ili bar tako napisu, da su delikatese) tipa zimska ili kulen ili cajna, nemaju nikakav okus. Sve vise imaju okus kartona. Mislio sam i ja da mi je nesto sprzilo jezik, ali onda neki dan dobijem cijeli kulen domaci, i frapiram se koliko je on ukusan.

Prodaje nam se smece, sve je vise emulgatora, pojacivaca okusa, hemikalija, aditiva u proizvodima, sve manje mesa, mlijeka. O povrcu i vocu da ne govorim.

Prije xxx godina čkapi je mirisala, a danas smrdi...

..

dječak sa šibicama wrote: ↑11/06/2023 23:36 Promijenilo se puno toga, od tehnologije do bitnosti trzista, mi smo danas nebitno malo beznacajno trziste. Nekada smo bili SFRJ trziste, koje nije bilo neka svjetska velicina ali bilo je puno vece od ovog sadasnjeg bih trzista, i postojali su JUS standardi koji su se morali postivati.

Koliko je ta drzava bila uredjenija nego ova danas, mozda je dobar primjer Nutela, koja nije mogla uci na YU trziste iako je iz komsijske Italije. Drzava je stitila svoje proizvodjace, pa je onda Talijan prodao licencu Podravci i nastala Kinderlada, koja i u imenu ima stvarnog vlasnika, Kinder iz Bolonje.

Nije ni to trziste bilo nesto aman zaman, svi koji su isli vani na zapad dobro znaju koliko je kod nas bila siromasna ponuda, iako smo imali Kandit ili Kras ili Takovo, bili smo malo trziste sa slabim asortimanom pa kad dodje njemacka cokolada svi se zabezeknu. Toliko je danas jos manje i siromasnije. Tek kad odes vani i udjes u prosjecnu trgovinu u Austriji, Njemackoj, Italiji, vidis kolika smo bijeda. Oni imaju 120 vrsta putera, 1000 vrsta peciva, nekakvih milion vrsta cokolada, covjece ja se razbolio kad sam usao u bezvezni Costco u Kanadi, jedna reklo bi se bezvezna veletrgovina. Samo na odjeljku mesa sam se zadrzao pola sata, nema cega nema, pa pica, mislim gazirano piva vina sokovi, hoces pola litra hoces galon hoces porodicno hoces paletu od 12 komada hoces 24, ma ne mozes sve ni pregledati.

Mi smo jedan kurton na zalost, pri tome plasira nam se najlosiji kvalitet, kad su ove iz Nutele stisli da kazu zasto je balkanska nutela losija od njemacke, oni smislili odgovor kao na balkanu se toliko ne jede ljesnjak.
Radio sam nekad za ovog predstavnika P&G, necu ime navoditi firme a svi je znaju, samo kakve price oni pricaju i sve ti bude jasno. Zasto je nas Ariel nikakav, zasto je nas Tide nikakav, sve se to stanca u Madjarskoj, Rumuniji i pet klasa je ispod standarda. Dozivljavaju nas kao zabitu koloniju, sto valjda i jesmo.
Jebote od nas je i McD pobjegao.

Hrenovke su iste ti si ostario tijelo ti se promijenilo otupio si na miris i okus

dječak sa šibicama wrote: ↑11/06/2023 23:36 Toliko je danas jos manje i siromasnije. Tek kad odes vani i udjes u prosjecnu trgovinu u Austriji, Njemackoj, Italiji, vidis kolika smo bijeda. Oni imaju 120 vrsta putera, 1000 vrsta peciva, nekakvih milion vrsta cokolada, covjece ja se razbolio kad sam usao u bezvezni Costco u Kanadi, jedna reklo bi se bezvezna veletrgovina.

Sve je do kupovne moći i potrošačkih navika stanovništa. Kod nas je još i zlatno kakva je ponuda u Makedoniji, Bugarskoj, Kosovu.
Na zapadu je ogroman broj proizvođača, veliki je pritisak na efikasnoj proizvodnji, subvencijama prehrambene proizvodnje, u nekim zemljama nižim porezima na hranu, redovnom plaćanju...i zbog svega toga neki proizvodi na zapadu su jeftiniji, a bolji od naših.

iskoči mi neki vidio zašto inflacija i dalje traje

jer je i dalje u opticaju novac koji je dijeljen bez rada

Nisu iste hrenovke, jesu iste kao u mom djetinjstvu ali ja ne pamtim 50 godina unazad pamtim osamdesete najkasnije i to naginje ka devedesetim, ali znam otprilike recepturu Gavrilovica recimo iz 19pedesetih godina proslog stoljeca. Oni nisu imali aditiva da krkaju unutra.

Inflacija je direktna posljedica stampanja para u korona ludilu, kakva crna Ukrajina to je samo izvlakusa, stampali pare bez pokrica da plate nerad i lockdown, a ekonomija je egzaktna nauka. Nema rada, nema vrijednosti novca, pusiona.

Naravno, prelama se preko nasih ledja, sigurno nece preko korporacija, oni ce samo jos dodatno zaraditi. Korona je dodatno obogatila ionako bogate.

Ekonomija nije egzaktna nauka, a inflacija je posljedica više različitih faktora.

pa reci da kad bismo svi stampali pare u kućnoj radninosti da bi pala vrijednost papirnog novca
jel tako?

Truba wrote: ↑12/06/2023 13:40 pa reci da kad bismo svi stampali pare u kućnoj radninosti da bi pala vrijednost papirnog novca
jel tako?

Tako je, ali niko ne štampa pare na način na koji su se štampale u komunističkim i latinoameričkim državama u dvadesetom stoljeću, pa je termin promašen.

Tiiii znas nije benzin nije ukrajina nije korona nije stampanje
Sta je?

Truba wrote: ↑12/06/2023 14:29 Tiiii znas nije benzin nije ukrajina nije korona nije stampanje
Sta je?

Pisao sam na drugoj temi ranije. Početka svega jesu bili poremećeni lanci snabdijevanja koji su polomili globalnu ponudu.

To praktično znači da su COVID restrikcije dovele do zatvaranja fabrika i otežanog protoka inputa za proizvodnju. Danas nema proizvodnje koja nije ovisna o inputima iz niza država. U trenucima kada se svi zatvaraju, količina proizvedenih dobara značajno pada. Manje auta iz Njemačke, manja laptopa sa Tajvana, manje telefona iz Kine. Cijene svega počinju rasti, jer čega ima manje, to je skuplje. Uz sve to, raja sjedi kod kuće, ne konzumira usluge (restorane, putovanja, masaže), i naručuje fizička dobra više nego ikada: nova stolica da radim od kuće, novi TV da gledam serije, novi laptop, novi air fryer jer ne hodam po restoranima.

Međutim, logistički sistem (brodovi, kontejneri, dostavljači) nije prilagođen za taj drastičan skok potražnje za fizičkim dobrima, niti može da se prilagodi u kratkom roku, pa tih mjeseci svi čitamo o zastojima i nasukanim trajektima. Dakle, s jedne strane imamo pad proizvodnje, a s druge strane rast tražnje za fizičkim dobrima. Rezultat je, naravno, pritisak na cijene. To je ono što su ekonomisti tih dana nazivali "tranzitornom inflacijom", računajući da će adaptiranjem sektora logistike i/ili raspršivanjem potražnje i na usluge, kada se ponovo otvorimo, doći do popuštanja navedenog pritiska na cijene.

No, onda su razvijene države na COVID krizu reagovale neodmjereno visokim fiskalnim stimulusom prema privredi i stanovništvu. To je ovo što se kolokvijalno i pogrešno naziva "štampanjem para", čime su zapravo pojačale kupovnu moć i još više podigle potražnju, i to baš u trenutku kada se ponuda slama, a tražnja za fizičkim dobrima svakako raste. Kao što je poznato, SAD su direktnim transferima davale značajne iznose novca stanovništvu. Međutim, nisu štampale te pare, nego su se zaduživale.

Tako da je inflatorni pritisak u konačnici došao sa obje strane: kako ponude, tako i potražnje. Cijene bi rasle i da se samo ponuda urušavala, a osim što se ponuda urušavala, potražnja je jačala. Double down i dolijevanje ulja na vatru. To su dva osnovna faktora, diskurs se vodi jedino glede magnitude koju je imao svaki pojedinačno. Naravno, onda je došla Ukrajina i energetska kriza, koja je rastom cijena energije stvar dodatno pogoršala.

S tim da postoji značajna razlika između SAD i EU, što ljude i buni. EU nije imala značajan fiskalni stimulus (u poređenju sa SAD), odnosno nisu dijelili pare stanovništvu, ali je imala energetski šok, pa bi se evropska inflacija mogla opisati kao kombinacija polomljene globalne ponude i energetskog šoka. Dok SAD, koja je energetski nezavisna od Rusije, inflaciju može primarno opisati kao polomljena globalna ponuda + neodmjerena fiskalna reakcija (dijeljenje keša).

Ala ga utusi
Al ima logike
Da pisao si
Kopi pejst

Briga me jel tiskanje ili ne...pare su dijeljene za nerad
Lanac oprskbe jest poremecen ali kakve to veze s lokalnim proizvodima

Kako se dijeli novac za nerad?

Naslovnica wrote: ↑12/06/2023 01:49 Prije xxx godina čkapi je mirisala, a danas smrdi...

Meni i danas miriše... To ne izlazi iz mode...

Truba wrote: ↑12/06/2023 15:19 Ala ga utusi
Al ima logike
Da pisao si
Kopi pejst

Briga me jel tiskanje ili ne...pare su dijeljene za nerad
Lanac oprskbe jest poremecen ali kakve to veze s lokalnim proizvodima

Pa lijepo. Ako imaš na polici domaću i uvoznu čokoladu, a onda se proizvodnja uvozne smanji ili je nestane s police, šta će se desiti sa cijenom domaće čokolade?

Ekonomije su globalizirane. Cijene na koje smo navikli i koje podrazumijevamo rezultat su konkurencije između domaćih i stranih proizvođača. A svi pljuju po globalizaciji i misle da su niske cijene bile bogom dane.

Globalirizrane ili po naski vidjela zaba da konja potkivaju pa i ona podigla nogu

Truba wrote: ↑12/06/2023 15:35 Globalirizrane ili po naski vidjela zaba da konja potkivaju pa i ona podigla nogu

Svo trziste svijeta je danas prakticno uvezano i skoro da nema 100% "domaceg" proizvoda, koji barem jednim dijelom ne zavisi od nekog stranog inputa.

Potrazanja je broj jedan razlog za visoke cijene.

Inflacija u BiH je "uvezena" i zbog toga je BIH imala jedan od najveci rast plata u Evropi (uz Srbiju), pa je barem time koliko-toliko kompenzirana inflacija, iako je i to nedovoljno. Razvijene zemlje nisu imale ni blizu toliki rast plata.

Globalizirano kad treba rast cijena
Izuzetno lokalizirano kad treba padat

Truba wrote: ↑12/06/2023 15:58 Globalizirano kad treba rast cijena
Izuzetno lokalizirano kad treba padat

Nije bas tako, niske cijene i jesu posljedica globalizacije.

A sto se pada cijena tice, to se nece desiti, nije se nikad nigdje ni desilo, moze se samo zaustaviti dalji rast.

Ja se sjecam 2008. i 2009. god. pred krizu, tad su cijene svega naglo skocile i ostale relativno stabilne na tom nivou do 2021. god.

Tako ce biti i ovaj put. Limit za dizanje cijena (i plata) je dostignut i tako ce ostati narednih godina - ako ne bude neko sra*e na globalnom nivou.

Truba wrote: ↑12/06/2023 09:24 iskoči mi neki vidio zašto inflacija i dalje traje

jer je i dalje u opticaju novac koji je dijeljen bez rada

Rast ce populacija Americi i narasla je vec pa ce se to iznevelisati mozda, mislim trebalo bi ali hoce li? U EU ne raste, nego pada populacija tako da ce biti sve skuplje. Za ostatak svijeta ne znam, svima ce da pada, pa treba stancati Africku sljivu i slicne proizvode za dizanje morala da bi populacija se odrzavala koliko toliko.

Projekcije su da ce sva Europa s Rusijom izgubiti vise od 100 miliona stanovnika. A Americi ce narasti populacija za skoro 100 miliona.

dječak sa šibicama wrote: ↑11/06/2023 23:36
Jebote od nas je i McD pobjegao.

Nije pobjego jer smo siromasno trziste.

Ozimician wrote: ↑12/06/2023 15:40

Inflacija u BiH je "uvezena" i zbog toga je BIH imala jedan od najveci rast plata u Evropi (uz Srbiju), pa je barem time koliko-toliko kompenzirana inflacija, iako je i to nedovoljno. Razvijene zemlje nisu imale ni blizu toliki rast plata.

Za efekat inflacije potrebno je mjeriti kupovnu moć.
Kolika je bila kupovna moć u razvijenim zemljama i u BiH prije covida i danas , to je realno poređenje ?

teskeredzic_22 wrote: ↑12/06/2023 18:35

Ozimician wrote: ↑12/06/2023 15:40

Inflacija u BiH je "uvezena" i zbog toga je BIH imala jedan od najveci rast plata u Evropi (uz Srbiju), pa je barem time koliko-toliko kompenzirana inflacija, iako je i to nedovoljno. Razvijene zemlje nisu imale ni blizu toliki rast plata.

Za efekat inflacije potrebno je mjeriti kupovnu moć.
Kolika je bila kupovna moć u razvijenim zemljama i u BiH prije covida i danas , to je realno poređenje ?

Kupovna moć u razvijenim zemljama je bila i ostala mnogo veća nego u BIH, ali se ta razlika neosjetno smanjila. To je to.
Ne razumijem baš pitanje najbolje.

Ozimician wrote: ↑12/06/2023 18:57

teskeredzic_22 wrote: ↑12/06/2023 18:35

Za efekat inflacije potrebno je mjeriti kupovnu moć.
Kolika je bila kupovna moć u razvijenim zemljama i u BiH prije covida i danas , to je realno poređenje ?

Kupovna moć u razvijenim zemljama je bila i ostala mnogo veća nego u BIH, ali se ta razlika neosjetno smanjila. To je to.
Ne razumijem baš pitanje najbolje.

Naša kupovna moć je značajno oslabila bez obzira na povećanje primanja , njhova nije oslabila kao naša.

Pad kupovne moći će dovesti do raseljavanja ono preostalog stanovništva po malim i nerazvijenim mjestima u veće gradove ili Evropu.

A plata zastupnika u Kantonu Sarajevo koji 48 mjeseci hoda s kafe na kafu je cca 3000 netto.