Marco-x wrote: Primjera, tko će imati nadležnost za regionalne ceste (slučajno ovo uzimam za primjer). Recimo iz Kiseljaka i Busovače (lupam) se bune, što se ne obnavlja cesta Blažuj - Lašvanska petlja (lupam), a recimo iz Cazina se bune, što se ne obnavlja neka njihova regionalna cesta recimo Velika Kladuša - Cazin - Bihać (lupam). A novca u proračuna ima samo za jednu jedne određene godine. I stotine takvih stvari. Zato su tu administrativne jedinice, da preuzmu stotine i tisuće tih nekih stvari, koje se tiču nešto širih zemljopisnih cjelina, a preuzimanjem države tih ovlasti bi opet imale za posljedicu da bi uvijek netko mislio da mu se ugrožavaju neki nacionalni interesi. Tj. rješavanje svake imalo veće stvari moralo bi se rješavati konsezusom sva tri naroda, što bi izuzetno smanjilo učinkovitost administracije.
Zbilja malo znam i jednonacionalnih država da nemaju veće teritorijalne cjeline u jednoj od razina vlasti, a kamoli u višenacionalnoj zajednici.
Ako govorimo o konkretnim nadležnostima određenih državanih organa, onda zbilja možemo pokušati ustanoviti o kakvim se konkretnim upravno-pravnim pitanjima radi da bi se ustanovila stvarna potreba za uvođenjem tzv. druge ili srednje razine vlasti. Nekakve paušalne i proizvoljne ocjene o potrebi uvođenja drugog nivoa vlasti pozivajući se na potrebu popravka nekog regionalnog puta, odnosno „miliona nekih drugih“ stvari bez imena, smatram neozbiljnim pristupom. Ovo o čemu se ovdje priča, znači, nije ništa drugo do pokušaj nacionalista da se zemlja (dodatno i ireverzibilno) podijeli po nacionalno-teritorijalnom kriteriju.
U svakoj državi je osnovno pitanje kome pripada izvorni suverenitet. Državi, njenim (federalnim) dijelovima ili narodima. Izvorni suverenitet u BiH nosi država BiH, kao zemlja tri ravnopravna naroda, a ne njeni narodi. Ona (BiH) ga je 1945. unijela u drugu Jugoslaviju i postala ravnopravan dio federacije. Stoga je 1992. bilo moguće referendumom o nezavisnosti proglasiti nezavisnost BiH, iako je većina srpskog naroda bila protiv.
Reorganizacija države kakvoj sada teži RS je pokušaj da se od BiH napravi Jugoslavija, pa da se po tom osnovu traži otcjepljenje. RS, međutim, nema izvorni suverenitet kojeg unosi u BiH (kao BiH kojeg je unijela u federaciju), nego svoj legitimitet crpi iz BiH, što joj se pojavljuje kao osnovni problem.
Uporedimo li Austriju koja je po Ustavu federacija sastavljena od devet pokrajina sa BiH šta ćemo vidjeti? (gruba podjela jer je za precizno sagledavanje stvari potreban dublji studij) Federacija donosi zakone u sljedećim stvarima: savezni Ustav, spoljni poslovi, kontrola granica, finansije, novčani promet, građanske stvari, privredno udruživanje, krivično pravo, štampa, sudstvo i upravno sudstvo, autorska prava, konfiskacija, notari, advokatura, javni red i mir, udruženja građana, boravak stranaca, oružje i municija, obrt i industrija, patenti, profesionalne komore, saobraćaj (želejznički, vazdušni, riječni), pošta, rudarstvo, šumarstvo, vodoprivreda, standardizacija, jaka struja, radno i socijalno pravo, pravo osiguranja, zdravstvo, zaštita okoline, opasni otpad, znanstvene i tehničke biblioteke, arhivska građa, zaštita spomenika, popis stanovništva, statistika, savezna policija, vojska, državni činovnici, politika stanovništva, dječiji dodatak, izbori za EU, državljanstvo, školski sistem, regulira javnu televiziju itd… (Savezni budžet iznosi oko 65 milijardi eura.)
Neke od ovih nadležnosti mogu da sprovode pokrajine po posebnom ovlašćenju izdatom od federacije (posredna i neposredna savezna uprava).
Samo neke od nadležnosti izvorno pripadaju pokrajinama (Bundesländer): organizacija općina, vrtići, zaštita prirode, pravo građenja, organizacija pokrajinskih vlasti, finansijski podsticaji u oblasti stanovanja, odpadne vode i otpad, regionalne ceste, promet zemljoradničkim zemljištem, pravo kupovine zemljišta stranaca, lov i ribolov, sport, socijalna pomoć i briga o invalidima, pomoć u katastrofama, podsticaj kulture, zemljoradnje i bolnice. (pokrajinski budžet grada Beča koji je i pokrajina iznosi oko 9 milijardi eura)
Šta želim ovim reći? Ako zbilja hoćemo da napravimo funkcionalnu državu, moramo to htjeti i znati. Znači, trebali bismo se baviti utvrđivanjem potreba za podjelom stvarnih nadležnosti, a nekakve proizvoljnosti i kafanske želje kojekakvih priučenih i na talasu nacionalizma izbačenih „političkih veličina“ koje će svakog stanovnika BiH pojedinačno koštati još mnogo novca i živaca, bismo trebali tako i okvalifikovati.
Sad vi meni Marko i cyprus recite, koje nadležnosti bi trebao preuzeti drugi nivo vlasti u BiH, pa da ozbiljno pričamo.