OLOMANKA i hotel ZAGREB rugla u sred grada

[mIRCerka]

i ja o tome govorim. govorim da za sve zakon postoji ali da se ni za sta ne postuje. stoga sam uvjeren da postoji zakon kojim se moze regulisati ova rusevina i prije odluke u procesu izmedju ove dvojice.

Hoces reci da onim krompir vrecama nisu regulisali sto je bilo u njihovoj nadleznosti?

[DaysleepeR]

grad je tu nemocan

nije to jedini primjer u kralja tomislava postoji jos jedna "olomanka" srusena zgrada i sad zjapi prostor zagrađen limenom ogradom - godinama

privatno vlasnistvo moze tako stajati decenijama

isto kao sto je stajao nedovrseni hotel preko puta rtv doma dok ga VLASNIK iz zatvora nije prodao grawe osiguranju

i takvih primjera je milion

ako vec hocete da prozivate GRAD za ruglo ima dom penzionera u nedjaricima daaavno se mogao uraditi i srediti

[karanana]

i ja o tome govorim. govorim da za sve zakon postoji ali da se ni za sta ne postuje. stoga sam uvjeren da postoji zakon kojim se moze regulisati ova rusevina i prije odluke u procesu izmedju ove dvojice.

Hoces reci da onim krompir vrecama nisu regulisali sto je bilo u njihovoj nadleznosti?

hocu reci da se moze iznaci nesto da se i krompir vrece i rusevine barem otklone i ostane prazna ali cista rupa. e sad nek mi neko kaze sta je probavano i koje su ideje predlagane koje su odbijene, pa cu se onda poklopiti za sva vremena sto se ove teme tice. oticu na ljubav i sex da ispraznim ovaj adrenalin i brbljanje.

ma ima milion ovakvih primjera: iris i feroelektro, takodjer u srcu grada.

[homo_sapiens]

i ja o tome govorim. govorim da za sve zakon postoji ali da se ni za sta ne postuje. stoga sam uvjeren da postoji zakon kojim se moze regulisati ova rusevina i prije odluke u procesu izmedju ove dvojice.

Postoji Zakon o prostornom uređenju Kantona Sarajevo (Sl.novine K.Sarajevo» broj 7/05), po cijim osnovama se donose Regulacioni ili Urbanisticki planovi, a prema kojim se daje Urbanisticka saglasnost za pojedine objekte, kojom se propisuje obaveza investitora da izradi i dostavi urbanističko - tehničku dokumentaciju prema urbanističko tehničkim uvjetima koje propisuje vještak urbanista.
Postoje jos i drugi zakonski okviri koji mogu tretirati rusevinu Olomanke, ali, prije svega, problem je u Institucijama, odnosno pojedincima, kod kojih ne postoji skoro ni elementarno znanje iz oblasti u kojoj rade, a ni volje, zelje, htijenja, da se zamjeraju pojedinim lokalnim mocnicima, tako da nam grad jos uvijek trpi interes pojedinca nad interesom zajednice.

[mIRCerka]

i ja o tome govorim. govorim da za sve zakon postoji ali da se ni za sta ne postuje. stoga sam uvjeren da postoji zakon kojim se moze regulisati ova rusevina i prije odluke u procesu izmedju ove dvojice.

Hoces reci da onim krompir vrecama nisu regulisali sto je bilo u njihovoj nadleznosti?

hocu reci da se moze iznaci nesto da se i krompir vrece i rusevine barem otklone i ostane prazna ali cista rupa. e sad nek mi neko kaze sta je probavano i koje su ideje predlagane koje su odbijene, pa cu se onda poklopiti za sva vremena sto se ove teme tice. oticu na ljubav i sex da ispraznim ovaj adrenalin i brbljanje.

Mislim da je pominjanjem imena ljudi ukljucenih u spor dovoljno objasnjeno sto se stalo.
ne smije niko da se kachi...

[karanana]

Mislim da je pominjanjem imena ljudi ukljucenih u spor dovoljno objasnjeno sto se stalo.
ne smije niko da se kachi...

onda je vecina stranica i postova ove teme nepotrebna. sta onda mi imamo raspravljati. ja sam mislio da je u pitanju zakon i neke sudske odluke koje blokiraju da se nesto uradi.

[DaysleepeR]

karanana

glavna zvrčka je što se nezna čija je zgrada

od grada nije sigurno te njih nije briga, vlasnike (obojicu) isto boli briga jer ko ce ulagati u nesto sto ti sutra moze biti oduzeto

ostale institucije (recimo da postoje institucije za estetiku u nekom SF Sarajevu) opet nemaju koga da terete jer trenutno zgrada nije nicija

[DaysleepeR]

i ja o tome govorim. govorim da za sve zakon postoji ali da se ni za sta ne postuje. stoga sam uvjeren da postoji zakon kojim se moze regulisati ova rusevina i prije odluke u procesu izmedju ove dvojice.

Postoji Zakon o prostornom uređenju Kantona Sarajevo (Sl.novine K.Sarajevo» broj 7/05), po cijim osnovama se donose Regulacioni ili Urbanisticki planovi, a prema kojim se daje Urbanisticka saglasnost za pojedine objekte, kojom se propisuje obaveza investitora da izradi i dostavi urbanističko - tehničku dokumentaciju prema urbanističko tehničkim uvjetima koje propisuje vještak urbanista.
Postoje jos i drugi zakonski okviri koji mogu tretirati rusevinu Olomanke, ali, prije svega, problem je u Institucijama, odnosno pojedincima, kod kojih ne postoji skoro ni elementarno znanje iz oblasti u kojoj rade, a ni volje, zelje, htijenja, da se zamjeraju pojedinim lokalnim mocnicima, tako da nam grad jos uvijek trpi interes pojedinca nad interesom zajednice.

ja mislim da je sve pomenuto zadovoljeno kada je data dozvola za rekonstrukciju olomanke

problem je sto je doslo do sudskog spora i sto se sa rekonstrukcijom stalo u nekom momentu

sad je status quo i niko nista nemoze da uradi

[karanana]

mislim, ako nista, grad barem moze pogurati sud da preko reda odradi ovaj predmet i donese odluku a ne da se ceka 100 godina. ipak ovdje ima i vise od onoga sta se desava u sudu.

[DaysleepeR]

kad bi grad pogurao odmah bi dao onom ko izgubi povod da se zali i tako unedogled opet bez rjesenja

ti si pitao sta se pozakonu moze uraditi

ponavljam grad moze pod prijetnom novcane kazne narediti vlasniku da uredi gradjevinski prostor medjutim trenutno nema vlasnika

[homo_sapiens]

22.Maja 2007. god je Gradsko vijece raspravljalo na temu urbanizma u uzem gradskom jezgru. Pitanje koje treba postaviti nadleznim u Gradskom vijecu je - sta je uradjeno po ovim odlukama od Maja 2007. do danas ?

Gradsko vijeće Grada Sarajeva o nadležnostima iz oblasti urbanog planiranja

Pregled nadležnosti iz oblasti urbanog planiranja i upotrebe lokalnog zemljišta između Kantona Sarajevo, Grada Sarajevo i općina koje čine Grad Sarajevo tema je o kojoj je danas bilo riječi na Gradskom vijeću Grada Sarajeva. Ovom sjednicom pokušalo se ukazati na opredjeljenje i stavove koje treba zauzeti u pogledu preduzimanja potrebnih mjera usmjerenih na neophodno proširivanje nadležnosti Grada u oblasti urbanog planiranja i upotrebe lokalnog zemljišta.


Dogovoreno je da treba nastaviti dogovore s općinama i Kantonom Sarajevo o usaglašavanju prijenosa nadležnosti prema Zakonu o principima lokalne samouprave u Federaciji BiH.

Donesen je zaključak da se donese odluka o građevinama i radovima od interesa za Grad Sarajevo, da se izmjene zakonske odredbe Zakona o građevinskom zemljištu FBiH, kojim je regulirano upravljanje i raspolaganje gradskim građevinskim zemljištem kako bi Grad mogao ostvariti Statutom propisanu nadležnost upotrebe lokalnog zemljišta, da se uspostavi Fond za uređenje gradskog građevinskog zemljišta Grada Sarajeva, te da se naplaćuje položajna renta shodno članu 73. i 74. Zakona o građevinskom zemljištu FBiH.

Donesen je zaključak da se promijene zakonske odredbe Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH i Zakona o prostornom uređenju KS-a te da se međusobno usaglase, kako bi Grad Sarajevo bio nadležan za donošenje Urbanističkog plana grada i urbanističkih projekata u obuhvatu centralnog gradskog jezgra, a na osnovu projektnog programa koji će donositi Gradsko vijeće.

Potrebno je donijeti i djelotvorni Zakon o inspekcijskom nadzoru koji podrazumijeva samostalnost inspekcijskih organa na nivou općine, Grada i Kantona s ciljem pune funkcionalnosti, te vođenja upravnog postupka po skraćenoj proceduri i davanje punih ovlaštenja inspekciji.

"Prema Statutu Grada Sarajeva, koji je najveći pravni akt kada su u pitanju nadležnosti Grada, Grad Sarajevo je nadležan za urbano planiranje i upotrebu lokalnog zemljišta. Današnja tematska sjednica je pokazala koliko Grad Sarajevo zaista ostvaruje te nadležnosti i u kojem obimu je u nadležnosti Grada urbano planiranje i upotreba lokalnog zemljišta", kazala je gradonačelnica Sarajeva Semiha Borovac.

"Urbano planiranje svedeno je samo na donošenje regulacionih planova tako da Grad Sarajevo ne učestvuje čak ni u onim urbanističkih projektima koje donose općine na teritoriji grada Sarajeva a također je izuzeto i od donošenja prostornog plana za Grad Sarajevo kako to predviđa i Zakon na federalnom nivou", istakla je gradonačelnica Borovac.

Dodala je da Grad Sarajevo mora da vodi računa o uskoj centralnoj zoni grada Sarajeva što podrazumijeva da bi na tom užem dijelu Grad Sarajevo apsolutno imao nadležnost u urbanom planiranju.
"Kada govorimo o strategiji razvoja urbanog planiranja smatramo da ono mora biti šire od same jezgre Grada od četiri općine, tako da Grad Sarajevo mora imati viziju planiranja i na prostor van gradskih općina", kazala je Borovac.

"Kada je u pitanju upotreba lokalnog zemljišta – mi te nadležnosti uopće nemamo. Ona je uglavnom u općinama i prenesena na općine koje čine Grad, i bit će potrebno da dogovorom s gradskim općinama a možda i s onima van Grada, pravilno iskoristimo sva ona sredstva koja se dobiju od upotrebe lokalnog zemljišta", naglasila je gradonačelnica Borovac.

Izvor: Novinska agencija FENA
http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?st ... =852&kat=2

[DaysleepeR]

da ali ovo nije prošlo Semihi

neki dan bila informacija

[DaysleepeR]

i nemojte vi mene pogrešno shvatiti i mene bode u oči svako ruglo u gradu ali treba biti realan i ne nervirati se oko stvari oko kojih se nemože ništa učiniti

i treba biti svjestan da će ovaj grad imati sve manje zajedničkog dobra a sve više privatnog

[homo_sapiens]

i nemojte vi mene pogrešno shvatiti i mene bode u oči svako ruglo u gradu ali treba biti realan i ne nervirati se oko stvari oko kojih se nemože ništa učiniti

i treba biti svjestan da će ovaj grad imati sve manje zajedničkog dobra a sve više privatnog

Brkas termine svojine i interesa. Niko ne pise o vlasnistvu, vec o interesu zajednice!

Manje-vise, svejedno je u cijem je vlasnistvu, privatnom ili drzavnom (zajednickog vise nema ), bitno je da zajednica, u odredjenim okolnostima, ima prioritet u "uzivanju" !

Zao mi je sto to nikako da shvatis, vjerujem da ces nekad . . . .

[DaysleepeR]

hajde mi molim te samo pravno definiši "zajednicu"

ja mislim da se pozivaš na nešto što nažalost ne postoji

[zlatiborka]

nadovezacu se na ovu temu da ne otvaram novu....

Onaj jadni hotel ZAGREB je isto tako rusevina, pise da se pazljivo prolazi tuda jer se moze srusiti!

Ko zna sta je sa tom zgradom, ko je prodao, ko je kupio, zasto takva rusevina stoji u samom centru grada?"!

Zar mi gradjani Sarajeva ne zasluzujemo bolje?!

[jennisjoplin]

nadovezacu se na ovu temu da ne otvaram novu....

Onaj jadni hotel ZAGREB je isto tako rusevina, pise da se pazljivovo prolazi tuda jer se moze srusiti!

Ko zna sta je sa tom zgradom, ko je prodao, ko je kupio, zasto takva rusevina stoji u samom centru grada?"!

Zar mi gradjani Sarajeava ne zaslusluzujemo bolje?!

greska, neko jekupio, nesto se cisti unutra, znaci pocet ce graditi. TITO dragi u tvoje doba mraka znali smo sa tabli koje su stajale ko je investitor, ko gradi i do kada. sada kad mi upalise svijetlo vise nista ne vidim, obnevidjeli svi pa ni table ne vide

[Sociolog]

nadovezacu se na ovu temu da ne otvaram novu....

Onaj jadni hotel ZAGREB je isto tako rusevina, pise da se pazljivovo prolazi tuda jer se moze srusiti!

Ko zna sta je sa tom zgradom, ko je prodao, ko je kupio, zasto takva rusevina stoji u samom centru grada?"!

Zar mi gradjani Sarajeava ne zaslusluzujemo bolje?!

administrativni problemi, sporost sudstva, ne nadleznost adekvatna opstine Centar

[jennisjoplin]

Nije samo u pitanju centar grada. Mislim da je barem pola Sarajeva neplanski gradjeno. Prvo onaj betonski haos oko Skenderije - nikakvog reda ni veze. Onda, da li je iko primijetio onaj uzas trolejbuske linije prema Novom Gradu - pravi ciganluk ( zao mi je, ali ovo sam morala reci ). Uredjenje Titove ulice - neprimjereno glavnom gradu, kao ni uredjenje Alipasine - sve mi lici na nesto provizorno, samo tako nabacano, bez imalo prakticnih namjera, a da ne govorimo o estetici. Onaj dio oko Markala - takodjer, vise me podsjeca na pijacu Arizona nego na jednu od vaznijih ulica glavnog grada. Sarajevu fale bulevari, prostrani trgovi, setalista, zelene oaze- sve mi je nekako klaustrofobicno, usko, tamno, betonsko, neudobno.

Nisam mislila ovim uvrijediti sam grad, nego njegovo uredjenje i daljnje sirenje, o cemu ocigledno niko nije mislio ili ako jeste, onda bih ga bas voljela upoznati, da mu kazem koju.

[glog]

Sramota velika, da u sred naseg grada stoji ona grozota, ko zna sta je iza zavjesa, ima li miseva, stakora i ostalih glodara koji prenose zarazne bolesti?

Stakori, misevi i ostali glodari sjede iza nekih drugih zavjesa - onih u salonima predsjednistva, vlade, opstina...

Da na tom mjestu bude prvi Mc Donalds restoran u BiH. Ne znam ima li i jedan Mc Donalds u nekom nasem drugom gradu, nisam do sada cula. A zasto ne? Svaki evropski grad ima taj restoran. I zasto cevabdzijski i burekdzijski lobi mora vjecno da diktira stil zivota u Sarajevu? Sta fali zdravoj konkurenciji?

Svaki evropski grad ima jos stosta sto Sarajevo nema, pa bi mozda bilo bolje da pocnemo sa priblizavanjem Evropi na nekim drugim stvarima: cistoca ulica, rad hitnih sluzbi, sigurnost i nekorumpirana i efikasna policija... A hoce li se pljeskavica zvati hamburger je nebitno...

[valterbranisarajevo]

Da li ste ovo već pročitali? Jezivo...

Nesreće: Scenarij katastrofe u slučaju zemljotresa

Centar Sarajeva – zona smrti

Konsultirajući stručnjake za seizmologiju, arhitekturu i civilnu zaštitu magazin Start napravio je scenarij katastrofe u slučaju da razorni zemljotres pogodi Sarajevo. BiH svaki dan potresu najmanje tri manja zemljotresa, a u narednih 50 do 100 godina moguć je zemljotres jačine oko sedam stepeni po Merkalijevoj skali, iako niko ne može garantirati da neće biti i mnogo jači. Eventualni broj žrtava niko nije mogao predvidjeti, ali je izvjesno da bi u slučaju jačeg zemljotresa, na koji područje Sarajeva i šireg područja BiH nisu imuni, žrtava bilo

Piše: Almir Panjeta

Ukoliko bi Sarajevo pogodio jači zemljotres, veći dio zgrada u samom centru grada te zgrada koje su nadograđene bi se srušio, od kuća građenih na klizištima u padinskim dijelovima grada ne bi ostalo ništa, a oni koji bi uspjeli živi napustiti zgrade suočili bi se sa opasnošću da im na glavu padnu dijelovi dimnjaka. S obzirom da su zgrade u užem jezgru grada građene preblizu jedna drugoj, putevi za evakuaciju bili bi zakrčeni ruševinama što bi otežalo dolazak pomoći, izvlačenje ozlijeđenih i gašenje požara koji bi nakon zemljotresa divljali porušenim gradom a izazvao bi ih plin u kombinaciji sa pokidanim električnim instalacijama.
Ovo je samo sažetak scenarija katastrofe koji je magazin Start napravio konsultirajući stručnjake za seizmologiju, arhitekturu i civilnu zaštitu. Eventualni broj žrtava niko nije mogao predvidjeti, ali je izvjesno da bi u slučaju jačeg zemljotresa na koji područje Sarajeva i šireg područja BiH nije imun, žrtava bilo.
Kolika je mogućnost razornog zemljotresa? BiH se nalazi na rascjepu tektonskih ploča koji ide od Azije i područja Kine, preko sjeverne Indije, Irana, Turske i Grčke pa do Bosne i Hercegovine. Sarajevo se nalazi u pojasu na kojem se u narednih 50 do 100 godina predviđa zemljotres jačine do sedam stepeni Merkalijeve skale, dok je područje Treskavice u osmom stepenu. Prema posljednjim istraživanjima, najtrusnija područja u i oko Sarajeva su Vogošća, Pale, Prača, Trebević i Vučija Luka. Područje većeg dijela Hercegovine također je u osmom stepenu, ali iskustva nakon zemljotresa u Banjoj Luci pokazuju da pretpostavke ne moraju svaki put biti tačne – zemljotres koji je izmijenio izgled Banje Luke bio je mnogo jači nego se do tada pretpostavljalo da bi mogao biti!
- BiH je na trusnom području i na njenom području se godišnje desi oko 1.200 manjih potresa, što je oko tri potresa dnevno. Zemljotres je pojava koju je najteže predvidjeti, ali prema sadašnjim mjerenjima, u narednih 100-tinjak godina ne bi trebalo biti većih pokreta. Međutim, za vremenski period od 100 i više godina, prema ovim prognozama, može doći do razornih zemljotresa na području planine Treskavice, koji mogu izazvati ogromne materijalne štete na građevinskim objektima na području Sarajeva i odnijeti mnogo ljudskih života – kaže nam Ivan Brlek, šef odsjeka za seizmologiju u Hidrometeorološkom zavodu FBiH. Dodaje da u zavodu svakodnevno prate podrhtavanje tla u BiH i da su zadovoljni dok god se zemlja lagano trese: Ovo je nemirno tlo i manji zemljotresi znak su da se nešto dešava i da se energija oslobađa. Mi bismo se zabrinuli kada bi sve utihnulo, jer bi to značilo da se nešto sprema – pojašnjava Brlek. Kako kaže Brlek, zbog specifičnosti tla nakon razornih zemljotresa u Skoplju, Crnoj Gori i u Banjoj Luci doneseni su brojni pravilnici o aseizmičkoj gradnji
- Ti pravilnici najviše su se poštovali u periodu od 1964. do rata, tako da bi većina zgrada izgrađenih u tom periodu, a kojima nadogradnjom i rušenjem pregradnih ili nosećih zidova nije narušena ravnoteža, vjerovatno prošla bez većih oštećenja. Nakon rata, od svih koji nešto grade njih 10 posto dođe kod nas da traži mišljenje i procjenu tla – kaže Brlek dodajući da mnogi od njih ispoštuju standarde građenja na području gdje se očekuje zemljotres sedmog stepena, ali da to nije dovoljno: Nije svako tlo isto. Dešavalo se da u potresu iste jačine na dva mjesta u svijetu budu potpuno različite posljedice, pa se desilo da su se u Bukureštu srušile sve zgrade do pet spratova a neboderi su ostali čitavi, dok je u Meskiku bilo obrnuto – pojašnjava Brlek dodajući da se u obzir mora uzeti i rezonancija te je i zbog toga bitan sastav tla: Ako se poklopi da rezonancija zgrade i tla budu jednake, onda se zgrada može srušiti bez obzira na njenu čvrstoću, ali se, nažalost, o tome kod nas izgleda ne vodi računa i pristupa se neozbiljno.
Kako tvrdi Brlek, ne ubija zemljotres, već ubijaju zgrade, tako da se načinom gradnje može učiniti mnogo kad je riječ o prevenciji stradanja od zemljotresa:
- Imate primjer Japana i Kine. U Japanu se godišnje desi nekoliko zemljotresa jačine onog koji je nedavno pogodio Sečuan i usmrtio hiljade ljudi. Međutim, oni imaju jako dobar pristup gradnji i uzimaju u obzir sve parametre, tako da se rijetko desi da neko pogine u tim zemljotresima.
Slabe prognoze Ni prognoze Saida Jamakovića, direktora Zavoda za izgradnju Kantona, nisu ohrabrujuće ukoliko bi se dogodio veći zemljotres u Sarajevu. Kaže kako nije bio upoznat sa činjenicom da građevinari ne traže mišljenje od odsjeka za seizmologiju te da će kontaktirati Brleka kako bi se podrobnije informirao.
- Prilikom gradnje novih zgrada mora se uzeti u obzir činjenica da smo na području mogućeg zemljotresa sedmog stepena, dok se javne zgrade prave za stepen više – kaže Jamaković, dodajući kako smatra da bi se u užem centru Sarajeva morala zabraniti gradnja jer je već prenatrpano. Posebno treba voditi pažnju, dodaje, da se više ni jedna zelena površina ne zauzme kako bi u gradu ostalo koliko-toliko prostora.
- Mi imamo taj problem da u slučaju razornog zemljotresa ljudi koji bi uspjeli pobjeći iz zgrada ne bi imali gdje pobjeći. Zgrade su preblizu jedne drugima i zaista bi teško bilo izbjeći stradanje. Poznato je da su najranjiviji dimnjaci, tako da bi kretanje ispod zgrada koje bi ostale čitave također bilo opasno, i bojim se da bi nastala situacija iz koje bi se bilo veoma teško izvući – kaže Jamaković.
Tvrdi da su zgrade u užem jezgru grada u općinama Centar i Stari Grad posebno osjetljive, kao i područje Grbavice 1 i Grbavice 2 gdje je nadogradnja stanova posljednjih godina u ekspanziji. Dodaje da je i JAT-ov neboder u centru grada uslovno stabilan.
- Svako izbijanje zida ili pogrešno izvedeno nadziđivanje utiču na njenu stabilnost i dodatno je opterećuju, tako da je pitanje koliko je nakon svih tih zahvata zgrada stabilna i šta bi se s njom desilo usljed potresa. Ipak, ono što tješi je što ljudi kod nas, čak i kod individualne gradnje, imaju usađenu svijest o postavljanju armiranog betona sa serklažom – smatra Jamaković.

Loše prekrajanje

Kad je riječ o stabilnosti zgrada u Sarajevu, s Jamakovićem se većim dijelom slaže i Mustafa Hrasnica, profesor na Institutu za materijale i konstrukcije Građevinskog fakulteta u Sarajevu i autor nekoliko stručnih publikacija o uticaju zemljotresa na zgrade. On je mišljenja da su zgrade u Sarajevu relativno stabilne, ali da ipak niko sa sigurnošću ne može reći šta bi se desilo u slučaju zemljotresa.
- Zgrade u Sarajevu, posebno one građene nakon 64. godine relativno su stabilne. Većina ih je projektovana da može izdržati zemljotres od sedam stepeni Merkalijeve skale, ali veliki problem predstavljaju nadogradnje i intervencije na potpornim zidovima koje mogu poremetiti ravnotežu. Također, u prizemljima mnogih zgrada su izbijeni zidovi kako bi se dobio prostor za poslovne prostore, prodavnice, butike ili garaže, i u takvim slučajevima zgrade jednostavno polegnu u slučaju potresa – kaže Hrasnica, dodajući da se u BiH još u potpunosti ne provodi najnoviji standard za građenje na trusnim područjima Eurocod 8 koji bi dodatno povećao sigurnost novih građevina.
Također, tvrdi da se kod nas prilikom gradnje prilično vodi računa o horizontalnim elementuima, ali da često nema jakih vertikalnih elemenata koji bi stabilizirali zgradu.
- Ljudi često misle da su nove građevine ujedno i najčvršće. Međutim, ako nisu građene po propisima onda to ništa ne znači. Kada je bio razorni potres u Crnoj Gori koji se osjetio čak i ovdje, hotel Slavija u to vrijeme je bio najnovija zgrada u tom području, a pretrpio je najveća razaranja i praktično se sav urušio – pojašnjava Hrasnica. On kaže da projektanti i arhitekti uglavnom dobro rade svoj posao, ali da se mora povesti više računa: Često se gradi i nadograđuje bez ikakvih dozvola i provjera i tako se kratkoročno rješava problem nedostatka stambenog prostora a da se ne vodi računa o mogućim posljedicama. Po pravilu, zidane zgrade na ovom području ne bi trebale prelaziti visinu od tri sprata plus prizemlje. Zgrade na Grbavici koje su nadograđene morale bi imati dodatno učvršćivanje od temelja do vrha i građani sami bi se trebali aktivnije uključiti kad je riječ o dozvoljavanju gradnje i tražiti od nadležnih da im garantiraju da su provedene sve zaštitne mjere.
Hrasnica kaže da bi poseban problem bila procjena oštećenosti zgrada nakon potresa:
- Ako zgrada nakon potresa stoji, to ne znači da se u nju ljudi smiju vratiti. Nisam siguran da mi imamo specijalizirane ekipe koje bi nakon potresa mogle ući u zgrade i ocijeniti koliko su one stabilne i da li se ljudi uopće u njih mogu vratiti.

Plan katastrofe

U slučaju veće katastrofe i razornog zemljotresa, Civilna zaštita Kantona Sarajevo ima plan i razrađene detalje. Kako nam je rekao Mustafa Kovač, direktor Civilne zaštite Kantona Sarajeva, u slučaju zemljotresa postupilo bi se prema Procjeni ugroženosti Sarajeva od prirodnih i drugih nesreća, koja je izrađena još 2005. godine. Iako još nisu urađene sve preventivne mjere, Kovač tvrdi da je Civilna zaštita spremna i za narazorniji zemljotres. Prema njihovoj procjeni, posljedice zemljotresa koji bi se mogao dogoditi u narednih 50-ak godina bile bi najgore u područjima sa objektima starije gradnje sa uskim ulicama nepogodnim za intervenciju i to posebno u padinskim dijelovima starog Grada, Centra i Novog Sarajeva, te u dijelovima gdje nisu poštovani aseizmički normativi prilikom gradnje. Posebna opasnost bilo bi i gotovo sigurno aktiviranje klizišta, gdje bi, prema ovoj procjeni, bile zabilježene najveće materijalne štete i najvjerovatnije najviše ljudskih žrtava.
- Konkretno, kada bi se desio jači potres, proglasilo bi se vanredno stanje i formirao krizni štab čiji bi komandant bio ministar prostornog uređenja, dok bi direktor civilne zaštite bio načelnik štaba. Opštinski štabovi civilne zaštite bi mobilisali svoje jedinice a krizni štab bi koordinirao akciju u kojoj bi učestvovale gorske službe spašavanja, policija, vatrogasci i ekipe medicinske pomoći. U slučaju potrebe, tražila bi se pomoć i od federalne uprave civilne zaštite i njihovih jedinica za spašavanje – pojašnjava nam Kovač. Dodaje da civilna zaštita već ima određeni broj šatora za slučaj zemljotresa ili drugih neprilika, dio bi se obezbijedio iz izviđačkih odreda. U planu je, kaže, i nabavka dodatnih šatora: Na izdvojenim područjima bi se formirale poljske bolnice te šatorska naselja. Predviđeno je da se takva naselja i bolnice postave na ravnijim područjima na kojima nema zgrada, kao što su naprimjer okolina Ilijaša, Hadžića ili Rajlovca.


Najugroženije zone

Od Jahorine prema Busovači prostire se jedan od najvećih rasjeda tla na ovim područjima, a dokaz tome je i postojanje termalnih voda koje izbijaju na površinu. Ukoliko bi došlo do jačeg zemljotresa, na tom potezu bi bilo najopasnije, a na takvim rasjedima nerijetko dolazi i do razdvajanja tla, ali samo pri zemljotresima jačim od 9 stepeni po Merkaliju. Ispod samog grada prolazi nekoliko rasjeda, a najveći su od Trebevića, preko Sedrenika pa do Poljina i dalje prema Vogošći, te na potezu od Lukavice, do ispod Soukbunara pa do Kovača i Faletića. Ispod Vogošće se sijeće nekoliko rasjeda tako da je to područje na mapi stabilnosti terena koju je izradio Zavod za planiranje Kantona Sarajevo označeno kao uglavnom nestabilan teren. Kao uslovno nestabilan teren označeno je područje Bjelava, Breke, Sedrenika, Kovača, Bistrika, Hrida, Skenderije, Soukbunara, Mojmila, Hrasna i Grbavice.

Start

[zlatiborka]

Da li ste ovo već pročitali? Jezivo...

Nesreće: Scenarij katastrofe u slučaju zemljotresa

Centar Sarajeva – zona smrti

Konsultirajući stručnjake za seizmologiju, arhitekturu i civilnu zaštitu magazin Start napravio je scenarij katastrofe u slučaju da razorni zemljotres pogodi Sarajevo. BiH svaki dan potresu najmanje tri manja zemljotresa, a u narednih 50 do 100 godina moguć je zemljotres jačine oko sedam stepeni po Merkalijevoj skali, iako niko ne može garantirati da neće biti i mnogo jači. Eventualni broj žrtava niko nije mogao predvidjeti, ali je izvjesno da bi u slučaju jačeg zemljotresa, na koji područje Sarajeva i šireg područja BiH nisu imuni, žrtava bilo

Piše: Almir Panjeta

Ukoliko bi Sarajevo pogodio jači zemljotres, veći dio zgrada u samom centru grada te zgrada koje su nadograđene bi se srušio, od kuća građenih na klizištima u padinskim dijelovima grada ne bi ostalo ništa, a oni koji bi uspjeli živi napustiti zgrade suočili bi se sa opasnošću da im na glavu padnu dijelovi dimnjaka. S obzirom da su zgrade u užem jezgru grada građene preblizu jedna drugoj, putevi za evakuaciju bili bi zakrčeni ruševinama što bi otežalo dolazak pomoći, izvlačenje ozlijeđenih i gašenje požara koji bi nakon zemljotresa divljali porušenim gradom a izazvao bi ih plin u kombinaciji sa pokidanim električnim instalacijama.
Ovo je samo sažetak scenarija katastrofe koji je magazin Start napravio konsultirajući stručnjake za seizmologiju, arhitekturu i civilnu zaštitu. Eventualni broj žrtava niko nije mogao predvidjeti, ali je izvjesno da bi u slučaju jačeg zemljotresa na koji područje Sarajeva i šireg područja BiH nije imun, žrtava bilo.
Kolika je mogućnost razornog zemljotresa? BiH se nalazi na rascjepu tektonskih ploča koji ide od Azije i područja Kine, preko sjeverne Indije, Irana, Turske i Grčke pa do Bosne i Hercegovine. Sarajevo se nalazi u pojasu na kojem se u narednih 50 do 100 godina predviđa zemljotres jačine do sedam stepeni Merkalijeve skale, dok je područje Treskavice u osmom stepenu. Prema posljednjim istraživanjima, najtrusnija područja u i oko Sarajeva su Vogošća, Pale, Prača, Trebević i Vučija Luka. Područje većeg dijela Hercegovine također je u osmom stepenu, ali iskustva nakon zemljotresa u Banjoj Luci pokazuju da pretpostavke ne moraju svaki put biti tačne – zemljotres koji je izmijenio izgled Banje Luke bio je mnogo jači nego se do tada pretpostavljalo da bi mogao biti!
- BiH je na trusnom području i na njenom području se godišnje desi oko 1.200 manjih potresa, što je oko tri potresa dnevno. Zemljotres je pojava koju je najteže predvidjeti, ali prema sadašnjim mjerenjima, u narednih 100-tinjak godina ne bi trebalo biti većih pokreta. Međutim, za vremenski period od 100 i više godina, prema ovim prognozama, može doći do razornih zemljotresa na području planine Treskavice, koji mogu izazvati ogromne materijalne štete na građevinskim objektima na području Sarajeva i odnijeti mnogo ljudskih života – kaže nam Ivan Brlek, šef odsjeka za seizmologiju u Hidrometeorološkom zavodu FBiH. Dodaje da u zavodu svakodnevno prate podrhtavanje tla u BiH i da su zadovoljni dok god se zemlja lagano trese: Ovo je nemirno tlo i manji zemljotresi znak su da se nešto dešava i da se energija oslobađa. Mi bismo se zabrinuli kada bi sve utihnulo, jer bi to značilo da se nešto sprema – pojašnjava Brlek. Kako kaže Brlek, zbog specifičnosti tla nakon razornih zemljotresa u Skoplju, Crnoj Gori i u Banjoj Luci doneseni su brojni pravilnici o aseizmičkoj gradnji
- Ti pravilnici najviše su se poštovali u periodu od 1964. do rata, tako da bi većina zgrada izgrađenih u tom periodu, a kojima nadogradnjom i rušenjem pregradnih ili nosećih zidova nije narušena ravnoteža, vjerovatno prošla bez većih oštećenja. Nakon rata, od svih koji nešto grade njih 10 posto dođe kod nas da traži mišljenje i procjenu tla – kaže Brlek dodajući da mnogi od njih ispoštuju standarde građenja na području gdje se očekuje zemljotres sedmog stepena, ali da to nije dovoljno: Nije svako tlo isto. Dešavalo se da u potresu iste jačine na dva mjesta u svijetu budu potpuno različite posljedice, pa se desilo da su se u Bukureštu srušile sve zgrade do pet spratova a neboderi su ostali čitavi, dok je u Meskiku bilo obrnuto – pojašnjava Brlek dodajući da se u obzir mora uzeti i rezonancija te je i zbog toga bitan sastav tla: Ako se poklopi da rezonancija zgrade i tla budu jednake, onda se zgrada može srušiti bez obzira na njenu čvrstoću, ali se, nažalost, o tome kod nas izgleda ne vodi računa i pristupa se neozbiljno.
Kako tvrdi Brlek, ne ubija zemljotres, već ubijaju zgrade, tako da se načinom gradnje može učiniti mnogo kad je riječ o prevenciji stradanja od zemljotresa:
- Imate primjer Japana i Kine. U Japanu se godišnje desi nekoliko zemljotresa jačine onog koji je nedavno pogodio Sečuan i usmrtio hiljade ljudi. Međutim, oni imaju jako dobar pristup gradnji i uzimaju u obzir sve parametre, tako da se rijetko desi da neko pogine u tim zemljotresima.
Slabe prognoze Ni prognoze Saida Jamakovića, direktora Zavoda za izgradnju Kantona, nisu ohrabrujuće ukoliko bi se dogodio veći zemljotres u Sarajevu. Kaže kako nije bio upoznat sa činjenicom da građevinari ne traže mišljenje od odsjeka za seizmologiju te da će kontaktirati Brleka kako bi se podrobnije informirao.
- Prilikom gradnje novih zgrada mora se uzeti u obzir činjenica da smo na području mogućeg zemljotresa sedmog stepena, dok se javne zgrade prave za stepen više – kaže Jamaković, dodajući kako smatra da bi se u užem centru Sarajeva morala zabraniti gradnja jer je već prenatrpano. Posebno treba voditi pažnju, dodaje, da se više ni jedna zelena površina ne zauzme kako bi u gradu ostalo koliko-toliko prostora.
- Mi imamo taj problem da u slučaju razornog zemljotresa ljudi koji bi uspjeli pobjeći iz zgrada ne bi imali gdje pobjeći. Zgrade su preblizu jedne drugima i zaista bi teško bilo izbjeći stradanje. Poznato je da su najranjiviji dimnjaci, tako da bi kretanje ispod zgrada koje bi ostale čitave također bilo opasno, i bojim se da bi nastala situacija iz koje bi se bilo veoma teško izvući – kaže Jamaković.
Tvrdi da su zgrade u užem jezgru grada u općinama Centar i Stari Grad posebno osjetljive, kao i područje Grbavice 1 i Grbavice 2 gdje je nadogradnja stanova posljednjih godina u ekspanziji. Dodaje da je i JAT-ov neboder u centru grada uslovno stabilan.
- Svako izbijanje zida ili pogrešno izvedeno nadziđivanje utiču na njenu stabilnost i dodatno je opterećuju, tako da je pitanje koliko je nakon svih tih zahvata zgrada stabilna i šta bi se s njom desilo usljed potresa. Ipak, ono što tješi je što ljudi kod nas, čak i kod individualne gradnje, imaju usađenu svijest o postavljanju armiranog betona sa serklažom – smatra Jamaković.

Loše prekrajanje

Kad je riječ o stabilnosti zgrada u Sarajevu, s Jamakovićem se većim dijelom slaže i Mustafa Hrasnica, profesor na Institutu za materijale i konstrukcije Građevinskog fakulteta u Sarajevu i autor nekoliko stručnih publikacija o uticaju zemljotresa na zgrade. On je mišljenja da su zgrade u Sarajevu relativno stabilne, ali da ipak niko sa sigurnošću ne može reći šta bi se desilo u slučaju zemljotresa.
- Zgrade u Sarajevu, posebno one građene nakon 64. godine relativno su stabilne. Većina ih je projektovana da može izdržati zemljotres od sedam stepeni Merkalijeve skale, ali veliki problem predstavljaju nadogradnje i intervencije na potpornim zidovima koje mogu poremetiti ravnotežu. Također, u prizemljima mnogih zgrada su izbijeni zidovi kako bi se dobio prostor za poslovne prostore, prodavnice, butike ili garaže, i u takvim slučajevima zgrade jednostavno polegnu u slučaju potresa – kaže Hrasnica, dodajući da se u BiH još u potpunosti ne provodi najnoviji standard za građenje na trusnim područjima Eurocod 8 koji bi dodatno povećao sigurnost novih građevina.
Također, tvrdi da se kod nas prilikom gradnje prilično vodi računa o horizontalnim elementuima, ali da često nema jakih vertikalnih elemenata koji bi stabilizirali zgradu.
- Ljudi često misle da su nove građevine ujedno i najčvršće. Međutim, ako nisu građene po propisima onda to ništa ne znači. Kada je bio razorni potres u Crnoj Gori koji se osjetio čak i ovdje, hotel Slavija u to vrijeme je bio najnovija zgrada u tom području, a pretrpio je najveća razaranja i praktično se sav urušio – pojašnjava Hrasnica. On kaže da projektanti i arhitekti uglavnom dobro rade svoj posao, ali da se mora povesti više računa: Često se gradi i nadograđuje bez ikakvih dozvola i provjera i tako se kratkoročno rješava problem nedostatka stambenog prostora a da se ne vodi računa o mogućim posljedicama. Po pravilu, zidane zgrade na ovom području ne bi trebale prelaziti visinu od tri sprata plus prizemlje. Zgrade na Grbavici koje su nadograđene morale bi imati dodatno učvršćivanje od temelja do vrha i građani sami bi se trebali aktivnije uključiti kad je riječ o dozvoljavanju gradnje i tražiti od nadležnih da im garantiraju da su provedene sve zaštitne mjere.
Hrasnica kaže da bi poseban problem bila procjena oštećenosti zgrada nakon potresa:
- Ako zgrada nakon potresa stoji, to ne znači da se u nju ljudi smiju vratiti. Nisam siguran da mi imamo specijalizirane ekipe koje bi nakon potresa mogle ući u zgrade i ocijeniti koliko su one stabilne i da li se ljudi uopće u njih mogu vratiti.

Plan katastrofe

U slučaju veće katastrofe i razornog zemljotresa, Civilna zaštita Kantona Sarajevo ima plan i razrađene detalje. Kako nam je rekao Mustafa Kovač, direktor Civilne zaštite Kantona Sarajeva, u slučaju zemljotresa postupilo bi se prema Procjeni ugroženosti Sarajeva od prirodnih i drugih nesreća, koja je izrađena još 2005. godine. Iako još nisu urađene sve preventivne mjere, Kovač tvrdi da je Civilna zaštita spremna i za narazorniji zemljotres. Prema njihovoj procjeni, posljedice zemljotresa koji bi se mogao dogoditi u narednih 50-ak godina bile bi najgore u područjima sa objektima starije gradnje sa uskim ulicama nepogodnim za intervenciju i to posebno u padinskim dijelovima starog Grada, Centra i Novog Sarajeva, te u dijelovima gdje nisu poštovani aseizmički normativi prilikom gradnje. Posebna opasnost bilo bi i gotovo sigurno aktiviranje klizišta, gdje bi, prema ovoj procjeni, bile zabilježene najveće materijalne štete i najvjerovatnije najviše ljudskih žrtava.
- Konkretno, kada bi se desio jači potres, proglasilo bi se vanredno stanje i formirao krizni štab čiji bi komandant bio ministar prostornog uređenja, dok bi direktor civilne zaštite bio načelnik štaba. Opštinski štabovi civilne zaštite bi mobilisali svoje jedinice a krizni štab bi koordinirao akciju u kojoj bi učestvovale gorske službe spašavanja, policija, vatrogasci i ekipe medicinske pomoći. U slučaju potrebe, tražila bi se pomoć i od federalne uprave civilne zaštite i njihovih jedinica za spašavanje – pojašnjava nam Kovač. Dodaje da civilna zaštita već ima određeni broj šatora za slučaj zemljotresa ili drugih neprilika, dio bi se obezbijedio iz izviđačkih odreda. U planu je, kaže, i nabavka dodatnih šatora: Na izdvojenim područjima bi se formirale poljske bolnice te šatorska naselja. Predviđeno je da se takva naselja i bolnice postave na ravnijim područjima na kojima nema zgrada, kao što su naprimjer okolina Ilijaša, Hadžića ili Rajlovca.


Najugroženije zone

Od Jahorine prema Busovači prostire se jedan od najvećih rasjeda tla na ovim područjima, a dokaz tome je i postojanje termalnih voda koje izbijaju na površinu. Ukoliko bi došlo do jačeg zemljotresa, na tom potezu bi bilo najopasnije, a na takvim rasjedima nerijetko dolazi i do razdvajanja tla, ali samo pri zemljotresima jačim od 9 stepeni po Merkaliju. Ispod samog grada prolazi nekoliko rasjeda, a najveći su od Trebevića, preko Sedrenika pa do Poljina i dalje prema Vogošći, te na potezu od Lukavice, do ispod Soukbunara pa do Kovača i Faletića. Ispod Vogošće se sijeće nekoliko rasjeda tako da je to područje na mapi stabilnosti terena koju je izradio Zavod za planiranje Kantona Sarajevo označeno kao uglavnom nestabilan teren. Kao uslovno nestabilan teren označeno je područje Bjelava, Breke, Sedrenika, Kovača, Bistrika, Hrida, Skenderije, Soukbunara, Mojmila, Hrasna i Grbavice.

Start

Jesam, procitala sam ovo jucer i sledila se! E moji gradjani grada Sarajeva, kakvu mi neodgovornu i diletantsku vlast imamo, e moji ljudi, ne dao Bog da se ovakva katastrofa desi, tesko nama sa njima....

[jennisjoplin]

grad je tu nemocan

nije to jedini primjer u kralja tomislava postoji jos jedna "olomanka" srusena zgrada i sad zjapi prostor zagrađen limenom ogradom - godinama

privatno vlasnistvo moze tako stajati decenijama

isto kao sto je stajao nedovrseni hotel preko puta rtv doma dok ga VLASNIK iz zatvora nije prodao grawe osiguranju

i takvih primjera je milion

ako vec hocete da prozivate GRAD za ruglo ima dom penzionera u nedjaricima daaavno se mogao uraditi i srediti

e pa da se sve to rjesilo imate sansu u jesen: opet glasajte za iste, kao i ova poslednja tri puta a sada kukate

[DaysleepeR]

pitanje je jesi li glasala ikako?

[jennisjoplin]

JA NISAM GLASALA ZA NJIH! Pa ko bi normalan glasao za ovakvu ( zlocinacku ) organizaciju?

e, vidis to isto tvrdi i 400.000 penzica, i demobilisani borci, i rvi, i zene i romi i ... i tako tri puta, fala Bogu bit ce i cetvrti, a?