Forum Klix.ba

Obezbijeđeno 3,5 miliona KM za izgradnju nove industrijske zone



Općinski načelnik Hamdo Ejubović i predstavnici Intesa Sanpaolo Banke BiH potpisali su jučer u zgradi Općine ugovor o kreditnom zaduženju vrijedan 3,5 miliona KM. Sredstva će se iskoristiti za kupovinu 100 dunuma zemljišta bivše PDI “Bjelašnica” Hadžići u svrhu izgradnje nove industrijske zone.

"Ovo je veliki i važan korak za našu lokalnu zajednicu. Jako povoljni uslovi. Iznos nije dovoljan jer ostatak od 1,8 miliona KM moramo obezbjedit iz vlastitog budžeta. Nismo naišli na razumijevanje Vlade Kantona Sarajevo za ovako jedan bitan, razvojni projekat. Vlada Kantona Sarajevo nije se udostojila da 0,1 odsto svog budžeta usmjeri na stvaranje uslova za otvaranje novih radnih mjesta. Sve u svemu, u oktobru Općina Hadžići je vlasnik ovih 100 dunuma zemlje. Prostor ćemo urediti i ponuditi svima onima koji su zainteresovani za pokretanje proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta, ovo je naš prioritet", kazao je Općinski načelnik Hamdo Ejubović.

Odluka o kreditnom zaduženju Općine Hadžići usvojena je na 28. redovnoj sjednici Općinskog vijeća. Njom su data ovlaštenja Općinskom načelniku da sa najpovoljnijim ponuđačem, odabranim postupkom javne nabavke, potpiše ugovor o dugoročnom kreditu.

Potpisana urbanistička suglasnost za dionicu Doboj Jug - Ozimica



Federalni ministar prostornog uređenja Josip Martić potpisao je urbanističku suglasnost za izgradnju autoceste na koridoru Vc-dionica Doboj Jug (Karuše) – Ozimica, koja je trasirana na području općina Tešanj, Maglaj i Žepče.

Na taj način su stvoreni svi preduvjeti za okončanje postupka ishođenja građevinske dozvole za izgradnju novih 25,77 km autoceste na ovom koridoru.

Izdavanjem ove urbanističke suglasnosti otklonjene su i posljednje administrativne prepreke na daljnjoj izgradnji ove značajne dionice autoceste na Koridoru Vc.

Riječ o jednoj od zahtjevnijih dionica na kojoj se planira tzv."cut&cover" system izgradnje konstrukcije tunela. Kako trasa dijelom prolazi i kroz relativno naseljena mjesta (Tešanjka, Medakovo, Alispahići. N. Šeher, Ljubatići itd) te je na nekim mjestima u koliziji sa postojećim vodotocima, planirana je i regulacija rijeka, sukladno izdanim vodnim aktima.

Također je planirana rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih i prometnica nižeg reda, koje su u koliziji sa projektiranom trasom autoceste. Predviđena je i izgradnja tunela “Crni Vrh” dužine 1800 m. Na kraju poddionice, trasa se uklapa u slijedeću poddionicu Ozimica–Poprikuše.

Ovaj nastavak realizacije projekta Autoceste na koridoru Vc će svakako donijeti novom upošljavanju građevinske operative i omogućiti dalji zamah u investiranju i zapošljavanju domaće kvalificirane stručne radne snage – rekao je ovim povodom ministar Martić - priopćeno je iz Federalnog ministarstva prostornog uređenja.

Potpisan ugovor za realizaciju projekta stoljeća za Općinu Živinice




Načelnik Općine Živinice i direktorica firme ''Termovent'' Nedžada Radić potpisali su ugovor za početak radova na Projektu ''Topifikacija - projekat stoljeća za Općinu Živinice''.

Aljić je podsjetio da je početkom 2002. godine potpisan Protokol o namjerama i privremenom regulisanju međusobnih odnosa u izgradnji toplovoda i korištenju toplifikacionih kapaciteta u TE ''Tuzla'', između Općine Lukavac, Općine Živinice i JP Elektroprivreda.

- Na osnovu tog Protokola, predloženo je optimalno tehničko-ekonomsko rješenje, da kapacitet magistralnog vrelovoda bude 45 MWh, što je opcija koja zadovoljava potrebe Živinica za narednih 20-25 godina, dok je maksimalni predviđeni, odnosno projektirani kapacitet iz TE Tuzla za Živinice 70 MWh - dodao je Aljić.

Programom raspodjele kapitalnih sredstava drugim nivoima vlasti Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice TK Tuzla za 2013. godinu, Općini Živinice dodijeljena su namjenska sredstva u iznosu od 1.512.000 KM uz 1.420.000 KM na ime osnovice i kamata potraživanja od JP ''Elektroprivreda BiH''.

Ministar prostornog uređenja i zaštite okolice u Vladi TK Hasan Fehratović je rekao da je projekta toplifikacije Živinica ustvari projekat stoljeća i mnogo će značiti za ovaj kraj.

- Priča o toplifikaciji odavno je pokrenuta, a današnjim činom potpisivanja ugovora stečeni su uslovi za konačnu realizaciju projekta - rekao je.

Finasijer tog dijela toplifikacije Živinica u vrijednosti od 1,5 milion KM je Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Tuzlanskog kantona, saopćeno je iz Ureda za zajedničke poslove kantonalnih organa Tuzlanskog kantona.

Prvi kontingent mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH u EU kreće u ponedjeljak

https://www.youtube.com/watch?v=I4Oz_6U98jc

Hrvatska je primarno tržište za sve proizvode četiri bh.mljekare koje su jučer dobile saglasnost za izvoz na tržište EU.

Iz hrvatskog Ministarstva poljoprivrede poručuju, pojačat ćemo inspekcijski nadzor i kontrole mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH kako bi se garantirala sigurnost hrvatskih potrošača, ali i zaštitila proizvodnja.

Kontingent Livanjskog sira koji je ostao na granici nakon blokade izvoza za Hrvatsku će ponovno krenuti u ponedeljak, potvrđeno nam je iz Mljekare Livno. U ovoj Mljekari pojašnjavaju da su obnovili ugovore sa svojim ranijim partnerima u Hrvatskoj te da će se u budućem periodu bazirati na hrvatsko tržište. Izvozit će tradicionalni Livanjski sir, i druge sireve u tom tipu.

U Milkosu su nam kazali da na hrvatsko tržište planiraju izvoziti proizvode koje ne proizvode hrvatski mljekari, poput bijelog mekog sira Fete, jogurtni napitak Ayran, i neke vrste pavlaka. Osim toga, u toku su pregovori oko izvoza na italijansko tržište.

Prva zemlja u koju će Mlijekoprodukt izvoziti proizvode, bit će Hrvatska, ali još ne mogu govoriti o konkretnim količinama. Proizvode će početi izvoziti do kraja mjeseca. U Mljekari Megle kažu da će izvoz osim u Hrvatsku, bazirati na Sloveniju i Italiju, ali i na Rumuniju i Bugarsku.

Osim zemalja EU, sada je moguće mlijeko i mliječne proizvode izvoziti i u treće zemlje. Do sada smo to mogli raditi samo avionskim prijevozom koji je skup, ili pomorskim putem, preko Luke Ploče, što je dugo trajalo.

„Kada nismo mogli voziti u EU bio nam je omogućen i brzi transport našeg mlijeka do potencijalnih trećih tržišta kao što je to, npr. Turska”, kaže Ognjenka Lalović iz VTK BiH.

Osim Turske, sa kojom raste robna razmjena, bh. privrednici planiraju i izvoz na rusko tržište, koje je postalo meta za izvoz, nakon što su uveli embargo na proizvode iz EU.

“Nama se i povećao izvoz u Rusiju, tu prevashodno mislim na jabuke i kruške zbog potražnje tog tržišta”, pojašnjava Lalović.
No, nije sve tako jednostavno. Ekonomski odnosi između dvije zemlje nisu dobro uređeni. Na snazi je dvostruko oporezivanje. S druge strane bh. proizvođači bi morali obezbijediti dovoljne količine. A neophodno je provesti sličnu proceduru kao i sa EU kada je mlijeko u pitanju.

“Prema našim informacijama Ured za veterinarstvo je ponovio opet poziv nadležnoj komisiji Rusije da dođe u inspekciju naših potencijalnih objekata koji bi mogli izvoziti svoje proizvode na rusko tržište. Očekuje se njihov dolazak u toku naredne godine”, dodaje naša sagovornica.

Mljekari zato poručuju vlastima da je neophodno obezbijediti redovne i dobre podsticaje, pojednostaviti procedure, zaštititi domaću proizvodnju. S druge strane obećavaju kvalitet, i konkurentnost na svim tržištima koja su nam od juče otvorena.

Sjajan nastup bh. atletičara: Amel Tuka treći na Dijamantskoj ligi u Briselu


Piše: E. M.
Najuspješniji bosanskohercegovački atletičar na 800 metara Amel Tuka večeras je u finalu Dijamantske lige u Briselu osvojio 3. mjesto sa vremenom 1:45,45.



Naš najbolji atletičar, ujedno i najbolji u svijetu u 2015. godini u svojoj disciplini, Amel Tuka večeras je u Briselu trčao finale Dijamantske lige sa najboljim atletičarima ove sezone.

Trku je otvorio taktički kao i uvijek te se do posljednjih 300 metara zadržao na 11. poziciji.

U završnici je sjajnim sprintom uspio da sa 11. pozicije pređe 3. mjesto kojim je i završio večerašnju trku koja je ujedno bila i posljednja u ovoj sezoni za našeg bh. atletičara.

Prvoplasirani u današnjoj trci bio je Adam Kszczot sa vremenom 1:45.12, dok je drugo mjesto pripalo Nijelu Amosu sa 1:45.25.

U generalnom poretku pobjednik Dijamantske lige na 800 metara je Amos sa 16 poena, drugoplasirani je Kszczot sa deset poena, dok je Amelu Tuki pripala treća pozicija.

Pogledajte kako izgleda nekadasnji Prvi sumar dva mjeseca prije otvorenja



Objekat Prvi šumar odnosno Pino Nature Hotel na Trebeviću svoja vrata otvara u novembru 2015. godine.

Investitor projekta je Relax tours, a kako poručuju ovo će biti mjesto u kojem će svi osjećati podjednako ugodno.

Ovo nekada popularno okupljalište Sarajlija zablistat će novim sjajem i bogatim sadržajima (bazen, welness, sportski i rekreativni sadržaji). Ponuda gostima bit će bazirana na eko i zdravoj hrani.

Poseban dio bit će uređen za djecu, kao i staze za šetanje i vožnju bicikla, a prirodno područje Trebevića neće biti narušeno izgradnjom objekta i popratnih sadržaja.

Za samo nekoliko minuta vožnje možete pobjeći od gradske buke i gužve, te udisati čist zrak i uživati u prirodi koja vas okružuje.
Pino Nature Hotel imat će četiri zvjezdice sa 25 soba i apartmana, restoran, kongresnu dvoranu, wellness centar, fitness sale, dječiju igraonicu kao i terasu na krovu hotela.

Prijeratni objekat bio je u vlasništvu ZOI 84 i nakon rata na ovom mjestu je ostala ruševina od koje su sačuvani samo dio kule i temelji. Objekat je prodat prije više od 10 godina.

Ocekuje se postepeno jacanje ekonomskog rasta u BiH



Predviđa se uzlazni trend postepenog jačanja ekonomskog rasta u BiH po stopi od 2,6% u ovoj, te 3,2% u narednoj godini, navodi Direkcija za ekonomsko planiranje BiH u izvještaju o kretanju makroekonomskih pokazatelja.

U posmatranom periodu očekuje se nastavak postepenog poboljšanja eksternog okruženja, gdje bi očekivano jačanje ekonomskog rasta i zaposlenosti u okruženju trebalo da obezbijedi značajan rast ne samo izvoza nego i domaće potražnje koja se u značajnoj mjeri finansira inostranim prilivima.

Očekuje se ekonomsko jačanje evrozone sa stopom od 1,3% u ovoj i 1,9% u narednoj godini.

Osim postepenog poboljšanja eksternog okruženja, projekcije ekonomskog rasta BiH za ovu i narednu godinu podrazumijevaju odsustvo elementarnih nepogoda i normalnu hidrološku situaciju u hidroelektranama, kao i uobičajen nivo remonta u elektroenergetskom sistemu.

Očekivana stabilizacija svjetskih cijena trebalo bi da u ovoj godini zaustavi deflaciju koja je u prethodnom periodu predstavljala ozbiljnu prijetnju ekonomskom rastu BiH, a povratak inflacije očekuje se narednih godina.

Postepeno normalizovanje situacije i vraćanje ekonomije na uzlazni trend u BiH upućuje na to da bi ovaj rast trebalo da bude podstaknut, prije svega, domaćom potražnjom, uz skroman negativan doprinos spoljnotrgovinskog deficita.

Očekivano postepeno povećanje broja zaposlenih i realnih plata, omogućeno rastom proizvodnje i izvoza, te tekućih priliva iz inostranstva, direktnih stranih ulaganja, trebalo bi da dovede do rasta finalne potrošnje od 1,7% i investicija od 8,3% u ovoj godini.

Sličan rast potražnje očekuje se i u narednoj godini kada bi finalna potrošnja trebalo da se povećava realnom stopom od 1,8%, a investicije 7,4%.
U isto vrijeme očekuje se značajan realni rast izvoza od 6,8% u ovoj, nakon čega slijedi usporavanje na stopi od 6% u narednoj godini.

Uklanjaju se objekti na Grbavici, ocekuje se nastavak izgradnje Juzne longitudinale



Druga faza izgradnje Južne longitudinale u Sarajevu će se nastaviti nakon provedbe tenderske procedure i izbora Izvođača radova, potvrđeno je u Direkciji za ceste Kantona Sarajevo.

Uklanjanje svih privremenih i nelegalnih objekata koji se nalaze na trasi Južne longitudinale je u završnoj fazi. To se može vidjeti na dijelu ceste od stadiona Grbavica prema naselju Hrasno.

"Druga faza izgradnje Južne longitudinale će se nastaviti nakon provedbe tenderske procedure i izbora Izvođača radova. Evaluaciona komisija Ministarstva saobraćaja - Direkcije za puteve KS je završila sve potrebne aktivnosi na provedbi tenderske procedure i istu uputila EBRD-u na saglasnost", kazali su u Direkciji za ceste KS.

Nakon dobijanja saglasnosti od EBRD-a pristupit će se potpisivanju Ugovora sa Izvođačem radova, te uvođenju Izvođača radova na gradilište najkasnije 30 dana po potpisivanju Ugovara.

Novac za realizaciju nastavka izgradnje Južne longitudinale ranije je obezbjeđen iz kreditnih sredstava EBRD-a.

Dionica na izgradnji Južne longitudinale je od skretanja za Vraca (spoj sa ovim dijelom koji je urađen) do pekare AS (skretanje za Hrasno). Na ovoj dionici postoji problem, jer je potrebno izmještanje zgrade sa 66 stanova koja se nalazi u ulici Grbavička od broja 62 do 68.

Podsjećamo da je izgradnja nove zgrade bila najavljena za proljeće ove godine, ali je očigledno trebalo mnogo više vremena zbog komplikovanosti administrativnih procedura.

Kako su rekli u Direkciji za ceste Općina Novo Sarajevo provodi proceduru oko usvajanja Urbanističkog projekta, a Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo provodi aktivnosti na izradi projektne dokumentacije za zamjenski objekat.

Novac za izgradnju zamjenskog objekta je obezbjedilo Ministarstvo saobraćaja KS. Građevinska vrijednost izmještanja zgrade je oko tri miliona KM.

Damir Džumhur osvajač ATP Challengera u Alphenu


Najbolji bh. teniser Damir Džumhur osvojio je ATP Challenger u Alphenu nakon što je u finalu sa 2:1 u setovima savladao Holanđanina Igora Sijslinga.



Džumhur je lakše od očekivanog slavio protiv domaćeg tenisera, inače četvrtog nositelja ATP Challengera vrijednog 42.500 eura.

Za samo pola sata igre , Džumhur je bez većih problema osvojio prvi set prepustivši domaćem teniseru samo jedan gem.

Sijsling je bolje počeo drui set te poveo sa 1:0. Ali je Džumhur ekspresno uzvratio te izjednačio. Nažalost, u nastavku je Sijsling mnogo bolje zaigrao te osvojio drugi set sa 6:2.

Sjajnom igrom u trećem, odlučujućem setu, Džumhur je u potpunosti nadigrao Sijslinga te osigurao još jedan naslov u ATP Challengeru.

AATP Challenger u Alphenu, finale:

Damir Džumhur - Igor Sijsling 2:1 (6:1, 2:6, 6:1)

"Okovi" s vrata Zemaljskog muzeja konačno skinuti


Piše: M. N.
Učenici osnovnih škola iz Sarajeva, Istočnog Sarajeva i Pala simbolično su skinuli daske s vrata Zemaljskog muzeja koje su poput okova stajale tri godine i bile prepreka između javnosti, znanja i tradicije.





Nakon što su skinute daske na kojima je stajao "sramni" natpis "Muzej je zatvoren", uslijedio je gromoglasni aplauz i suze radosnice uposlenika koji se godinama bore za opstanak ove ustanove važne za historiju i kulturno naslijeđe BiH.

Uslijedio je bogat kulturno-umjetnički program kojem prisustvuju predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović, ambasadorica SAD-a u BiH Maureen Cormack, premijer FBiH Fadil Novalić i premijer KS-a Elmedin Konaković, kao i osnovci škola koje su simbolično otvorile muzej.

"Danas prisustvujemo okončanju tragikomične priče. Otvorenje muzeja noje rezultat političkog dogovora već pritiska međunarodne zajednice na naše političare. Riješen je status muzeja ali i nakon ovog otvorenja ostaje briga o budućem finansiranju o čemu će biti potreban politički dogovor", izjavio je historičar Dubravko Lovrenović.

Prije otvorenja potpisan je Memorandum o razumijevanju s ciljem podrške radu ustanova kulture od opšteg značaja i interesa za Bosnu i Hercegovinu za period 2016.-2018. godine u Parlamentu BiH. Potpisinici prisustvuju ceremoniji otvorenja.

Asja, djevojčica iz OŠ Grbavica I, koja je prisustvovala ovoj ceremoniji je kazala kako joj je velika čast što ima priliku da otvori muzej.

"Bila sam prije u muzeju i vidjela sam dosta stvari koje su se prije koristile. Oduševila me je narodna nošnja. Drago mi je što će se opet otvoriti", izjavila je Asja.

Hana, učenica škole "Edhem Mulabdić", se pak sjeća jedne od izložbi slika koju je davno vidjela u Muzeju: "Sretna sam što ću ponovo moći doći".

Zemaljski muzej danas je otvoren za posjetitelje od 16 do 19 sati, a ulaz je besplatan kao i prevoz do Muzeja koji organizira Centrotrans.

U 20:30 sati bit će upriličen 3D video mapping projekcija. Riječ je o mapiranju ulaza u Zemaljski muzej, koje simbolično otkriva neizmjerno kulturno-historijsko i prirodno blago koje ova institucija čuva, a koje je građanima i građankama Bosne i Hercegovine bilo uskraćeno protekle tri godine. Također, ovim događajem pravi se simbolična retrospektiva akcije "Ja sam Muzej".

Pilot projekat energetske efikasnosti za 344 stana na Alipašinom Polju



Općina Novi Grad Sarajevo zajedno sa Ministarstvom prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS-a kreću u realizaciju pilot projekta utopljavanja stambenih zgrada na Alipašinom Polju.

Tim povodom načelnik Semir Efendić i direktorica Ekoteh firme Jasminka Pindžo potpisali su danas u zgradi Općine okvirni sporazum za izvođenje radova na rekonstrukciji i redizajnu fasada stambenih zgrada u ulici Semira Frašte u B fazi Alipašinog Polja.

Potpisivanju su prisustvovali i ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS-a Čedomir Lukić i Admir Džubur, direktor KJKP Toplane.

"U programu Pokrenimo Novi Grad zajedno govorili smo o energetskoj efikasnosti i u proteklom periodu smo radili na tome, a kada je u pitanju Alipašino Polje zajedno sa Toplanama odabrali smo jedan objekat u ulici Semira Frašte, tačnije jednu lamelu od pet zgrada sa ukupno 344 stana. Objekat se nalazi u blizini Kulturnog centra 'Kralj Fahd' i dosta je oštećen tokom ratnih dejstava, tako da ćemo kroz redizajn, zamjenom stolarije i utopljavanjem fasada uspjeti da saniramo i ta ratna oštećenja, ali i dobiti jedan referentan objekt. Zadovoljan sam da možemo krenuti u jedan ovakav projekat, koji je poprilično obiman. Toplane za ove zgrade imaju mjerenja o utrošku energije zadnjih pet godina tako da ćemo nakon utopljavanja moći da izmjerimo efekte projekta, odnosno uštede toplotne energije.To će nam biti putokaz za budućnost. Želja nam je da na ovaj način motiviramo domaće i međunarodne fondove, finansijske institucije, kao i građane zajedno sa upraviteljima da iniciraju i provode projekte energetske efikasnosti", kazao je načelnik Efendić.

Istakao je da je jedan od najboljih i najefikasnijih načina uštede energije je kroz projekte energetske efikasnosti. Ovim projektom postići će se ušteda toplotne energije, novca kojeg građani troše za plaćanje grijanja i smanjenje zagađenja zraka u glavnom gradu BiH.

Ministar Čedomir Lukić istakao je višestruki značaj ovog projekat kako za građane tako i za sam okoliš. „Projekat je od svjetskog značaja, a Općina Novi Grad Sarajevo je prva i jedina općina koja je izdvojila sredstva za relizaciju ovog projekta. On ima za cilj uštedu energije, smanjenje zagađenja zraka i zaštitu okoliša, te obezbjeđenje ugodnog življenja našim građanima, naveo je Lukić, naglasivši da će se utopljavanjem ovih zgrada do 30 posto ostvariti uštede energije.

Prema riječima Admira Džubura, direktora Toplana, firme koja je isporučilac toplotne energije u Sarajevu, Skupština Kantona Sarajevo usvojila je novi tarifni sistem, prema kojem će se obračuna toplotne energije vršiti na način da će se plaćanje grijanja vršiti u odnosu na potrošnju.

"Novi način obračuna toplotne energije primjenjivat će se od 1.januara 2016. godine. Cilj je da do 2020. godine imamo sve potrošače u Kantonu Sarajevo sa individulanim mjerilima i plaćanjem po potrošnji", naglasio je Džubur.

Općina Novi Grad je za prvu fazu ovog projekta izdvojila 500.000 KM, a resorno ministarstvo 700.000 KM. Sa ovim novcem će se moći uraditi pola posla, a sljedeće godine bit će izdvojena novčana sredstva za nastavak projekta utopljavanja planiranih zgrada.

Uspješni bh. tekstilci: Zapošljavaju, izvoze i otvaraju nove pogone



Tekstilna industrija u BiH bilo da se radi o proizvodnji rublja, košulja, odjela, kože pravi dobre rezultate i jednostavno rečeno stabilitator je bh. ekonomije. Šije se za poznate svjetske marke i to: Pierre Cardin, Carl Gross, Jupiter, S’ Oliver, Schneiders, Baldesarini, Burberry, Triumph, Calzedonia...

Zbog potreba kupaca pojedine bh. kompanije proširuju i otvaraju nove pogone, ali i nova radna mjesta. Tako smo nedavno bili svjedoci otvaranja novog pogona kompanije Alma Ras u Visokom u kojem je zaposlenje dobilo 240 radnika.

Najavljenih proširenja ili otvaranja novih pogona u Bosni i Hercegovini biće još jer to od njih traže inostrani kupci.

Sekretar UTOK-a Amir Međić u razgovoru za poslovni portal Akta.ba kaže kako će iz navedenog razloga u proširenje pogona ići Prevent u sektoru obuće, dok Kismet iz Doboj Istok ide na proširenje kapaciteta.

Sve ovo dokazuje da tekstilnoj industrija u BiH ima mogućnost širenja i zapošljavanja, ali joj nedostaje malo dobre volje države.

"Ono što očekujemo od države, jeste jednostavniji poslovni ambijent za naše proizvođače, odnosno za kupce", kaže Međić, pojašnjavajući kako bi novi Nacrt zakona o dobiti mogao stvoriti probleme bh. proizvođačima, odnosno izvoznicima iz ove branše jer je u Nacrtu izostavljena stimulacija ( oslobađanje plaćanja poreza na dobit) za one koji izvoze 30 posto i više od ostvarene proizvodnje.

"Jasno je da treba plaćati porez na dobit, međutim grupacije i firme posebno niskoakumulativne bi se trebale poštediti određenih elemenata kako bi mogli opstati na tržištu", dodaje Međić.

Još jedan problem sa kojim se suočava bh. teksilna industrija je edukovana radna snaga. Bh. kompanijama trebaju edukovani stručnjaci, prvenstveno inžinjeri kože, tekstila, obuće... Zbog lošeg obrazovnog sistema svi trpe, tako da su poslodavci najčešće primorani sa Zavoda za zapošljavanje uzimati ljude koji nisu iz struke i kroz razne edukacije pripremiti za rad u fabrikama.

Ovi ljudi kaže Međić dobro rade svoj posao, ali im nedostaje teorijskog dijela koji se dobije u školama, tako da je potrebno poraditi na obrazovnom sistemu u državi.


BH LIDERI

Ono što bh. tekstilnu industriju na neki način izdvaja od ostalih je njen specifičnost i raznovrsnost. Tako da imamo svoje lidere u proizvodnji rublja, modne konfekcije, zaštitne odjeće, kućnog tekstila...

Lideri u proizvodnji rublja je: Ama Ras i Werkkol iz Kladnja.
Lideri teške industrije su: Fortitudo Travnik, Napredak koji posluju u okviru AS Grupacije i Kula Gradačac.
Lideri u proizvodnji košulja su: Bontex Maglaj i Granoff.
Lideri u proizvodnji kućnog tekstila su: Kanatex Gračanica i Kana Ilidža.
Lideri u proizvodnji zaštitne odjeće i opreme su: HM Promet i Ziko Zavidovići.
Lider u proizvodnji specijalističkog programa za policiju, vojsku je Koteks Tešanj.

Klas ove godine otkupio 1.100 tona malina








Rukovodilac Stručne službe razvoja proizvodnje i otkupa malina kompanije Klas Esad Babić rekao je da je ovogodišnji otkup malina veći od prošlogodišnjeg za gotovo 100 posto.

"Prebacili smo vlastiti plan i to ne bi bilo moguće da nam bh. malinari nisu ponovno ukazali povjerenje, a mi to povjerenje ispoštovali. Svi kooperanti su isplaćeni za svoje proizvode. Analize su pokazale da Klas i ove godine ima najbolji kvalitet malina, koje garantiraju zdravstvenu sigurnost potrošača, i upravo po tome nas kupci prepoznaju i traže našu malinu", kazao je Babić.

Iz Klasa navode da Stručna služba svake godine obilazi proizvođače i njihove malinjake, provodi edukacije i vrši stručni nadzor proizvodnje i otkupa, a sve radi postizanja visokih prinosa i dobrog kvaliteta plodova, bez prisustva pesticida i sigurne mikrobiološke ispravnosti.

U 2016. godini planiraju proširiti saradnju, otkupiti, uskladištiti i preraditi oko 2.500 tona malina i drugog jagodastog voća, te planiraju proširenje prerađivačkih i kapaciteta hladnjače u Blažuju, ali i izgradnju nove hladnjače u Tešnju.

Uz 1.100 tona malina sorti Vilamet, Miker i Polka do sada je otkupljeno 10 tona plantažne kupine, 17 tona plantažne jagode, tona šumske kupine, 20 tona šumske borovnice i 12 tona šumske brusnice. Otkupljeno voće će dijelom biti prerađeno za potrebe Klasove proizvodnje, a veći dio izvezen na tržišta EU, Japana i Turske, saopćeno je iz Klasa.

EU ce finansirati izgradnju dalekovoda izmedju BiH, Crne Gore i Srbije vrijedan 66 miliona eura



Projekat izgradnje dalekovoda između BiH, Crne Gore i Srbije vrijedan oko 66 milina eura našao se na listi od pet energetskih projekata koji bi se u ovoj i narednoj godini mogli finansirati sredstvima iz Evropske unije i što će, izgradili se, biti od neprocjenjive važnosti za trgovinu električne energije iz BiH.

Energetska zajednica je na ministarskom sastanku još prije dvije godine usvojila tzv. „PECI listu“ ili listu prioritetnih projekata iz energetskog sektora. Cilj te liste je identifikovanje projekata koji će imati prioritet kod finansiranja. Na toj listi našlo se i šest projekata u čiju izgradnju bi bila uključena i Bosna i Hercegovina, u saradnji sa susjednim zemljama.

Tako, iz oblasti proizvodnje električne energije na „PECI listi“ našli su se projekti izgradnje Hidroelektrane Dubrovnik i Hidroelektrane Srednja Drina, iz oblasti energetske infrastrukture tu je regionalni projekt izgradnje 400 kV dalekovoda između BiH, Crne Gore i Srbije kao i izgradnja 400 kV dalekovoda između Banja Luke u BiH i Like u Hrvatskoj.

Iz oblasti gasne infrastrukture na „PECI listi“ našla su se također dva projekta u koje bi bila uključena BiH a to su interkonektivni gasovod Slobodnica – Bosanski Brod – Zenica te interkonektivni gasovod Ploče – Mostar – Sarajevo/Zagvozd – Posušje/Travnik kao i interkonektivni gasovod Lička Jasenica – Tržac – Bosanska Krupa.
Nakon ministarskog sastanka Enegetske zajednice koji je održan počekom jula ove godine u Beču, na kojem je učestvovao i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko Šarović, izdvojeno je pet projekata za koje se smatra da su spremni za početak realizacije u 2015./16. godni a finansirat će se kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan – IPA 2015. Na kratkoj listi, potvrđeno je iz Vijeća ministara BiH, našao se i projekt izgradnje dalekovodne interkonekcije između BiH, Crne Gore i Srbije vrijedan oko 66 miliona eura.

Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regiji koja izvozi električnu energiju – u prvih pet mjeseci 2015. godine vrijednost izvoza bila je 149,8 miliona KM, piše Patria.

Na Gorici pocinje izgradnja cetiri stambene jedinice za Rome



Položen je kamen temeljac u romskom naselju Gorica, čime je i zvanično počela izgradnje dvije lamele sa po dvije stambene jedinice za romske porodice. Izgradnja se provodi u okviru projekta „Akcija Roma“ za podršku socijalno-ekonomskoj inkluziji Roma u BiH, kroz stambeno zbrinjavanje, društveno-ekonomske mjere sa proaktivnim učešćem lokalnih vlasti i drugih zainteresiranih grupa.

Projekat finansira Evropska unija s 2,5 miliona eura, uz sufinansiranje lokalnih vlasti s 545.037 eura. U okviru ovog projekta ukupno će biti izgrađene ili obnovljene 152 stambene jedinice za romske porodice na području cijele BiH. Implementator projekta je humanitarna organizacija „Hilfswerk Austria International“ u BiH u saradnji sa njemačkom nevladinom organizacijom Arbeiter-Samariter-Bund Deutschland (ASB) za BiH, te romskim udruženjem „Kali Sara-Crna Sara“.

Općina Centar Sarajevo jedna je od 14 općina koja značajno podržava inkluziju Roma. U implementaciji ovog projekta Općina Centar je učestvovala sa 80.000 KM, te obezbijedila zemlju za izgradnju stambenih jedinica sa svim potrebnim dozvolama.

Ceremoniji polaganja kamena temeljca prisustvovali su doc.dr. Nedžad Ajnadžić, predsjedavajući Općinskog vijeća Centar, Osmo Babić, pomoćnik načelnika za rad, zdravstvo i socijalna pitanja Općine Centar, Adil Katica,savjetnik predsjedavajućeg Općinskog vijeća, Eso Tucaković, vijećnik Općinskog vijeća Centar, Vlado Pandurević, program menadžer EU, Suzana Jašarević, direktorica Hilfswerk Austria International za BiH, Elmir Bojadžić, direktor organizacije Arbeiter-Samariter-Bund Deutschland (ASB) za Jugoistočnu Evropu, Ljiljana Šarac, predstavnica Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, te Dervo Sejdić, predstavnik Roma.

Predsjedavajući Ajnadžić je kazao da će izgrađeni stanovi biti u vlasništvu Općine Centar, dok će prijedloge za porodice koje će useliti u stanove dostaviti predstavnici romske populacije sa Gorice.

"U ime Općinskog vijeća Centar i načelnika Dževada Bećirevića izražavam posebno zadovoljstvo što učestvujemo u ovako važnom projektu za stambeno zbrinjavanje romske populacije. Ovo radimo prvenstveno zbog dobrobiti društvene zajednice, posebno zbog dobrobiti populacije Roma prema kojoj moramo imati društveni senzibilitet", naglasio je Ajnadžić.

Pandurević je istakao da Evropska unija godinama finansijski podržava projekte posvećene ugroženim populacijama, među kojima su i Romi. Prva faza projekta izgradnje 152 stambene jedinice na području 14 općina u Bosni i Hercegovini planirana je da se okonča do kraja ove godine.
U ime Roma prisutnima se zahvalio Dervo Sejdić, koji je naglasio da do prije 15 godina Romi nisu vjerovali hoće li uopće ostati na Gorici, a danas, zahvaljujući ovakvim projektima, žive u adekvatnim stambenim uslovima.

Pocinje izgradnja mosta Buk u Olovu u vrijednosti 780.000 KM



Izgradnja mosta Buk u općini Olovo, koji je od iznimne važnosti za oko 9.000 stanovnika, počinje sutra.

To je potvrđeno Ugovorom koji su danas potpisali predstavnik Catholic Relifer Service (CRS) Marc D'Silva, Direkcije za ceste Zeničko-dobojskog kantona Refik Zeković i izvođač radova, uz prisustvo premijera Zeničko-dobojskog kantona Miralema Galijaševića i ministra za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline ZDK-a Gorana Bulajića.

D'Silva je podsjetio i na raniju saradnju s tim kantonom, koja se odnosila na pomoć poslije poplava.

Izgradnja mosta Buk je posljednji projekt, a naredne aktivnosti odnosit će se na prevenciju i zaštitu od prirodnih neprilika.

CRS i resorno kantonalno ministarstvo prepoznali su potrebu izgradnje novog mosta, a budući da Ministarstvo nije bilo u mogućnosti samostalno finansirati, CRS je izdvojio dio sredstava za udruživanje.

Vrijednost radova je 780.000 KM.

Premijer Galijašević je zahvalio na dosadašnjoj saradnji te je istakao da su urađeni projekti koji su od velikog značaja za stanovništvo područja koja su poplavljena.

Sada, kaže, bit će urađena glavna poveznica na relaciji Olova i Zavidovića.

Planirano je da most Buk bude završen do kraja godine.

Na javnim radovima u Goraždu angažovano 60 osoba sa biroa


Piše: E. A.
U Općini Goražde potpisani su Ugovori o izvođenju javnih radova sa 60 osoba sa evidencije Službe za zapošljavanje BPK Goražde.



U naredna tri mjeseca oni će biti angažovani na izvođenju javnih radova na području općine. To podrazumijeva čišćenje i uređenje više javnih površina, vodozaštitne zone i izletišta.

U ove svrhe Federalni zavod za zapošljavanje osigurao je sredstva u bruto iznosu koja će biti doznačena za uplatu poreza, doprinosa i za isplate neto plate.

Naime, kroz ovaj program osigurane su minimalne plaće na nivou Federacije kao i sredstva za penzijsko i zdravstveno osiguranje u naredna tri mjeseca.

"Mi smo aplicirali na Javni poziv Federalnog zavoda za zapošljavanje zajedno sa JU Služba za zapošljavanje BPK Goražde. Od prijavljenih 98 osoba odabrali smo njih 60 prema kriterijima koji su bili naznačeni u pozivu. Poziv je jako interesantan zato što daje puno mogućnosti, pogotovo mladim ljudima, da upišu staž u radne knjižice, kako i onim osobama kojima nedostaje radni staž kako bi mogli ostvariti potrebne uslove za penziju", pojasnila je Samira Drakovac, pomoćnica načelnika za Civilnu zaštitu.



Ona ističe da je riječ o značajnom projektu za lokalnu zajednicu, ali i osobe koje su angažovane.

"To su poslovi koji imaju za cilj da se obezbijedi bolja društvena sredina, odnosno prirodna sredina u kojoj živimo i radimo, a to su vodotoci rijeka, potoka, zatim putni pojas, sanacija divljih deponija, košenje trave i niskog rastinja. Dakle, sve su to mogućnosti gdje možemo ostvariti značajan efekat u angažovanju ljudi, a mi ćemo izvršiti provjeru njihovog rada.Projekat je jako značajan za sve učesnike u ovim aktivnostima, kao i za one ljude koji će biti angažovani na ovim radovima s obzirom da potiču iz mjesnih zajednica te na taj način mogu neposredno da utiču na razvoj i čistoću prostora na kojem doslovno žive", kaže Drakovac.

Jedna od rijetkih žena koje su uključene u ovaj program je Naila Kovačević.

"Ovaj ugovor mi puno znači jer imam troje djece i jer ću imati tri mjeseca radnog staža, a imat ću i sigurna novčana primanja u naredna tri mjeseca", kazala je Kovačević.

Javni radovi na području općine Goražde počinju danas.

SUNNY LAND: Arapski seik gradi veliki zabavni park na Zlatistu



Sin šeika Muhameda bin Saqr al- Qasimija u Emiratima pravi ogromni zabavni park, a kako bi taj zabavni sadržaj približio Sarajevu šeik Muhamed, koji ima kuću u Ilijašu, narednog ljeta otvorit će „Sunny Land“ na Zlatištu.

„Sunny Land“ je zabavni park u kojem će dominirati „Alpine coaster“, a Alpine coaster je zapravo nešto slično "vozu smrti" u luna parkovima, samo što radi na principu gravitacije: sjednete u dvosjed na šinama koji vas prirodnim padom doveze do kraja „piste“. Firmu „Sunny Land“ šeik Muhamed registrovao je u Istočnom Sarajevu, a probleme infrastrukturne prirode, 100 parking mjesta, snabdijevanje električnom energijom, vodovod i kanalizacija, dobijanje urbanističkih i građevinskih dozvola... rješavao je sa nadležnim ministarstvima, institucijama i javnim preduzećima u Republici Srpskoj.

„Tu nije bilo nikakvih problema. Maksimalno su nam izašli u susret i za taj dio posla, odnosno za institucije i javna preduzeća s kojima smo bili u kontaktu, imam samo riječi hvale“, kaže Mirza Karić, čija kompanija vodi poslove u „Emiratesima“, firmi šeika Muhameda.

Osim Alpine coastera, koji je projektovala i napravit će za tu vrstu zabave najjača firma na svijetu, njemački Wiegand, u sklopu „Sunny Landa“ bit će i tri objekta, šetnica i jezero sa vodopadom. Staza Alpine coastera bit će duga 600 metara. Iako nije najduža, bit će tehnološki i u svakom drugom pogledu najbolja u Europi. Glavni objekat zauzimat će prostor od oko 1.750 kvadratnih metara, a sastojat će se od restorana tipa Vapiano, slastičarne i aktivne igraonice za djecu koja će zauzimati prostor od oko 500 kvadratnih metara.

U sklopu „Sunny Landa“, bit će i VIP salon gdje će goste služiti konobari uz malo više cijene, a na samom početku Alpine coastera bit će suvenirnica i prodavnice. „U Sunny Landu posao će dobiti najmanje 70 ljudi, sve radove izvodit će domaće firme, a ugrađena oprema bit će od vrhunskih svjetskih proizvođača. Cijene hrane i pića neće se razlikovati od onih u gradu, a vožnja Alpine coasterom koštati će 5 KM“, kaže Mirza Karić.

Livno: U planu izgradnja najvece solarne elektrane u Evropi



Jochen Wondracek, predstavnik firmi Hareon Solar Technology Co. Ltd, iz Šangaja i Prinz Karl Thurn und Taxis Management AG, iz Zollikona u blizini Zuricha i njegov savjetnik, Slaven Jukić, posljednjoj konferenciji za medije u Livnu govorili su o implementiranju projekta u Livnu na području obnovljivih izvora energije, u koju svrhu su osnovali i firmu "Solbus Livno".
Prikladno područje
Wondracek je istaknuo da je Hareon Solar Technology jedna od najvećih firmi u svijetu u području solarne tehnologije i rangirana je na Šangajskoj berzi dok je Prinz Karl Thurn und Taxis Management AG specijalizirana za razvoj i financiranje međunarodnih velikih projekata, sa sjedištem u Švicarskoj.
Wondracek je rekao da su nakon analize zaključili da je livanjsko područje prikladno za razvijanje širokog spektra izvora energije, navodeći uz to kombinacije projekata sa solarnom energijom, vjetrom i vodenim kapacitetima.
Nakon što su podnijeli zahtjev, u januaru 2015. godine, od Vlade LK dodijeljena im je koncesija za izgradnju fotonaponskih instalacija na području Brda kod Livna od 1000 ha s ukupnim kapacitetom od 450 MW. Bio bi to najveći solarni park u Evropi, čija bi proizvodnja električne energije iznosila oko 600.000 kWh i čiji obim ulaganja, kako tvrde, iznosi preko 900 miliona KM.
Izvoziti elektirčnu energiju
"Glavni cilj ovog zajedničkog pothvata je izvoziti veliki dio električne energije i prodati certificiranu zelenu struju unutar EU-a" - istakao je Wondracek.
Prema njemu, za realizaciju ove strategije i značajnih ekstenzivnih mrežnih kapaciteta kao i prenosnih kapaciteta u Livnu, potrebne su mjere koje trenutno razrađuju radne grupe sastavljene od predstavnika HOPS-a iz Zagreba, Elektroprenosa iz Banje Luke i NOS BiH Sarajeva u saradnji sa ABB i Projektnim biroom Split kao savjetnikom Solbusa.
Sljedeći koraci, kako je naveo Wondracek, su podnošenje potrebne aplikacije za autorizaciju u vezi s izgradnjom postrojenja i ugovorima s operatorima električnih kolektora, kao i planirani ugovori s Elektroprivredom HZ HB Mostar, a početak radova zavisi o uspješnom provođenju i završetku spomenutih mjera.

Inzko: EU će investirati 64 miliona eura u elektroenergetsku mrežu BiH


Piše: T. Č.
Generalni direktor Elektroprenosa BiH Matan Žarić prezentovao je danas u Banjoj Luci visokom predstavniku u BiH Valentinu Inzku ostvarene rezultate, ali i problematiku kroz koju prolazi kompanija Elektroprenos BiH u ovom momentu.



''Imamo problema sa Zakonom o javnim nabavkama, odnosno oko provođenja cjelokupne procedure oko izbora dobavljača za isporuku i za radove što u konačnici stvara problem da krenemo u realizaciju zacrtanih planova'', pojasnio je Žarić i dodao da je zamolio visokog predstavnika da se uključi u rješavanje ove problematike, kako bi do kraja imali potpunu deblokadu oko cijelog procesa.

U svom obraćanju medijima, Inzko je rekao da je danas posjetio dvije najuspješnije firme na državnom nivou, Upravu za indirektno oporezivanje i Elektroprenos BiH.

''Gospodin Žarić ima velike planove za budućnost ovog preduzeća što se tiče investicija, sve te planove podržava i EU i jako je važno da BiH bude povezana sa evropskim energetskim tokovima'', rekao je Inzko i dodao da će EU investirati 64 miliona eura u domaću elektroenergetsku mrežu.

Čestitao je menadžmentu za uspješan rad i akumuliranu dobit od 300 miliona KM za posljednjih osam godina , koje sada treba reinvestirati u elektroenergetsku mrežu.

Alić: Menprom će otkupiti sve količine goveđeg mesa proizvedene na području TK


Mesna industrija Menprom već 17 godina se bavi proizvodnjom prerađevina na bazi goveđeg mesa i peradi, zapošljava 135 radnika, radi u kapacitetima 300 tona na mjesečnom nivou.





U fazi je izgradnja novog proizvodnog pogona od 4.000 metara kvadratnih, koji se radi sa najsavremenijom tehnologijom i radi se po zadnjim standardima iz oblasti sigurnosti hrane.

U ovom pogonu će se raditi makro i mikro konfekcija goveđeg mesa, te pakovanje svježe oblikovanih proizvoda, a za potrebe izvoza svježeg goveđeg mesa u Republiku Tursku.

Direktor i vlasnik mesne industrije Menprom Mensur Alić ocijenio je da je izvoz mesa za Tursku jedan historijski projekat.

Naglasio je da je Menprom krenuo u kampanju koja će se vršiti na području svih 12 općina Tuzlanskog kantona. Pozvao je sve zainteresovane da se uključe u proizvodnju goveđeg mesa, koje će Menprom otkupljivati, te da planira izvoziti svježe meso i gotove proizvode u Tursku naredne godine, u vrijednosti oko 30 miliona KM.

"Želimo potpisati ugovor sa svima koji žele ozbiljno ući u posao kada je u pitanju proizvodnja mesa, uzgoj junadi“ kazao je Alić danas novinarima u Tuzli.

"Otkupit ćemo svo meso koje se proizvede na Tuzlanskom kantonu“, poručio je on.

Kazao je da je Menprom rizikovao investirajući 6 miliona KM u novi objekat, ali smatra da će projekat u potpunosti uspjeti i prema njegovim riječima bit će prvi koji će se pojaviti sa pakovanim svježim mesom od pola kilograma, kilogram itd.

"U narednom periodu Menprom će za potrebe projekta izvoza mesa u Tursku zaposliti 30 radnika, te uvezati nezaposlenih 2.000 kooperanata, ljudi koji će se baviti uzgojom junadi, proizvodnjom stočne hrane, ambalaže i sl.", rekao je Alić

Istakao je da ima podršku i kantonalne Vlade.

Proizvodni pogon Menproma danas je posjetio i premijer TK, Bego Gutić, koji je ovom prilikom istakao da kompanija Menprom ide u korak sa vrhunskim svjetskim kompanijama, te da se provode najviši standardi u kvalitetu i sigurnosti hrane.

U Halilovićima se u ponedjeljak otvara Centra za edukaciju, sport i rekreciju "Safet Zajko"


Uz prigodan kulturno-zabavni i sportski program u ponedjeljak u 17 sati će biti upriličeno svečano otvaranje Centra za edukaciju, sport i rekreciju "Safet Zajko" u Halilovićima.



Realizacijom ovog projekta Općina Novi Grad Sarajevo stanovnicima Novog Grada i Sarajeva "poklanja" veliki moderan park sa raznovrsnim sadržajima, namijenjen cijeloj porodici, penzionerima, sportistima i rekreativcima. Park je ispunjen raznovrsnim zelenilom, odraslim stablima, ukrasnim grmljem, upotpunjen šetnicama i klupama za sjedenje.

Centar je smješten u središtu Novog Grada, udaljenom svega pet minuta od tramvajskog i autobuskog saobraćaja. Pješačkim stazama i mostom koji je izgrađen u Nedžarićima, te biciklističkim stazama i saobraćajnicom koja je nedavno obnovljena povezan je sa gradom, tako da će građani imati mogućnost dolaska do Centra pješice, biciklom, ali i automobilom.

U sklopu Centra izgrađena je moderna atletska staza, prva i jedina na prostoru općine Novi Grad i susjednih općina, koju će moći koristiti sportisti, atletičari, ali i rekreativci. Uz atletsku stazu su fudbalski teren sa vještačkom travom, te teren za skok udalj, košarkaški teren, svlačionice, zatim dječija igrališta sa mobilijarom i terenom za odbojku na pijesku.

U centralnom dijelu Centra "Safet Zajko" su fontana, šadrvan i ljetna pozornica namijenjena za kulturno-zabavne manifestacije, oko koje će biti postavljene ljetne bašte za posjetioce, a u neposrednoj blizini nalazi se prostor za fitnes na otvorenom. Park će imati besplatnu wi-fi mrežu.

Projekat koji obećava: Sarajlije će se grijati toplom vodom iz Kaknja



Projekat koji sa žudnjom očekuju Sarajlije, jeste daljinsko grijanje iz TE Kakanj. Projekat prema mišljenjima stručnjaka ima niz benefita, a ključni za grad Sarajevo su: sigurnost snabdijevanja toplinskom energijom, poboljšanje okolinskog aspekta na lokalnoj i široj razini, niža cijena toplinske energije, ušteda primarne energije u gradu, poboljšanje imidža grada kroz uvođenje grijanja sa visokoefikasnom tehnologijom (kogeneracija), uz doprinos energetskoj efikasnosti na regionalnoj i nacionalnoj razini, doprinos održivom sistemu grijanja Sarajeva, mogućnost optimizacije troškovne efikasnosti za grijanje i doprinos projektu Sarajevo - smart City.

Osim benefita za grad Sarajevo, projekat ima velike benefiti za FBiH. Najvažniji su angažovanje domaćih prirodnih resursa ,domaće privrede i oslobađanje striktne ovisnosti od uvoznog i skupog gasa.

Anes Kazagić iz Elektroprivrede Bosne i Hercegovine u okviru Energetskih dana u Sarajevu predstavio je projekat Daljinskog grijanja područja do/ i Sarajevaje iz TE Kakanj. Kazao je kako je projekat od velikog značaja za zajednicu.

"Cijelo područje od TE Kakanj do Sarajeva se grije na prirodni plin i pojedinačna ložišta na ugalj. U ovim uslovima ta riješenja iziskuju visoke troškove pogona tih sistema te imaju i loš uticaj na okolinu. Smisao ovog projekta je proširenje kogeneracije i TE Kakanj i korištenje toplinske energije od TE Kakanj do Sarajeva gdje bi se pojedinačna ložišta grupisala u jedno postrojenje, odnosno u TE Kakanj čime bi se pokrio konzum koji se grije iz različitih toplinskih sistema", kazao je Kazagić.

Inače u okviru ovoga projekta realizovano je niz aktivnosti od 2010. godine do danas.

Kazagić kaže kako je 2014. godine podrška projektnoj studijskoj aktivnosti data od Ministarstva okoliša i turizma i Vlade FBiH, potpisan je Sporazum o sufinansiranju studije između Fonda za zaštitu okoliša FBiH i JP EPBiH, urađen je Programski zadatak od mješovite ekspertne grupe JP EPBiH - Toplane Sarajevo - MOFTER, odobren od strane Vlade FBiH.

Od oktobra 2014. godine do januara 2015. godine rađen je predternderski postupak za izradu projektne studije, a od febrara do aprila 2015. godine finalni tenderski postupak za izradu projektne studije.

"U junu ove godine počela je realizacija projektne studije koja bi trebala biti finalizirana u maju 2016. godine", kazao je Kazagić.

Očekivani efekti na energetsku efikasnost i ekonomski aspekt su: ušteda primarne energije (uglja i plina), povećanje eflkasnosti procesa u TE Kakanj, ekonomski efikasnije korištenje postrojenja toplana Sarajevo u svrhu pokrivanja vršnih opterećenja te niža cijena grijanja za građane.

"Ovim projektom postigle bi se uštede od 100.000 tona CO2 na godišnjem nivou, smanjili troškovi u kompanijama, a bio bi dat i doprinos globalnoj borbi protiv klimatskih promjena", kazao je Kazagić.

MANDRA "ZA" PROJEKT ZAGRIJAVANJA IZ TE KAKANJ

I načelnik Općine Kakanj Nermin Mandra vjeruje u dobrobit ovoga projekta za Sarajevo. Blagodat zagrijavanja toplom vodom sa Termoelektrane Kakanj, energentom koji nastaje u procesu proizvodnje električne energije, Kakanj uživa trideset godina, a mreža daljinskog grijanja se kontinuirano širi na području kakanjske lokalne zajednice. U tekućoj godini u Kaknju je, zahvaljujući širenju mreže daljinskog grijanja, ugašeno oko 200 mini kotlovnica.

"Grijanje toplom vodom iz Termoelektrane Kakanj je najbolje rješenje za zagrijavanje Sarajeva i Zenice, i cijele kotline između ova dva grada. To je jedino pravo rješenje, a ne nekakva nebulozna razmišljanja i ideje o zagrijavanju sa nekakve gasne termoelektrane u Zenici. Iskustva sa gasom su pokazala da je blagodat koju imamo u Termoelektrani Kakanj jedino pravo rješenje i za uvođenje ovog rješenja se treba zalagati", kaže Mandra.

Kakanj će dobiti podzemne kontejnere



Uz planske aktivnosti za period koji je pred nama, a koje se odnose na postavljanje video-nadzora u gradskoj jezgri Kaknja i izgradnju još jednog igrališta, u sljedećoj godini u Kaknju će biti realiziran još jedan projekat kojim će se poboljšati opća estetska i funkcionalna dimenzija gradske jezgre.

Radi se o projektu postavljanja podzemnih kontejnera za smeće kako bi se spriječila aktuelna praksa izbacivanja smeća oko kontejnera i raznošenje smeća po cijeloj gradskoj jezgri. U prvoj fazi projekat će obuhvatiti gradsku jezgru, ali će se širiti kako bi se u konačnici u potpunosti ukinuo postojeći koncept otvorenih kontejnera.

Uvođenje podzemnih kontejnera će značiti da se smeće može ubaciti unutra, ali da se ne može izbaciti van, a do spremišta pristup će imati samo nadležno komunalno preduzeće u momentima istresanja prikupljenog smeća u kamion.

Raniji apeli i upozorenja da se prestane sa izbacivanjem smeća oko kontejnera nisu urodili plodom, pa se ukazala potreba za traženjem novih rješenja.

Građane Kaknja pozivamo da napišu šta misle o ovom rješenju koje će biti, preciznije kazano, mora biti uvedeno u Kaknju sljedeće godine.

Predstavljamo nekoliko rješenja podzemnih kontejnera.

BiH skinuta sa "sive liste" Moneyval-a



Bosna i Hercegovina je skinuta sa takozvane "sive liste" Komiteta eksperata Vijeća Evrope za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti (MONEYVAL), saznaje Fena u Ministarstvu pravde BiH.

"Izuzetan je značaj za BiH što smo nas uspjeli skinuti sa takozvane "sive liste". Ministarstvo pravde je uložilo sve napore da se to dogodi, prije svega kroz angažman na usvajanju Kaznenog zakona u dijelu pranja novca, što je bio i razlog stavljanja BiH na listu", izjavio je Feni ministar pravde BiH Josip Grubeša.

Po njegovim riječima, bitan je doprinos i članova Delegacije BiH, u čijem radu učestvuje i predstavnik Ministarstva pravde BiH, „kroz prezentiranje napretka koji smo uspjeli ostvariti“.

Ministar Grubeša je istaknuo zadovoljstvo što je prepoznat napredak BiH i spremnost države da se bori protiv svih vidova organiziranog kriminala.

Dodao je da će institucije BiH nastaviti da jačaju institucijonalne kapacitete u saradnji sa međunarodnim institucijama za borbu prototiv organiziranog kriminala.

Imajući u vidu značajan napredak koji je Bosna i Hercegovina ostvarila u posljednja četiri mjeseca u oblasti provođenja mjera za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, Plenarna sjednica Moneyval-a usvojila je prijedlog Moneyval sekretarijata za skidanje Javne izjave koja je objavljena 01.juna 2014.godine, odnosno Bosna i Hercegovina je skinuta sa Moneyval sive liste, te je stavljena u rang država sa redovnom procedurom izvještavanja.