Budizam, religija ili filozofija ?

[cartman]

Niti jedno. Pravi odgovor je neizmjerna sebičnost koja kasnije dovodi do neizbježnog nedostatka poniznosti i jačanja arogancije i ega. Krene se sa zamisli da se ego kontroliše, na kraju se kroz ovakvu filozofiju postane rob ega, a misli se da ga se kontroliše.

Nije baš najjasnije, ali pretpostavljam da se ovo gornje odnosi na budizam kao učenje ili metod. Pa dobro, možda je tako, predloži ti ako znaš neki po tebi efikasniji način borbe ili suočavanja sa vlastim egom/nefsom,

apsolutno prepustanje tao-u, zenu, praznini nazovi kako to hoces.po nekom mom razmisljanju budizam nije niti ucenje u klasicnom smislu te rijeci. budizam vidim kao dijalog, vjerujem da buddha nikog nista nije ucio, vec je vodio dijalog sa svojim pratiocima a oni su ti koji su donosili zakljucke. cak buddhu ne vidim kao onakvog kakvog ga mnogi dozivljavaju, kao nekog velikog ucitelja. cak cisto sumnjam da bi se on slozio s tim. prosvijetljena osoba nema potrebu nikom davat odgovore, posto je sve u biti subjektivno, ne postoji generalni skup zakona, svako ima svoju realnost i svoje istine.

[Sati]

MLAD MESEC - utorak, 21. februar 2012.

Svi okova spadaju
sa onoga ko jasno vidi
i dobro zna stanja
koncentracije i uvida.

Dhammapada, strofa 384

Posetilac manastira upitao je učitelja, poštovanog Ađan Čaa, kako on može da kroz meditaciju vežba koncentraciju (samadhi) kad zapravo ne postoji sopstvo. Učitelj mu objasni da kada razvijamo koncentraciju. mi radimo sa sopstvom. Kada razvijamo uvid (vipassana), tada radimo sa ne-sopstvom. I na kraju, kada zaista znamo šta je šta, tada smo otišli iza i sopstva i ne-sopstva.

S ljubavlju
monah Munindo

[fatamorgana]

apsolutno prepustanje tao-u, zenu, praznini nazovi kako to hoces.po nekom mom razmisljanju budizam nije niti ucenje u klasicnom smislu te rijeci. budizam vidim kao dijalog, vjerujem da buddha nikog nista nije ucio, vec je vodio dijalog sa svojim pratiocima a oni su ti koji su donosili zakljucke. cak buddhu ne vidim kao onakvog kakvog ga mnogi dozivljavaju, kao nekog velikog ucitelja. cak cisto sumnjam da bi se on slozio s tim. prosvijetljena osoba nema potrebu nikom davat odgovore, posto je sve u biti subjektivno, ne postoji generalni skup zakona, svako ima svoju realnost i svoje istine.

Poštujem ovakvo tvoje razumijevanje no želio bih ipak za ljubav istini da te uputim je Buda Sakjamuni postao od samog svog prosvjetljenja učitelj za sve one koji su to željeli, bez razlike.
Prvi njegovi učenici su postali 4-5 asketa-džaina s kojima je on par godina prije svog prosvjetljenja živio i praktikovao tjelesnu askezu kako se to uobičava u džainizmu.
On je odmah poslije prosvjetljenja objavio svoje učenje u prvom svom izlaganju poznato kao lavlja rika i cijeli svoj život je podučavao učenike do svoje smrti u 80-toj godini.
Postoji također do današnjih dana sačuvano njegovo učenje u takozvanoj trostrukoj košarici, Tri pitaka, na jeziku pali, kojim je on govorio.
Postojala je također i monaška zajednica direktnih Budinih učenika čija se imena još mogu naći pored ostalih spisa i npr. u Thera theri gatta, Pjesme prosjaka i prosjakinja, na naš jezik preveo Č.Veljačić, u izdanju Veselin Masleša - Svjetlost, biblioteka Logos,
1990 - (ovo je drugo izdanje)

Znači itekako je postojao učitelj - Buda, učenje - Dhamma i učenici i učenice ili monaška zajednica - Sangha a čak je još za Budinog života bilo i učenika koji se nisu zaredili kao monasi već su bili tzv. domaćini, tj. osobe koje su živjele normalnim svjetovnim i porodičnim životom a koji su u isto vrijeme praktikovali učenje - dhammu i koji dostigli prosvjetljenje.

Pozz,

[jastuk1]

Niti jedno. Pravi odgovor je neizmjerna sebičnost koja kasnije dovodi do neizbježnog nedostatka poniznosti i jačanja arogancije i ega. Krene se sa zamisli da se ego kontroliše, na kraju se kroz ovakvu filozofiju postane rob ega, a misli se da ga se kontroliše.

Nije baš najjasnije, ali pretpostavljam da se ovo gornje odnosi na budizam kao učenje ili metod. Pa dobro, možda je tako, predloži ti ako znaš neki po tebi efikasniji način borbe ili suočavanja sa vlastim egom/nefsom,

Pa zna se, HDZ. (šala mala)

Ma stvar je jasna - nema spoznaje u predavanju ili prepuštanju sebi ili drugim stvorenim stvarima - samo se znači predavat Stvoritelju. Pri tome naročito mislim na asketizam, monaštvo, sufizam, jer su u konačniti ove stvari otjelovljenje sebičnosti, pa samim tim i egoizma. A prodaju se kao supercool stvari za spoznaju. ha ha ha Na kraju nit upoznaš sebe, nit svijet oko tebe, a najtragičnije ne upoznaš ni Stvoritelja, jer se nisi predao njemu već asketizmu, monaštvu, sufizmu, itd.

[fatamorgana]

Žao mi je i uz svo poštovanje, ne vjerujem u Stvoritelja u kakvog pretpostavljam ti vjeruješ, vjerovatno je da se u tvom slučaju radi o monoteističkom Bogu kako ga predstavljaju tri najveće abramsko-monoteističke religije ....

U svakom slučaju, svako dobro,

[Sati]

Meditacija

Pitanje za danas je zašto bi uopšte trebalo meditirati? U čemu je značaj meditacije? Zašto se ona toliko ističe u Budinom učenju?

Ideja meditacije je još davno definisana na sledeći način: upoznati um, oblikovati um i osloboditi um. Pri tome, upoznavanje uma znači razumeti način na koji naš um funkcioniše. Ako to ne znamo, mi smo zaista nalik običnim mašinama. A kad upoznamo svoj um, tada smo u prilici i da ga oblikujemo. To znači da postanemo njegovi gospodari. jer ako ne postanemo to, postaćemo njegove sluge. Tada nas misli i emocije kontrolišu i posledica toga je sve više patnje. Otuda je vrlo važno naučiti kako da oblikujemo sopstveni um. A kada to postignemo, tada dobijamo oslobođen um. Dakle, važnost meditacije jeste u otkrivanju kako da dođemo do slobodnog uma, uma koji je srećan, uma koji je spokojan, uma u kojem ima mnogo ljubavi.

Još jedna zanimljiva stvar u vezi sa meditacijom jeste da uočimo koliko mnogo stvari činimo da bismo svoje telo održali zdravim. Hranimo ga, čistimo, vežbamo, kada se telo razboli idemo kod lekara po poseban lek. Zaista sve činimo kako bismo telo održali zdravim. No, šta činimo da bismo svoj um održali zdravim? Jeste li ikada razmislili o ovom vrlo važnom pitanju? Pri tome nam mora biti jasno šta naš um čini bolesnim, šta mu škodi. Koji su simptomi bolesti ljudskog uma? Meditacija je upravo to, istraživanje tih simptoma, njihovo uklanjanje i postizanje potpunog zdravlja našeg uma.

S. Goodwin: Why We Should Meditate

[jastuk1]

Žao mi je i uz svo poštovanje, ne vjerujem u Stvoritelja u kakvog pretpostavljam ti vjeruješ, vjerovatno je da se u tvom slučaju radi o monoteističkom Bogu kako ga predstavljaju tri najveće abramsko-monoteističke religije ....

U svakom slučaju, svako dobro,

Nije "svako dobro" kad pod krinkom duhovnog uzdizanja kroz asketizam srljaš pravo u egoizam i sebičnost. To jedino može biti "svako loše."

U krajnjoj konsekvenci sam sebe zavitlavaš, jer si se "drzno" pa misliš da možeš nešto postić svojom introspekcijom i meditacijom. U takvom koprcanju i duhovnom trvljenju i potrazi koja nikad nema kraja i krajnjeg cilja (naravno da nema jer je zasnovana na egoizmu i sebičnosti), ostvarit jedino možeš upravo debeli egoizam i sebičnost jer je meditacija lažna poniznost - zato jer postavlja sebe (ego) u centar svega.

Ovo je i jedan od najvećih apsurda i najogavnija varka što postoje - maksimalna oholost se prodaje pod krinkom poniznosti.

[cartman]

Žao mi je i uz svo poštovanje, ne vjerujem u Stvoritelja u kakvog pretpostavljam ti vjeruješ, vjerovatno je da se u tvom slučaju radi o monoteističkom Bogu kako ga predstavljaju tri najveće abramsko-monoteističke religije ....

U svakom slučaju, svako dobro,

Nije "svako dobro" kad pod krinkom duhovnog uzdizanja kroz asketizam srljaš pravo u egoizam i sebičnost. To jedino može biti "svako loše."

U krajnjoj konsekvenci sam sebe zavitlavaš, jer si se "drzno" pa misliš da možeš nešto postić svojom introspekcijom i meditacijom. U takvom koprcanju i duhovnom trvljenju i potrazi koja nikad nema kraja i krajnjeg cilja (naravno da nema jer je zasnovana na egoizmu i sebičnosti), ostvarit jedino možeš upravo debeli egoizam i sebičnost jer je meditacija lažna poniznost - zato jer postavlja sebe (ego) u centar svega.

Ovo je i jedan od najvećih apsurda i najogavnija varka što postoje - maksimalna oholost se prodaje pod krinkom poniznosti.

znas li sta je meditacija i sta je svrha meditacije? il si trol,il si neuk, il jednostavno ispoljavas negativu jer si nesiguran u svoj "put". ne znam odakle askete u svemu ovom, budizam uci srednji put, nikako asketizam. sad nisam siguran ni da znas sta je asketizam.
sto se tice postavljanja "sebe" u centar svega, ne kontam sta je tu lose? mir se trazi iznutra ne izvana. ti si savrsen primjer osobe kojoj je prijeko potrebna meditacija moras se malo trznut, ipak je 2012ta sve najbolje

[dr.Gonzo]

Žao mi je i uz svo poštovanje, ne vjerujem u Stvoritelja u kakvog pretpostavljam ti vjeruješ, vjerovatno je da se u tvom slučaju radi o monoteističkom Bogu kako ga predstavljaju tri najveće abramsko-monoteističke religije ....

U svakom slučaju, svako dobro,

Nije "svako dobro" kad pod krinkom duhovnog uzdizanja kroz asketizam srljaš pravo u egoizam i sebičnost. To jedino može biti "svako loše."

U krajnjoj konsekvenci sam sebe zavitlavaš, jer si se "drzno" pa misliš da možeš nešto postić svojom introspekcijom i meditacijom. U takvom koprcanju i duhovnom trvljenju i potrazi koja nikad nema kraja i krajnjeg cilja (naravno da nema jer je zasnovana na egoizmu i sebičnosti), ostvarit jedino možeš upravo debeli egoizam i sebičnost jer je meditacija lažna poniznost - zato jer postavlja sebe (ego) u centar svega.

Ovo je i jedan od najvećih apsurda i najogavnija varka što postoje - maksimalna oholost se prodaje pod krinkom poniznosti.

Mescini da si ti nesto pogresno skontao. Al nema veze:

[cartman]

Znači itekako je postojao učitelj - Buda, učenje - Dhamma i učenici i učenice ili monaška zajednica - Sangha a čak je još za Budinog života bilo i učenika koji se nisu zaredili kao monasi već su bili tzv. domaćini, tj. osobe koje su živjele normalnim svjetovnim i porodičnim životom a koji su u isto vrijeme praktikovali učenje - dhammu i koji dostigli prosvjetljenje.

Pozz,

postujem misljenje, ali ja ne uzimam bukvalno sve sto se kaze to je neki moj pogled na budizam jer mi je nekako tako logicnije mada niposto ne iskljucujem to sto si naveo!

[fatamorgana]

Znači itekako je postojao učitelj - Buda, učenje - Dhamma i učenici i učenice ili monaška zajednica - Sangha a čak je još za Budinog života bilo i učenika koji se nisu zaredili kao monasi već su bili tzv. domaćini, tj. osobe koje su živjele normalnim svjetovnim i porodičnim životom a koji su u isto vrijeme praktikovali učenje - dhammu i koji dostigli prosvjetljenje.

Pozz,

postujem misljenje, ali ja ne uzimam bukvalno sve sto se kaze to je neki moj pogled na budizam jer mi je nekako tako logicnije mada niposto ne iskljucujem to sto si naveo!

Živio dijalog,

[Sati]

I tuđe zablude i neosnovana kritika mogu biti prilika za vežbanje. sve je naš učitelj

[Sati]

Neprijatna iskustva

Molim vas da shvatite da meditacija ne znači da uvek imamo prijatna, pozitivna iskustva. Zapravo, neprijatna iskustva ne predstavljaju nikakav problem za nas sve dok se ne identifikujemo sa njima. Istinski izazov koji je pred nama je da naučimo kako da radimo sa tim neprijatnim iskustvima, kako da radimo sa fizičkim bolom, kako da radimo sa mentalnim bolom. To je daleko važnije nego da jednostavno doživljavamo prijatna, pozitivna iskustva.

Tako u svakodnevnom životu imamo probleme kao što su bes, napetost, strahovi, tuga, osećaj krivice -- sve te stvari nam zaista stvaraju patnju. Ali uz pomoć svesnosti možemo da ih otkrijemo, možemo da ih istražimo, možemo da eksperimentišemo sa tim problemima. I kada ih istražite, shvatićete da vi sami sebi stvarate problem. Kada to uvidite, možete koristiti mudrost da sebe oslobodite tog problema. Možete koristiti mudrost da razumete šta se odigrava u vašem telu i umu. Kroz to razumevanje stvarate promenu ili pak nastavljate da radite sa problemima, da ih istražujete. Tako i samo neprijatno iskustvo postaje objekat meditacije.

Godwin Samararatne: The Importance of Awareness

[Sati]

Samo znati, ništa više

Veoma važan deo praktikovanja meditacije jeste da smo svesni, da znamo šta se događa. Zato, kad god vam se ukaže prilika vežbajte ovaj kvalitet u sebi, da znate koliko god je moguće više šta se događa u vašem umu i telu, iz trenutka u trenutak. Čak i ako je to neko neprijatno iskustvo, čak i ako je to nešto što smatrate čudnim, samo znajte da se to događa, umesto da počnete da se brinete, razmišljajući: Da li dobro vežbam? Je li normalno imati ovakva iskustva? Nije uopšte nužno da ovako razmišljam, već samo da znam da je to ono što osećam u ovom trenutku, to je osećaj koji doživljavam.

Drugi važan aspekt povezan sa tim da smo svesni, jeste da budemo svesni sa ljubavlju, da znamo to što se događa sa jednim prijateljskim stavom. To može biti isti onaj stav privrženosti sa kojim majka gleda, posmatra svoje dete. Zato kad vežbate posmatranje, svesnost, otkrivanje toga što se desava u ovom trenutku u vašem umu i telu, vežbajte i da na to gledate poput majke koja posmatra svoje dete, sa blagonaklonošću, sa blagošću, sa otvorenošću.

Godwin Samararatne: Quality of Just Knowing

[fatamorgana]

Drugi važan aspekt povezan sa tim da smo svesni, jeste da budemo svesni sa ljubavlju, da znamo to što se događa sa jednim prijateljskim stavom. To može biti isti onaj stav privrženosti sa kojim majka gleda, posmatra svoje dete. Zato kad vežbate posmatranje, svesnost, otkrivanje toga što se desava u ovom trenutku u vašem umu i telu, vežbajte i da na to gledate poput majke koja posmatra svoje dete, sa blagonaklonošću, sa blagošću, sa otvorenošću.

Ili kako kaže vijetnamski učitelj Thich Nhat Hanh da prigrlimo, prihvatimo i ona neugodna iskustva, osjećanja i stanja mirno, potpuno svjesni i sa susjećajnošću.

Nevjerovatno mudro, jer mi instinktivno, kao ljudska bića sva neugodna iskustva a posebno ona koja dolaze iznutra pokušavamo da potisnemo u mehanizamu samoodbrane ali ih zapravo na taj način samo momentalno "potjeramo" a u suštini nagomilavamo u magazinu nesvjesnog.

Dozvoljavajući im da izađu na površinu, mirno i suosjećajno posmatrajući ih na "plamenu" budnosti, pažnje i svjesnosti ona počinju da se pozitivno transformišu i iscjeljuju.

[Sati]

Da, vrlo važna napomena, koja ide protiv naših instikata, prvih reakcija.
Ali kad je jednom razumemo, deluje isceljujuće.

[ime_kojeg_nema]

zna li neko vise o tome kako budisticko ucenje gleda na instikte? podrazumijeva li budisticki koncept nirvane oslobodjenje od instikata?

[fatamorgana]

zna li neko vise o tome kako budisticko ucenje gleda na instikte? podrazumijeva li budisticki koncept nirvane oslobodjenje od instikata?

Pretpostavljam da da, ako se prosvjetljenjem oslobađamo od patnje onda se oslobađamo i od privženosti ili potčinjenosti instinktima koji stvaraju patnju,

P.S. Pretpostavljam jer nisam prosvjetljen pa to ne mogu tvrditi.

[Sati]

Put gašenja plamena u umu

Ćunda, nemoguće je da onaj ko i sam tone u mulj izvuče nekog drugog ko tone u isti taj mulj; ali je zato moguće da onaj ko sam ne tone u mulj izvuče nekog drugog ko tone u isti taj mulj. Nemoguće je da onaj ko je i sam neukroćen, nedisciplinovan, [u kome je plamen nečistoća] neugašen, nekog drugog ukroti, disciplinuje i pomogne mu da ugasi [plamen svojih nečistoća]; ali je zato moguće da onaj ko je i sam ukroćen, disciplinovan, [u kome je plamen nečistoća] ugašen, nekog drugog ukroti, disciplinuje i pomogne mu da ugasi [plamen svojih nečistoća].

Buda
Sallekha sutta -- Govor o brisanju, MN 8

[leticija]

Um se ne moze 'oblikovati' meditacijom, ali se moze kontrolisati. Ako se slazemo da 'patnja' dolazi od 'bolesnih misli', onda je jasno da takve misli moramo 'staviti pod kontrolu', a to mozemo putem meditacije.
Ima raznih vrsta meditacije i raznih ciljeva, ali je osnova svake meditacije ''smirivanje tijela i uma'.
Dugotrajnim vjezbanjem, uspijevamo da 'ukrotimo um' i da ravnodusno posmatramo sve ono sto kroz njega prolazi; i pozitivno i negativno. Jednostavno, pustimo da protice, ne obracamo paznju, ne analiziramo... sve dok ne postignemo apsolutni mir, u kome vise nema nikakvih misli, nase JA postaje 'tisina i prostor'.

[leticija]

Nesto sam zabrljala..

[Great Cornholio]

zna li neko vise o tome kako budisticko ucenje gleda na instikte? podrazumijeva li budisticki koncept nirvane oslobodjenje od instikata?

Pretpostavljam da da, ako se prosvjetljenjem oslobađamo od patnje onda se oslobađamo i od privženosti ili potčinjenosti instinktima koji stvaraju patnju,

P.S. Pretpostavljam jer nisam prosvjetljen pa to ne mogu tvrditi.

Pile se ponaša instinktivno kad počne da kljuca, mače se ponaša instinktivno kad počne da juri klupko vune misleći da je miš. I kod pileta i kod mačeta te reakcije će se javiti bez obzira da li oni odrastali u društvu pripadnika svoje vrste ili ne. Kod čovjeka takve svrsishodne radnje nisu urođene,nas drugi uče da se hranimo i zbog toga se ne može reći da čovjek ima instinkte. Mi posjedujemo određene urođene reflekse i nagone, srce kuca refleksno, zjenice se šire ili sužavaju refleksno, osjećamo strah na iznenadni zvuk ili gubljenje tla pod nogama , osjećamo ugodu kad nas hrane i neugodu kad smo gladni itd., ali mi ne nasljeđujemo obrasce po kojima ćemo zadovoljiti urođene nagone, mi obrasce zadovoljavanja nagona učimo u kontaktu sa drugima, čovjek nema urođenih instinkata.

Mi se ne možemo osloboditi nagona, možemo ih samo naučiti kontrolisati.
Možemo npr. naučiti da kontrolišemo svoj seksualni nagon, pa da onda izbjegnemo patnju koja bi mogla nastati ako bi smo reagovali "instinktivno"

@Fata, prosvjetljenje vreba iza svakog ćoška, uz želju da se do njega dođe treba ga i tražiti

[Great Cornholio]

Um se ne moze 'oblikovati' meditacijom, ali se moze kontrolisati. Ako se slazemo da 'patnja' dolazi od 'bolesnih misli', onda je jasno da takve misli moramo 'staviti pod kontrolu', a to mozemo putem meditacije.
Ima raznih vrsta meditacije i raznih ciljeva, ali je osnova svake meditacije ''smirivanje tijela i uma'.
Dugotrajnim vjezbanjem, uspijevamo da 'ukrotimo um' i da ravnodusno posmatramo sve ono sto kroz njega prolazi; i pozitivno i negativno. Jednostavno, pustimo da protice, ne obracamo paznju, ne analiziramo... sve dok ne postignemo apsolutni mir, u kome vise nema nikakvih misli, nase JA postaje 'tisina i prostor'.

Izvini, ali i i ta 'tišina i prostor' su nešto, nemoguće je ne misliti ni o čemu.

Smirivanje tijela i uma bi znači bili rezultat želje da se smirimo. Opet želja, nikako da je se oslobodimo, nije izgleda Buda znao prije 5 hiljada godina ono što danas zna nauka.

[leticija]

Um se ne moze 'oblikovati' meditacijom, ali se moze kontrolisati. Ako se slazemo da 'patnja' dolazi od 'bolesnih misli', onda je jasno da takve misli moramo 'staviti pod kontrolu', a to mozemo putem meditacije.
Ima raznih vrsta meditacije i raznih ciljeva, ali je osnova svake meditacije ''smirivanje tijela i uma'.
Dugotrajnim vjezbanjem, uspijevamo da 'ukrotimo um' i da ravnodusno posmatramo sve ono sto kroz njega prolazi; i pozitivno i negativno. Jednostavno, pustimo da protice, ne obracamo paznju, ne analiziramo... sve dok ne postignemo apsolutni mir, u kome vise nema nikakvih misli, nase JA postaje 'tisina i prostor'.

Izvini, ali i i ta 'tišina i prostor' su nešto, nemoguće je ne misliti ni o čemu.

Smirivanje tijela i uma bi znači bili rezultat želje da se smirimo. Opet želja, nikako da je se oslobodimo, nije izgleda Buda znao prije 5 hiljada godina ono što danas zna nauka.

MOGUCE je NE MISLITI ni o cemu, biti potpuno 'praznog' uma, 'odvojiti' se od tijela, postati 'tisina i prostor'...to znaju svi oni koji upraznjavaju meditiranje.

[dr.Gonzo]

Izvini, ali i i ta 'tišina i prostor' su nešto, nemoguće je ne misliti ni o čemu.

Tu grijesis, to je citava poenta meditacije! Moguce je isprazniti glavu do te mjere, i posmatrati kako se misli formiraju sa distance. Bitisanje bez misli je nesto neopisivo, radi se o iskustvu koje temeljito moze promijeniti nas osjecaj identiteta. Kad citavim bice jednostavno JESI, i nista vise, nema misli nema ega, nema problema.

Na kraju krajeva, kad spavamo ne mislimo. Al to nije fazon, bitno je biti svjestan, maksimalno prisutan, i pri tome ne misliti. That's the name of the game