Selo : neiskorišteni ruralni potencijal

[pemanapemani]

@Toto je predložio odličnu inicijativu.
Mogla bi se napraviti pijaca na kojoj bi se isključivo prodavali domaći proizvodi. Odnosno, na kojoj bi mali proizvođači mogli ponuditi vlastite proizvode. Pijaca bi mogla biti samoodrživa kada bi se prodajno mjesto (stol) plaćalo, recimo, 10KM dnevno.
Ne mora biti u užem centru grada. Vjerujem da bi kvalitet prozvoda „natjerao“ kupce da prošetaju nekoliko kilometara.
Nadležne strukture, pri spomenu zaštite domaće proizvodnje, se suptilno vade na međunarodne sporazume i tako podržavaju uvozni lobi.
Na ovaj način bi se bar malo pomoglo malim proizvođačima.

[Toto]

napisao sam tako dug odgovor svim komentatorima ne prehodne 4 stranice i onda ga "ukinem". ramisljam - sto bih, mozda se nesto pozitivno i izrodi. sada mi zao sto sam obrisao. nisam bio dovoljkno strpljiv.

toto, ti si me definitivno razocarao. kao neko ko je "zainteresovan" za ovakvu oblast znas sta si za mene pokazao? samo to da nikada iskopane njive nisi vidio. predlazes ovdje neke rasade oraha sa kokama i glista i...mah.... k'o da ovdje svako ima barem pola miliona da baci uto da vidi ono "kako ce ici". fuj
pretpostavljam da se kod mene desilo ono: sto vece uzdanje - to vece razocarenje. ja sam tvoje postove citao sa odobravanjem. sve do sada, iako se vec par dana pitam jesi li to ti uopste.ja bih volio da nisi i da se utvrdi da neko drugi pise ovo sto citam. moja ljutnja je najveca prema tebi jes si BIO neko ko je "zainteresovan". sada cu te preskakati u citanju kao sto bosnologa preskacem na politici (iako ovo nikada nisam nigdje rekao). pih. ne da nisam zavoljan, nego sam razocaran, ali vjerujem da to svi vec vide...

ono sto bih ja mogao reci o ovoj temi je na da @Nebitan32 ima mnoooogo neiskoristene zemlje i povodom toga pokrece pozitivnu temu sa nimalo znanja. sve sto sam od njega iscitao je smijesno, u najmanju ruku. znam da ovo zvuci ruzno, ali on pominje covjeku koji nema nista (u smislu imanja/zamlje) kako svi daju sadnice i slicno, sto samo govori koliko ni sam ne vidi dalje od nosa...

vjerovatno sada slijede kanonade, ali ovo je neko morao reci. ako iduci put budem manje popio mozda sumiram odgovore na sve ono sto propustih u provm valu.

pozdrav!

ni ja ni tvoja osjecanja nisamo pedmet ove teme, tako da ovaj toj post mnogo vise govori o tebi nego o predmetu tvoga posta...
pogrijesio si sto si obrisao taj svoj prethodni post; on bi u svakom slucaju bio vrijedniji od ove prethodne umotvorine

ja ne pisam da bi neko bio ushicen ili razocaran mojom pisanijom, niti pisem da bi me neko citao ili preskako...

pisem da bi iznio svoje misljenje - sto je smiso foruma i forumanja ...
ne drma me sujeta pa da skupljam simpatizere i citaoce i bas sam nesto rahat pameti kad klepecem po seoskim temama
ko se ne slaze ili ima bolji prijedlog - bujrum nek se isprsi: moze i monolg a moze i recitaciju ... meni svejedno

forumi imaju i automatsku opciju ignore, koja se krehne kad se neko hoce preskocit, tako da ce ti sama skrpta preskocit onoga ko ti je fuj a ne da se ti ibretis i stravu salivas kad god naidjes na kakav smrad
ignore mogu svi koristiti pa i ti... nadji koga od djecurlije nek ti pokazu da se ne brukas

[belfy]

napisao sam tako dug odgovor svim komentatorima ne prehodne 4 stranice i onda ga "ukinem". ramisljam - sto bih, mozda se nesto pozitivno i izrodi. sada mi zao sto sam obrisao. nisam bio dovoljkno strpljiv.

toto, ti si me definitivno razocarao. kao neko ko je "zainteresovan" za ovakvu oblast znas sta si za mene pokazao? samo to da nikada iskopane njive nisi vidio. predlazes ovdje neke rasade oraha sa kokama i glista i...mah.... k'o da ovdje svako ima barem pola miliona da baci uto da vidi ono "kako ce ici". fuj
pretpostavljam da se kod mene desilo ono: sto vece uzdanje - to vece razocarenje. ja sam tvoje postove citao sa odobravanjem. sve do sada, iako se vec par dana pitam jesi li to ti uopste.ja bih volio da nisi i da se utvrdi da neko drugi pise ovo sto citam. moja ljutnja je najveca prema tebi jes si BIO neko ko je "zainteresovan". sada cu te preskakati u citanju kao sto bosnologa preskacem na politici (iako ovo nikada nisam nigdje rekao). pih. ne da nisam zavoljan, nego sam razocaran, ali vjerujem da to svi vec vide...

ono sto bih ja mogao reci o ovoj temi je na da @Nebitan32 ima mnoooogo neiskoristene zemlje i povodom toga pokrece pozitivnu temu sa nimalo znanja. sve sto sam od njega iscitao je smijesno, u najmanju ruku. znam da ovo zvuci ruzno, ali on pominje covjeku koji nema nista (u smislu imanja/zamlje) kako svi daju sadnice i slicno, sto samo govori koliko ni sam ne vidi dalje od nosa...

vjerovatno sada slijede kanonade, ali ovo je neko morao reci. ako iduci put budem manje popio mozda sumiram odgovore na sve ono sto propustih u provm valu.

pozdrav!

ni ja ni tvoja osjecanja nisamo pedmet ove teme, tako da ovaj toj post mnogo vise govori o tebi nego o predmetu tvoga posta...
pogrijesio si sto si obrisao taj svoj prethodni post; on bi u svakom slucaju bio vrijedniji od ove prethodne umotvorine

da, u pravu si. potrudit cu se sutra da to ispravim.

ja ne pisam da bi neko bio ushicen ili razocaran mojom pisanijom, niti pisem da bi me neko citao ili preskako...

pisem da bi iznio svoje misljenje - sto je smiso foruma i forumanja ...
ne drma me sujeta pa da skupljam simpatizere i citaoce i bas sam nesto rahat pameti kad klepecem po seoskim temama
ko se ne slaze ili ima bolji prijedlog - bujrum nek se isprsi: moze i monolg a moze i recitaciju ... meni svejedno

forumi imaju i automatsku opciju ignore, koja se krehne kad se neko hoce preskocit, tako da ce ti sama skrpta preskocit onoga ko ti je fuj a ne da se ti ibretis i stravu salivas kad god naidjes na kakav smrad
ignore mogu svi koristiti pa i ti... nadji koga od djecurlije nek ti pokazu da se ne brukas

cuj, nemoj previse licno shvati. ja skoro da ne pricam fourmu ako ne pijem. to ti je olaksavajuca okolnost. prozovi me alkollicarom iil necim slicnim. to ce ti biti mnogo lakse.
ali, ajde, evo jedno pitanje za tebe. koliko ti imas posijanih povrsina povrh ovog rapsravljanja? ja imam nesto ispod 2 duluma. skromno, ali toliko se pokrijem. reci samo koliko ti imas i sta sa tim radis? jer koliko mogu da vidim ti bi da porucis ostalima sta da rade, samo ja bih zelio da vidimi iskustvo iza toga.
izvini ako trazim iskustvo iza prijedloga od pola miliona maraka, ali ja ne mislim da sam pametniji od pola miliona. do bilo koje cifre ispod toga mozemo pricati. ko zna. nekada mozda budem mislio i da vrijedim milon!

ja zaista ne zelim da pokvarim ovakvu temu, jer ona je zaista potrebna, ali imam osjecaj da si van realnih okvira u kojima si inace bio. i to ne sada, nego i zadnjih par dana. to je jedini razlog mog djelovanja.
nisam mislio nista lose, ali kada si vec potegnuo, napravit cu napor i pokusati ponovo napraviti svoj izbisani post, iako bi da je neko drugi u pitanju to ignosrisao. mislim da ti, ipak, zasluzujes posten odgovor .

[heckler]

U vise navrata na ovom forumu i temi sam postavio linkove za dvije, tri domace poljoprivredne zadruge koje praktikuju uspjesan model organizovanja poljoprivredne proizvodnje u seoskim zajednicama BiH.

Nadam se da mi modreacija nece zamjeriti sto cu promovisati jedan privredni subjekt. Oni to zavredjuju, jer su mozda nabolji primjer za sve o cemu se pise na temi.

Radi se o zadruzi PZ Dubrave, lociranoj u Domanovicima, koja djeluje na Dubravskom platou, na tri opstine: Capljina, Stolac i Mostar .

Slike u prethodnom postu su vecinom iz te zadruge.
http://www.pz-dubrave.com/index.html


Zadrugu su osnovali povratnici 1999 godine i poceli su kao humanitarni projekat sa ciljem samoodrzivosti povratka prognanih iz dubravskog kraja.
Danas su mozda najveca zadruga u BiH sa oko 150 kooperanata i oko 800 clanova, sto znaci da je cine familije iz seoskih zajednica, koje zive na prostoru od oko 500 km2-kolika je visoravan.

Dakle nije vise toliko ni pitanje kako i sta, vec kako replicirati uspjeh ovakih projekata. Cisto nagadjam ali nebi me iznenadio da uspjeh ovakvih projekata uglavnom zavisi o fanaticnoj upornosti, energiji i sposobnosti jednog covjeka a u ovom PZ Dubrave projektu to bi mogao biti ovaj gospodin cije je ime na svim ovim impresivnim certifikatima, Asim Bilal.

Dakle cini se da je pitanje 1) moze li se ovaj model kopirati i primjenjivati i svugdje drugo ili je rezultat posebnih okolnosti i 2) ako moze, koji su to konkretni koraci od A - Z koji se moraju poduzeti da se taj model kopira.

[Nebitan32]

Dakle nije vise toliko ni pitanje kako i sta, vec kako replicirati uspjeh ovakih projekata. Cisto nagadjam ali nebi me iznenadio da uspjeh ovakvih projekata uglavnom zavisi o fanaticnoj upornosti, energiji i sposobnosti jednog covjeka a u ovom PZ Dubrave projektu to bi mogao biti ovaj gospodin cije je ime na svim ovim impresivnim certifikatima, Asim Bilal.

Dakle cini se da je pitanje 1) moze li se ovaj model kopirati i primjenjivati i svugdje drugo ili je rezultat posebnih okolnosti i 2) ako moze, koji su to konkretni koraci od A - Z koji se moraju poduzeti da se taj model kopira.

Misljenja sam da je to najvise zasluga izuzetno motiviranih i sposobnih osoba. Pa mislim da je to slucaj i u vezi ovog uspjesnog projekta iz Dubrava ili onog iz Konjevic Polja.
A izmedu ostalog vecina otkrica ili uspijesnih prica su se desila jer je odredena osoba imala znanje, zelju i sposobnost da pokrene nesto. U vecini slucajeva nije stajao neki „poduzetnicki aparat“ vec se radilo o jednoj ili par osoba s izuzetno ogranicenim financijskim sredstvima koji su sjeli i odlucili da naprave nesto. Tako je i u drugim domenima. Kao recimo Apple, Facebook ili prethodna oktrica kao sto je dinama itd.. Naravno, kasnije dode do profezionalizacije, priliva sredstava I uspostave “mocnog aparata”. Ali uglavnom vecina “uspijesnih prica” je pokrenuta od osoba koje i nisu imale tako dobru startnu poziciju. Ali su imali nesto drugo a to je mozak, znanje I inicijativu u pravom momentu. Sektor informatike I weba je mozda najbolji primjer. Mozes ti I sada pokusati pokrenuti neku socijalnu mrezu ali da li ices uspijeti dostici popularnost FB? Ne vjerujem jer si promasio prvi voz.

Radim za jednu kompaniju koja danas ima blizu 60.000 radnika. U 19 stoljecu su „dva tipa“ pokrenula tu kompaniju. Pocetna sredstva su im bila minimalna ali nekoliko generacija iza kompanija je gigant koji ima blizu 17 milijardi € obrta godisnje. Takvih prica ima na pretek
Sad nije svak obdaren takvom pamecu i poduzetnickim duhom. Ali je izuzetno bitno podrzati takve osobe jer oni su ekonomski motor cijelog drustva. Ne treba imati malogradanski mentalitet koji je cesto prisutan u nasem drustvu gdje se neciji uspijeh odmah veze za pljacku i sve lose.
Zato treba pogurati koliko se moze svaku osobu koja pokrene neki posao a u ovom slucaju ove poduzetnike sto su prethodno spomenuti. Mislim da nije preveliki napor pitati to jeste informirati se odakle dolaze proizvodi I favorizirati ono sto je proizvedeno u nekoj poljani par km od vas nego nesto uvezeno iz ...Kine.


Sto se tice copy/paste ovog projekta iz Dubrava. Sve zavisi. U mom kraju, to jeste gdje imam imanje ovo bi tesko islo jer je brdsko-planinsko podrucje zemlju je tesko obradivati s mehanizacijom.
Vise je pogodna za voce. Npr. sljive i jabuke uspijevaju bez ikakvih problema.

[Truba]

imamo tri i pol dunuma
iskoristivo je oko 2 zbog padina i krivina te kuće i puta kao i voćnjaka

čime se baviti na toj zemlji?
moji sade klasično povrće... imamo i nešto trešanja i ostalih voćki jabuke kruške dunje...

imate li kakav prijedlog?

[muha_sa]

imamo tri i pol dunuma
iskoristivo je oko 2 zbog padina i krivina te kuće i puta kao i voćnjaka

čime se baviti na toj zemlji?
moji sade klasično povrće... imamo i nešto trešanja i ostalih voćki jabuke kruške dunje...

imate li kakav prijedlog?

ne bih te savjetovo o necem o cemu pojma nemam--samo želim da pohvalim ovo što uvecah--znate šta jedete

[Truba]

jedemo ćevape na roštilju
odemo malo do vrta i uberemo luk i paradajz i tako
bude i pokoja tikva za tikvenjaču

vinova loza sporo raste i tek je uspjela nakon 25 godina... valjda globalno zatopljenje
višnje su najtanje... veliko drvo ne da ni pola kile ne znam zašto...
nekoliko oraha je zasađeno...

najbolje su jabuke trešnje i kruške

ljepota je jesti neprskano... iako je krušku nagrizao stršljen samo zaobiđeš rupu

[zonna]

imamo tri i pol dunuma
iskoristivo je oko 2 zbog padina i krivina te kuće i puta kao i voćnjaka

čime se baviti na toj zemlji?
moji sade klasično povrće... imamo i nešto trešanja i ostalih voćki jabuke kruške dunje...

imate li kakav prijedlog?

grah!! sadi grah! jos ako imas gdje naci onaj nas bosanski, smedjocrvenkasti...
ljudi da li ste primjetili da nigjde nema kupiti domaceg graha? sve uvoz kina ili tajland...

[Toto]

Dakle nije vise toliko ni pitanje kako i sta, vec kako replicirati uspjeh ovakih projekata. Cisto nagadjam ali nebi me iznenadio da uspjeh ovakvih projekata uglavnom zavisi o fanaticnoj upornosti, energiji i sposobnosti jednog covjeka a u ovom PZ Dubrave projektu to bi mogao biti ovaj gospodin cije je ime na svim ovim impresivnim certifikatima, Asim Bilal.

Dakle cini se da je pitanje 1) moze li se ovaj model kopirati i primjenjivati i svugdje drugo ili je rezultat posebnih okolnosti i 2) ako moze, koji su to konkretni koraci od A - Z koji se moraju poduzeti da se taj model kopira.

Navedeni model nije rezultat posebnih okolnosti, vec nesto sto se standardno naukuje cak i na bosanskohercegovackim fakultetima, a bogme i praktikuje na pomenutoj visoravni, jos od vakta drevnih Ilira Daorsa, rimljana, Herceg Stjepana, Ali pase Rizvanbegovica, prof dr Osmana Pirije, pa do Bilala, Zele, Supljeglava, Badzaka, Zuje, Zadre i ostalih

Svakako da ovaj uspjeh nosi pecat pomenutog gospdina ali na istoj visoravni ima gospodinovih komsija, rodjaka i kolega po profesiji koji biljeze slicne rezultate.

U poluprecniku od 15 km oko zadruge o kojoj zborim ima jos nekoliko slicnih primjera koji razvijaju ili kopiraju slican model ili su umrezeni pa su "zajdno skupa"

-ZZ Agroplod Gorica kod Stoca. Specijalzirani za ljekobilje; imaju destileriju za etericna ulja, pogon za preradu ljekobilja i pakovanje caja. Imaju certifikate nekoliko EU institucija izvoze za Veliku britaniju. Na celu zadruge iskusan dipl ing agr. Sin mu je vjerojatno vec zavrsio agronomiju u Sarajevu; nadam se da se vec vratio na ocevinu da nastavi biznis...


-PZ Hodbina ..
manji su po obimu proizvodnje sa 50 kooperanata , ali su registrovan poreski obveznik.
Na Hodbini rastu najljepse rane tresnje u Hercegovini a bogme i u Bosni, razvijaju organic prodizvodnju, suse smokve, prave pekmez od smokava, uzgajaju tornjake i tako: ljudi cjede zivot iz hodbinskog kamena.




-ZZ "Tresnja product" Lakisevina kod Bune; takodje povratnici - iz Srbije. Nesto kasnije su krenuli od ostalih, ali ce njihovim stopama. Imaju kurentan proizvodni program ocit iz naziva. Direktor takodje strucan, kcerka zavrsava agronomiju, pa ce ocevim stopama. Zadrugari vrijedni i vicni vocu.


-ZZ "Sunce" Capljina u plodnoj neretljanskoj dolini. Agrumi i povrce. Nektarine izvoze za Norvesku. U grozdanu bobu ko i ostali

-ECO line d.oo Vrapcici nesto drukciji od ostalih, fokusirani na preradu. Na celu mlad agilan agronom sa zavidnim menadzerskim sposobnostima. Preadjuju smokvu i nar/sipak tradicionalnim tehnologijama



-"Jaffa comerc" d.o.o Blagaj. Privatna firma osnovana prije rata. Proizvodi voce povrce, rasadni materijal. Obradjuje oko 150 ha. Proizvedu godisnje oko 1000 tona voca i povrca, od toga oko 300 tona paradajza. Znacajn izvoznik.
U sezoni zaposljava haman ko jedan McDonalds u Seheru.

U dolini Neretve na jezerima ima nekoliko uzgajivaca i preradjivaca ribe"
Jedan od njih je Laks d.o.o Salakovac
Vlasnik i direktor firme je magistar nauka, vrhunski strucnjak i poduzetnik. Osim ribnjaka imaju preradjivacki kapacitet, ukupnih kapaciteta oko 400 tona ribe na godinu. Ovladali su HACCAP i SSOP. imaju sopstevi zaokruzen sistem (od ikre do filetirane ribe) Izvoze u EU, a ne uvoze brazilsku smrzotinu.


I na kraju" "biber po pilavu"
-Agroneretva d.o.o selo Bacevici kod Mostara. Na celu bracni par, povratnici iz skandinavije, visokobrazovani, uporni. Vikinski bogovi i polarni vjetrovi im u ledja pusu pa sleperi i sleperi ranog povrca i voca iz doline Neretve i Bosne plove cak do sjevernog pola.

Ovo su samo primjeri koje dobro poznajem od kooperanata i vlasnika do nafake koju proizvode koje sam "gastronomisao".

Sto se tice konkretnih koraka koje treba poduzimati: ima pokucat na vrata svakom od pomenutih, fino se upitat za zdravlje i platit ljudima za nauk, a takodje to sve ima fino napisano u skriptama i citabima na starobosanskom jeziku.

Najveci problem svih pomenutih nije ni zemelja ni motika vec pristup kreditnim linijam, koje pod klucem drze mahom strane banke.

[muha_sa]

Toto
svaka cast s merakom tvoje postove citam

[sokkia]

da,odlicna tema a ja bi imao toliko toga za reci ali nisam baš jak na peru,ali cu bar pokušati.
našao i kupio (zadužio se do grla) dva komada zemlje 0,45 h i 1,2 h jedan do drugoga.
zemlja se nije obrađivala skoro 20 godina pa se zakorovila tako da su dani i dani teškog rada trebali da se dovede u red a bogami i para je dosta trbalo za to.
rekoše imaš pravo na neki povrat srestava od države i to po sledecim osnovama,
-regres kamate na kapitalna ulaganja
-pretvaranje neobradivog zemljišta u obradivo
-grupisanje parcela (ukrupnjavanje posjeda)
onaj "miš" u opštini rece -jeste tako je,po zakonu imaš pravo na sve to ali trebaš cekat konkurs za to i trebaju ti ti i ti papiri i ti i ti racuni.
ma nemoguce je i zapamtit a kamoli prikupit sve to
ideš dalje ne cekajuci te podsticaje obradiš zemlju proizvedeš 2t pšenice,4-5t krompira i to sve 100% na prirodan (ekološki)nacin i kud sa tim.jedino ga opet dati stoci za ishranu.i
a najviše zaboli to kad vidiš ko sve i za što dobija podsticaj a ti koji si legalan 100% nemožeš dobit ništa.

[sokkia]

još i ovo
na djelu parcele gdje je bila najgore zarasla zasadiš voce šljiva jabuka,orah a nešto i svojerucno ukalemiš i uspiješ sacuvati od zeca i ostale divljaci onda ti dođe neka balavurdija i posjece najbolji kalem trešnje koji se najteže primio i šta onda reci kakvu poslugu porati

[Bambi_na_kofeinu]

grah!! sadi grah! jos ako imas gdje naci onaj nas bosanski, smedjocrvenkasti...
ljudi da li ste primjetili da nigjde nema kupiti domaceg graha? sve uvoz kina ili tajland...

Posao oko graha bih poželjela samo najgorem neprijatelju
U ratu smo ga proizvodili i još imam traume...kopanje, branje (dok se ono lišće lijepi na tebe tako oznojenog), čekanje povoljnog vjetra da ti otpuše one ostatke mahuna, pa dok dođeš do čistog zrna poželiš da ne pojedeš grah narednih 20 godina
Sad kupujemo domaći već godinama kod istih ljudi i koliko god da zacijene - malo je.

višnje su najtanje... veliko drvo ne da ni pola kile ne znam zašto...

Iz iskustva, kod višanja dosta ploda dobiješ kod patuljastih sorti. Kupi par sadnica i za kratko vrijeme imaćeš dovoljno ploda.
Višnja je inače sjajna, za zamrznuti, za proizvesti sok, slatko... Dosta sočnija od trešanja.

[detroit-mercy]

grah!! sadi grah! jos ako imas gdje naci onaj nas bosanski, smedjocrvenkasti...
ljudi da li ste primjetili da nigjde nema kupiti domaceg graha? sve uvoz kina ili tajland...

Posao oko graha bih poželjela samo najgorem neprijatelju
U ratu smo ga proizvodili i još imam traume...kopanje, branje (dok se ono lišće lijepi na tebe tako oznojenog), čekanje povoljnog vjetra da ti otpuše one ostatke mahuna, pa dok dođeš do čistog zrna poželiš da ne pojedeš grah narednih 20 godina
Sad kupujemo domaći već godinama kod istih ljudi i koliko god da zacijene - malo je.

višnje su najtanje... veliko drvo ne da ni pola kile ne znam zašto...

Iz iskustva, kod višanja dosta ploda dobiješ kod patuljastih sorti. Kupi par sadnica i za kratko vrijeme imaćeš dovoljno ploda.
Višnja je inače sjajna, za zamrznuti, za proizvesti sok, slatko... Dosta sočnija od trešanja.

Ma i meni upada ovdje u oci da bi ih se dosta bavilo poljoprivredom a motiku vidjeli samo u knjizi Poznavanje Priroded i Drustva, naziv lekcije "Alatke Koje se Koriste na Selu" .

[Bambi_na_kofeinu]

Ma i meni upada ovdje u oci da bi ih se dosta bavilo poljoprivredom a motiku vidjeli samo u knjizi Poznavanje Priroded i Drustva, naziv lekcije "Alatke Koje se Koriste na Selu" .

Ama klasika
Vidim gore neko predlaže pijace samo za domaće proizvođače, ma hajte najte...prođem kroz pijacu na Ciglanama, vidim one tete dovukle domaćih jabuka, zelja, prase, mrkve... zaobilazi ih narod ko da su kužne.
Pa tako pred kraj dana rasprodaju u bescijenje jer im se ne isplati vraćati nazad, i kupci to znaju.
O tetama koje donose domaće mlijeko, kajmak i sir da i ne pričam.
Kad vidim ovdje začuđene reakcije na kupovinu kineskog bijelog luka i graha pitam se kako se domaće ne razgrabi u roku odmah

Btw, kad smo kod bijelog luka, napravite eksperiment, kupite glavicu domaćeg i onu velikuuu lijeeepu kineskog, ostavite ih na istom mjestu 7 dana, način na koji kineski ispuše i istruhne, dva puta brže i smrdljivije, je fascinantan.

[heckler]

još i ovo
na djelu parcele gdje je bila najgore zarasla zasadiš voce šljiva jabuka,orah a nešto i svojerucno ukalemiš i uspiješ sacuvati od zeca i ostale divljaci onda ti dođe neka balavurdija i posjece najbolji kalem trešnje koji se najteže primio i šta onda reci kakvu poslugu porati

Ja sam birvaktile ko dijete kad mi djecurlija polome grane na vockama u basci sanjao kako cu jednog dana da ih vrebam iz zasjede puskom. Nema gore stetocine od njih

[heckler]

....
Sto se tice konkretnih koraka koje treba poduzimati: ima pokucat na vrata svakom od pomenutih, fino se upitat za zdravlje i platit ljudima za nauk, a takodje to sve ima fino napisano u skriptama i citabima na starobosanskom jeziku..

Dobro, sto se mene tice sve je jasno. Onom kome se radi, put pod noge i obici sve ove ljude i popricati sa njima. To je to.

Najveci problem svih pomenutih nije ni zemelja ni motika vec pristup kreditnim linijam, koje pod klucem drze mahom strane banke.

Cisto radoznalosti radi znas li slucajno koji su to prosjecni iznosi i na koji rok? Vidio sam da PZ Dubrave imaju i svoju mikrokreditnu organizaciju. Interesuje me ima li tu prostora za ovakav model financiranja http://www.kickstarter.com/ ili http://www.kiva.org/

[udrch]

@Toto je predložio odličnu inicijativu.
Mogla bi se napraviti pijaca na kojoj bi se isključivo prodavali domaći proizvodi. Odnosno, na kojoj bi mali proizvođači mogli ponuditi vlastite proizvode. Pijaca bi mogla biti samoodrživa kada bi se prodajno mjesto (stol) plaćalo, recimo, 10KM dnevno.
Ne mora biti u užem centru grada. Vjerujem da bi kvalitet prozvoda „natjerao“ kupce da prošetaju nekoliko kilometara.
Nadležne strukture, pri spomenu zaštite domaće proizvodnje, se suptilno vade na međunarodne sporazume i tako podržavaju uvozni lobi.
Na ovaj način bi se bar malo pomoglo malim proizvođačima.

Kamo sreće, umjesto one sramote na stupu da organizuju ovkao nešto..

[Hemel]

pemanapemani je napisao/la:
@Toto je predložio odličnu inicijativu.
Mogla bi se napraviti pijaca na kojoj bi se isključivo prodavali domaći proizvodi. Odnosno, na kojoj bi mali proizvođači mogli ponuditi vlastite proizvode. Pijaca bi mogla biti samoodrživa kada bi se prodajno mjesto (stol) plaćalo, recimo, 10KM dnevno.
Ne mora biti u užem centru grada. Vjerujem da bi kvalitet prozvoda „natjerao“ kupce da prošetaju nekoliko kilometara.
Nadležne strukture, pri spomenu zaštite domaće proizvodnje, se suptilno vade na međunarodne sporazume i tako podržavaju uvozni lobi.
Na ovaj način bi se bar malo pomoglo malim proizvođačima

dobra je to inicijativa samo sto se kod nas sve ''zaprlja'' pa tako bi bilo i sa ovom pijacom.
vise bi bilo nakupaca i preprodavaca koji imaju zemlje da u saksiju moze stati. neka ih ima ali znajuci nas mentalitet, ti isti preprodavaci bi vise prodavali GMO nego prirodno tretiranu hranu.
to nije neostvarljivo samo uz pojacanu kontrolu.

[sokkia]

još i ovo
na djelu parcele gdje je bila najgore zarasla zasadiš voce šljiva jabuka,orah a nešto i svojerucno ukalemiš i uspiješ sacuvati od zeca i ostale divljaci onda ti dođe neka balavurdija i posjece najbolji kalem trešnje koji se najteže primio i šta onda reci kakvu poslugu porati

Ja sam birvaktile ko dijete kad mi djecurlija polome grane na vockama u basci sanjao kako cu jednog dana da ih vrebam iz zasjede puskom. Nema gore stetocine od njih

nije stvar u tom jednom posjecenom kalemu,nego što je taj kalem trebao da bude maticno stablo za daljnu reprodukciju jer je to bila jedna izuzetna trešnja (hašlama) do cijeg sam fidima jako teško došao i kojeg sam teškom mukom uspio uspješno prekalemit jer od pet ukalemljenih samo se taj primio i krenuo mašanlah,a planirao sam samostalno da proizvodim sadnice takve iste.

[Toto]

....
Sto se tice konkretnih koraka koje treba poduzimati: ima pokucat na vrata svakom od pomenutih, fino se upitat za zdravlje i platit ljudima za nauk, a takodje to sve ima fino napisano u skriptama i citabima na starobosanskom jeziku..

Dobro, sto se mene tice sve je jasno. Onom kome se radi, put pod noge i obici sve ove ljude i popricati sa njima. To je to.

Najveci problem svih pomenutih nije ni zemelja ni motika vec pristup kreditnim linijam, koje pod klucem drze mahom strane banke.

Cisto radoznalosti radi znas li slucajno koji su to prosjecni iznosi i na koji rok? Vidio sam da PZ Dubrave imaju i svoju mikrokreditnu organizaciju. Interesuje me ima li tu prostora za ovakav model financiranja http://www.kickstarter.com/ ili http://www.kiva.org/

Ne znam detalje jer zadnju petoljetku nisam na tom podrucu. Ovi projekti su mi poznati sa njihovih pocetaka. Mislim da mikrokreditna zadruga daje kredite samo kooperantima sa kojima ima ugovore. odnosno zadrugari daju sami sebi..


Vise detalja o kreditima za male privrednike mozes naci na:
http://www.linkmostar.org/hr/krediti-usluge-27.html
Mozda Link Mostar stoje iz ove mikrokreditne linije. imaju manji garancijski fond imaju i kreditne linje za male poljoprivrednike pa se sve vrti oko toga. o jako malo za potencijale koje samo ova zadruga ima.

[sokkia]

prvo treba utvrditi šta bi bilo isplativo proizvoditi jer proizvoditi kulture koje traže mnogo sunca i toplote ili velike površine je utopija jer mi u ovim našim maglovitim bosanskim gudurama nemamo milione hektara ravnice kao Hrvatska, Francuska, Njemačka,... ali možemo proizvoditi voće koje uspjeva na nadmorskim visinama od 300 do 1000 metara pa bi država trebala izdvojiti desetak miliona maraka pa besplatno dati narodu milion sadnica i stručnu pomoć. Deset miliona za državu ništa a za tri ili četiri godine to bi bilo već 20 do 30.000 tona voća. Glavni problem je što ljudi nemaju informacije i kako će je imati kad nas po cijeli dan zasipaju samo crnom hronikom, nema informacija, nema savjeta.

ovakao dobar komentar još ne vidjeh na ovom forumu.
ovo bi ministar Lijanovic trebao hitno cuti i razmisliti o ovome-

[Eborg]

Teško da bi kod nas bez kandžije to išlo kako treba.

Znam za slučaj jednog sela nastradalog u ratu gdje su silne međunarodne organizacije u svrhu oporavka tako dijelili sjeme ili šta već a ovi umjesto da zamotikaju i nešto naprave to su isto sjeme prodavali na pijaci za nekih 20-tak KM (i to ne iz pukog preživljavanja).

[Toto]

Teško da bi kod nas bez kandžije to išlo kako treba.

Znam za slučaj jednog sela nastradalog u ratu gdje su silne međunarodne organizacije u svrhu oporavka tako dijelili sjeme ili šta već a ovi umjesto da zamotikaju i nešto naprave to su isto sjeme prodavali na pijaci za nekih 20-tak KM (i to ne iz pukog preživljavanja).

jel bas cijelo selo prodavalo sjeme ??