Pitanje ateistima

[avicena]

A zašto nemoguće kada se zna da su predislamski Arapi davali melekima/anđelima božanska svojstva i nazivali ih božijom djecom i pravili im kipove, molili im se i žrtve im prinosili.

Upute koje je Bog slao ljudima su se iskrivljavale i transformisale pa je dolazilo do čestih Božijih intervencija. Prije Isa a.s. (Isusa) i Musa a.s. (Mojsija) je bio Ibrahim a.s.( Abraham) Lut a.s. (Lot) Nuh a.s. (Noa) itd.......svi su propovijedali monoteizam, ali njihovi sljedbenici su prilagođavali sebi Objave pa su te interpretacije često prelazile u politeizam. Plastičan primjer predislamskih Arapa.

jel se vi stvarno zajebavate više sa mnom?

šta, politeističke vjerovanja na cijelom svijetu nastala iz jevrejstva, šta li? odtkud politeizam u africi, sjevernoj i južnoj americi, australiji? iz čega je tamo nastao? iz islama možda? i asteci su ustvari bili monoteisti i muslimani, samo što, jelte, nisu bili svjesni te činjenice...

s vama se stvarno ne može normalno raspravljati o ČINJENICAMA, glup sam što i pokušavam...

Da li je judaizam najstariji oblik monoteizma ?

Prelistaj samo dio od 17 - 150 stranice.

[JThomas]

judaizam je najstarija monoteistička religija, i o tome nema rasprave. to ti je smiješno u šta ti mene pokušavaš ubijediti. primjera u istoriji (mislim u stvarnoj istoriji, koju dokumentuju i neki drugi izvori osim svetih knjiga) da politeističko učenje nastane iz monoteističkog jednostavno NEMA.

ja te pitam, iz čega je nastao politeizam, eto recimo, kod asteka i maja? jesu li i oni bili zabludjeli muslimani?

[Optimus Prime]

Malo je offtopic, ali ovo sto sam danas procitao je senzacionalno, a radi se o novim terijama nastanka zivota na zemlji.
Clanak je objavljen u DER SPIEGEL i nazalost je na njemackom jeziku, ali za one koji razumiju :

http://www.spiegel.de/wissenschaft/welt ... 56,00.html

Sazeto, radi se o tome da neki naucnici pretpostavljaju da je i prije nastanka jednocelijskih bica koji predstavljaju pocetak nase evolucije, postojao zivot na zemlji u slicnom, ali ipak drugacijem obliku, eventualno vise puta u razlicitim formama. Zivot je po njihovoj teroriji vise puta nastajao i kroz udare ogromnih meteora nestajao. Naucnici se nadaju da ipak i danas postoje "PREZIVJELI PRA-MIKROBI" koji nisu u rodu sa danasnjim vrstama i predstavljaju ih sa ALIEN-ima sa iste planete. Naucnici se nadaju da ce kroz desifriranje genetskog koda pronaci anomalije kod nekih mikroorganizama koje upucuju na to da se ne mogu svrsati u nase filogenetsko drvo.
Kada bi otkrili da postoje takvi pra-organizmi to bi bio dokaz za postojanje vanzemaljaca jer bi impliciralo da zivot u odredjenim uslovima nastaje sa mnogo vecom vjerovatnocom nego sto se danas smatra.
A to bi naravno bio smrtonosni udarac za religije.

[osa]

zašto se većina vjernika boji smrti, ako znaju da će prestankom zemaljskog života, tek početi onaj pravi život, zašto bližnji plaču i nariču na sahranama kad znaju to isto, zašto majka pati kad joj umre dijete kad zna da je otišlo bogu u bolji život, zašto uopće nešto radimo i osjećamo kad nam je sve određeno.

Sva pitanja koja si postavio su opravdana i logicana, no problem je u tome sto ih ima puno a ujedno su i jako opsirna za objasniti. Ja cu ti odgovoriti na jedno, a ono je pitanje smrti. Pojam vjernik je genericki i vrlo sirok. Nisu svi vjernici isti! Uzmimo za primjer politicare. Inekako mozemo ustvrditi da su svi politicari interesdzije( kao dakazemo da svi vjernici vjeruju). No, ako kazemo da su svi politicari pametni- glupi, slabi- jaki, zdravi- bolesni i sl. sigurno cemo pogrijesiti. Tako i tvoja teza da se vjernici boje smrti obuhvata zasigurno jedan odredjeni broj njih ali ne i sve. Ovdje negiram neki abnormalni i pretjerani strah, odredjena doza straha postoji i kod vjernika, zbog same cinjenice da je smrt nesto sto predstavlja promjenu stanja zivota na koji smo navikli. Covjek, vjernik ili ne, kada promijeni mjesto svoga boravka, napusti grad u kojem je odrastao, sigurno osjeca neku neprijatnost i nelagodu... No bez obzira bio covjek vjernik ili ne, ako je pametan!, on se nema cega pretjerano bojati, obzirom da je smrt haman pa jedina izvijesnost u ovoj nasoj neizvijesnosti.
Iskusilo ju je na milione ljudi prije nas!

ako ćemo teortizirati onda odgovori na ova pitanja mogu biti opširni, ali odgovor može biti vrlo kratak i jednostavan" većina ljudi naime uopće nisu vjernici, vjera im je nametnuta od roditelja kad su bili vrlo mali i neuki, ako i nisu nevjernici svojim ponašanjem pokazuju da baš i nisu nešto pretjerano sigurni u zagrobni život, nemoguće je bar po meni da iole inteligentan čovjek vjeruje u vjerske dogme, osim ako od toga nema neku korist, pa makar u tome da ga društvo javno ne etiketira kao nevjernika, što u mnogim društvima može biti problem u svakodnevnom životu".

[Relax]

Samo mali dodatak...da li je Bog stvorio i šimpanzu? Ili je ono skonto negdje, ma hajd nek bude 99% kao kod čovjeka, a ovo 1% ko hebe? Precizan je fakat, nema šta!

Šimpanza
Obična šimpanza (lat. Pan troglodytes) je čovekoliki majmun iz familije čoveka (Hominidae) koji nastanjuje prašume centralne i zapadne Afrike. Naziv troglodytes, grčki za "stanovnika pećine", prvi put je objavio Johan Fridrih Blumenbah 1779. godine u svojoj knjizi "Priručnik za prirodnjake" (nem. Handbuch der Naturgeschichte). Obična šimpanza je jedna od dve vrste šimpanza u rodu Pan. Njen bliski rođak je bonobo (lat. Pan paniscus), drugi predstavnik ovog roda.
Osnovne činjenice [uredi]

Portret šimpanze
Šimpanze naseljavaju tropske šume i vlažne savane zapadne i centralne Afrike. Nekada su živele po celom ovom regionu, ali njihovo stanište je dramatično smanjeno u skorašnjim godinama.
Odrasli u divljini teže između 40 i 65 kg. Mužjaci su i do 160 cm visine, a ženke do 130 cm. Telo im je prekriveno grubom, tamno braon dlakom, izuzev lica, prstiju, nožnih prtiju, dlanova i tabana. Palčevi su im postavljeni nasuprot ostalim prstima, tako da šimpanze imaju precizan i snažan stisak šake. Mužjaci imaju velike očnjake. Životni vek u zoološkim vrtovima je do 50 godina.
Iako su svaštojedi, ishrana šimpanza je uglavnom vegetarijanska, i sastoji se od voća, lišća, semenki, koštunjavog voća, dopunjena insektima i manjim plenom. Šimpanze love i mlade leoparde, gazele i majmune kolobuse. Prijavljeni su i primeri kanibalizma. Bilo je i retkih slučajeva da su šimpanze napadale i mladu decu.[2]
Zapadnoafrička šimpanza je jedina životinja, osim čoveka, da redovno pravi i koristi specijalizovane alatke za lov. Posmatrane su šimpanze u Senegalu kao prave koplja, skidajući granje i koru sa stabla drveta, zašiljujući jedan kraj svojim zubima. Zatim bi ih koristili da ubiju galagose skrivene u šupljinama drveta.[3]
Razmnožavanje [uredi]
Trudnoća traje osam meseci. Ženka po pravilu rađa jedno mladunče, no rađanje blizanaca je nešto češće nego kod ljudi. Mladunče se rađa teško do 2 kg. Prvih šest meseci beba se drži za majčino krzno na trbuhu, a kasnije "jaši" na njenim leđima. Sisanje prestaje kada napuni 3,5-4,5 godina, iako mladunac ostaje uz majku i do 10 godina. Ženka rađa na svakih šest do osam godina, osim ako mladunac ranije ugine. Pubertet nastupa u sedmoj godini. Ženke postaju polno zrele sa 13 do 14 godina, a mužjaci sa 15 do 16 godina. Menopauza ženki nastupa u periodu posle 40. godine života.Ponašanje [uredi]
Obične šimpanze žive u društvenoj zajednici koja broji od 20 do više od 150 članova, ali vreme najviše provode putujući u malim grupama od samo po nekoliko jedinki. Podjednako provode vreme i na drveću i na zemlji. Uobičajen način hodanja je četvoronoške, koristeći se tabanima i zglobovima šaka, dok mogu i da šetaju uspravno na malim razdaljinama. Šimpanze imaju isti način kretanja kao i gorile, za razliku od orangutana i bonobo majmuna, koji šetaju na dlanovima šaka.
Šimpanze žive u pomešanim zajednicama, gde je parenje raznorodno. Srž svake društvene strukture je mužjak.
Zanimljivosti
• Populacija šimpanza je u poslednjih 50 godina pala sa jednog miliona na manje od 150,000 jedinki.
• Mlade šimpanze i pavijani se ponekad zajedno igraju.
• Čovek i šimpanze dele 98.4% DNK.
• Šimpanze su jedini majmuni koji mogu da raspoznaju svoj lik u ogledalu.

[avicena]

Samo mali dodatak...da li je Bog stvorio i šimpanzu? Ili je ono skonto negdje, ma hajd nek bude 99% kao kod čovjeka, a ovo 1% ko hebe? Precizan je fakat, nema šta!

Šimpanza
Obična šimpanza (lat. Pan troglodytes) je čovekoliki majmun iz familije čoveka (Hominidae) koji nastanjuje prašume centralne i zapadne Afrike. Naziv troglodytes, grčki za "stanovnika pećine", prvi put je objavio Johan Fridrih Blumenbah 1779. godine u svojoj knjizi "Priručnik za prirodnjake" (nem. Handbuch der Naturgeschichte). Obična šimpanza je jedna od dve vrste šimpanza u rodu Pan. Njen bliski rođak je bonobo (lat. Pan paniscus), drugi predstavnik ovog roda.
Osnovne činjenice [uredi]

Portret šimpanze
Šimpanze naseljavaju tropske šume i vlažne savane zapadne i centralne Afrike. Nekada su živele po celom ovom regionu, ali njihovo stanište je dramatično smanjeno u skorašnjim godinama.
Odrasli u divljini teže između 40 i 65 kg. Mužjaci su i do 160 cm visine, a ženke do 130 cm. Telo im je prekriveno grubom, tamno braon dlakom, izuzev lica, prstiju, nožnih prtiju, dlanova i tabana. Palčevi su im postavljeni nasuprot ostalim prstima, tako da šimpanze imaju precizan i snažan stisak šake. Mužjaci imaju velike očnjake. Životni vek u zoološkim vrtovima je do 50 godina.
Iako su svaštojedi, ishrana šimpanza je uglavnom vegetarijanska, i sastoji se od voća, lišća, semenki, koštunjavog voća, dopunjena insektima i manjim plenom. Šimpanze love i mlade leoparde, gazele i majmune kolobuse. Prijavljeni su i primeri kanibalizma. Bilo je i retkih slučajeva da su šimpanze napadale i mladu decu.[2]
Zapadnoafrička šimpanza je jedina životinja, osim čoveka, da redovno pravi i koristi specijalizovane alatke za lov. Posmatrane su šimpanze u Senegalu kao prave koplja, skidajući granje i koru sa stabla drveta, zašiljujući jedan kraj svojim zubima. Zatim bi ih koristili da ubiju galagose skrivene u šupljinama drveta.[3]
Razmnožavanje [uredi]
Trudnoća traje osam meseci. Ženka po pravilu rađa jedno mladunče, no rađanje blizanaca je nešto češće nego kod ljudi. Mladunče se rađa teško do 2 kg. Prvih šest meseci beba se drži za majčino krzno na trbuhu, a kasnije "jaši" na njenim leđima. Sisanje prestaje kada napuni 3,5-4,5 godina, iako mladunac ostaje uz majku i do 10 godina. Ženka rađa na svakih šest do osam godina, osim ako mladunac ranije ugine. Pubertet nastupa u sedmoj godini. Ženke postaju polno zrele sa 13 do 14 godina, a mužjaci sa 15 do 16 godina. Menopauza ženki nastupa u periodu posle 40. godine života.Ponašanje [uredi]
Obične šimpanze žive u društvenoj zajednici koja broji od 20 do više od 150 članova, ali vreme najviše provode putujući u malim grupama od samo po nekoliko jedinki. Podjednako provode vreme i na drveću i na zemlji. Uobičajen način hodanja je četvoronoške, koristeći se tabanima i zglobovima šaka, dok mogu i da šetaju uspravno na malim razdaljinama. Šimpanze imaju isti način kretanja kao i gorile, za razliku od orangutana i bonobo majmuna, koji šetaju na dlanovima šaka.
Šimpanze žive u pomešanim zajednicama, gde je parenje raznorodno. Srž svake društvene strukture je mužjak.
Zanimljivosti
• Populacija šimpanza je u poslednjih 50 godina pala sa jednog miliona na manje od 150,000 jedinki.
• Mlade šimpanze i pavijani se ponekad zajedno igraju.
• Čovek i šimpanze dele 98.4% DNK.
• Šimpanze su jedini majmuni koji mogu da raspoznaju svoj lik u ogledalu.

Ali...

Tvrdnja 98% sličnosti je sama po sebi varljiva. Da bi tvrdili da genetske strukture čovjeka i šimpanze nose 98% sličnost, onda i genotip šimpanze baš kao i genotip čovjeka mora biti prikazan i onda ovo dvoje treba uporediti. Međutim nikakvi rezultati takvog poređenja nisu dostupni zato što je, barem do sada, samo genetska mapa čovjeka prikazana. Takvo istraživanje šimpanzi još nije izvršeno.

Tvrđena sličnost je jedna pretjerana generalizacija utemeljena na sličnosti amino-aksidnih sekvenci nekih 30 do 40 bazičnih proteina prisutnih i u čovjeku i šimpanzi. Analiza sekvenci na DNA sekvencama koje se poklapaju sa ovim proteinima je rađena metodom zvanom “DNA hibridizacija” i kompariran je samo ovaj ograničeni broj proteina. Kako god, pošto u čovjeku ima oko 100 000 gena, onda je i tu 100 000 proteina kodiranih ovim genima. Tvdnja da su geni čovjeka i majmuna 98% slični je ustvari zasnovana na sličnosti među 40 od 100 000 proteina!

Šta više gore spomenuti bazični proteini su zajedničke vitalne molekule prisutne i u različitim drugim živim organizmima. Struktura iste vrste ovih proteina, prisutnih ne samo u majmunima nego također i drugim popuno različitim živim organizmima, je izuzetno slična strukturi čovjeka.

Genetske analize publikovane u New Scientist (Novi znanstvenik), na primjer, su nedavno otkrile 75% sličnost između DNA gliste i čovjeka (New Scientist, 15 maj 1999, str. 27). To definitivno ne znači da postoji samo 25% razlika između čovjeka i ovih glista.

Na drugu stranu analize urađene na nekim proteinima pokazuju bliskost čovjeka nekim izuzetno različitim živim organizmima. U istraživanju kojeg su znanstvenici na Kembridž (Cambridge) univerzitetu poduzeli upoređivani su neki proteini kopnenih životinja. Na veliko iznenađenje gotovo u svim uzorcima čovjek i pile su se slagali kao najbliži srodnici. Sledeći čovjeku po bliskosti srodnik je bio krokodil. (New Scientist, V. 103, 16 august 1984, str. 19)

Drugi primjer kojeg evolucionisti koriste kao dokaz "genetske sličnosti između čovjeka i majmuna" je prisustvo 48 hromozoma u šimpanzama i gorilama i 46 hromozoma u čovjeku. Evolucionisti uzimaju brojčanu sličnost hromozoma kao indikaciju evolucijske veze. Kako god, ako je ova logika ispravna onda bi čovjek mogao imati srodnika koji mu je bliži i od samog majmuna: krompir! Broj hromozoma u krompiru je tačno jednak broju hromozoma u čovjeku: 46.

"Na ljudima je da izaberu mjeru, ili ono preko mjere, a na kraju On odlučuje."

Mirsad Sinanović

[Relax]

Ali,
Tokio -- Šimpanza je pobedila troje studenata u jednoj kompjuterskoj igrici koja testira sposobnost opažanja. Naime, japanski istraživači suprotstavili su šimpanzu odraslom čoveku u testu kratkog pamćenja, koji su majmun i čovek radili na kompjuterskoj igrici. Majmun je pobedio čak troje studenata. Istraživanje je trebalo da opovrgne verovanje da je čovek superiorniji od šimpanze tokom procesa opažanja. Šimpanzi je trebalo šest meseci da se obuči za test. Test je sličan igrici "Memorija", u kojoj igrači treba da zapamte redosled figura. Taj test je sadržao brojeve od 1 do 9, koji su nakratko pokazani majmunu i ljudima. Posle toga, brojevi su prekriveni belim poljima. Pritiskom na ekran, odnosno prekriven broj, učesnici su morali da pogode redosled brojeva koje su nakratko videli. Iako je šimpanza grešila isto koliko i ljudi, bila je brža od troje studenata. Profesori univerziteta u Kjotovu zapanjeni su time koliko majmuni brzo opažaju odnose između objekata.
Ljudi koje je pobedio majmun u osnovnom testu inteligencije nisu dali nikakve izjave za medije i samo oni znaju kako se osećaju posle poraza.

Oba su joj partnera uginula, kćer su joj preselili u drugi zoološki vrt, a 27-godišnja Ai Ai ostala je sama u svom kavezu. Bila je usamljena, pa je počela da puši. Cigarete nije ispuštala iz ruke punih 16 godina. Već pomalo narušeno šimpanzino zdravlje, zbog dugogodišnjeg pušačkog staža, podstaklo je čuvare Kviling safari parka u kineskoj provinciji Šansji, da pomognu ovoj usamljenoj životinji da prestane pušiti. Cigaretama su je snabdijevali posjetioci parka.

Može li glista isto? Ili ipak On odlučuje!

[zaratustra]

zašto se većina vjernika boji smrti, ako znaju da će prestankom zemaljskog života, tek početi onaj pravi život, zašto bližnji plaču i nariču na sahranama kad znaju to isto, zašto majka pati kad joj umre dijete kad zna da je otišlo bogu u bolji život, zašto uopće nešto radimo i osjećamo kad nam je sve određeno.

Sva pitanja koja si postavio su opravdana i logicana, no problem je u tome sto ih ima puno a ujedno su i jako opsirna za objasniti. Ja cu ti odgovoriti na jedno, a ono je pitanje smrti. Pojam vjernik je genericki i vrlo sirok. Nisu svi vjernici isti! Uzmimo za primjer politicare. Inekako mozemo ustvrditi da su svi politicari interesdzije( kao dakazemo da svi vjernici vjeruju). No, ako kazemo da su svi politicari pametni- glupi, slabi- jaki, zdravi- bolesni i sl. sigurno cemo pogrijesiti. Tako i tvoja teza da se vjernici boje smrti obuhvata zasigurno jedan odredjeni broj njih ali ne i sve. Ovdje negiram neki abnormalni i pretjerani strah, odredjena doza straha postoji i kod vjernika, zbog same cinjenice da je smrt nesto sto predstavlja promjenu stanja zivota na koji smo navikli. Covjek, vjernik ili ne, kada promijeni mjesto svoga boravka, napusti grad u kojem je odrastao, sigurno osjeca neku neprijatnost i nelagodu... No bez obzira bio covjek vjernik ili ne, ako je pametan!, on se nema cega pretjerano bojati, obzirom da je smrt haman pa jedina izvijesnost u ovoj nasoj neizvijesnosti.
Iskusilo ju je na milione ljudi prije nas!

ako ćemo teortizirati onda odgovori na ova pitanja mogu biti opširni, ali odgovor može biti vrlo kratak i jednostavan" većina ljudi naime uopće nisu vjernici, vjera im je nametnuta od roditelja kad su bili vrlo mali i neuki, ako i nisu nevjernici svojim ponašanjem pokazuju da baš i nisu nešto pretjerano sigurni u zagrobni život, nemoguće je bar po meni da iole inteligentan čovjek vjeruje u vjerske dogme, osim ako od toga nema neku korist, pa makar u tome da ga društvo javno ne etiketira kao nevjernika, što u mnogim društvima može biti problem u svakodnevnom životu".

Molim te reci mi da sam pogrešno ili van konteksta shvatio ovaj tvoj post. Ili mi je IQ zaista ni za iole?

[osa]

quote="osa"]

zašto se većina vjernika boji smrti, ako znaju da će prestankom zemaljskog života, tek početi onaj pravi život, zašto bližnji plaču i nariču na sahranama kad znaju to isto, zašto majka pati kad joj umre dijete kad zna da je otišlo bogu u bolji život, zašto uopće nešto radimo i osjećamo kad nam je sve određeno.

Sva pitanja koja si postavio su opravdana i logicana, no problem je u tome sto ih ima puno a ujedno su i jako opsirna za objasniti. Ja cu ti odgovoriti na jedno, a ono je pitanje smrti. Pojam vjernik je genericki i vrlo sirok. Nisu svi vjernici isti! Uzmimo za primjer politicare. Inekako mozemo ustvrditi da su svi politicari interesdzije( kao dakazemo da svi vjernici vjeruju). No, ako kazemo da su svi politicari pametni- glupi, slabi- jaki, zdravi- bolesni i sl. sigurno cemo pogrijesiti. Tako i tvoja teza da se vjernici boje smrti obuhvata zasigurno jedan odredjeni broj njih ali ne i sve. Ovdje negiram neki abnormalni i pretjerani strah, odredjena doza straha postoji i kod vjernika, zbog same cinjenice da je smrt nesto sto predstavlja promjenu stanja zivota na koji smo navikli. Covjek, vjernik ili ne, kada promijeni mjesto svoga boravka, napusti grad u kojem je odrastao, sigurno osjeca neku neprijatnost i nelagodu... No bez obzira bio covjek vjernik ili ne, ako je pametan!, on se nema cega pretjerano bojati, obzirom da je smrt haman pa jedina izvijesnost u ovoj nasoj neizvijesnosti.
Iskusilo ju je na milione ljudi prije nas!

ako ćemo teortizirati onda odgovori na ova pitanja mogu biti opširni, ali odgovor može biti vrlo kratak i jednostavan" većina ljudi naime uopće nisu vjernici, vjera im je nametnuta od roditelja kad su bili vrlo mali i neuki, ako i nisu nevjernici svojim ponašanjem pokazuju da baš i nisu nešto pretjerano sigurni u zagrobni život, nemoguće je bar po meni da iole inteligentan čovjek vjeruje u vjerske dogme, osim ako od toga nema neku korist, pa makar u tome da ga društvo javno ne etiketira kao nevjernika, što u mnogim društvima može biti problem u svakodnevnom životu".[/quote]

Molim te reci mi da sam pogrešno ili van konteksta shvatio ovaj tvoj post. Ili mi je IQ zaista ni za iole?[/quote]

dobro si shvatio, ako ti vjeruješ da neka sila, osoba ili pojava upravlja svime na zemlji,a imaš više od 8 razreda škole, onda..........

[zaratustra]

Zahvaljujem, i vjeruj nešto mi nije ni mrsko što tako misliš.

[Ateista]

Evo mene napokon. Ja se izvinjavam sto nisam bio aktivniji u raspravama ali nakon sto sam vidio da se s jedne strane ne drzi plaho do teme a s druge strane postoji mnogo suprostavljenih misljenja na koja ja ne bih imao vremena kvalitetno odgovoriti, buduci da nisam htio vrsiti bilo kakvu selekciju.

Mozda smo iscrpili sve komentare i odgovore vezane za ovu temu.. na kraju ne znam sta bih da zakljucim. Procitao sam sve prigovore upucene meni pa bih iskoristio priliku na neke da odgovorim. Neka mi halale oni koje zaboravim.

1. Neko je pisao o tome da ako Bog postoji kao jedan apsolut, sto podrazumjeva i apsolutnu pravdu, zasto se desavaju tolika ubistva, bolesti, nepravde i sl???
Moj odgovor je sljedeci: Allah je svemoguc i apsolutno pravedan, no stvar je u tome sto na dunjaluku bilo sto apsolutno ne postoji niti moze postojati, jer samo postojanje necega apsolutnog bi dovelo do same negacije i relativizacije istog. kao primjer cemo navesti slobodu. Da je Allah dao svakom covjeku umjesto ogranicene slobode apsolutnu javila bi se dva problema: jedna apsolutna sloboda iskljucuje po automatizmu drugu, i apsolutna sloboda ne bi dala covjeku praco na neslobodu, ako mu da to pravo onda vese nema apsolutne slobode jer bi bila zamagljena zeljenom neslobodom, pa se opet moze govoriti samo o relativnoj a ne i o apsolutnoj slobodi.

2. Mnogi du pitali za dokaze da Bog postoji, drzeci se teze da oni ne moraju dokazivati da nesto ne postoji vec da je na onome ko tvrdi da postoji da dokaze, sto je ispravna logika. Radi se o sljedecem, ja nisam postavio ovo pitanje s ciljem da ako ateisti ne dokazu da Bog ne postoji, ja ustvrdim da On pstoji. Ne! Pitanje sam postavio jer stalno se prebacuje vjernicima da ne mogu dokazati svoje a ovi mogu svoje, pa cilj pitanja je otprilike sljedeci: Hajd dokazite ako istinu govorite!

3. Procitao sam mnoge prigovore od strane ateista i agnostika kako vjernici kada im postavis pitanje o postojanju Boga ili uticaja Boga na ovozemaljski zivot, na pitana sudbine, odredjenaj, stvaranja i sl, isti se zbune, ne znaju sta da odgovore, seskiviraju, evaziraju, nemaju dokaza... odgovorno tvrdim da cu svakom ateisti odgovoriti na njegovo pitanje, bez obzira o cemu se radi, samo je problem inadzija koji nece da prihvate silu argumenta, nemaju namjeru da raspravom dodju do istine, vec isfuravaju i namecu svoje misljenje bez bilo kakve spremnosti na prihvatanje oponentskog misljenja.
Veliki problem jeste i prostor i mjesto gdje voditi kvalitetne i produktivne rasprave, ovako na forumu, s mnogim neozbiljnim clanovima, je zaista tesko, gotovo nemoguce. Dodatni problem jeste sto tezu postojanja Boga, istinitosti vjere i svetih knjiga brane oni koji o tome nemaju dovoljno znanja, tu oblast poznaju fragmentarno i sporadicno. TAkvi se cesto dovode u kontradiktorne situacije i sami ne znaju kako da shvate a kamoli objasne odredjene postulate vjere. Zamolio bih takve da se suzdrze od tema koje dovoljno ne poznaju.

Zamolio bih "Ateistu" da me kontaktira na moj mail pa da, na malo direktniji nacin, raspravimo o ovoj temi. Moj mail je: [email protected]. Vidio sam da se s tobom moze kvalitetno raspravljati na jednoj solidnoj i akademskoj razini.

Hvala, javicu ti se.

Sto se tice tvoje stavke br.3, mogao bi onda da mi das odgovor na mojoj temi "pitanje za vjernike". Samo da napomenem, ne govorim o naucnim dokazima, samo o logicnoj teoriji.

Pozdrav.

[Ateista]

ako ćemo teortizirati onda odgovori na ova pitanja mogu biti opširni, ali odgovor može biti vrlo kratak i jednostavan" većina ljudi naime uopće nisu vjernici, vjera im je nametnuta od roditelja kad su bili vrlo mali i neuki, ako i nisu nevjernici svojim ponašanjem pokazuju da baš i nisu nešto pretjerano sigurni u zagrobni život, nemoguće je bar po meni da iole inteligentan čovjek vjeruje u vjerske dogme, osim ako od toga nema neku korist, pa makar u tome da ga društvo javno ne etiketira kao nevjernika, što u mnogim društvima može biti problem u svakodnevnom životu".

Ovo je tacno, ali to se odnosi na sve, sva nasa misljenja su nam indirektno nametnuta, ne znaci da imamo sto misljenje kao nasi roditelji, ali zahvaljujuci njihovom uticaju i genima mi ispadnemo takvi kakvi jesmo, tako da nista nije do nas, mi smo samo proizvod gena i okoline u kojoj odrastemo i dalje zivimo.

[uvjek dobar gost]

Pitanje glasi: na koji nacin ateisti dokazuju nepostojanje Boga, ili da Bog nije stvorio svijet i covjeka, ili da nije Bog taj koji upravlja svime...???

Ja ne dokazujem postojanje Boga initi razmišljam o njemu na taj način... kao o nekom vrhovnom gospodaru koji je stvorio sve oko mene...
u ovolikom semiru koji nas okružuje nastala je naša planeta.. .. ko je čitao knjigu dvanaesta planeta ... razumijeti će da ja recimo dijelim mišljenje Sičina kada tumači teriju postanka i svega ostalog....

ja vjerujem u zakone fizike i donekle vjerujem u jin i jang... vjerujem da ti se vraća onako kako radiš i djeluješ... vjerujem u pravdu... kao takav možda sam čak veći vijernik od većine onih koji se zaklanjaju iza tumača i posrednika u tumačenju vjere...

[zutipostar]

Evo mene napokon. Ja se izvinjavam sto nisam bio aktivniji u raspravama ali nakon sto sam vidio da se s jedne strane ne drzi plaho do teme a s druge strane postoji mnogo suprostavljenih misljenja na koja ja ne bih imao vremena kvalitetno odgovoriti, buduci da nisam htio vrsiti bilo kakvu selekciju.

Mozda smo iscrpili sve komentare i odgovore vezane za ovu temu.. na kraju ne znam sta bih da zakljucim. Procitao sam sve prigovore upucene meni pa bih iskoristio priliku na neke da odgovorim. Neka mi halale oni koje zaboravim.

1. Neko je pisao o tome da ako Bog postoji kao jedan apsolut, sto podrazumjeva i apsolutnu pravdu, zasto se desavaju tolika ubistva, bolesti, nepravde i sl???
Moj odgovor je sljedeci: Allah je svemoguc i apsolutno pravedan, no stvar je u tome sto na dunjaluku bilo sto apsolutno ne postoji niti moze postojati, jer samo postojanje necega apsolutnog bi dovelo do same negacije i relativizacije istog. kao primjer cemo navesti slobodu. Da je Allah dao svakom covjeku umjesto ogranicene slobode apsolutnu javila bi se dva problema: jedna apsolutna sloboda iskljucuje po automatizmu drugu, i apsolutna sloboda ne bi dala covjeku praco na neslobodu, ako mu da to pravo onda vese nema apsolutne slobode jer bi bila zamagljena zeljenom neslobodom, pa se opet moze govoriti samo o relativnoj a ne i o apsolutnoj slobodi.

2. Mnogi du pitali za dokaze da Bog postoji, drzeci se teze da oni ne moraju dokazivati da nesto ne postoji vec da je na onome ko tvrdi da postoji da dokaze, sto je ispravna logika. Radi se o sljedecem, ja nisam postavio ovo pitanje s ciljem da ako ateisti ne dokazu da Bog ne postoji, ja ustvrdim da On pstoji. Ne! Pitanje sam postavio jer stalno se prebacuje vjernicima da ne mogu dokazati svoje a ovi mogu svoje, pa cilj pitanja je otprilike sljedeci: Hajd dokazite ako istinu govorite!

3. Procitao sam mnoge prigovore od strane ateista i agnostika kako vjernici kada im postavis pitanje o postojanju Boga ili uticaja Boga na ovozemaljski zivot, na pitana sudbine, odredjenaj, stvaranja i sl, isti se zbune, ne znaju sta da odgovore, seskiviraju, evaziraju, nemaju dokaza... odgovorno tvrdim da cu svakom ateisti odgovoriti na njegovo pitanje, bez obzira o cemu se radi, samo je problem inadzija koji nece da prihvate silu argumenta, nemaju namjeru da raspravom dodju do istine, vec isfuravaju i namecu svoje misljenje bez bilo kakve spremnosti na prihvatanje oponentskog misljenja.
Veliki problem jeste i prostor i mjesto gdje voditi kvalitetne i produktivne rasprave, ovako na forumu, s mnogim neozbiljnim clanovima, je zaista tesko, gotovo nemoguce. Dodatni problem jeste sto tezu postojanja Boga, istinitosti vjere i svetih knjiga brane oni koji o tome nemaju dovoljno znanja, tu oblast poznaju fragmentarno i sporadicno. TAkvi se cesto dovode u kontradiktorne situacije i sami ne znaju kako da shvate a kamoli objasne odredjene postulate vjere. Zamolio bih takve da se suzdrze od tema koje dovoljno ne poznaju.

Zamolio bih "Ateistu" da me kontaktira na moj mail pa da, na malo direktniji nacin, raspravimo o ovoj temi. Moj mail je: [email protected]. Vidio sam da se s tobom moze kvalitetno raspravljati na jednoj solidnoj i akademskoj razini.

Hvala, javicu ti se.

Sto se tice tvoje stavke br.3, mogao bi onda da mi das odgovor na mojoj temi "pitanje za vjernike". Samo da napomenem, ne govorim o naucnim dokazima, samo o logicnoj teoriji.
Dragi moj Semsudine

Imam pitanje na koje cijeli zivot nisam u stanju naci valjan odgovor, a ni nekoga ko ce valjano odgovoriti na isto.
Posto si se ponudio,a mislim da je i dobra prilka , da jedan broj ateista prevedes na ''pravi put'' sa valjanim odgovorom.

Evo jednostavnog pitanja koje meni strasno puno znaci; KO I KAKO JE STVORIO STVORITELJA?

HVALA
Pozdrav.

[arzuhal]

Mogu li postaviti i ja jedno pitanje ateistima?

Odakle dolaze naše misli?

Hvala.

[osa]

ako ćemo teortizirati onda odgovori na ova pitanja mogu biti opširni, ali odgovor može biti vrlo kratak i jednostavan" većina ljudi naime uopće nisu vjernici, vjera im je nametnuta od roditelja kad su bili vrlo mali i neuki, ako i nisu nevjernici svojim ponašanjem pokazuju da baš i nisu nešto pretjerano sigurni u zagrobni život, nemoguće je bar po meni da iole inteligentan čovjek vjeruje u vjerske dogme, osim ako od toga nema neku korist, pa makar u tome da ga društvo javno ne etiketira kao nevjernika, što u mnogim društvima može biti problem u svakodnevnom životu".

Ovo je tacno, ali to se odnosi na sve, sva nasa misljenja su nam indirektno nametnuta, ne znaci da imamo sto misljenje kao nasi roditelji, ali zahvaljujuci njihovom uticaju i genima mi ispadnemo takvi kakvi jesmo, tako da nista nije do nas, mi smo samo proizvod gena i okoline u kojoj odrastemo i dalje zivimo.

u knjizi "iluzija o bogu", pročitao sam o znaimljivom istraživanju koje je rađeno s ciljem da ukaže na razoran utjecaj religije na djecu, naime rađena je anketa na 100 učenika u izraelu s pitanjem" da li su izraelci postupili dobro kad su na nagovor boga pri dolasku u izrael potpuno uništili 7 plemena koji su tu obitavali, pobili sve ljude životinje i uništili imovinu (toliko o bogu)". 75 % učenika je odgovorilo da su postupili totalno u redu jer im je to zapovjedio bog, nekih25 % je odgovorilo da su mogli možda i drukčije postupiti, naime mogli su sačuvati imovinu i stoku jer sada kad su pobili ljude ona im u svakom slučaju pripada, samo 5 % je odgovorilo da je to genocid i da takvo ponašanje nije u redu.
zatim su anketu s istim pitanjem postavili drugoj grupi učenika, samo su mjesto radnje prebacili u kinu, sada je čak 70 % učenika odgovorilo da to nije u redu i da je to genocid, 20 % da su neke stvari mogli učiniti i drukčije a samo 10 % je opravdalo ponašanje kineza.
iz ovog ispitivanja je vidljivo kako religija utječe na djecu, naime kad se radilo o njihovoj zemlji velika većina djece je opravdala genocid, dok tako nisu mislili kad su u pitanju druga zemlja i drugi narod.
refleksije ovakvog vjerskog odgoja vidimo svaki dan na bliskom istoku.

[krivorijek]

1. Neko je pisao o tome da ako Bog postoji kao jedan apsolut, sto podrazumjeva i apsolutnu pravdu, zasto se desavaju tolika ubistva, bolesti, nepravde i sl???

Moj odgovor je sljedeci: Allah je svemoguc i apsolutno pravedan, no stvar je u tome sto na dunjaluku bilo sto apsolutno ne postoji niti moze postojati, jer samo postojanje necega apsolutnog bi dovelo do same negacije i relativizacije istog. kao primjer cemo navesti slobodu. Da je Allah dao svakom covjeku umjesto ogranicene slobode apsolutnu javila bi se dva problema: jedna apsolutna sloboda iskljucuje po automatizmu drugu, i apsolutna sloboda ne bi dala covjeku praco na neslobodu, ako mu da to pravo onda vese nema apsolutne slobode jer bi bila zamagljena zeljenom neslobodom, pa se opet moze govoriti samo o relativnoj a ne i o apsolutnoj slobodi.

Ja se ne bih slozio sa ovim: prvo - nisi odgovorio na postavljeno pitanje, a sve i da je ponudeni tekst i objasnjenje odgovor na pitanje, nedostaje mu unutarnja logika.

Na samom pocetku tvrdis da je Allah svemoguc i apsolutno pravedan, sto je ponovo jedan apriori stav (aksiom), koji ja potpuno razumijem jer predstavlja fundament vjere kod svakog vjernika, koji mora biti neoboriv i nepobitan. Medutim, pitanje je: da li Bog uopste postoji (pa ako da, onda pocnimo govoriti o njegovim karakteristikama), i jos vaznije pitanje: kako ti to znas? Bas ti, kao individua na ovom dunjaluku. Da se razumijemo, radi se o TVOJOJ licnoj spoznaji (LICNIM MOGUCNOSTIMA I PRILIKAMA da takvo nesto uopste ZNAS), a ne o necemu sto ti je neko rekao, ili si negdje procitao (odnosno jednostavno, bez promisljanja prihvatio postulat), dakle: odakle TI to znas (pa da razumijemo kategoricnost u toj tvrdnji)?

Bozije karakteristike: Igramo se s pojmovima: Teza - Bog postoji, ali nije svemoguc! To je za tebe neprihvatljivo i kontradikcija, znam, ali ona ne proizilazi iz mog zemaljskog pogleda na zivot, jer ako zamijenis rijec Bog sa rijecju npr. cvijet (cvijet postoji ali nije svemoguc), vidjeces da nikakve kontradikcije tu vise nema. Pa opet pitanje: kako TI mozes znati da je svemoguc?

Sa tvrdnjom da na dunjaluku nema nicega apsolutnog se u potpunosti slazem, medutim ne svida mi se primjer nimalo: apsolutna sloboda. Oba ova pojma su toliko (bombasticno) metafizicka, i toliko ih se slabo da definirati! sto je vrlo vazno ako hocemo da znamo o cemu pricamo, je li!? Ti nam dajes primjer i probas objasniti 'apsolutno' tako sto mu prisijes jos jedan tesko shvatljiv pojam, kao da sam pojam 'apsolutno' nama nije dovoljno tezak i u najmanju ruku stran, i to upravo zbog cinjenice da na dunjaluku nema nista apsolutno, pa onda nam je, logicno, tesko mentalno svariti nesto cega nema Ima boljih primjera za objasniti (npr. maloj djeci, koja se prvi put susretnu sa pojmom 'apsolutno') sta to znaci: 2+2=4, sto je apsolutno tacno.

I opet ista igrica: Teza - Bog postoji, ali nije apsolut! Ne razumijem zasto bi mu to bila recimo nekakva mana.

Pozdrav

[nosara]

Mogu li postaviti i ja jedno pitanje ateistima?

Odakle dolaze naše misli?

Hvala.

Mogu li ja tebi postavit tri...?

Zasto svi ljudi nisu jednako inteligentni...?

Da li je i glupane bog stvorio na svoju sliku...?

Otkud fizicke razlike medju ljudima... ?

Fala...

[arzuhal]

Ne možeš meni postavljat ta pitanja na ovoj temi - nisam ateista . Ako ti jesi, što nisi odgovorio na moje?

[JThomas]

prvo bih se u startu ponešto ogradio i rekao da ja lično mogućnost postojanja nekog inteligentnog bića-kreatora ne odbacujem 100% (ali 99.99 % odbacujem onog boga o kakvom govore svete knjige monoteističkih religija), o nekim razlozima sam već govorio i na ovoj temi, a ima i onog čisto ljudskog "znam da ništa ne znam"...

imajući to na umu, i ne poričući da jako mnogo stvari o tome ne znamo i možda nikad nećemo znati, kod ovog konkretnog pitanja - ljudske misli su vrlo mjerljiva fizikalna pojava. glupo bi bilo reći da su SAMO to - ali one i te kako fizički postoje i mogu se izmjeriti i zabilježiti kao električni impulsi, pa čak i rekreirati istovrsnom vještačkom stimulacijom odgovarajućih dijelova mozga.

[NIN]

Mogu li postaviti i ja jedno pitanje ateistima?

Odakle dolaze naše misli?

Hvala.

Da probam.
Prvo, trebao bih napraviti uvod (jer je jako bitan za shvatanje ove tematike) ali necu jer, 'em nemam vremena 'em je obimno. Ukratko, recicu to da je misao jako bitan mentalni proces. Uzrok tog procesa je mozdana neuroaktivnost koja ima za cilj da analizira culne percepcije. Analiza podrazumijeva manipuliranje informacijama dobijenih putem cula i pomaze nam u planiranju nasih postupaka u buducnosti. Sjecanje je takodjer jedan vid materijala koji je ukljucen u ovaj misaoni proces. Dakle, misao nije inicirana eksterno nego je ona sastavni dio naseg psihizma sa jasnom ulogom. Takodjer, napomenuo bih i to da san ima slicnu funkciju kao i misao s tom razlikom da je san mozdana neuroaktivnost direktno povezana sa podsvijescu, dok misao ordinira u sferi svijesti.

Ako uhvatim vremena podrudim se vise.

[Ateista]

Mogu li postaviti i ja jedno pitanje ateistima?

Odakle dolaze naše misli?

Hvala.

Mislim da su @JThomas i @NIN vec dovoljno rekli.

Naravno, to je jako slozeno i jos uvijek nije u potpunosti objasnjeno, ali i tu se jako daleko doslo.

To je skup elektricnih impulsa, jako slozenih, ali koje funkcionisu po nekim svojim zakonima, u prevodu - zahvaljujuci genima se razvije odredjena struktura mozga u kojoj elektricni impulsi reaguju na okolinu (znaci razlicito, zavisno od gena od okoline) preko cula, i to prema zakonima fizike i hemije, tako da svaka nasa odluka i misao je samo produkt toga.

[arzuhal]

Mogu li postaviti i ja jedno pitanje ateistima?

Odakle dolaze naše misli?

Hvala.

Mislim da su @JThomas i @NIN vec dovoljno rekli.

Naravno, to je jako slozeno i jos uvijek nije u potpunosti objasnjeno, ali i tu se jako daleko doslo.

To je skup elektricnih impulsa, jako slozenih, ali koje funkcionisu po nekim svojim zakonima, u prevodu - zahvaljujuci genima se razvije odredjena struktura mozga u kojoj elektricni impulsi reaguju na okolinu (znaci razlicito, zavisno od gena od okoline) preko cula, i to prema zakonima fizike i hemije, tako da svaka nasa odluka i misao je samo produkt toga.

Hvala na odgovorima
Razgovaramo, pričamo, družimo se
Ako bismo ostali potpuno bez osjetilnih receptora i bez ikakvih sjećanja, da li bi ti el. impulsi "pucali na prazno"? Da li bi imali nekog sadržaja?
Ako nam je genetski određena struktura mozga, ukljujući i okolinu, šta to znači za naše mišljenje i proces mišljenja? Da li je naša misao determinirana nečim (genetikom i okolinom) ili je slobodna?
Kako nastaju ideje?

Pozdrav!

[krivorijek]

Hvala na odgovorima
Razgovaramo, pričamo, družimo se
Ako bismo ostali potpuno bez osjetilnih receptora i bez ikakvih sjećanja, da li bi ti el. impulsi "pucali na prazno"? Da li bi imali nekog sadržaja?
Ako nam je genetski određena struktura mozga, ukljujući i okolinu, šta to znači za naše mišljenje i proces mišljenja? Da li je naša misao determinirana nečim (genetikom i okolinom) ili je slobodna?
Kako nastaju ideje?

Pozdrav!

'Ako bismo ostali potpuno bez osjetilnih receptora i bez ikakvih sjećanja, da li bi ti el. impulsi "pucali na prazno"?' - je jedno strasno retoricko pitanje, jer ne vidim kako bi mogli "ostati bez receptora i memorije". Situacija me najvise podsjeca na covjeka koji lezi u komi.

Medutim, mogli bismo se pribliziti odgovoru i razumijevanju uticaja okoline ('receptori') i iskustva ('memorija') na intelekt covjeka ako zamislimo slj. odvratan, brutalan i nehuman eksperiment: zamislimo dijete roditelja prosjecne inteligencije, koje bi od svog rodenja, pa do svoje recimo 20 godine zivjelo u jednoj sobi, potpuno zvucno izolovanoj i u totalnom mraku. Tehnickim stranama tzv. 'ekperimenta' (hrana, ekskrementi) se necemo baviti, jer mi je ionako muka od tzv. 'ekperimenta', a i nije vazno za ono o cemu pricamo.

Ako je ljudsko bice uopste u stanju prezivjeti takav jedan brutalan tretman, predpostavljam da bi, i pored recimo zdravog genetskog materijala, covjek iz takvih uslova izasao nepopravljivo retardiranog intelekta, jer i pored zdravog kapaciteta razmisljanja, ne bi imao nikakvog poticaja sa izvana (takoreci, ne bi imao o cemu da razmislja), te ne bi znao sebi objasniti ni ko je, ni sta je, a jos manje sta mu se dogada.

Prica sa elektricno-hemijskim objasnjenjem procesa razmisljanja je lijepa i fina, ali nikad nijedan naucnik nece moci na taj nacin objasniti (detaljno mapirati ili napisati formulu ) procese u mozgu Markeza prilikom pisanja Sto godina samoce.

Pozdrav

[arzuhal]

Zanimljivo, @krivorijek, zanimljivo..pogotovo za Markesa