Forum Klix.ba

...

oprosti (ili halali) ako sam pogresno protumacila tvoj post.
Naravno, vec sam se slozila s tim da ako prilazis grupi ljudi od kojih dio znas i redovito im nazivas selam, trebas zbog onog drugog dijela kazati i neki drugi pozdrav. I to je odraz tvoje kulture i tolerancije, a i tvog poznavanja vlastite vjere. Ali, glupo je ako se Goran uvrijedi jer mu je covjek zazelio Mir Boziji. Eto, to sam htjela reci. Nek lijepo kae vozdrica i kvit Meni to recimo ne bi smetalo, to je lijep pozdrav na stranom jeziku (za Gorana, ne za mene). Koliko puta iz zezancije jedni drugima kazemo bye ili tschus ili bok? I kome to smeta? Nikom.

islam se ne moze izvojiti ni iz jednog segmenta zivota, zato ne postoji nesto kao "praktikovati islam u kuci i u dzamiji", mislim da je bespredmetno o tome raspravljati.

Ova tema je postavljena kako bismo pronašli odgovor na pitanje zašto se arapski izrazi koriste toliko van namaza i van svoje religijske upotrebe.

Dakle, to što se molitve izgovaraju na arapskom nije sporno.

Nazivanje selama također nije sporno mada se slažem da je selam jednako lijep pozdrav kao i ostali navedeni. Mislim da sama suština hadisa nije usmjerena na selam per se koji mora biti tačno u toj formi bez ikakve promjene već da se ukaže na to šta je lijep pozdrav. Otkud mi znamo, možda su se do pojave islama Arapi pozdravljali sa: "Đes' ohrndino?" Tako da je suština "lijepog pozdrava" postignuta i sa bilo kojom drugom "finom" varijantom pozdrava i neka se pozdravlja kako ko hoće imajući u vidu okruženje i priliku. Isto kao što se "merhaba" smatra islamskim pozdravom kod neukih a u suštini je "zdravo" na turskom. E apsurd je što je u nekom vjerničkom društvu "merhaba" prihvatljivije od "dobar dan", e to je neukost i seljakluk.

Meni je bilo nejasno zašto cijenjeni predavači jednostavno ne mogu da pronađu ekvivalente u našem jeziku za pojedine pojmove. To nije zbog toga da bismo ganjali jezički puritanizam nego da bismo lakše razumjeli. Danas na radiju isto tako neki lik govori nešto i došlo mi je da izvadim list papira i olovku i zapišem te riječi a smatram se prilično potkovanim na jezičkom planu i to na više jezika. Šta će neki penzioner sa zanatom da skonta šta je cijenjeni efendija htio reći?

Jednom prilikom sam sa kolegom iz Hrvatske gledao emisiju na HRT-u, mislim da je Šefko Omerbašić bio gost. Čovjek se obraćao hrvatskom auditoriju i ja ga kao musliman nisam razumio na ključnim mjestima a kamo li ovaj čovjek do mene. E to je poenta ove priče, da se predavači/efendije/hafizi malo spuste na zemlju i prilagode vokabular običnom puku koji je mahom nedovoljno obrazovan, isto kao što to učini doktor kada vam saopštava dijagnozu, pravnik kada vam objašnjava ugovor, prodavač kada vam prodaje računar i sl. To je njihova ljudska greška i na tome treba poraditi, to nema veze sa samom dogmom. U današnjem svijetu je sve manje vjernika te valjda trebaju biti "user-friendly" a ne da te odmah na prvu isprepadaju i opterete pojmovima koje treba objašnjavati 10 minuta.

Eborg wrote:Ova tema je postavljena kako bismo pronašli odgovor na pitanje zašto se arapski izrazi koriste toliko van namaza i van svoje religijske upotrebe.

Dakle, to što se molitve izgovaraju na arapskom nije sporno.

Onda ne valja naslov teme. Možda: ''Upotreba arapskog jezika u svakodnevnom životu'', itsl.

...

arzuhal wrote:Onda ne valja naslov teme. Možda: ''Upotreba arapskog jezika u svakodnevnom životu'', itsl.

Pa ne baš, i dalje mislim na religijski kontekst ali onaj koji nije vezan za čisto arapski dio, dakle koji je na maternjem jeziku. Od hutbe do medijskih istupa.

Eborg wrote:Ova tema je postavljena kako bismo pronašli odgovor na pitanje zašto se arapski izrazi koriste toliko van namaza i van svoje religijske upotrebe.

Dakle, to što se molitve izgovaraju na arapskom nije sporno.

Nazivanje selama također nije sporno mada se slažem da je selam jednako lijep pozdrav kao i ostali navedeni. Mislim da sama suština hadisa nije usmjerena na selam per se koji mora biti tačno u toj formi bez ikakve promjene već da se ukaže na to šta je lijep pozdrav. Otkud mi znamo, možda su se do pojave islama Arapi pozdravljali sa: "Đes' ohrndino?" Tako da je suština "lijepog pozdrava" postignuta i sa bilo kojom drugom "finom" varijantom pozdrava i neka se pozdravlja kako ko hoće imajući u vidu okruženje i priliku. Isto kao što se "merhaba" smatra islamskim pozdravom kod neukih a u suštini je "zdravo" na turskom. E apsurd je što je u nekom vjerničkom društvu "merhaba" prihvatljivije od "dobar dan", e to je neukost i seljakluk.

Meni je bilo nejasno zašto cijenjeni predavači jednostavno ne mogu da pronađu ekvivalente u našem jeziku za pojedine pojmove. To nije zbog toga da bismo ganjali jezički puritanizam nego da bismo lakše razumjeli. Danas na radiju isto tako neki lik govori nešto i došlo mi je da izvadim list papira i olovku i zapišem te riječi a smatram se prilično potkovanim na jezičkom planu i to na više jezika. Šta će neki penzioner sa zanatom da skonta šta je cijenjeni efendija htio reći?

Jednom prilikom sam sa kolegom iz Hrvatske gledao emisiju na HRT-u, mislim da je Šefko Omerbašić bio gost. Čovjek se obraćao hrvatskom auditoriju i ja ga kao musliman nisam razumio na ključnim mjestima a kamo li ovaj čovjek do mene. E to je poenta ove priče, da se predavači/efendije/hafizi malo spuste na zemlju i prilagode vokabular običnom puku koji je mahom nedovoljno obrazovan, isto kao što to učini doktor kada vam saopštava dijagnozu, pravnik kada vam objašnjava ugovor, prodavač kada vam prodaje računar i sl. To je njihova ljudska greška i na tome treba poraditi, to nema veze sa samom dogmom. U današnjem svijetu je sve manje vjernika te valjda trebaju biti "user-friendly" a ne da te odmah na prvu isprepadaju i opterete pojmovima koje treba objašnjavati 10 minuta.

podvuceno potpuno podpisujem jako lijepo receno .........imamo svoj jezik i treba ga cuvati ......

lilla wrote:

ladyada wrote:imamo svoj jezik i treba ga cuvati ......

Slažem se s ovim samo što meni, recimo, u posljednje vrijeme više smetaju anglizmi ili upliv različitih žargonizama od istočnih ili zapadnih nam komšija

Svi pricaju kako neke rijeci se koriste, a niko da navede koje su to rijeci... pa ko je ovdje lud

Mu'min, ahlak, hajz, fikh, nifas, tedžvid, hifz, nefs, fakih, širk itd.

Možda neki ovdje znaju većinu ili sve, ali većina auditorija sigurno ne. Možda zna i "otprilike šta znači", no niste li vi ovdje na hiljadu mjesta rekli da je opasnost u neznanju?

Sve vrijeme samo govorim da je jednostavnije reći "Islamski pravnik XY je smatrao..." a ne hladno izvaliti "Fakih XY je smatrao..."

Eborg wrote:

arzuhal wrote:Onda ne valja naslov teme. Možda: ''Upotreba arapskog jezika u svakodnevnom životu'', itsl.

Pa ne baš, i dalje mislim na religijski kontekst ali onaj koji nije vezan za čisto arapski dio, dakle koji je na maternjem jeziku. Od hutbe do medijskih istupa.

Spektar je širok.

Čini mi se da si ti pitao: zašto ''mu'min'', a ne, jednostavno, ''vjernik''?

Nekada jednostavno mora tako. U arapskom jeziku, kao jeziku, ali svakako i u samom Kur'anu, recimo, pojmovi ''musliman'' i ''mu'min'' nikako nisu ekvivokni. ''Musliman'' znači ''predan Bogu, predan vjeri i izvršavanju vjerskih propisa'' (na način da neko praktikuje vjeru, ali nije duhovno, intelektualno dosegnuo istinsko značenje tih vjerskih djela i propisa koje izvršava, nije potpuno pojmio), dok ''mu'min'' znači upravo to - ''musliman koji je istinski, duhom i dušom pojmio suštinu vjere''.
Dakle, ako se hoće napraviti distinkcija između ljudi (ili još bolje - stanja) koji su u islamu, onda se jednostavno mora reći ''musliman'' i ''mu'min'', jer se time jasno razlučuju neke stvari, biva jasnije, nego kad se sve, lakonski, podvede pod ''vjernici''.
Upravo zbog takvih nepoznavanja, od strane nemuslimana koji ne štimaju baš vjeru, dolaze pitanja:''Kako neko vjeruje u Boga, a čini to i to!? Kakvi su to vjernici!?''
Upravo se i radi o tome - taj čovjek koji pita možda misli na ''muslimana'' (od kojeg može zaboljeti glava i one koji su njegovi istovjernici, a kamoli nekog ko nije..), a ne na ''mu'mina''...itd.
Ili riječ ahlak. Ona se, obično, na bosanski prevodi kao moral. Međutim, to nije nikako dostatan prevod (može proći, ne kažem to). Eno, u Ilmihalu stoji da postoji ahlaki hamide (pohvaljene osobine) i ahlaki zemime (pokuđene osobine). Ne postoji negacija, kao u našem jeziku, koja razdvaja - moral i nemoral, moralan čovjek i nemoralan čovjek. Nego svaki čovjek ima ahlak, a njegov ahlak je ili hvale vrijedan ili je pokuđen i prezren.
Naprosto: arapski jezik je jezik islama, i često se valja navesti originalna riječ (kao znak) kako bi se došlo do samog značenja, u našem jeziku. Često se to ne uspijeva.
S ovim ne mislim uaziti u neku posebnu raspravu, samo želim reći da itekako postoji osnov za upotrebu originalnih riječi, ali uz koje, pogotovo ako su rijeđe u upotrebi, treba ići i pojašnjenje.

Naravno, može se naići i na primjere gdje naprosto kipti od upotrebe arapskih izraza i to zna biti degutantno i onome ko poznaje arapski jezik, ako nema mjere, itsl. a da ne govorimo koliko ostavlja prostora za zbunjenost i nerazumijevanje kod običnog naroda.
Međutim, tu sad ide i druga strana (rekoh da je širok spektar), kada se na hutbama i tv-emisijima upotrebljavaju drukčiji izrazi. Pa onda čujem na hutbi kako je Bog ''transcedentan, ali ujedno i imanentan...'', pa se hadžije zaglavu fataju...
Nadalje, imamo primjera čovjeka ili, još bolje, primjer vrhunske upotrebe vlastitog jezika u objašnjavanju vjerskih načela, ali ljudi i dalje ostaju zbunjeni. To je slučaj Rešida Hafizovića. Sjećam se kako je Vladimir Premec rekao da bi Rešid, da se okrenuo književnosti, bio novi Meša Selimović, kako grandiozno koristi sve mogućnosti našeg jezika...pa ipak ljudi ne kontaju kada on govori, npr:''...sve se to vrhuni u duhovnom čokotu od kojeg se prolama bogoduha jeka do unutrašnjih smislova svakog čovjeka predanog Bogu...'', itsl.
Običan svijet zaboli glava od toga, vjeruj mi.

Dakle, ima svega, i za plus i za minus...al' opet je do ljudi, nije do jezika

...

@arzuhal: U suštini se slažem s tobom. Nije problem koristiti te izraze u stručnoj literaturi gdje je to jedna vrsta "stručnog jezika" onih koji poznaju materiju ali svakako da jeste problem u bilo kojoj komunikaciji poznavalac-laik, koliko god on bio upoznat ili ne. A u medijima, na hutbama i na predavanjima za široke mase su 90% laici, možda ne po pitanju same vjere ali u kontekstu čitavog dogmatsko-filozofskog koncepta svakako da.

Hafizović istina također zna otići u drugu krajnost mada meni bude osvježenje čuti malo i o "transcendentalnom Bogu", prvenstveno zato što većina naših stručnjaka previše naginje istoku a ne prihvata činjenicu da ipak ima(mo) zapadnjački mentalitet.

@Knowledge&Wisdom: Lijepo od tebe. A šta ćemo sa ostalih cca. 5000 slušatelja koji ne čitaju ovaj forum?

No, ima tu i još jedna stvar.

Svi ti, danas tako čudnovati, arapsko-turski izrazi bili su k'o svoj na svom, u jeziku običnog naroda, mnogo duži period nego što je ovaj danas, kada se to ne konta.
Dakle, ne govorim o čistunstvu bosanskog jezika, nego o tako odomaćenoj upotrebi arapskih riječi i izraza da ih je razumjevao svako, i učen i neučen čovjek.
O tome svjedoči književnost (pravo mjesto za izučavanje i upoznavanje bilo kojeg jezika) našeg naroda, romani, pripovjetke, priče, poezija. Da ne govorimo o alhamijado književnosti koja vri takvim izrazima. E, sad...to što mi nismo imali (i mnoge generacije) u lektiri u osnovnoj školi ''Legendu o Ali-paši'' ili pjesme Ilhamije, Sirrije, Mejlije, itd. to je problem jednog doba, jednog režima, jednog sistema obrazovanja.
Zato neku noć kontam i aplaudiram rahmetli Rejhanu kako, u ''Karađozu'', u crno-bijeloj tehnici rađenom, odjavljuje jednu epizodu sa Fistikom, i viče:

- Ejdovaaaaleee..ili što bi rekli kauri: doviđeeeenjaaaa!

...

Znači klerikalna oligarhija? "Kome se ne sviđa neka prošeta." princip?

Šta onda da stavljamo titlove na filmove? Koga interesuje naučit će engleski, ha ja, nećemo valjda tjerati ljude da gledaju filmove, ima ko hoće.

...

...

Knowledge&Wisdom wrote:

Eborg wrote:Znači klerikalna oligarhija? "Kome se ne sviđa neka prošeta." princip?

Šta onda da stavljamo titlove na filmove? Koga interesuje naučit će engleski, ha ja, nećemo valjda tjerati ljude da gledaju filmove, ima ko hoće.

I nisam sugerisao uopće ništa slično tome "kome se ne sviđa nek prošeta" već da treba postojati i volja sa strane slušaoca da shvati ono što mu se govori ili da pita ako mu šta nije jasno...Ne volim kada mi se izvrće govor.

Edit: I da, očigledno je uredu koristit izraze poput "klerikalna oligarhija" dok je pojam fakih ili tedžvid sporan...

E jesam se ja sa sehurlijama našao raspravljati.

Pričamo o različitim stvarima, ovdje nisu u pitanju nikakvi misionari niti dubokoumni aspekti islama već komunikacija na nekom najosnovnijem nivou. Kada nekog muftiju pitaju kako ide izgradnja neke džamije on onda počne peglati sa tim nekim izrazima. Čak i ako su mi poznati, mislim da im nije mjesto u takvim situacijama jer se isto osipam na "evente", "happeninge", "catwalke" i sl. No, to je već problem obrazovanja tog kadra što je zasebna tema.

Sada zalazimo u neke druge sfere ali vjerski autoriteti moraju da održe doticaj i sa sredinom iz koje dolaze kao i sa svjetovnim aspektom života. Tako je neki efendija nedavno govorio o traženju znanja i gdje se isto može pronaći. Pa zar zaista ne možemo bolje od osobe koja sama udara po "stručnim" pojmovima i to poznaje u tančine a istovremeno govori: "Otaj internet i to." Ako se on postavlja prema slušaocima tako da zainteresovani moraju otvoriti neki Klaićev ekvivalent da saznaju šta je htio reći, mogao je on onda biti toliko korektan i da on sazna malo više o onome što je htio reći.

Ponavljam još jednom, ovdje se sve vrijeme govori o ljudskim greškama i manama učenih ljudi u BiH, živo me interesuje da li se i druga nearapska islamska društva susreću sa sličnim problemom.

Ti izrazi nisu toliko dominantni u govoru kako se ovdje predstavlja... Cak i kada se upotrijebe, vrlo cesto odmah ide i objasnjenje istog izraza.

Kao sto Arzuhal rece, svi ti izrazi su odavno u nasem jeziku, sto svjedoci i nasa knjizevnost, e sad sto to neko ne zeli da prihvati to je druga stvar, i vjerovatno samo njegov licni problem, jer sto se mene tice nikakvog problema nema...

Ako cemo cjepidlacit, onda ce, kao sto sam vec i rekao, neko doci i reci ''nije sejtan nego djavo''... A neko nece ni razumjeti ni sta je nijet a ni sta je sabur... Pa gdje je onda granica u medju ljudima koji poznaju ili ne poznaju turcizme ili arabizme u nasem jeziku... Dakle do ljudi je zaista, i jos jednom ne koriste se nikakvi toliko strani pojmovi tako puno na TV-u, kao sto se ovdje pokusava predstaviti... za prosjecnog bosanca velika vecina recenog je razumljiva, a ako se nesto i nerazumije, a govornik to nije objasnio, onda je to znak da se malo nauci, ako zelis, a ako ne zelis niko te nece tjerat...

Znaci mumin i ahlak kao rijeci nisu postojale prije objave Kurana? Koje rijeci su se koristile za pojmove vjernik i moral?

statix wrote:Znaci mumin i ahlak kao rijeci nisu postojale prije objave Kurana? Koje rijeci su se koristile za pojmove vjernik i moral?

----------------
ta davna,davna vremena Arapi su govorili rukama,pismeniji i nogama

Fakat mi niste jasni, ne mogu vjerovat da ne kontate vezu izmedju Islama-Kur'ana-muslimana i arapskog jezika...

To je vrlo lahko skontati i razumjeti, milijarda ljudi razumije i zivi po tome, Nema boljeg pokazatelja od Hadzdza i ovoga mjeseca ramazana koliko muslimani zive svoju vjeru i uce Kur'an na narapskom jeziku sirom svjeta... Zasto je to tako tesko prihvatiti, posebno ako ne spadate u taj sistem...

statix wrote:Znaci mumin i ahlak kao rijeci nisu postojale prije objave Kurana? Koje rijeci su se koristile za pojmove vjernik i moral?

apsolutno nije bitno ni za jedan dio ove teme... cisto trolanje...