Porijeklo prezimena

[riko-ga]

Zahvaljujem

[StLouis]

Da li neko zna porijeklo prezimena Cejvanovic i Rizvanovic??

Hvala.

[Ahmmed]

Da li neko zna porijeklo prezimena Cejvanovic i Rizvanovic??

Hvala.

Ih, Rizvanovića ima od Velike Kladuše, pa do Foče , Ima ih i u Višegradu, Goraždu,Srebrenici, Tutinu,Prijepolju....
A pokoji se može naći i u Hercegovini
Dakle,radi se o prezimenu koje spada u onu grupu prezimena, čiji nositelji nisu od iste loze iliti plemena Nadalje, ovo je prezime interesantno, jer spada u prezimena čiji su se preci doseljavali na teritorij današnje BiH i Sandžaka, a to doseljavanje bilo je uzrokovano gubitkom dijelova Osmanskoga carstva.
Recimo, kladuški Rizvanovići, Ličani su starinom.
Hercegovački, najvjerovatnije iz Herceg-Novog.Sandžački,Soko i Užice, ovi prijepoljski bi mogli biti i Hercegovci starinom.

Čejvanovići, Krajišnici, bez dileme. ( Mada nam je rukometaš Kenan, iz Živinica )Kao i Čejvani.Eh, pošto je Krajina u pitanju, gdje su starinački rodovi veoma rijetki, Čejvanovići su također doseljenici. Iste su loze, ko i Čejvani, a porijeklo bi moglo biti slavonsko, ili čak i mađarsko.


Nego, onako usput:

Gledam nešto ova naša , bosanskohercegovačka prezimena, posebno muslimanska .....I ogroman broj njih je ličkog, dalmatinskog( i ja sam vlasnik jednog ovakvog), slavonskog, mađarskog, beogradskog, šabačkog, sokolačkog, užičkog, hercegnovskog, kotorskog, kolašinskog,nikšićkog,arnautskog porijekla....

Nije bitno drugačija situacija ni sa pravoslavnim i katoličkim rodovima...Ja sam se, da budem najiskreniji, uglavnom bavio i bavim, muslimanskim rodovima...

No, ono što želim reći jeste da ovakvva spoznaja o doseljavanjima, preseljavanjima, naseljavanjima, iz svih dijelova Balkana, čini čovjeka relaksiranijim I onda ti postane jasno zašto je čika Anderson naciju definirao kao zamišljenu zajednicu. Ona to, svakako, jeste, pa nam i ne treba biti odveć važna.

[Eborg]

Pa kada ste toliko puni informacija pomozite malo i mojoj potrazi...

Ko zna neshto o ovim prezimenima: Ajanović,Redžebašić,Tarabar,Mujagić,Đonlagić...

Nema nikakvih podataka o ovome?

@Ahmmed: To ti je samo dokaz da je BiH pa i cijeli svijet u sushtini jedan veliki melting pot a mi u ovom regionu se poklasmo oko "vjekovnih prava naroda na svoju drzhavu"... Ako bih sabrao sva svoja dosadashnja istrazhivanja o prezimenima onda bih ja bio bosansko-tursko-madjarsko-crnogorsko-uralskog porijekla...A mozhesh misliti kakvih sve ludih kombinacija ima onda u lijepoj nashoj BiH...

Uzmi samo primjer koji sam naveo par stranica ranije u mojoj porodici...

Gyönli Baba -> Đonlagić (Madjarska)

Usta -> Çarşimamli -> Čaršimamović (Turska)

I josh kada uzmem da nishta ne mogu naci o prezimenu Tarabar,josh uvijek zhivi "bajka" moje rahmetli nane da mi je dio familije "sa Urala,tamo iza,daleko..."...

Niko ovdje na Balkanu niti na cijelom svijetu nije "chist" toliko da bi raspredao prichu o ugrozhenosti i ogrtao se shaharama,orlovima ili mjesecima i zvijezdama... Smijeshno,toliko smo svi bliski a malo to ko shvata...

[Ahmmed]

Eborg:

Ajanovići: Također prezime, čiji pripadnici ne pripadaju istoj lozi. Etimološki,to ti je, otprilike, ko danas policijski komesar
Ima ih i među starinačkim rodovima, te među doseljenicima. Rasprostranjeni su po istočnoj Bosni, ima ih i u srednjoj Bosni( Žepče i Maglaj), nešto u Posavini, te jedna velika porodica Ajanovića u Odžaku kod Pljevalja.

O Đonlagićima, ma moraš sve znati Da ti se neko od familije ne naljuti, plaho su muhanati

Mujagići, kao i recimo Hodžići, mada u nešto manjem broju....Rašireni po cijeloj BiH, najviše ih je iz istočne Bosne. Svi ne pripadaju istoj lozi, dakleM, nisu svi od istog Mujage.

S ovim si me Redžebašićima zadeverao....Bilo ih u Gornjem Vakufu, meŠčini, danas ih je najviše u Zagrebu

Šalu na stranu, malo ću proroviti po njima....Mislim da su neki od njih, Nikšićani starinom....

[Ahmmed]

Ufff, i sa Tarabarima.....nisam čuo za ove prezime nikada. Mislim da ima perzijski korijen.Hajde, daj malo više podataka!

[Kesedzija]

KESEDZIC ILI KESEDZIJA
ako neko ima vise informacija molim lijepo

[Eborg]

Eborg:

Ajanovići: Također prezime, čiji pripadnici ne pripadaju istoj lozi. Etimološki,to ti je, otprilike, ko danas policijski komesar
Ima ih i među starinačkim rodovima, te među doseljenicima. Rasprostranjeni su po istočnoj Bosni, ima ih i u srednjoj Bosni( Žepče i Maglaj), nešto u Posavini, te jedna velika porodica Ajanovića u Odžaku kod Pljevalja.

O Đonlagićima, ma moraš sve znati Da ti se neko od familije ne naljuti, plaho su muhanati

Mujagići, kao i recimo Hodžići, mada u nešto manjem broju....Rašireni po cijeloj BiH, najviše ih je iz istočne Bosne. Svi ne pripadaju istoj lozi, dakleM, nisu svi od istog Mujage.

S ovim si me Redžebašićima zadeverao....Bilo ih u Gornjem Vakufu, meŠčini, danas ih je najviše u Zagrebu

Šalu na stranu, malo ću proroviti po njima....Mislim da su neki od njih, Nikšićani starinom....

Ajanović - Moji su iz Teshnja...Imao sam srecu da je jedan stari profesor prije nekih desetak godina sastavio porodichno stablo tako da poznajem sve do 1750-ih godina pa trazhim kakve informacije i "dalje" od toga...

Đonlagić - Teshko da shta znam,rahmetli nositeljica tog prezimena je umrla prije nekih 14 godina ali je odrasla za vrijeme Austro-Ugarske monarhije na svim tim prichama.Elem,bila je takodjer iz Teshnja i samo shto znam je da je tvrdila da je porodica Gyonli Baba doshla iz Budima u Madjarskoj 1699. god. u Bosnu nakon Karlovachkog mira (bijeg madjarskih muslimana u Osmansko carstvo).

Mujagić - Teshanjska loza takodjer,ne znam puno o njima,ali ono shto znam unazad je da su svi iz Teshnja...

Redžebašić - Ovi su iz Donjeg Vakufa.Isto jako malo znam o njima,prvenstveno sam izuchavao pradjeda jer je umro u Italiji u Prvom svjetskom ratu (imam njegovu oficirsku knjizhicu i pokushavam naci mezar u Austriji).

Tarabar - Kao shto rekoh,moja rahmetli nana je tvrdila da je ovo prezime "sa Urala" ili negdje tamo na istoku uglavnom.Koliko se ona sjeca svi su bili u Travniku.Vidim da u Iranu ima ovog prezimena.Moj rodjak je uspio stupiti s nekim Tarabarima u USA ali su ljudi bili jevreji tako da veze nemam o njima...

Hvala na pomoci!

[Eborg]

Ispravka,zaista su Redžebašići iz Gornjeg Vakufa...

[Bumbar]

mujic, bajric i catakovic

i veliko hvala MA DAJ za sadikovic

[Jazz_Junkie]

Iz vidjenja znam jednog momka kojem prezime vuche na talijansko.A ono nidje veze,chovjek negdje sa periferije,prezime mu po nekom toponimu pored Zenice.Ali dzhaba,lozhe se trebe da je Talijan i tachka!

Upravo iz tog razloga za prezimena koja nisu iz domaceg jezika ne mozes tvrditi da su automatski stranog porijekla. Po cemu su npr. Carsimamovici turskog porijekla ili Gyönli Babe madjarskog? Postoje li pisani dokumenti koji to svjedoce? Razumijes, "moja nana rekla da smo s Urala" nije ozbiljan povijesni izraz. Ako su nekog covjeka u Bosni prije 3 stoljeca zvali carapom i njemu to postalo prezime, mislim da jedna obicna rijec stranog porijekla covjeku ne mijenja porijeklo. Istrazivanje prezimena je dug proces i nadam se da ce netko o tome napisati ozbiljnu knjigu, ali ova nagadjanja ovdje nemaju nikakav ozbiljan temelj. Ne zelim nikoga vrijedjati. Ja se prezivam Ramic i na jednoj stranici sam naisao na mjesto u Italiji koje se zove di Ramici pa opet cisto sumnjam da sam talijanskog porijekla.

[Eborg]

Za Čaršimamoviće imam izradjeno porodichno stablo,znam i ime,prezime i biografiju chovjeka koji je doshao iz Turske...

Za Đonlagiće je moj blizak rodjak vrshio istrazhivanja i doshao do tog Gyönli Baba...

Jedino je za Tarabare "nanina pricha" zato i kazhem da su mi oni najmistichniji...

Ali se u sushtini slazhem s tim shto si rekao...

[Jazz_Junkie]

U BiH, pa i Hrvatskoj i Srbiji imas dosta ljudi cija su prezimena proizasla iz turcizma. Mislim da ne treba spominjati cinjenicu da srpskohrvatski jezik (Bosanski, Srpski, Hrvatski) u svom rijecniku ima oko ili malo vise 1000 rijeci koje poznajemo kao turcizme, iako to nije potpuno ispravan naziv posto se dijelom radi o perzijskim i grckim rijecima. Znaci, i takve rijecu su u Bosni bile u svakodnevnoj upotrebi i nije cudo da su ljudi po nekim zanatima (Kaikcije, Kujundzije,...) dobivali prezimena. U Carsimamovice se necu puno upustati, jer iskreno receno za to prezime prvi put cujem isto kao i za Tarabar.

[barby02]

Zasto u Kraljevoj Sutjesci postoji porodica (jedan ogranak) kojima se stoljecima u dokumentima nalaze 2 prezimena. Radic(kao prvo) i Talijanovic( to xy prezime - prepoznavanja) Odakle to moze da vuce korjene? I ima li jos takvih slucajeva u Bosni. naravno, i ja sam genetski nasljednik ovog prezimena po zenskoj liniji, pa me zanima. .

[osa]

malo teksta o prijeklu mnogih prezimena spominjanih na ovom forumu.




Šejh Sudi - "Kako se općenito drži, on je rogjen u selu Sudići, koje spada pod sarajevski kotar. Od toga sela potječe mu i samo ime. Megju muslomanima Bosne i Hercegovine on je glasovit, kao muverrih (povjesničar), od kojega se sačuvao i dan danas tevarih (povijest) u rukopisu, gdje se izrično spominje Hrvatstvo Bosne i Hercegovine i kako su Bošnjaci i hercegovci Hrvati."

Šejh Jujo (1650.-1707.) - "Bio je na daleko poznat u islamskom svijetu po narodnom tevatru (predaji), kao evlija (dobri). On je poznat i pod imenom Hadži Juja efendija. I ovaj dakle islamski muverihh, koji je cijeloga svoga vijeka ibadet (bogosluženje) Bogu činio, izrično nazivlje u svojim spisima Hercegovce i Bošnjake Nam-Hrvatima, dakle porijeklom, koljenom Hrvatima. Mezar (grob) ovog čuvenog evlije nalazi se u Mostaru."

Slično kao i putopisac Evlija Čelebija, naziva i znameniti turski povjestnik Ibrahim ef. Pečevija (Alajbegović), pisac XVII. st., jezik Hrvata bosanskim i hrvatskim. (Draganović-Mandić).

Mnogi se glasoviti turski paše i veziri nisu stidjeli svoga hrvatskoga podrijetla, pa su uza svoja imena stavljali pridjevak Hrvat. O njima piše dr. Safvetbeg Bašagić u svomu djelu Znameniti Hrvati Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini (Zagreb, 1931.). Evo ih nekoliko: Mahmutpaša Hrvat, koji "stoji na čelu svim vezirima, učenjacima i pjesnicima iz naših krajeva", vezirom je postao nakon zauzeća Carigrada 1453.; Memipaša Hrvat iz Gradačca; Rustempaša Hrvat, rodom iz Sarajeva (kako misli Hamdija Kreševljaković); Sijavušpaša Hrvat; Tahvilpaša Kulenović Hrvat, sadrazam (veliki vezir) sultana Selima II.

Iz carskih fermana (naredbi, zapovijedi) osmanskoturskih sultana i starih pisama jasno se vidi, da su hrvatskoga roda i koljena begovi Kulenovići, Kapetanovići, Evlijići, Filipovići i mnogi drugi. Sarajevski Mutevelići potomci su Muradbega Fardića, Hrvata iz Šibenika. Potomci srednjovjekovnoga bosanskohrvatskoga plemstva su Kopčići, Kulovići Hrasnice, Gradaščevići, Korići, Dugalići (Malkoči), Starčevići, Dženetići (nekad Rajkovići). Neka su prezimena sačuvana samo u bosanskih katolika i muslimana: Đikići, Svrze, Čengići, Križevci.

Begovi Kulenovići bijahu hrvatski plemići, kojima su praoci bili hrvatski plemići još u doba hrvatskih narodnih vladara. Nakon Pacta conventa, ne htijući prihvatiti ugarskoga kralja za svoga kralja, odselili su se u Bosnu. U doba bosanskohrvatskoga kraljevstva pripadali su stališu velikaša. Velika je mogućnost, tako se govorilo, da je iz njihova roda Kulin-ban, po kojemu su dobili prezime Kulenović (Kulinović). "Begovi Kulenovići nikada nisu nijekali svoje hrvatstvo, nego su ga uvijek izticali. Malo je poznato, da je Ibrahim-paša Kulenović na saboru u Frankfurtu godine 1562. ponosno govorio 'svojim hrvatskim jezikom'" (dr. Džafer Kulenović, Izbor iz djela, Uzdanica d.d., Zagreb, 1992.).

[Pietje_Bel]

malo teksta o prijeklu mnogih prezimena spominjanih na ovom forumu.




Šejh Sudi - "Kako se općenito drži, on je rogjen u selu Sudići, koje spada pod sarajevski kotar. Od toga sela potječe mu i samo ime. Megju muslomanima Bosne i Hercegovine on je glasovit, kao muverrih (povjesničar), od kojega se sačuvao i dan danas tevarih (povijest) u rukopisu, gdje se izrično spominje Hrvatstvo Bosne i Hercegovine i kako su Bošnjaci i hercegovci Hrvati."

Šejh Jujo (1650.-1707.) - "Bio je na daleko poznat u islamskom svijetu po narodnom tevatru (predaji), kao evlija (dobri). On je poznat i pod imenom Hadži Juja efendija. I ovaj dakle islamski muverihh, koji je cijeloga svoga vijeka ibadet (bogosluženje) Bogu činio, izrično nazivlje u svojim spisima Hercegovce i Bošnjake Nam-Hrvatima, dakle porijeklom, koljenom Hrvatima. Mezar (grob) ovog čuvenog evlije nalazi se u Mostaru."

Slično kao i putopisac Evlija Čelebija, naziva i znameniti turski povjestnik Ibrahim ef. Pečevija (Alajbegović), pisac XVII. st., jezik Hrvata bosanskim i hrvatskim. (Draganović-Mandić).

Mnogi se glasoviti turski paše i veziri nisu stidjeli svoga hrvatskoga podrijetla, pa su uza svoja imena stavljali pridjevak Hrvat. O njima piše dr. Safvetbeg Bašagić u svomu djelu Znameniti Hrvati Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini (Zagreb, 1931.). Evo ih nekoliko: Mahmutpaša Hrvat, koji "stoji na čelu svim vezirima, učenjacima i pjesnicima iz naših krajeva", vezirom je postao nakon zauzeća Carigrada 1453.; Memipaša Hrvat iz Gradačca; Rustempaša Hrvat, rodom iz Sarajeva (kako misli Hamdija Kreševljaković); Sijavušpaša Hrvat; Tahvilpaša Kulenović Hrvat, sadrazam (veliki vezir) sultana Selima II.

Iz carskih fermana (naredbi, zapovijedi) osmanskoturskih sultana i starih pisama jasno se vidi, da su hrvatskoga roda i koljena begovi Kulenovići, Kapetanovići, Evlijići, Filipovići i mnogi drugi. Sarajevski Mutevelići potomci su Muradbega Fardića, Hrvata iz Šibenika. Potomci srednjovjekovnoga bosanskohrvatskoga plemstva su Kopčići, Kulovići Hrasnice, Gradaščevići, Korići, Dugalići (Malkoči), Starčevići, Dženetići (nekad Rajkovići). Neka su prezimena sačuvana samo u bosanskih katolika i muslimana: Đikići, Svrze, Čengići, Križevci.

Begovi Kulenovići bijahu hrvatski plemići, kojima su praoci bili hrvatski plemići još u doba hrvatskih narodnih vladara. Nakon Pacta conventa, ne htijući prihvatiti ugarskoga kralja za svoga kralja, odselili su se u Bosnu. U doba bosanskohrvatskoga kraljevstva pripadali su stališu velikaša. Velika je mogućnost, tako se govorilo, da je iz njihova roda Kulin-ban, po kojemu su dobili prezime Kulenović (Kulinović). "Begovi Kulenovići nikada nisu nijekali svoje hrvatstvo, nego su ga uvijek izticali. Malo je poznato, da je Ibrahim-paša Kulenović na saboru u Frankfurtu godine 1562. ponosno govorio 'svojim hrvatskim jezikom'" (dr. Džafer Kulenović, Izbor iz djela, Uzdanica d.d., Zagreb, 1992.).

Bosanskohrvatskog kraljevstva

Hrvatska je bila vazalna drzava Ugarske kada je Bosna bila kraljevina. Ovo je i previse cak i za Srpske mitomane.

[osa]

malo teksta o prijeklu mnogih prezimena spominjanih na ovom forumu.




Šejh Sudi - "Kako se općenito drži, on je rogjen u selu Sudići, koje spada pod sarajevski kotar. Od toga sela potječe mu i samo ime. Megju muslomanima Bosne i Hercegovine on je glasovit, kao muverrih (povjesničar), od kojega se sačuvao i dan danas tevarih (povijest) u rukopisu, gdje se izrično spominje Hrvatstvo Bosne i Hercegovine i kako su Bošnjaci i hercegovci Hrvati."

Šejh Jujo (1650.-1707.) - "Bio je na daleko poznat u islamskom svijetu po narodnom tevatru (predaji), kao evlija (dobri). On je poznat i pod imenom Hadži Juja efendija. I ovaj dakle islamski muverihh, koji je cijeloga svoga vijeka ibadet (bogosluženje) Bogu činio, izrično nazivlje u svojim spisima Hercegovce i Bošnjake Nam-Hrvatima, dakle porijeklom, koljenom Hrvatima. Mezar (grob) ovog čuvenog evlije nalazi se u Mostaru."

Slično kao i putopisac Evlija Čelebija, naziva i znameniti turski povjestnik Ibrahim ef. Pečevija (Alajbegović), pisac XVII. st., jezik Hrvata bosanskim i hrvatskim. (Draganović-Mandić).

Mnogi se glasoviti turski paše i veziri nisu stidjeli svoga hrvatskoga podrijetla, pa su uza svoja imena stavljali pridjevak Hrvat. O njima piše dr. Safvetbeg Bašagić u svomu djelu Znameniti Hrvati Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini (Zagreb, 1931.). Evo ih nekoliko: Mahmutpaša Hrvat, koji "stoji na čelu svim vezirima, učenjacima i pjesnicima iz naših krajeva", vezirom je postao nakon zauzeća Carigrada 1453.; Memipaša Hrvat iz Gradačca; Rustempaša Hrvat, rodom iz Sarajeva (kako misli Hamdija Kreševljaković); Sijavušpaša Hrvat; Tahvilpaša Kulenović Hrvat, sadrazam (veliki vezir) sultana Selima II.

Iz carskih fermana (naredbi, zapovijedi) osmanskoturskih sultana i starih pisama jasno se vidi, da su hrvatskoga roda i koljena begovi Kulenovići, Kapetanovići, Evlijići, Filipovići i mnogi drugi. Sarajevski Mutevelići potomci su Muradbega Fardića, Hrvata iz Šibenika. Potomci srednjovjekovnoga bosanskohrvatskoga plemstva su Kopčići, Kulovići Hrasnice, Gradaščevići, Korići, Dugalići (Malkoči), Starčevići, Dženetići (nekad Rajkovići). Neka su prezimena sačuvana samo u bosanskih katolika i muslimana: Đikići, Svrze, Čengići, Križevci.

Begovi Kulenovići bijahu hrvatski plemići, kojima su praoci bili hrvatski plemići još u doba hrvatskih narodnih vladara. Nakon Pacta conventa, ne htijući prihvatiti ugarskoga kralja za svoga kralja, odselili su se u Bosnu. U doba bosanskohrvatskoga kraljevstva pripadali su stališu velikaša. Velika je mogućnost, tako se govorilo, da je iz njihova roda Kulin-ban, po kojemu su dobili prezime Kulenović (Kulinović). "Begovi Kulenovići nikada nisu nijekali svoje hrvatstvo, nego su ga uvijek izticali. Malo je poznato, da je Ibrahim-paša Kulenović na saboru u Frankfurtu godine 1562. ponosno govorio 'svojim hrvatskim jezikom'" (dr. Džafer Kulenović, Izbor iz djela, Uzdanica d.d., Zagreb, 1992.).

Bosanskohrvatskog kraljevstva

Hrvatska je bila vazalna drzava Ugarske kada je Bosna bila kraljevina. Ovo je i previse cak i za Srpske mitomane.

nisam obraćao pašnju na ovakve dijelove u tekstu, već čisto na prezimena i porijeklo. zanimljivo da se danas priča kako se hrvatsko ime pojavilo u BiH u drugoj polovici 19. stoljeća, kako su onda ovoliki bosanski uglednici imali dodatak hrvat u imenu. da li je moguće da su to bili stanovnici hrvatske oteti i odvedeni u roblje , pa prešli na islam ili se radi o domicilnim stanovnicima BiH. ima jedno prezime koje se u tekstu spominje- malkoč, to prezime postoji u bihaćkoj krajini a postoji i u zagrebu, ljudi iz bihaćke krajine su bošnjaci po vjeri muslimani, ljudi iz zagreba su katolici hrvati da li je moguće da su možda čak i porodica. šta misliš.

[Pietje_Bel]

malo teksta o prijeklu mnogih prezimena spominjanih na ovom forumu.




Šejh Sudi - "Kako se općenito drži, on je rogjen u selu Sudići, koje spada pod sarajevski kotar. Od toga sela potječe mu i samo ime. Megju muslomanima Bosne i Hercegovine on je glasovit, kao muverrih (povjesničar), od kojega se sačuvao i dan danas tevarih (povijest) u rukopisu, gdje se izrično spominje Hrvatstvo Bosne i Hercegovine i kako su Bošnjaci i hercegovci Hrvati."

Šejh Jujo (1650.-1707.) - "Bio je na daleko poznat u islamskom svijetu po narodnom tevatru (predaji), kao evlija (dobri). On je poznat i pod imenom Hadži Juja efendija. I ovaj dakle islamski muverihh, koji je cijeloga svoga vijeka ibadet (bogosluženje) Bogu činio, izrično nazivlje u svojim spisima Hercegovce i Bošnjake Nam-Hrvatima, dakle porijeklom, koljenom Hrvatima. Mezar (grob) ovog čuvenog evlije nalazi se u Mostaru."

Slično kao i putopisac Evlija Čelebija, naziva i znameniti turski povjestnik Ibrahim ef. Pečevija (Alajbegović), pisac XVII. st., jezik Hrvata bosanskim i hrvatskim. (Draganović-Mandić).

Mnogi se glasoviti turski paše i veziri nisu stidjeli svoga hrvatskoga podrijetla, pa su uza svoja imena stavljali pridjevak Hrvat. O njima piše dr. Safvetbeg Bašagić u svomu djelu Znameniti Hrvati Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini (Zagreb, 1931.). Evo ih nekoliko: Mahmutpaša Hrvat, koji "stoji na čelu svim vezirima, učenjacima i pjesnicima iz naših krajeva", vezirom je postao nakon zauzeća Carigrada 1453.; Memipaša Hrvat iz Gradačca; Rustempaša Hrvat, rodom iz Sarajeva (kako misli Hamdija Kreševljaković); Sijavušpaša Hrvat; Tahvilpaša Kulenović Hrvat, sadrazam (veliki vezir) sultana Selima II.

Iz carskih fermana (naredbi, zapovijedi) osmanskoturskih sultana i starih pisama jasno se vidi, da su hrvatskoga roda i koljena begovi Kulenovići, Kapetanovići, Evlijići, Filipovići i mnogi drugi. Sarajevski Mutevelići potomci su Muradbega Fardića, Hrvata iz Šibenika. Potomci srednjovjekovnoga bosanskohrvatskoga plemstva su Kopčići, Kulovići Hrasnice, Gradaščevići, Korići, Dugalići (Malkoči), Starčevići, Dženetići (nekad Rajkovići). Neka su prezimena sačuvana samo u bosanskih katolika i muslimana: Đikići, Svrze, Čengići, Križevci.

Begovi Kulenovići bijahu hrvatski plemići, kojima su praoci bili hrvatski plemići još u doba hrvatskih narodnih vladara. Nakon Pacta conventa, ne htijući prihvatiti ugarskoga kralja za svoga kralja, odselili su se u Bosnu. U doba bosanskohrvatskoga kraljevstva pripadali su stališu velikaša. Velika je mogućnost, tako se govorilo, da je iz njihova roda Kulin-ban, po kojemu su dobili prezime Kulenović (Kulinović). "Begovi Kulenovići nikada nisu nijekali svoje hrvatstvo, nego su ga uvijek izticali. Malo je poznato, da je Ibrahim-paša Kulenović na saboru u Frankfurtu godine 1562. ponosno govorio 'svojim hrvatskim jezikom'" (dr. Džafer Kulenović, Izbor iz djela, Uzdanica d.d., Zagreb, 1992.).

Bosanskohrvatskog kraljevstva

Hrvatska je bila vazalna drzava Ugarske kada je Bosna bila kraljevina. Ovo je i previse cak i za Srpske mitomane.

nisam obraćao pašnju na ovakve dijelove u tekstu, već čisto na prezimena i porijeklo. zanimljivo da se danas priča kako se hrvatsko ime pojavilo u BiH u drugoj polovici 19. stoljeća, kako su onda ovoliki bosanski uglednici imali dodatak hrvat u imenu. da li je moguće da su to bili stanovnici hrvatske oteti i odvedeni u roblje , pa prešli na islam ili se radi o domicilnim stanovnicima BiH. ima jedno prezime koje se u tekstu spominje- malkoč, to prezime postoji u bihaćkoj krajini a postoji i u zagrebu, ljudi iz bihaćke krajine su bošnjaci po vjeri muslimani, ljudi iz zagreba su katolici hrvati da li je moguće da su možda čak i porodica. šta misliš.

Hrvoje Vukicic Hrvatinic je bio jedini Hrvat porijeklom iz Dalmacije. Dobio je neku moc u Bosni, to je tako islo u to vrijeme. I Tvrtko Kotromanic se pozviva na svoju baku Srpsku i Srpsku krv kada zeli da dobije dijelove Srbije ali isto jasno kaze "i praroditelji mojieh Bosan'ski". Kada Tvrtko prilazi Hrvoje Vukicic Hrvatinic on u povelji zapisuje: "I prilazi mi Hrvoje Vukicic sa SVOJIM Hrvatima. Kada spominje u drugim poveljama Hrvate i latine ON ili neki drugi BAN ILI Kralj onda jasno pravi razliku kada nabraja Bosnjanina, Srbina Hrvata. To sto Hrvatski istoricari jesu probali je da stavljaju Hrvate tamo gdje ih nema i to je i sama Hrvatska profesorica Nada Klaic sve demantovala i zakljucila da je:"Bosna od uvijek bila Bosanska, od svoga samog pocetka". Tim rijecima to vasa profesorca glavna sa Zagrebackog univerziteta opisuje. Nikakvih Hrvata nije bilo u Bosni uumjesto plemica Hrvatinca i trgovaca i to je vec dokazano. Jer od 1050. - 1900. samo se spominju Bosnjani i Bosnjaci a nikad Hrvati osim Hrvatinic. Nadi mi tu povelju dokumenat, nema je. Najjaci Hrvatski argumenat je oduvijek bio: "Pa ko su mogli oni drugo biti osim Hrvati" A Srpski najjaci argumenat je ona famozna recenica gdje pise u poveljama: "Regnium Bosnona que est Serviele", sto su oni preveli kao: "kraljevina Bosna sto je Srbija"". Sve u svemu oso, ovo je sve vrlo naucno dokazano da je netacno i niti jedan ozbiljni istoricar se time vise ne bavi. Hrvati danas ne probaju to vise dokazati osim ovako djece preko i neta. Hrvati se pozivaju na to da je Bosna na kraju bila vecinski katolicka zemlja (sto je vrlo upitno ) i da zbog toga oni imaju najvise veze sa Bosnom.

[osa]

moguće, ali ime rustem paša-hrvat sam već susretao u povjesnim knjigama, da li je moguće da je i to nekakva hrvatska izmišljotina.

[Pietje_Bel]

moguće, ali ime rustem paša-hrvat sam već susretao u povjesnim knjigama, da li je moguće da je i to nekakva hrvatska izmišljotina.

Pa naravno da nije. To je Islamiziran Hrvat. A sta mislis od pola Zagreba sto nosi imena poput Ana Bosnjak, Slavko Bosnjak. Imamo sefa policije u mostaru preziva se Bosnjak. Imamo Hrvata u reprezentacije Hrvatskoj preziva se Bosnjak. Sve su to danas Hrvati i to treba postovati ali znamo sta su bili prije 100 godina.

[osa]

ovo je iz istorije bosne, 16. stoljeće, spominje se veliki vezir rustem -paša hrvat.


Rimski most nalazi se na rijeci Bosni nedaleko od Ilidže na starom danas napuštenom putu, a odmah do magistrale koja vodi prema Blažuju. Rimski most je jedan od četiri stara kamena mosta na području Grada koji su još uvijek sačuvani. Ostala tri mosta su Šeher-Ćehajina ćuprija, Latinska ćuprija i Kozija ćuprija. Most se može vidjeti ako se vozi magistralnom cestom od Blažuja prema Iliži. Nalazi se odmah pored puta, s desne strane.

Godine 1530. ovim krajevima je prolazio čuveni putopisac Benedikt Kuripešić i nije zabilježio ništa o ovom mostu. Međutim 20 godina kasnije Katarin Zeno piše o ovom mostu, i govori da je to kameni most sa sedam lukova na rijeci Bosni. Znači da je izgrađen poslije 1530. a prije 1550. godine. Ne zna se ništa o tome ko je naredio gradnju mosta niti ko ga je zidao. Most je obnavljan već polovinom 16. vijeka i moguće da je njegov obnovitelj bio veliki vezir Rustem-paša Hrvat, koji je sagradio i jedan most na Željeznici. Spominje se i da je obnovitelj mogao biti Gazi Ali-paša.

Most je izgrađen od klesanog kamena i oblikovan je kao niska polegla građevina na sedam lukova. Lukovi su visinski nešto niži na krajevima i rastu prema sredini, pa tako imamo karakterističan, blago ispupčen, oblik ovoga mosta. Dužina mu iznosi oko 40 metara, a širina 4,5 metara. Postoji pretpostavka da je i u doba Rimskog carstva na istom tom mjestu stajao most i da je sadašnja građevina sazidana na temeljima prethodne (ipak još uvijek nedokazana). Ono što je dokazano je da je prilikom gradnje mosta materijal za gradnju uziman i sa kasno antičkih objekata čije su ruševine ležale u blizini, tako da možemo vidjeti i neke zanimljive antičke reljefe uzidane u građevinu. To je sigurno i razlog zbog kojeg je most dobio sadašnje ime.

[Pietje_Bel]

Jah i zaboravio sam reci. Imamo u Hrvatskoj opstinu koja se zove ni manje ni vise nego : Bosnjaci

[osa]

Jah i zaboravio sam reci. Imamo u Hrvatskoj opstinu koja se zove ni manje ni vise nego : Bosnjaci

puno hrvata iz BiH nosi prezime bošnjak, da li znaš ijednog današnjeg bošnjaka-muslimana da se tako preziva.

[Van Halen]

Ima ih zato koliko hoćeš da se prezivaju Hrvat

[Banksy]

Jah i zaboravio sam reci. Imamo u Hrvatskoj opstinu koja se zove ni manje ni vise nego : Bosnjaci

puno hrvata iz BiH nosi prezime bošnjak, da li znaš ijednog današnjeg bošnjaka-muslimana da se tako preziva.

Koliko hoćeš. U Sarajevu ima i jednih i drugih i trećih s tim prezimenom.