sturm23 wrote: ↑15/06/2020 12:44 Živiš tu-znači Tito ti DŽABA dao stan, znači komunjara.
Smetaju ti ljudi koji dolaze na iftar, bajram-znači fašista si.
Ljude koji žive na Kovačima i cijeli krug Čaršije ( opet većinom mjesto gdje žive muslimani) nazivaš stokom.
Mnogo tuge proživljavaš ovih dana, aaa?
kakav glup postBog ti pomogao, covjek zivi na Kovacimasturm23 wrote: ↑15/06/2020 12:44
Živiš tu-znači Tito ti DŽABA dao stan, znači komunjara.
Smetaju ti ljudi koji dolaze na iftar, bajram-znači fašista si.
Ljude koji žive na Kovačima i cijeli krug Čaršije ( opet većinom mjesto gdje žive muslimani) nazivaš stokom.
Mnogo tuge proživljavaš ovih dana, aaa?
Ako ništa, barem ne možeš preći sa balkona na balkon. 
Odmaknute se koliko toliko, tu su prilazne ceste, parking, zeleni pojas i pješačka zona.
?Na otetoj zemlji, finansirana od domacih "vakifa", npr Ede Arslanagica, Nedima Causevica itd...dakle hostaplera. Donirali para i para ali neke su druge seme u pitanju. Govorim o zgradi Rijaseta. Imam razlog sto kazem oteta zemlja jer zna riđoglavi od koga je ukro. Sellam.So What! wrote: ↑09/06/2020 14:38 Upravna zgrada IZBiH je projekat koji se vuče skoro deceniju i njegov vakif je trebao biti Muamer Gadafi.
Gadafi je dao dio sredstava, pa je zgrada i započeta, no međutim, građanski rat i smrt Gadafija u istom su stavili sam objekat na čekanje.
Turska TIKA je poprilično kasno uletila sa odlukom da će donirati novac za završetak iste.
Na kraju krajeva izgradnja upravne zgrade Islamske zajednice u BiH ruši mitove o tome da država finansira izgradnju ovakvih objekata, kao i čuvenu "gradite džamije, a nećete fabrike", jer maratonska izgradnja ove zgrade, kao i činjenica da nije postojala ozbiljnija inicijativa da se ovaj novac sakupi od domaćih vakifa, pokazuje koliko se ustvari kada su ovakvi objekti u pitanji radi o dobroj volji pojedinaca.
Sama zgrada jeste masivna, ali nije previsoka, a sa ovom fasadom, barem meni će onako lijepo leći tu na poziciju, još kada bi bilo više zelenila okolo, to bi bilo idealno.
Najveći građevinski promašaj Islamske zajednice u BiH je bio toranj u Ferhadiji (Hecco Deluxe), kojeg je Islamska zajednica izgradila između dva svjetska rata, a nakon Drugog svjetskog rata, zaplijenila ga je država i dodijelila JAT-u, pa su ga zvali i JAT-ov toranj.
Gledam ga baš nedavno i kontam, pa ni tolike godine ga nisu učinile pitomijim, i dalje strši i nikako se ne uklapa u taj dio grada.
Provjeriš još jednom u čijem vlasništvu je bio JAT-ov toranj, bez obzira koliko kancelarija koristio u tornju.bitanga_sa_otesa wrote: ↑15/06/2020 13:01ne lupaj ,jat je imao kancelarije na 2 zadnja sprata,ostalo su uvijek bili stanovi...
Svako ima pravo reći da mu je nešto grozno ili nije, ako ja iznesem svoje mišljenje to ne znači da tvoje treba biti isto.BadBoy wrote: ↑09/06/2020 17:17Živim tu druže i grozno je. Od same dužine izgradnje, pa do konačnog izgleda zgrade. Ništa ne valja. Kao što neko lijepo napisa iznad, trebalo je sve biti otvoreno sa puno šadrvana, zelenila i otvorenog prostora, da poziva ljude a ne ovako. Više mi dolikuje na zgradu zatvora! A da ne spominjem samo kakav će to krkljanac biti kad se počne dolaziti na iftare, bajrame i druge proslave. Kovači (i cijeli krug Čaršije) i u redovnom stanju stvari više liči na Kandahar od auta, stoke i krkljanca nego na moderni evropski grad.
Kažeš od koga je oteta, i odakle ti da su navedeni vakifi. Vidi se da imaš neki problem sa IZBiH i da više pišeš iz mržnje nego iz potrebe.vjeshalica wrote: ↑16/06/2020 08:18Na otetoj zemlji, finansirana od domacih "vakifa", npr Ede Arslanagica, Nedima Causevica itd...dakle hostaplera. Donirali para i para ali neke su druge seme u pitanju. Govorim o zgradi Rijaseta. Imam razlog sto kazem oteta zemlja jer zna riđoglavi od koga je ukro. Sellam.
toranj nije jatov ,ako je pisalo na njemu jatSo What! wrote: ↑16/06/2020 11:57Provjeriš još jednom u čijem vlasništvu je bio JAT-ov toranj, bez obzira koliko kancelarija koristio u tornju.bitanga_sa_otesa wrote: ↑15/06/2020 13:01ne lupaj ,jat je imao kancelarije na 2 zadnja sprata,ostalo su uvijek bili stanovi...
pise i na velana neboderima to al nisu velanini,i na ch willi pise vranica,al nisu vranicini vec stambeni objekti.Vidi se da si u gradu " od jucer"So What! wrote: ↑16/06/2020 12:00Kažeš od koga je oteta, i odakle ti da su navedeni vakifi. Vidi se da imaš neki problem sa IZBiH i da više pišeš iz mržnje nego iz potrebe.vjeshalica wrote: ↑16/06/2020 08:18Na otetoj zemlji, finansirana od domacih "vakifa", npr Ede Arslanagica, Nedima Causevica itd...dakle hostaplera. Donirali para i para ali neke su druge seme u pitanju. Govorim o zgradi Rijaseta. Imam razlog sto kazem oteta zemlja jer zna riđoglavi od koga je ukro. Sellam.
Ne oslijepi prijatelju, isto kao što se pojedini upale kada se spomene nacionalizirana imovina vjerskih zajednica, pod tim mislim i otetu Bogosloviju od SPC-a, pa i Muzičku akademiju od Katoličke crkve itd...drug_profi wrote: ↑16/06/2020 12:19 Kako se oslijepi odmah kad nesto ima veze sa vjerom.
Jeste ukradenim novcem su finansirali pomenuti.
A zemlja kome je oteta neka vjesalica kaze.
Slažem se za ostale objekte koje si naveo, niti je UNITIC, Oracleov ili Microsoftov, postoje i reklamni prostori, ali zgrada je nacionaliziovana i u većoj namjeni je pripadala JAT-u, ne vidim šta je toliko sporno više.bitanga_sa_otesa wrote: ↑16/06/2020 12:34toranj nije jatov ,ako je pisalo na njemu jat
izgradnja nebodera je finansirana od strane vakufske direkcije kao stambeno poslovni objekat koji je nacionalizovan poslije 2 svjetskog rata.
Nisam uopšte u gradu, uvažavam tvoj izvor za spisak vakifa, koji su sve skupa s Gadafijem (kao najvećim vakifom) dali 2,5 miliona maraka, a Turska je dala 13 miliona za njen završetak. I da ne dadoše, pitanje je da li bi je ikada završili, eto koliko su darežljivi ti vakifi bili.vjeshalica wrote: ↑16/06/2020 13:13 Vidi se da si u gradu " od jucer"
https://www.klix.ba/vijesti/bih/turska- ... /170908070
Sellam
Od koga? Tu je prije rata dugo dugo godina bio "OGREV" i iznad tri drvene barake sa po 2 ili tri stana. Bila privatizacija, "Ogrev" kupio "Čenga", a ne mogu se sjetiti šta je bilo s površinom prethodnih barakavjeshalica wrote: ↑16/06/2020 08:18Na otetoj zemlji, finansirana od domacih "vakifa", npr Ede Arslanagica, Nedima Causevica itd...dakle hostaplera. Donirali para i para ali neke su druge seme u pitanju. Govorim o zgradi Rijaseta. Imam razlog sto kazem oteta zemlja jer zna riđoglavi od koga je ukro. Sellam.So What! wrote: ↑09/06/2020 14:38 Upravna zgrada IZBiH je projekat koji se vuče skoro deceniju i njegov vakif je trebao biti Muamer Gadafi.
Gadafi je dao dio sredstava, pa je zgrada i započeta, no međutim, građanski rat i smrt Gadafija u istom su stavili sam objekat na čekanje.
Turska TIKA je poprilično kasno uletila sa odlukom da će donirati novac za završetak iste.
Na kraju krajeva izgradnja upravne zgrade Islamske zajednice u BiH ruši mitove o tome da država finansira izgradnju ovakvih objekata, kao i čuvenu "gradite džamije, a nećete fabrike", jer maratonska izgradnja ove zgrade, kao i činjenica da nije postojala ozbiljnija inicijativa da se ovaj novac sakupi od domaćih vakifa, pokazuje koliko se ustvari kada su ovakvi objekti u pitanji radi o dobroj volji pojedinaca.
Sama zgrada jeste masivna, ali nije previsoka, a sa ovom fasadom, barem meni će onako lijepo leći tu na poziciju, još kada bi bilo više zelenila okolo, to bi bilo idealno.
Najveći građevinski promašaj Islamske zajednice u BiH je bio toranj u Ferhadiji (Hecco Deluxe), kojeg je Islamska zajednica izgradila između dva svjetska rata, a nakon Drugog svjetskog rata, zaplijenila ga je država i dodijelila JAT-u, pa su ga zvali i JAT-ov toranj.
Gledam ga baš nedavno i kontam, pa ni tolike godine ga nisu učinile pitomijim, i dalje strši i nikako se ne uklapa u taj dio grada.
Fasada na objektu zatvorene pijace na Ilidži polako dobija svoj izgled, a zid okrenut prema glavnoj ulici otkriva neočekivano zanimljiv dizajn.
Iako se približavamo sredini 2020. godine, radovi na objektu još nisu okončani, iako je investitor Mrkulić Company najavio kraj već početkom godine. Ipak, iako je rok probijen, radovi nisu stali, a danas možemo vidjeti i naznaku konačnog, a možemo reći i impresivnog vizuelnog rješenja.
U moru dosadnih fasada, pravo je osvježenje vidjeti zanimljiv odabir dizajna za jednu zgradu, a posebno imajući u vidu da je zapravo riječ o modifikovanoj pijaci, odnosno tržnom centru po uzoru na poznati objakat u sarajevskom naselju Otoka.
Radovi na objektu počeli su u oktobru 2019. godine, a prije toga originalna pijaca s klasičnim tezgama pomjerena je na prostor parkinga kod zgrade Općine Ilidža.
Projekt modernizacije i dogradnje terminala B predstavlja najveći investicioni projekt u historiji Međunarodnog aerodroma Sarajevo na kojem i u vrijeme pandemije radovi nisu stali.
Iz ureda za odnose s javnošću J.P. Međunarodni aerodrom Sarajevo za Akta.ba su kazali da trenutna pandemija i kriza nisu puno promijenili tok radova na spomenutom projektu, ali da su neke planirane ipak ostavili za drugi period.
"U ovom momentu radovi na terminal B se izvode bez većih problema i u skladu sa predviđenom dinamikom, odnosno u skladu sa ugovornim obavezama. Shodno novonastaloj situaciji kada je u pitanju pandemija korona virusa, Međunarodni aerodrom Sarajevo je za posljedicu imao značajno smanjenje prometa, a samim tim i prihoda, što se svakako odrazilo na sve aspekte poslovanja, pa tako i nastavak drugih planiranih projekata", kazali su.
Završetak radova na Modernizaciji i dogradnji Terminala B planira se početkom 2021. godine.
Kako su kazali aerodrom Sarajevo provodi sve mjere i aktivnosti koje su usmjerene na ekonomski održivo poslovanje, a to su prije svega racionalizacija svih troškova poslovanja gdje je to moguće, kao i racionalizacija u segmentu plana i investicija u narednom periodu. U toku su analize i procjene stručnih službi aerodroma u skladu sa trenutnom situacijom u cilju donošenja najoptimalnijih mjera kada su budući projekti u pitanju.
Podsjećamo, projekt modernizacije i dogradnje Terminala B, vrijedan je oko 30 miliona KM i predstavlja najveći investicioni projekat u historiji Međunarodnog aerodroma Sarajevo.
Projektom je planirano dvostruko povećanje postojećih kapaciteta, proširenjem Aerodrom Sarajevo trebao biti u stanju opslužiti oko dva miliona putnika godišnje.
Proširenje treba osigurati i dodatnih 10.000 metara kvadratnih prostora na četiri etaže. Stari i novi dio bit će povezani modernom nadstrešnicom. Dužina terminala će biti 110 metara, u odnosu na sadašnjih 68.
Aerodrom trenutno ima jedan ulaz i jedan izlaz, a proširenjem će dobiti još jedan ulaz na Aerodrom.
Proširit će se i checkin zonu sa 17 na 28 mjesta. Također, umjesto sadašnja četiri gatea napravit će se sedam. Proširit će se i zonu dolazaka. Uz proširenje postojećih, znatno će se proširiti i gastronomska zona.
