1. Pijte manje kave u kafićima. Jedna kava s mlijekom na dan stajat će vas gotovo 500 eura na godinu. Da tih 500 eura na godinu uložite u otvoreni dionički investicijski fond s prosječnom dobiti od 12 posto na godinu, nakon 25 godina imali biste nevjerojatnih 74.666,96 eura.
2. Nosite užinu na posao. Svi znamo da je to najbolje i najjeftinije, pa zašto smo onda lijeni to učiniti? Trošite li svaki dan 20 kn za 'gablec', na godinu ćete uštedjeti 4.800 kn.
3.Umjesto da idete u teretanu ili na rekreaciju koju skupo plaćate, radije se s posla vraćajte pješice. Nijedna teretana neće vas dovesti u takvu formu kao 30 min hodanja svaki dan.
4. Na rasprodajama nikad ne kupujte stvari koje vam prije nisu zapele za oko. Ne kupujte samo zato što je 'na sniženju' ili prema onoj logici 'možda će mi trebati'.
5. Potrudite se ne udebljati: zadržite li istu veličinu odjeće, možete je nositi godinama. Mršavi ljudi plaćaju i nižu stopu životnog osiguranja.
6. Prestanite pušiti. Napravit ćete odličnu stvar za svoje zdravlje, ali i svoj proračun. Jedna kutija na dan stoji vas 1.000 eura na godinu. Da taj novac uložite opet u onaj dionički fond, nakon 25 godina imali biste još 149.333 eura.
7. Ne kupujte hranu dok ste gladni. Osobno iskustvo i iskustvo mnogih s kojima sam razgovarala dokazalo je da se tako tijekom kupnje 'špeceraja' potroši mnogo više nego dok kupujemo siti.
8. Koristite se javnim prijevozom. Živite li u gradu, nema smisla da na posao putujete automobilom. Izračunajte koliko ćete uštedjeti na benzinu.
9. Kod kuće otkažite fiksni telefon – niste li ionako stalno na mobitelu?
10. U velikim supermarketima kupujte proizvode s etiketom supermarketa. Proizvode ih isti proizvođači koji proizvode i skuplje artikle. Dakle, isti proizvod – drugo pakovanje, ali znatno jeftinije.
11. Zamijenite sve žarulje u stanu ili kući štednima.
12. Malo smanjite grijanje u stanu. Stupanj niže može vam uštedjeti čak 10 posto uobičajenog računa za grijanje, naravno, ako niste na toplani.
13. Čuvajte se Božića: više od pola darova kupljenih u tu svrhu nikad se ne upotrijebi. Pazite da novac ne bacate tek toliko da nešto kupite i zadovoljite formu, radije pitajte najbliže što uistinu žele.
14. Čuvajte se vlastite djece: nitko nam ne zna tako lako izbiti novac iz lisnice kao djeca. Uvjerena sam da neće imati trajnih psihičkih posljedica ako im ne kupimo upravo tenisice koje su zamislila i koje ima pola razreda.
15. Nekoliko tjedana svaki dan vodite dnevnik troškova. Zapišite svaku sitnicu na koju ste potrošili novac. Kad shvatite na koje ste gluposti potrošili novac, vjerojatno ćete to prestati činiti.
Razmislite malo kolika vam je satnica, odnosno koliko vrijedi vaš sat rada. S obzirom na prosječnu plaću u Hrvatskoj ne mnogo. Zbog toga nemojte dopustiti da vam novac doslovno curi iz ruke. Pa sami ste ga zaradili, zato se pobrinite dio sačuvati za sebe. Zanimljiva je priča o grčkom filozofu Sokratu. Naime, on je svakodnevno sa svojim prijateljem posjećivao atensku tržnicu. Razgovarao je s trgovcima, raspitivao se o njihovoj robi, ali nikad ništa nije kupio. Nakon nekog vremena prijatelj ga je upitao kako to da nikad ništa ne kupi. Sokrat je odgovorio: 'Uvijek se iznova iznenadim koliko je stvari koje mi ne trebaju.'
iii? Kad ću živjeti pametnjakoviću ?
Ja imam jednu teoriju . Štedljivi ljudi su uskogrudni, sitničavi, zatvoreni, pa da ne idemo sad predaleko, aliii neki pomalo i ograničeni. Valjda svojim krugom zadatih parametara tako lakše vladaju. I što su štedljiviji, to su im ove osobine izraženije. Razumijem ja racionalno trošenje ili kad se nema para, ali uopšte nije poJNT u količini novca koji potrošimo, nego u kvaliteti nečega što njime dobijemo. Ako je to zadovoljstvo i hrana za dušu, a može si čovjek priuštiti, čemu onda stezati kaiš?
Ja znam na prim. masu ljudi koji mogu sebi priuštiti, a ne idu u restorane na ručak ili večeru, jer im je to bacanje para.
I kad još počnu računati koliko mesa za te pare kupiti i jesti kod kuće, ja bih se obezglavila najradije!