Page 6 of 12
#126 Re: Rječnik mahalskog jezika
Posted: 28/12/2009 08:35
by IHAVEDREAM
"Minderpuza"- lijena zena
#127 Re: Rječnik mahalskog jezika
Posted: 28/12/2009 08:40
by IHAVEDREAM
OK
Sparet- Elektricni sporet
Dijet- Dijete
Upasti- Pasti
Baja- Insekt,buba
Rolovka- Majica sa rol kragnom
Trofrtaljke- Dokoljenice
#128 Re: Rječnik mahalskog jezika
Posted: 28/12/2009 08:46
by PipiDugaDevetka
Hećimbaša = Glavni ljekar, šef klinike i slično.
Helem neise, helem nejse, elem neise, LM nejse = bilo kako bilo, kako mu drago
#129 Re: Rječnik mahalskog jezika
Posted: 28/12/2009 08:52
by PipiDugaDevetka
milenko wrote:ajmo se skoncentrisati na "mahalski", pustimo ba turcizme....
Uh, u pravu si. Mene ''ponijelo'', pa me srklet neki spopao ispod lijevog pazuha....
#130 Re: Rječnik mahalskog jezika
Posted: 28/12/2009 08:57
by IHAVEDREAM
I mene gaflet fata od ove zaduhe..........
#131 Re: Rječnik mahalskog jezika
Posted: 28/12/2009 09:30
by Ublehas
PipiDugaDevetka wrote:
Ugursuz = Nesretan čovjek koji je taj epitet stekao svojim načinom života
Uhljup = prljav, neuredan čovjek, tako prljav da izaziva gađenje (Staro Zabranjo pušenje spominje ''onog uhljupa sa Koševskog brda,...'')
Ovo ugursuz se inace kod nas tumaci slicno kao uhljup, za nekog ko je neuredan, zapusten a u stvari pravo znacenje se odnosi na onoga ko nije ozenjen
Za vrijeme Turaka neozenjene, punoljetne ljude su zvali ugursuzima pa su cak i placali i izvjestan porez radi toga, tzv. ugursuziju

#132 Re: Rječnik mahalskog jezika
Posted: 28/12/2009 09:32
by RosaSpinosa
.
#133 Re: Rječnik mahalskog jezika
Posted: 28/12/2009 09:34
by IHAVEDREAM
Betan- odvratan,ruznog ukusa
#134 Re: Rječnik mahalskog jezika
Posted: 28/12/2009 09:37
by RosaSpinosa
.
#135 Re: Rječnik mahalskog jezika
Posted: 28/12/2009 09:52
by milenko
Ublehas wrote:PipiDugaDevetka wrote:
Ugursuz = Nesretan čovjek koji je taj epitet stekao svojim načinom života
Uhljup = prljav, neuredan čovjek, tako prljav da izaziva gađenje (Staro Zabranjo pušenje spominje ''onog uhljupa sa Koševskog brda,...'')
Ovo ugursuz se inace kod nas tumaci slicno kao uhljup, za nekog ko je neuredan, zapusten a u stvari pravo znacenje se odnosi na onoga ko nije ozenjen
Za vrijeme Turaka neozenjene, punoljetne ljude su zvali ugursuzima pa su cak i placali i izvjestan porez radi toga, tzv. ugursuziju

ugursuz, prije ce biti nezgrapan, nego nesretan...jer mensecini rijec potice od latinske
ursus sto ce reci medvjed....al' moze biti i da je nesretan...
#136 Re: Rječnik mahalskog jezika
Posted: 28/12/2009 10:15
by Ublehas
milenko wrote:Ublehas wrote:PipiDugaDevetka wrote:
Ugursuz = Nesretan čovjek koji je taj epitet stekao svojim načinom života
Uhljup = prljav, neuredan čovjek, tako prljav da izaziva gađenje (Staro Zabranjo pušenje spominje ''onog uhljupa sa Koševskog brda,...'')
Ovo ugursuz se inace kod nas tumaci slicno kao uhljup, za nekog ko je neuredan, zapusten a u stvari pravo znacenje se odnosi na onoga ko nije ozenjen
Za vrijeme Turaka neozenjene, punoljetne ljude su zvali ugursuzima pa su cak i placali i izvjestan porez radi toga, tzv. ugursuziju

ugursuz, prije ce biti nezgrapan, nego nesretan...jer mensecini rijec potice od latinske
ursus sto ce reci medvjed....al' moze biti i da je nesretan...
Prije ce biti da se radi o turcizmu, nemislim da ima latinski ikakve veze. Kad pogledas u rijecnicima prevod na turskom stoji: mracan, nistarija, zapusten ili sto bi se kod nas reklo klosar. Vjerovatno su Turci u taj vakat one neozenjene i smatrali takvima, a doduse velika vecina takvih muskaraca i dan danas izgleda tako, da se niko neuvrijedi

#137 Re: Rječnik mahalskog jezika
Posted: 28/12/2009 11:59
by milenko
Ublehas wrote:
Prije ce biti da se radi o turcizmu, nemislim da ima latinski ikakve veze. Kad pogledas u rijecnicima prevod na turskom stoji: mracan, nistarija, zapusten ili sto bi se kod nas reklo klosar. Vjerovatno su Turci u taj vakat one neozenjene i smatrali takvima, a doduse velika vecina takvih muskaraca i dan danas izgleda tako, da se niko neuvrijedi

more bit', vjerovatno sam pomjesao sa "hrsuz"...sad kad se prisjetim, mene je moja pokojna baba, kad sam bio mali, zvala "hrsuze" jedan...kad uradim neku pi.dariju...
#138 Re: Rječnik mahalskog jezika
Posted: 28/12/2009 13:19
by Toto
eo kako ugursuza opjeva Aleksa Santic
1902, Mostar
HADŽI-PATAK
Mili Pavloviću
U našega Hadži-Patka
Džuba kratka.
A zašto je džuba kratka
U našega Hadži-Patka?
Hadži-Patka srce boli,
Hadži-Patak Fatku voli
Svakog dana Fatki hodi
I čim akšam ukuiše
Ne čeka ti Patak više -
Zakuca mu srce jače,
Preko plota Fatki skače
I sa Fatkom sevdah vodi,
Jer je Fatka,
Kao patka,
Nazli hoda,
A od roda!
Pa još ima jedna zgoda:
Ima Fatka svog miraza
Osim dizê i almaza, -
Pet hiljada i pô grêšâ -
Sve lantêšâ! -
S toga Hadžu srce boli,
S toga, alčak, Fatku voli.
Iako je star i kratak
Još kuhveta ima Patak,
Pa na svaki Fatkin mig
Preko plota, preko drače,
Patak skače
Kao gig!
Ali harzus Biba stara
Mrzi Patka ihtijara,
Pa šćer svoju Fatku kara:
"Okani se ihtijara,
Ihtijara Hadži-Patka!"
Al' u ženske pamet kratka -
Sve jednako sevdah vodi
I čim akšam ukuiše,
U sobi je nema više:
Na kapidžik Patku hodi
I veremi bez karara,
Čeka svoga ihtijara,
Ihtijara Hadži-Patka.
Ali sinoć bi belaja,
Bi belaja i rusvaja! -
Preko plota Patak skoči,
Na kapidžik Fatki kroči,
Al' od jednom, kao zvrk,
Haber dade harzus-namet
I ustade na kijamet -
Da iščupa Hadži brk.
Bježi Patak, -
Tur mu kratak,
Ali duga, džuba pusta
I naš Hadži-Patak susta;
A onako, na dohvatu,
Po bijelu, biva, vratu,
Zaušnicu jednu kratku
Privezala Biba Patku.
Hadži-Patka srklet spopa,
Pa, hajđidi! Hopa! Hopa!
Ni hatlija brži nije -
Za njime se džuba vije!
Aman! Aman!
Tri mizdraka i po, taman,
U visinu Patak sukne
A nit' hukne, nit' jaukne!
Iako je star i kratak
Još kuhveta ima Patak,
Pa junački stisnu oči -
Hopa! Hop!
Preko plota jekten skoči
I gdje pade
Haber dade
Kao top!
Al' kubura dođe druga:
Belaj-čoha džuba duga,
Pejdek-bradi za trn zape,
Pa ga sape, -
Dršće Patak kao prut!
A ugursuz Biba stiže,
Ruku diže
Pa ostriže
Makazama Patku skut.
U baščine Patak šmignu
A vas crven kao crep! -
U mahale haber stignu,
Za njime se džumbus dignu:
"Odrezali Patku rep!"
Eto što je džuba kratka
U našega Hadži-Patka.
UGURSUZ-- lupež, ništarija, probisvjet
RZUS -- ugursuz, lupež, ništarija
HARZUS -- ugursuz, lupež, ništarija
#139 Re: Rječnik mahalskog jezika
Posted: 28/12/2009 13:31
by milenko
Toto wrote:
UGURSUZ-- lupež, ništarija, probisvjet
RZUS -- ugursuz, lupež, ništarija
HARZUS -- ugursuz, lupež, ništarija
znaci, u pricipu sve jedno te isto...niko nije
nesretan 
#140 Re: Rječnik mahalskog jezika
Posted: 28/12/2009 13:38
by Ublehas
milenko wrote:Toto wrote:
UGURSUZ-- lupež, ništarija, probisvjet
RZUS -- ugursuz, lupež, ništarija
HARZUS -- ugursuz, lupež, ništarija
znaci, u pricipu sve jedno te isto...niko nije
nesretan 
HRSUZ u stvari znaci lopov, a ARSUZ bar kod nas u narodu se kaze za nekoga ko je ljut, ters naravi, ali sve je to onako ublizu sa ovim iznad, kako god okrenes...BELAJSUZ

#141 Re: Rječnik mahalskog jezika
Posted: 28/12/2009 13:41
by Ublehas
Toto wrote:eo kako ugursuza opjeva Aleksa Santic
1902, Mostar
HADŽI-PATAK
Mili Pavloviću
U našega Hadži-Patka
Džuba kratka.
A zašto je džuba kratka
U našega Hadži-Patka?
Hadži-Patka srce boli,
Hadži-Patak Fatku voli
Svakog dana Fatki hodi
I čim akšam ukuiše
Ne čeka ti Patak više -
Zakuca mu srce jače,
Preko plota Fatki skače
I sa Fatkom sevdah vodi,
Jer je Fatka,
Kao patka,
Nazli hoda,
A od roda!
Pa još ima jedna zgoda:
Ima Fatka svog miraza
Osim dizê i almaza, -
Pet hiljada i pô grêšâ -
Sve lantêšâ! -
S toga Hadžu srce boli,
S toga, alčak, Fatku voli.
Iako je star i kratak
Još kuhveta ima Patak,
Pa na svaki Fatkin mig
Preko plota, preko drače,
Patak skače
Kao gig!
Ali harzus Biba stara
Mrzi Patka ihtijara,
Pa šćer svoju Fatku kara:
"Okani se ihtijara,
Ihtijara Hadži-Patka!"
Al' u ženske pamet kratka -
Sve jednako sevdah vodi
I čim akšam ukuiše,
U sobi je nema više:
Na kapidžik Patku hodi
I veremi bez karara,
Čeka svoga ihtijara,
Ihtijara Hadži-Patka.
Ali sinoć bi belaja,
Bi belaja i rusvaja! -
Preko plota Patak skoči,
Na kapidžik Fatki kroči,
Al' od jednom, kao zvrk,
Haber dade harzus-namet
I ustade na kijamet -
Da iščupa Hadži brk.
Bježi Patak, -
Tur mu kratak,
Ali duga, džuba pusta
I naš Hadži-Patak susta;
A onako, na dohvatu,
Po bijelu, biva, vratu,
Zaušnicu jednu kratku
Privezala Biba Patku.
Hadži-Patka srklet spopa,
Pa, hajđidi! Hopa! Hopa!
Ni hatlija brži nije -
Za njime se džuba vije!
Aman! Aman!
Tri mizdraka i po, taman,
U visinu Patak sukne
A nit' hukne, nit' jaukne!
Iako je star i kratak
Još kuhveta ima Patak,
Pa junački stisnu oči -
Hopa! Hop!
Preko plota jekten skoči
I gdje pade
Haber dade
Kao top!
Al' kubura dođe druga:
Belaj-čoha džuba duga,
Pejdek-bradi za trn zape,
Pa ga sape, -
Dršće Patak kao prut!
A ugursuz Biba stiže,
Ruku diže
Pa ostriže
Makazama Patku skut.
U baščine Patak šmignu
A vas crven kao crep! -
U mahale haber stignu,
Za njime se džumbus dignu:
"Odrezali Patku rep!"
Eto što je džuba kratka
U našega Hadži-Patka.
UGURSUZ-- lupež, ništarija, probisvjet
RZUS -- ugursuz, lupež, ništarija
HARZUS -- ugursuz, lupež, ništarija
Al za pjesmu

svaka cast

#142 Re: Rječnik mahalskog jezika
Posted: 28/12/2009 13:45
by Orbini
Hukati - kada se nesto zabacuje, ili ljulja previse, moze se prevesti i kao puhati, ili praviti galamu(
huka ga stoji), ali najcesce u smislu
zaholcati.
Maštrafiti - slasno jesti "
sve sam hurmašice smaštrafio".
Kalakotra - nemoralna cura.
ćavrndija - okretanje u krug, ili kada se nekome
manta - "
joj, sve mi se vrti u ćavrndiju".
Hantrage - provalija, krš, strma litica, jama, gusto siblje,.. uglavnom opasno i neprohodno mjesto.
Hakarati - gomila nepotrebnih stvari.
ćandrkanje - kada neko napr. svira lose, ili nespretno radi nesto prstima.
Klanfanje, taslaćenje, žeganje, tarabljenje, krkaćina, bambusanje, ....
Hafifno - pokvareno, nestabilno,.. napr. namještaj.
Lindohan - besposlicar, lijen, moron,...
ćehra - nasljedna osobina(izgled), a moze i specifican metabolizam ljudskog tijela,..
#143 Re: Rječnik mahalskog jezika
Posted: 28/12/2009 13:53
by Toto
PipiDugaDevetka wrote:@Toto,
Učila nas učiteljica brojalicu:
Ala-bala-porto-kala-doma-tiza-vaza-viza-viz-vaz-vazi-lom.
Spomenuo si portokalu. Šta je to?
Moja nena, rahmetli, je stocanka i prtokalama je nazivala pomorandze. Odakle je korijen ove rijeci stigao u naske - ne znam. Evo sta zbori nauka:
Some South East Indo-European tongues name orange after Portugal, which was formerly the main source of imports of sweet oranges. Examples are Bulgarian portokal [портокал], Greek portokali [πορτοκάλι], Persian porteqal [پرتقال], Albanian "portokall", Macedonian portokal [портокал], and Romanian portocală. Also in South Italian dialects (Neapolitan), orange is named portogallo or purtualle, literally "the Portuguese one". Related names can also be found in other languages: Turkish Portakal, Arabic al-burtuqal [البرتقال], Amharic birtukan, and Georgian phortokhali.
#144 Re: Rječnik mahalskog jezika
Posted: 28/12/2009 14:10
by Ublehas
Hercegovci vecinom za mandarine kazu portokale, najvjerovatnije da dolazi iz tih spomenutih jezika a pogotovo arapskog i turskog, portokal (burtukal-ar.)=narandza. Imaju hercegovci jos tako slicnih njima svojstvenih izraza, npr. majdonoz, saransak, bidzo itd.
Zna li ko sta su feltrage?

#145 Re: Rječnik mahalskog jezika
Posted: 28/12/2009 15:28
by Toto
od mahalskih meni sad prahnuše:
furtutma -oluja, bura
papazjanija - papaz jahni - popov paprikaš
smlaćo -papak, smotan
balahanje-dobar provod, zgubidanak
pukotina - karakterna osobina
labrnja (lavrnja), lapina, bembele - predsoblje sa zubima, usta
ganjak- hodnik
harlovina - raw material, sirovina
dilinger-probisvjet, ugursuz, ublehaš
pletara-maksuz boca za vino opletena prućem 5-10l, špajz za vino , glava poslije pletare vina
provala-humorista, šaldžija, satiričar
prkno- stražnjica, zadnjica, dupe
ćumez - kokošinjac
prknovčići -predgrađe Mostara
akrep-skorpion
levat - vidi: smlaćo, harlovina
beskurac
ćehra - faca, lice
fajcag-upaljač na gaz
kijamet - nevrijeme, kraj Svijeta, Sudnji Dan
bajam-badem
bekrija - pijanica, propalica
bukara - sud za piće, krčag, pehar, vrč najčešće od drveta
cvancika - austrougarski novac
dilber - dragi, voljeni
#146 Re: Rječnik mahalskog jezika
Posted: 28/12/2009 15:43
by Ublehas
labrnja (lavrnja), lapina, bembele, predsoblje sa zubima, usta - za ovo znam da se jos kaze "brndzule"
beskurac (breskurac) - jedna od meni najboljih mahalskih, znaci ma j... mi se, sta me briga

#147 Re: Rječnik mahalskog jezika
Posted: 28/12/2009 19:04
by IHAVEDREAM
Ublehas wrote:Hercegovci vecinom za mandarine kazu portokale, najvjerovatnije da dolazi iz tih spomenutih jezika a pogotovo arapskog i turskog, portokal (burtukal-ar.)=narandza. Imaju hercegovci jos tako slicnih njima svojstvenih izraza, npr. majdonoz, saransak, bidzo itd.
Zna li ko sta su feltrage?

Saransak- Bijeli luk
Pipun- Lubenica
Kariola- Civare
Blavor- Prim prev.-glupan, ljigavac,"beskicmenjak"
Krtola- Krompir
#148 Re: Rječnik mahalskog jezika
Posted: 28/12/2009 19:07
by pezzar
IHAVEDREAM wrote:Ublehas wrote:Hercegovci vecinom za mandarine kazu portokale, najvjerovatnije da dolazi iz tih spomenutih jezika a pogotovo arapskog i turskog, portokal (burtukal-ar.)=narandza. Imaju hercegovci jos tako slicnih njima svojstvenih izraza, npr. majdonoz, saransak, bidzo itd.
Zna li ko sta su feltrage?

Saransak- Bijeli luk
Pipun- Lubenica
Kariola- Civare
Blavor- Prim prev.-glupan, ljigavac,"beskicmenjak"
Krtola- Krompir
Kod nas je blavor grdosija, poteklo od audicije: "faktor CEEE neki blavor, ne mos proc' od njega"

#149 Re: Rječnik mahalskog jezika
Posted: 28/12/2009 19:08
by Shoshana
IHAVEDREAM wrote:Ublehas wrote:Hercegovci vecinom za mandarine kazu portokale, najvjerovatnije da dolazi iz tih spomenutih jezika a pogotovo arapskog i turskog, portokal (burtukal-ar.)=narandza. Imaju hercegovci jos tako slicnih njima svojstvenih izraza, npr. majdonoz, saransak, bidzo itd.
Zna li ko sta su feltrage?

Saransak- Bijeli luk
Pipun- Lubenica
Kariola- Civare
Blavor- Prim prev.-glupan, ljigavac,"beskicmenjak"
Krtola- Krompir
Blavor je onaj neki beznogi guster, kao zmija. A feltrage su nosila (ostalo iz austrijske vojske - feld trage).
#150 Re: Rječnik mahalskog jezika
Posted: 28/12/2009 19:14
by IHAVEDREAM
Paljkaca- glava