Da li ste ovo već pročitali? Jezivo...
Nesreće: Scenarij katastrofe u slučaju zemljotresa
Centar Sarajeva – zona smrti
Konsultirajući stručnjake za seizmologiju, arhitekturu i civilnu zaštitu magazin Start napravio je scenarij katastrofe u slučaju da razorni zemljotres pogodi Sarajevo. BiH svaki dan potresu najmanje tri manja zemljotresa, a u narednih 50 do 100 godina moguć je zemljotres jačine oko sedam stepeni po Merkalijevoj skali, iako niko ne može garantirati da neće biti i mnogo jači. Eventualni broj žrtava niko nije mogao predvidjeti, ali je izvjesno da bi u slučaju jačeg zemljotresa, na koji područje Sarajeva i šireg područja BiH nisu imuni, žrtava bilo
Piše: Almir Panjeta
Ukoliko bi Sarajevo pogodio jači zemljotres, veći dio zgrada u samom centru grada te zgrada koje su nadograđene bi se srušio, od kuća građenih na klizištima u padinskim dijelovima grada ne bi ostalo ništa, a oni koji bi uspjeli živi napustiti zgrade suočili bi se sa opasnošću da im na glavu padnu dijelovi dimnjaka. S obzirom da su zgrade u užem jezgru grada građene preblizu jedna drugoj, putevi za evakuaciju bili bi zakrčeni ruševinama što bi otežalo dolazak pomoći, izvlačenje ozlijeđenih i gašenje požara koji bi nakon zemljotresa divljali porušenim gradom a izazvao bi ih plin u kombinaciji sa pokidanim električnim instalacijama.
Ovo je samo sažetak scenarija katastrofe koji je magazin Start napravio konsultirajući stručnjake za seizmologiju, arhitekturu i civilnu zaštitu. Eventualni broj žrtava niko nije mogao predvidjeti, ali je izvjesno da bi u slučaju jačeg zemljotresa na koji područje Sarajeva i šireg područja BiH nije imun, žrtava bilo.
Kolika je mogućnost razornog zemljotresa? BiH se nalazi na rascjepu tektonskih ploča koji ide od Azije i područja Kine, preko sjeverne Indije, Irana, Turske i Grčke pa do Bosne i Hercegovine. Sarajevo se nalazi u pojasu na kojem se u narednih 50 do 100 godina predviđa zemljotres jačine do sedam stepeni Merkalijeve skale, dok je područje Treskavice u osmom stepenu. Prema posljednjim istraživanjima, najtrusnija područja u i oko Sarajeva su Vogošća, Pale, Prača, Trebević i Vučija Luka. Područje većeg dijela Hercegovine također je u osmom stepenu, ali iskustva nakon zemljotresa u Banjoj Luci pokazuju da pretpostavke ne moraju svaki put biti tačne – zemljotres koji je izmijenio izgled Banje Luke bio je mnogo jači nego se do tada pretpostavljalo da bi mogao biti!
- BiH je na trusnom području i na njenom području se godišnje desi oko 1.200 manjih potresa, što je oko tri potresa dnevno. Zemljotres je pojava koju je najteže predvidjeti, ali prema sadašnjim mjerenjima, u narednih 100-tinjak godina ne bi trebalo biti većih pokreta. Međutim, za vremenski period od 100 i više godina, prema ovim prognozama, može doći do razornih zemljotresa na području planine Treskavice, koji mogu izazvati ogromne materijalne štete na građevinskim objektima na području Sarajeva i odnijeti mnogo ljudskih života – kaže nam Ivan Brlek, šef odsjeka za seizmologiju u Hidrometeorološkom zavodu FBiH. Dodaje da u zavodu svakodnevno prate podrhtavanje tla u BiH i da su zadovoljni dok god se zemlja lagano trese: Ovo je nemirno tlo i manji zemljotresi znak su da se nešto dešava i da se energija oslobađa. Mi bismo se zabrinuli kada bi sve utihnulo, jer bi to značilo da se nešto sprema – pojašnjava Brlek. Kako kaže Brlek, zbog specifičnosti tla nakon razornih zemljotresa u Skoplju, Crnoj Gori i u Banjoj Luci doneseni su brojni pravilnici o aseizmičkoj gradnji
- Ti pravilnici najviše su se poštovali u periodu od 1964. do rata, tako da bi većina zgrada izgrađenih u tom periodu, a kojima nadogradnjom i rušenjem pregradnih ili nosećih zidova nije narušena ravnoteža, vjerovatno prošla bez većih oštećenja. Nakon rata, od svih koji nešto grade njih 10 posto dođe kod nas da traži mišljenje i procjenu tla – kaže Brlek dodajući da mnogi od njih ispoštuju standarde građenja na području gdje se očekuje zemljotres sedmog stepena, ali da to nije dovoljno: Nije svako tlo isto. Dešavalo se da u potresu iste jačine na dva mjesta u svijetu budu potpuno različite posljedice, pa se desilo da su se u Bukureštu srušile sve zgrade do pet spratova a neboderi su ostali čitavi, dok je u Meskiku bilo obrnuto – pojašnjava Brlek dodajući da se u obzir mora uzeti i rezonancija te je i zbog toga bitan sastav tla: Ako se poklopi da rezonancija zgrade i tla budu jednake, onda se zgrada može srušiti bez obzira na njenu čvrstoću, ali se, nažalost, o tome kod nas izgleda ne vodi računa i pristupa se neozbiljno.
Kako tvrdi Brlek, ne ubija zemljotres, već ubijaju zgrade, tako da se načinom gradnje može učiniti mnogo kad je riječ o prevenciji stradanja od zemljotresa:
- Imate primjer Japana i Kine. U Japanu se godišnje desi nekoliko zemljotresa jačine onog koji je nedavno pogodio Sečuan i usmrtio hiljade ljudi. Međutim, oni imaju jako dobar pristup gradnji i uzimaju u obzir sve parametre, tako da se rijetko desi da neko pogine u tim zemljotresima.
Slabe prognoze Ni prognoze Saida Jamakovića, direktora Zavoda za izgradnju Kantona, nisu ohrabrujuće ukoliko bi se dogodio veći zemljotres u Sarajevu. Kaže kako nije bio upoznat sa činjenicom da građevinari ne traže mišljenje od odsjeka za seizmologiju te da će kontaktirati Brleka kako bi se podrobnije informirao.
- Prilikom gradnje novih zgrada mora se uzeti u obzir činjenica da smo na području mogućeg zemljotresa sedmog stepena, dok se javne zgrade prave za stepen više – kaže Jamaković, dodajući kako smatra da bi se u užem centru Sarajeva morala zabraniti gradnja jer je već prenatrpano. Posebno treba voditi pažnju, dodaje, da se više ni jedna zelena površina ne zauzme kako bi u gradu ostalo koliko-toliko prostora.
- Mi imamo taj problem da u slučaju razornog zemljotresa ljudi koji bi uspjeli pobjeći iz zgrada ne bi imali gdje pobjeći. Zgrade su preblizu jedne drugima i zaista bi teško bilo izbjeći stradanje. Poznato je da su najranjiviji dimnjaci, tako da bi kretanje ispod zgrada koje bi ostale čitave također bilo opasno, i bojim se da bi nastala situacija iz koje bi se bilo veoma teško izvući – kaže Jamaković.
Tvrdi da su zgrade u užem jezgru grada u općinama Centar i Stari Grad posebno osjetljive, kao i područje Grbavice 1 i Grbavice 2 gdje je nadogradnja stanova posljednjih godina u ekspanziji. Dodaje da je i JAT-ov neboder u centru grada uslovno stabilan.
- Svako izbijanje zida ili pogrešno izvedeno nadziđivanje utiču na njenu stabilnost i dodatno je opterećuju, tako da je pitanje koliko je nakon svih tih zahvata zgrada stabilna i šta bi se s njom desilo usljed potresa. Ipak, ono što tješi je što ljudi kod nas, čak i kod individualne gradnje, imaju usađenu svijest o postavljanju armiranog betona sa serklažom – smatra Jamaković.
Loše prekrajanje
Kad je riječ o stabilnosti zgrada u Sarajevu, s Jamakovićem se većim dijelom slaže i Mustafa Hrasnica, profesor na Institutu za materijale i konstrukcije Građevinskog fakulteta u Sarajevu i autor nekoliko stručnih publikacija o uticaju zemljotresa na zgrade. On je mišljenja da su zgrade u Sarajevu relativno stabilne, ali da ipak niko sa sigurnošću ne može reći šta bi se desilo u slučaju zemljotresa.
- Zgrade u Sarajevu, posebno one građene nakon 64. godine relativno su stabilne. Većina ih je projektovana da može izdržati zemljotres od sedam stepeni Merkalijeve skale, ali veliki problem predstavljaju nadogradnje i intervencije na potpornim zidovima koje mogu poremetiti ravnotežu. Također, u prizemljima mnogih zgrada su izbijeni zidovi kako bi se dobio prostor za poslovne prostore, prodavnice, butike ili garaže, i u takvim slučajevima zgrade jednostavno polegnu u slučaju potresa – kaže Hrasnica, dodajući da se u BiH još u potpunosti ne provodi najnoviji standard za građenje na trusnim područjima Eurocod 8 koji bi dodatno povećao sigurnost novih građevina.
Također, tvrdi da se kod nas prilikom gradnje prilično vodi računa o horizontalnim elementuima, ali da često nema jakih vertikalnih elemenata koji bi stabilizirali zgradu.
- Ljudi često misle da su nove građevine ujedno i najčvršće. Međutim, ako nisu građene po propisima onda to ništa ne znači. Kada je bio razorni potres u Crnoj Gori koji se osjetio čak i ovdje, hotel Slavija u to vrijeme je bio najnovija zgrada u tom području, a pretrpio je najveća razaranja i praktično se sav urušio – pojašnjava Hrasnica. On kaže da projektanti i arhitekti uglavnom dobro rade svoj posao, ali da se mora povesti više računa: Često se gradi i nadograđuje bez ikakvih dozvola i provjera i tako se kratkoročno rješava problem nedostatka stambenog prostora a da se ne vodi računa o mogućim posljedicama. Po pravilu, zidane zgrade na ovom području ne bi trebale prelaziti visinu od tri sprata plus prizemlje. Zgrade na Grbavici koje su nadograđene morale bi imati dodatno učvršćivanje od temelja do vrha i građani sami bi se trebali aktivnije uključiti kad je riječ o dozvoljavanju gradnje i tražiti od nadležnih da im garantiraju da su provedene sve zaštitne mjere.
Hrasnica kaže da bi poseban problem bila procjena oštećenosti zgrada nakon potresa:
- Ako zgrada nakon potresa stoji, to ne znači da se u nju ljudi smiju vratiti. Nisam siguran da mi imamo specijalizirane ekipe koje bi nakon potresa mogle ući u zgrade i ocijeniti koliko su one stabilne i da li se ljudi uopće u njih mogu vratiti.
Plan katastrofe
U slučaju veće katastrofe i razornog zemljotresa, Civilna zaštita Kantona Sarajevo ima plan i razrađene detalje. Kako nam je rekao Mustafa Kovač, direktor Civilne zaštite Kantona Sarajeva, u slučaju zemljotresa postupilo bi se prema Procjeni ugroženosti Sarajeva od prirodnih i drugih nesreća, koja je izrađena još 2005. godine. Iako još nisu urađene sve preventivne mjere, Kovač tvrdi da je Civilna zaštita spremna i za narazorniji zemljotres. Prema njihovoj procjeni, posljedice zemljotresa koji bi se mogao dogoditi u narednih 50-ak godina bile bi najgore u područjima sa objektima starije gradnje sa uskim ulicama nepogodnim za intervenciju i to posebno u padinskim dijelovima starog Grada, Centra i Novog Sarajeva, te u dijelovima gdje nisu poštovani aseizmički normativi prilikom gradnje. Posebna opasnost bilo bi i gotovo sigurno aktiviranje klizišta, gdje bi, prema ovoj procjeni, bile zabilježene najveće materijalne štete i najvjerovatnije najviše ljudskih žrtava.
- Konkretno, kada bi se desio jači potres, proglasilo bi se vanredno stanje i formirao krizni štab čiji bi komandant bio ministar prostornog uređenja, dok bi direktor civilne zaštite bio načelnik štaba. Opštinski štabovi civilne zaštite bi mobilisali svoje jedinice a krizni štab bi koordinirao akciju u kojoj bi učestvovale gorske službe spašavanja, policija, vatrogasci i ekipe medicinske pomoći. U slučaju potrebe, tražila bi se pomoć i od federalne uprave civilne zaštite i njihovih jedinica za spašavanje – pojašnjava nam Kovač. Dodaje da civilna zaštita već ima određeni broj šatora za slučaj zemljotresa ili drugih neprilika, dio bi se obezbijedio iz izviđačkih odreda. U planu je, kaže, i nabavka dodatnih šatora: Na izdvojenim područjima bi se formirale poljske bolnice te šatorska naselja. Predviđeno je da se takva naselja i bolnice postave na ravnijim područjima na kojima nema zgrada, kao što su naprimjer okolina Ilijaša, Hadžića ili Rajlovca.
Najugroženije zone
Od Jahorine prema Busovači prostire se jedan od najvećih rasjeda tla na ovim područjima, a dokaz tome je i postojanje termalnih voda koje izbijaju na površinu. Ukoliko bi došlo do jačeg zemljotresa, na tom potezu bi bilo najopasnije, a na takvim rasjedima nerijetko dolazi i do razdvajanja tla, ali samo pri zemljotresima jačim od 9 stepeni po Merkaliju. Ispod samog grada prolazi nekoliko rasjeda, a najveći su od Trebevića, preko Sedrenika pa do Poljina i dalje prema Vogošći, te na potezu od Lukavice, do ispod Soukbunara pa do Kovača i Faletića. Ispod Vogošće se sijeće nekoliko rasjeda tako da je to područje na mapi stabilnosti terena koju je izradio Zavod za planiranje Kantona Sarajevo označeno kao uglavnom nestabilan teren. Kao uslovno nestabilan teren označeno je područje Bjelava, Breke, Sedrenika, Kovača, Bistrika, Hrida, Skenderije, Soukbunara, Mojmila, Hrasna i Grbavice.
Start