Forum Klix.ba

nemaju para a gubici se gomilaju
A uskoro bi mogli biti meta shuska se shuska......

meta? cija? lovacka? hehe...

da je kupi neko. nikad banke nisu bile jeftinije

ahuseino wrote:

komeba wrote:A sta mislite o kupovini 5 barela nafte? Moze li se uopste kupiti sirova nafta i onda kasnije preprodati?

Mozes kupiti futures na berzi...

Dolar moze jos dole. Mislim da smo sada momentalno u recesiji u USA, usprkos brojevima koji to ne dokazuju.

Fundamentalno, mislim da che dolar dotachi dno na kraju ove godine. Psiholoski uticaj sa novim predsjednikom ce biti vrlo vazan, i zavisno ko bude izabran, che odluchiti kakav oporavk mozemo ochekivati od dolara.

Dok je rat u Iraku, mislim da je kocka 'igrati' se s dolarom. Irak ga cijedi (najvishe), i dok se politika o Iraku ne promijeni, slabo che se sta s dolarom promijeniti. Zato mislim da je bitno ko je predsjednik...

Mozes li mi ovo malo pojasniti oko futures.Kako,gdje,sta..

pitt wrote:nemaju para a gubici se gomilaju
A uskoro bi mogli biti meta shuska se shuska......

Jel mislis na DB glasine

Sta mislis o Marvel Entertainment?

Sache Hulk sve povaljat'.

komeba wrote:

ahuseino wrote:

komeba wrote:A sta mislite o kupovini 5 barela nafte? Moze li se uopste kupiti sirova nafta i onda kasnije preprodati?

Mozes kupiti futures na berzi...

Dolar moze jos dole. Mislim da smo sada momentalno u recesiji u USA, usprkos brojevima koji to ne dokazuju.

Fundamentalno, mislim da che dolar dotachi dno na kraju ove godine. Psiholoski uticaj sa novim predsjednikom ce biti vrlo vazan, i zavisno ko bude izabran, che odluchiti kakav oporavk mozemo ochekivati od dolara.

Dok je rat u Iraku, mislim da je kocka 'igrati' se s dolarom. Irak ga cijedi (najvishe), i dok se politika o Iraku ne promijeni, slabo che se sta s dolarom promijeniti. Zato mislim da je bitno ko je predsjednik...

Mozes li mi ovo malo pojasniti oko futures.Kako,gdje,sta..

http://www.futuresknowledge.com/Educati ... /index.asp


Trading futures contracts je vishe, manje kladjenje na future price of commodity, it's a good way to get your ass handed to you. Znachi da se dobro povalish. Meni je to vishe kao kocka pa se ne upustam...

Najbolje ti je ja mislim uloziti u neki energy trust, ETF, company....


Pogotovo sto se suska, i meni je vrlo vjerovatno da se mozda radi o OIL bubble-u ovo sada...

ma jok.....i DB mozda podleti........banke nemaju para, market cap im je skroz pao a imas finansijskih institucija u USA koje nemaju subprime exposure i sjede na cashu i cekaju priliku. Evropske (velike) banke sa internacinalnim operacijama su vazda dobra roba
ma ja bjezim od tih malih kompanija koje kockaju sa velikim projektima. Citao sam nedavno da i sa hulkom i Iron Man analistii dalje preporucuju sector perform i hold.

ahuseino wrote:

Pogotovo sto se suska, i meni je vrlo vjerovatno da se mozda radi o OIL bubble-u ovo sada...

samo za tebe

Energy

Double, double, oil and trouble

May 29th 2008
From The Economist print edition

Is it “peak oil” or a speculative bubble? Neither, really

AFTER oil hit its recent record of $135 a barrel, consumers and politicians started to lash out in every direction. Fishermen in France have been blockading ports and pouring oil on the roads in protest. British lorry drivers have paraded coffins through London as a token of the imminent demise of the haulage industry. In response, Gordon Brown, Britain's prime minister, is badgering oil bosses to increase production from the North Sea, while Nicolas Sarkozy, the president of France, wants the European Union to suspend taxes on fuel.

In America, too, politicians are haranguing oil bosses and calling for tax cuts. Congress has approved a bill to prevent the government from adding to America's strategic stocks of oil, and is contemplating another to enable American prosecutors to sue the governments of the Organisation of the Petroleum Exporting Countries (OPEC) for market manipulation.

But the most popular scapegoats are “speculators” of the more traditional sort. OPEC itself routinely blames them for high prices. The government of India is so sure that speculation makes commodities dearer that it has banned the trading of futures contracts for some of them (although not oil). Germany's Social Democratic Party proposes an international ban on borrowing to buy oil futures, on the same grounds. Joe Lieberman, chairman of the Senate's Homeland Security Committee, is also mulling regulation of some sort, having concluded that “speculators are responsible for a big part of the commodity price increases”. The assumption underlying such ideas is that a bubble is forming, and that if it were popped, the price of oil would be much lower.

Others assume the reverse: that the price is bound to keep rising indefinitely, since supplies of oil are running short. The majority of the world's crude, according to believers in “peak oil”, has been discovered and is already being exploited. At any rate, the size of new fields is diminishing. So production will soon reach a pinnacle, if it has not done so already, and then quickly decline, no matter what governments do.

As different as these theories are, they share a conviction that something has gone badly wrong with the market for oil. High prices are seen as proof of some sort of breakdown. Yet the evidence suggests that, to the contrary, the rising price is beginning to curb demand and increase supply, just as the textbooks say it should.



Stocks, bonds and barrels
Those who see speculators as the culprits point to the emergence of oil and other commodities as a popular asset class, alongside stocks, bonds and property. Ever more investors are piling into the oil markets, the argument runs, pushing up the price as they do so. The number of transactions involving oil futures on the New York Mercantile Exchange (NYMEX), the biggest market for oil, has almost tripled since 2004. That neatly mirrors a tripling of the price of oil over the same period.

But Jeffrey Harris, the chief economist of the Commodity Futures Trading Commission (CFTC), which regulates NYMEX and other American commodities exchanges, does not see any evidence that the growth of speculation in oil has caused the price to rise. Rising prices, after all, might have been stimulating the growing investment, rather than the other way around. There is no clear correlation between increased speculation and higher prices in commodities markets in general. Despite a continuing flow of investment in nickel, for example, its price has fallen by half over the past year.

By the same token, the prices of several commodities that are not traded on any exchange, and are therefore much harder for speculators to invest in, have risen even faster than that of oil. Deutsche Bank calculates that cadmium, a rare metal, has appreciated twice as much as oil since 2001, for example, and the price of rice has risen fractionally more.

Investment can flood into the oil market without driving up prices because speculators are not buying any klix crude. Instead, they buy contracts for future delivery. When those contracts mature, they either settle them with a cash payment or sell them on to genuine consumers. Either way, no oil is hoarded or somehow kept off the market. The contracts are really a bet about which way the price will go and the number of bets does not affect the amount of oil available. As Mr Harris puts it, there is no limit to the number of “paper barrels” that can be bought and sold.

That makes it harder for a bubble to develop in oil than in the shares of internet firms, say, or in housing, where the supply of the asset is finite. Ultimately, says David Kirsch of PFC Energy, a consultancy, there is only one type of customer for crude: refineries. If speculators on the futures markets get carried away, pushing prices so high that refineries run at a loss, they will simply shut down, causing the price to fall again. Moreover, speculators do not always assume that prices will rise. As recently as last year, the speculative bears on NYMEX outweighed the bulls.

There is, admittedly, a growing category of inherently bullish investment funds that seek to track commodity-price indices, in which oil is usually the biggest component. Politicians have begun to denounce these “index funds”, since they make money for their investors only if prices rise. According to Mr Lieberman, they have grown in value from $13 billion to $260 billion over the past five years. This surge of investors betting on rising prices, many observers contend, has become a self-fulfilling prophecy, helping to push prices ever higher and thus attract yet more investment.

But Bob Greer, of PIMCO, an asset-management firm, argues that even index funds make unlikely suspects. For one thing, they too invest in futures, rather than in physical supplies of oil. So every month, they must trade contracts that are about to fall due for ones that will not mature for several months. That makes them big sellers of oil for prompt delivery.

What is more, their growth is not as impressive as it first appears. Paul Horsnell of Barclays Capital, an investment bank, puts the total value of index funds and other similar investments at $225 billion. That is less than half the market capitalisation of Exxon Mobil, he points out, and a klix fraction of the $50 trillion-odd of transactions in the oil markets each year. Although index funds have grown quickly, that growth stems in large part from the rise in value of the futures they hold, rather than from fresh investment flows. He estimates that index funds swelled by $13 billion in the first quarter of this year, for example, of which all but $2 billion derives from the rise in commodity prices.



Back to basics
Mr Harris of the CFTC, for one, believes that the oil price is still a function of supply and demand. For the past few years, the world's production capacity has grown only sluggishly. Meanwhile, demand, especially from the developing world, has been growing faster. So there is hardly any slack in the system. Only Saudi Arabia and the United Arab Emirates are thought to be able to increase their output from today's levels, and even then, there are doubts, since Saudi Arabia, in particular, is secretive about the state of its oil industry.

That leaves the oil market at the mercy of even small disruptions to supply. Prices tend to jump each time militants sabotage an oil pipeline in Nigeria, bad weather threatens production in the Gulf of Mexico, or political clouds gather over the Persian Gulf.

The problem is exacerbated by a growing mismatch between the type of oil being produced and the refineries that must process it. The most common benchmark prices, including the one used in this article, refer to “light” crude, the least viscous sort, which produces the most petrol and diesel when refined. “Heavy” oil, by contrast, yields more fuel oil, which is used mainly for heating.

At the moment, diesel is in short supply and there is a glut of fuel oil. That makes processing heavy oil unprofitable for some refineries, since the gains from diesel are outweighed by losses on fuel oil. As refineries turn instead to lighter grades, it pushes their prices yet higher. The discount on heavier crudes has risen to record levels. But even then, points out Ed Morse, of Lehman Brothers, another investment bank, Iran is having trouble selling the stuff. It is storing huge quantities of unsold oil on tankers moored off its coast.

Presumably, Iran and other heavy-oil producers will eventually be obliged to drop prices far enough to make processing the stuff worth refiners' while. In the longer run, more refineries will invest in the equipment needed to crack more diesel out of heavy oil. Both steps will, in effect, increase the world's oil supply, and so help to ease prices.

But improving an existing refinery or building a new one is a slow and capital-intensive business. Firms tend to be very conservative in their investments, since refineries have decades-long life-spans, during which prices and profits can fluctuate wildly. It can also be difficult to find a site and obtain the right permits—one of the reasons why no new refineries have been built in America for over 30 years. Worse, new kit is becoming ever more expensive. Cambridge Energy Research Associates (CERA), a consultancy, calculates that capital costs for refineries and petrochemical plants have risen by 76% since 2000.

Much the same applies to the development of new oilfields. CERA reckons that the cost of developing them has risen even faster—by 110%. At the same time, oilmen remain scarred by the rapid expansion of output in the late 1970s, in response to previous spikes in prices, that led to a glut and so to a prolonged slump. Exxon Mobil claims that it still assesses the profitability of potential investments using the same assumptions about the long-term oil price as it did at the beginning of the decade, for fear that prices might tumble again. Environmental concerns are also an obstacle: America, for one, has banned oil production off most of its coastline.

Increasing nationalism on the part of oil-rich countries is adding to the difficulties. Geologists are convinced that there is still a lot of oil to be discovered in the Middle East and the former Soviet Union, but governments in both regions are reluctant to give outsiders access. Elsewhere, the most promising areas for exploration are also the most technically challenging: in deep water, or in the Arctic, or both. Although there have been big recent discoveries in such places, they will take longer to develop, and costs will be higher. The most expensive projects of all involve the extraction of oil from bitumen, shale and even coal, through elaborate processing. The potential for these is more or less unlimited, although analysts put the costs as high as $70 a barrel—more than the oil price this time last year.

Nonetheless, PFC Energy has examined projects that are already under way, and concluded that global oil production will grow by over 3m barrels a day (b/d) over the course of this year and next. In particular, it expects production outside OPEC to grow by about 500,000 b/d both years—a marked increase from the near stagnation of recent years.



Meanwhile, the high price is clearly beginning to crimp demand. The growth in global consumption last year was barely a quarter what it was in 2004 (see chart); this year, it is likely be even lower. In rich countries (or at least among the members of the Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD), a rough proxy), the effect is even more pronounced. Consumption has been falling for the past two and a half years.

Poorer countries' demand for oil is still rising, albeit at a slowing pace. That is partly because their economies are growing faster, and partly because their consumers are shielded from the rising price through subsidies. But the increasing expense of such measures is forcing governments to water them down or scrap them altogether (see article). That, in turn, should further sap consumption.



Oil pique
China's growing thirst for oil is often put forward as one of the main factors behind today's higher oil prices. Demand for diesel there, for example, rose by over 9% in the year to April. But Mr Morse argues that such growth might not last. The government has ordered oil firms to increase their stocks of fuel by 50% to be sure there are no embarrassing shortages during the Olympics. It is also planning to run some power plants near Beijing on diesel rather than coal, in an attempt to reduce pollution during the games. These measures are helping to boost China's demand for diesel, but the effect will be transitory.

In the short run, neither demand for nor supply of oil is very elastic. It takes time for people to replace their old guzzlers with more fuel-efficient cars, or to switch to jobs with shorter commutes, or to move closer to public transport. By the same token, it can take ten years or more to develop an oilfield after its discovery—and that does not include the time firms need to bolster their exploration units.

Gary Becker, an economist at the University of Chicago, has calculated that in the past, over periods of less than five years, oil consumption in the OECD dropped by only 2-9% when the price doubled. Likewise, oil production in countries outside OPEC grew by only 4% every time the price doubled. But over longer periods, consumption dropped by 60% and supply rose by 35%. The precise numbers may be slightly different this time round, but the pattern will be the same.

Ne znam sta da ti kazem za ovaj clanak. It's all over the place. Kao da je napisan da smiri duhove i iznese podatke, ali meni matematicki speaking, nije sve kosher.

Sudeci po krivulji cijene ulja vishe lichi na spike a ne na natural curve. Cijena Gasa se uduplala u zadnoj godini. Overall demand se nije udvostrucio sigurno... iako ima brz rast u developing countries (a na zapadu opada). Kapacitet se nije promijenio u negativnom smjeru sigurno...

Clanak pricha o trading futures contracts kao jedini nachin spekulacije. G. Soros kaze da su institucije kupile oil (ne contracts) 40% of supply i da je samo par godina prije taj broj bio ~2% - 5% (nemoj me fatat' za brojeve ali su omjeri slicni).
Ja sam isprva mislio da se radi o futures contracts, ali sam onda procitao drugi clanak u BW, gdje takocje prichaju kako je J. Bingaman(D-N.M. chairman of the Senate Energy Commettee) imao saslusanja i concerns u vezi nekih "institutional activities" gdje te "institiucije" ulazu milione dolara GRADECHI oil storage sisteme. Co'ek je zabrinut za hoarding of Oil.

Ne znam odakle im (The Economist article) oni brojevi za supply and demand, i odakle su ih izvukli, ali kol'lo znam od prije, gotovo je nemoguche mjeriti ni supply ni demand... No records on the supply side, no records on the demand side tako da svi (bogatashi) profitiraju...

PS Saudis su vech krenuli sa development of new fields - 40% increase in cappacity over the next 5 years (nesto tako). To se naravno tiche buduchnosti ali ipak, trebalo bi obeshrabriti spekulante.

pa vecinom su estimates ali supply mjere outputom vrela otprilike znaju koliko ima. Spekulishu samo sa paper contractima a tih ima neogrniceno Dosta ih je bilo short pa kad je ubarel skocio morali su kupovati da pokriju pozicije. I tacno je sto ovaj clanak kaze da niko a kraju ne dobije to sem rafinerija jer sta ce kome koji klinac crude oil
Ako mozes pogledaj exxonov annual report online, imaju pravo dobar dio o world demand. Ne sjecam se koja je stranica izvjestaja.

pitt wrote:pa vecinom su estimates ali supply mjere outputom vrela otprilike znaju koliko ima. Spekulishu samo sa paper contractima a tih ima neogrniceno Dosta ih je bilo short pa kad je ubarel skocio morali su kupovati da pokriju pozicije. I tacno je sto ovaj clanak kaze da niko a kraju ne dobije to sem rafinerija jer sta ce kome koji klinac crude oil
Ako mozes pogledaj exxonov annual report online, imaju pravo dobar dio o world demand. Ne sjecam se koja je stranica izvjestaja.

Naisao sam na taj report vec jednom... nisam ga zavrsio moram ponovo...

Institucije pochinju gledati ulje kao asset, thus - hoarding...

Kina kao i drug zemlje (USA ) legalno hoard oil u rezerve, ali za Kinu se ne moze account koliko...

Pozdrav svim forumasima dobre volje i jos bolje "znanja" na trzistu dionica !

Konkretno zanima me sljedece u okviru BH trzista dionica: BH TELECOM

Koliko je sada "pravi" trenutak za kupovinu vece kolicine dionica pred proces kupovine BH telecom od strane nekog jakog Telcoma iz Europe ?

Koliko je u zadnje vrijeme doslo do promijena ? Koliko za "skocila" cijena jedne dionice zadnjih recimo mjesec dana ? Kada se ocekuje privatizacije ? August ili Septembra 2008 ?

Naravno, sta je pored BH Telecoma "dobra" roba na BH trzistu ?


Hvala mnogo

Master.DKP wrote:Pozdrav svim forumasima dobre volje i jos bolje "znanja" na trzistu dionica !

Konkretno zanima me sljedece u okviru BH trzista dionica: BH TELECOM

Koliko je sada "pravi" trenutak za kupovinu vece kolicine dionica pred proces kupovine BH telecom od strane nekog jakog Telcoma iz Europe ?

Koliko je u zadnje vrijeme doslo do promijena ? Koliko za "skocila" cijena jedne dionice zadnjih recimo mjesec dana ? Kada se ocekuje privatizacije ? August ili Septembra 2008 ?

Naravno, sta je pored BH Telecoma "dobra" roba na BH trzistu ?


Hvala mnogo

Pravo vrijeme je bilo prije mjesec dana jer su dionice BHT vec skocile oko 10%,ali sada su malo opale pa takodje smatram povoljnim trenutkom da se kupe dionice BHT.Ne znam kada ce biti privatizacija,ali uskoro ce biti podjela dividende tako da ako mislis da ugrabis to kupi sto prije.

Trenutno stanje USA ekonomije govori da je trenutak za poduzu tisinu i (moje misljenje) u narednih godinu do dvije nikakvom ulaganju.


Vašington -- Ministarstvo finansija SAD saopštilo je da je u maju ostvaren rekordan deficit u federalnom budžetu od 165,9 milijardi dolara.

S druge strane, Federalne rezerve ocijenile su da američka ekonomija "generalno slaba" ulazi u ljeto. Minstarstvo je u izvještaju navelo da je majski deficit duplo veći nego prošle godine.

Sadašnji deficit rezultat je 48 milijardi dolara isplata koje su dio plana da se 168 milijardi dolara ubrizga za pokretanje ekonomije i sprečavanja da zemlja uđe u recesiju.

U prvih osam mjeseci ove budžetske godine, ukupan deficit je 319,4 milijardi dolara, što je nešto manje od rekorda iz 2004. godine kada je za isti period bio 346 milijardi dolara.

Federalne rezerve SAD saopštile su da američka privreda "generalno slaba" ulazi u ljeto, dok visoke cijene energije i hrane odbijaju potrošače, a neke kompanije istovremeno povećavaju cijene proizvoda.

U novom izvještaju centralne banke podvlače se dvije velike osjetljive tačke za SAD: slaba ekonomska aktivnost, praćena visokim cijenama energije i hrane.

Visoke cijene povećavaju i opasnost od rasta inflacije i stvaranja novih prepreka za ukupan ekonomski rast.

kakva ba tisina Kakvo god da je stanje, ima kompanija i sectora u koje se isplati ulagati. Trenutno je dobro biti u energiji (svi oblici), zeljeznice, staples, materijale, i neke diversified industrials. naravno, emerging markets

ne da pitt energiju nizasto drugo evo recimo ja cu ulozit u masinu za busenje u zemlju, hejbet dukoko

šta mislite o energopetrolu?
po meni bi se prije ili kasnije tu moralo nešto pomaknuti...
hmmmm

Ne bih da te savetujem jer saveti te vrste donose dosta novca. Uglavnom, ovde nećeš dobiti odgovor kakav priželjkuješ.
Probaj na ovom 4umu http://www.mojnovac.net/forumi/index.ph ... e899c21c1a

... a i reklamiranjem "mojnovac.net" kapne koji novčić

Ne bavim se reklamiranjem hrvatskih portala. Imaš tamo enpsr - pogledaj malo.

Hocu da kupim dionice telecoma,gdje da odem sa kesom i da ih kupim??

shibonja wrote:Hocu da kupim dionice telecoma,gdje da odem sa kesom i da ih kupim??

da ih staviš u kesu?

shibonja wrote:Hocu da kupim dionice telecoma,gdje da odem sa kesom i da ih kupim??

Trgovanje na berzi obicno ide preko brokera. Nekada se islo licno u njihove prostorije, ili telefoniralo dok se u posljednje vrijeme trguje sve vise internetom. Evo nekih od brokera registrovanih na Sa berzi:
“AW Broker” Sarajevo
“Fima International ” Sarajevo
“Raiffeisen Brokers” Sarajevo
“Eurohaus” Sarajevo
“VGT Broker” Visoko
“Kvantum ” Sarajevo
“Premium Broker ” Tuzla
“Palisian” Sarajevo
Dio informacija mozes naci i na zvanicnoj stranici berze http://www.sase.ba
Sretno

Investicijske Strategije za Pocetnike
Autor: Alem Omerhodžić 16 June, 2008

“Pratite moje savjete i postanite milioneri!”, “Kupite moju knjigu, i naucite kako pretvoriti $1000 u $1000000....”, “Za samo $9,99 mjesecno mozete konacno postici finansijsku sigurnost..”...

Ovo su samo jedna od mnogih obecanja koje mozemo vidjeti u americkim magazinima, novinama, TV showovima i ostalim medijskim formama koje dohvacaju brojne stanovnike koji su zbunjeni sta se trenutno desava sa americkom berzom. Prosijecni amerikanac je zabrinut za svoj penzijski fond koji je izlozen trzisnim rizicima. Gledajuci vecernje vijesti covjek dobije misljenje da cijeli svijet propada, da ne postoji nista pozitivno u ekonomskom/finansijskom trzistu, i do toga je doslo da neki “strucnjaci” tvrde da sva savremena industrijska izumijeca nece vise biti korisna jer necemo biti u stanju priustiti potrebnu kolicinu nafte da ih koristimo.

Smak svijeta?!? Hmm... Koliko puta je moguce da se smak svijeta dogodi?! Ako se dobro sjecam vec smo otisli u propast 1999/2000 godine tokom Y2K krize!?

Normalna je stvar da investitore uhvati panika od moguce recesije i da pocnu da razmisljaju da povuku svoj novac sa trzista, ali ako uzmemo u obzir da Sjedinjene Americke Drzave prodju kroz recesiju prosijecno svake 4.75 godine (Od 1940-tih americko trziste je proslo kroz 10 recesija), i da prosijecna recesija traje 216 dana (Global Financial Database, Haver, i Citi Investment Research) onda prema ovim cinjenicama iskusni investitori i portfolio menadzeri ce iskoristiti pad na trzistu i kupiti dionice cija vrijednost je nisko procijenjena zbog poteskoca na trzistu.

Mnogo puta cujemo pitanje poput “Ako smo uvijereni da prolazimo kroz recesiju i da ce trziste da opada, zasto onda da ne povucemo kapital i vratimo se na trziste kad recesija prodje!?” Mada se ovo cini kao odlicna ideja ali u njoj postoji jedan ogromni kiks – veoma je tesko predviditi dane kada se desi najveci porast na trzistu, i ako promasimo samo nekoliko dana rasta, onda nas investicijski portfolio moze potencijalno biti ostecen i u dvocifrenim procentima. Takodje, recesija je unazadno mjerilo trzista. Zapravo jedini nacin da znamo za sigurno da li trziste prolazi kroz recesiju jeste kada imamo dva uzastopna kvartalna (6 mijeseci) pada GDP-a. Sto znaci – ako uzmemo u obzir da prosijecna recesija traje 216 dana, onda po statistici dolazimo u zakljucak da u momentu kada zasigurno mozemo zakljuciti da smo u recesiji (180 dana pada GDP-a) vec tada treba da se pripremamo za preokret na trzistu i kraju recesije.

Opasno bi bilo negirati cinjenicu da se trenutno svijetska trzista nalaze u nepogodnim vremenima, i da postoji sansa da najvece svijetsko trziste, SAD i EU, krece u recesiju. Trenutno se nalazimo u globalnoj inflaciji koja prijeti ubrzanom sporenju svijetskih ekonomija. Multinacionalne korporacije nam daju znakove da njihovi izvjestaji zarade nece zadovoljiti mnogobrojne dionicare i analiste. Sve su ovo veoma ozbiljne cinjenice koje zastrasuju mnoge investitore da uloze svoj novac u trziste. Rizici apsolutno postoje!

Ali zelim da budem veoma jasan da ulaganje u dionicko trziste i fondove se nemoze porediti sa kladjenjem. Niko, pa ni najuspijesniji investicijski savjetnici i portfolio menadzeri, nemogu obecati svojim klijentima da ce od njihovih 1000 eura pretvoriti u 100,000 za nekoliko godina. (Postoje slucajevi silnih obecanja nekih sumnjivih bankera, i o ovim mastovitim obecanjima cesto mozemo citati u sekcijama “Crne Hronike” u lokalnim i finansijskim novinama.) Ali sa sigurnoscu tvrdim da solidna dionica ili fond ce biti bolja investicija novca nego cuvanja tog istog novca u bankovskom racunu u dugorocnom pogledu.

Slusajuci mnoge americke strucnjake koji su ostvarili zavidne rezultate godinama rukovodeci investicijske fondove, onda mozemo doci u zakljucak da postoje metode uspijesne investicije. Ako budemo koristili slijedece savijete, onda su sanse na nasoj strani da mozemo se nadati zadovoljavajucem povratu na nas novac ulozen u trziste, ali i takodje umanjiti nase gubitke tokom trzisne korekcije kroz koju trenutno mnoga svijetska trzista prolaze. Posto je americko trziste u panicnom stanju, naredni savjeti su veoma aktuelni i smatrani kao “sigurnosni” potezi. (Licno, ne svidja mi se koriscenje rijeci “sigurnosni”, vise mi odgovara “manje rizicni”)

1. Koristite Profesionalne Savjetnike. Vas novac je vrijedan, i u vasem je interesu da vas predstavlja neko ko se profesionalno bavi investicijama. Mada svi smo culi fantasticnu pricu kako je neki totalni neznalica ulozio novac u neku nepoznatu dionicu i imao nevjerovatne rezultate, ipak sanse su da za svaki slucaj uspijesnosti neznalica, postoji dosta vise slucaja totalnog gubitka novca slabo informisanih investitora koji su izgubili novac. Izaberite savjetnika koji vec ima dokazane uspijesne rezultate.

2. Odradite Detaljano Istrazivanje. Saznajte gdje ulazete novac citajuci finansijske izvjestaje, kondiciju na trzistu, industrijska desavanja itd itd... Ovi faktori se cesto mijenjaju, nekada i dnevno, tako da je preporucljivo da najmanje sedmicno pratite desavanja na trzistu i kako to utice na vas portfolio/fond.

3. Diversifikacija. Nije preporucljivo da ulozite svoj kapital u samo jednu dionicu, ili sektor. Diversifikacija ne znaci samo mnostvo kompanija, vec i industrija. Ulozite u razlicite industrije a ne u razlicite firme koje se nalaze u istom sektoru.

4. Uvijek izaberite vodju industrije. Cesto se investitori zbune i ne primjete razliku izmedju atraktivne industrije i kvalitetne kompanije. Naprimjer – prije nego sto se desio krah kreditnog trzista, bankarstvo/finansijska industrija je postizala rekordne rezultate. Tako da mnogi investitori nisu primjetili razliku izmedju Bear Stearn-a i Goldman Sachs investicijske banke jer su obadvije banke imale odlicne rezultate. Medjutim kada se je dogodio pad i poceli otpisi imovine izgubljene kroz subprime hipotekarne kredite, Bear Stearn je propao dok vodja industrije (investicionog bankarstva/brokerska kuca) Goldman Sachs je jos uvijek ostala respektabilna firma. Ne znaci da i Goldman Sachs nije pretrpio gubitke, ali ipak njihovi gubitci su daleko manji od ostalih manje kvalitetnijih firmi koje se nalaze u istoj industriji.

5. Imali smisla vasa investicija!? Warren Buffet tvrdi da svaka njegova investicija je bila bazirana pod pitanjem da li investicija ima smisla. Jeli logicne ili nije? Uzimjuci u obzir Buffet-ove rezultate kao investitor, onda je tesko napraviti argumenat protiv njegovih metoda.

6. Iskoristite paniku na trzistu/Skepticno propratite euforiu. Trenutno je idealno vrijeme kupiti mnoge dionice kvalitetnih kompanija cija je vrijednost opala zbog spekulacija i investitorske zabrinutosti stanja trzista. Skupite hrabrosti i ulozite u kompanije koje imaju solidne finansije (balance sheet) i ciji proizvodi su smatrani najboljim na trzistu. Ne dozvolite da vas uhvati euforia i da ulozite novac u spekulativne kompanije koje imaju kratko-trajnu vrijednost.

Opet ponavljam ovo su samo neki od mnogih savjeta koji kruze po americkim formama medija od poznatih investitora poput Warren Buffet-a i Jim Cramer-a. Neki savjeti mogu biti veoma pomocni dok drugi mozda uopste nece biti relevantni vasim prilikama. Ali u svakom slucaju, u nasoj je koristi da budemo sto vise informisani.

PS Samo nesto za kraj – prema popularnoj investicijskoj stranici Motley Fool, za ulozenih $100 (i reinvesticijom dividenda) u McDonald’s datuma 04/01/1971, trenutno bi tih $100 vrijedilo $18,842 dok ista investicija u Altriu bi vrijedila $74,600. Ovo je cinjenica, i najjaci argument protiv skepticara koji misle da je najbolje cuvati novac ispod jastuka.

AO83 wrote:Investicijske Strategije za Pocetnike
Autor: Alem Omerhodžić 16 June, 2008

“Pratite moje savjete i postanite milioneri!”, “Kupite moju knjigu, i naucite kako pretvoriti $1000 u $1000000....”, “Za samo $9,99 mjesecno mozete konacno postici finansijsku sigurnost..”...

Ovo su samo jedna od mnogih obecanja koje mozemo vidjeti u americkim magazinima, novinama, TV showovima i ostalim medijskim formama koje dohvacaju brojne stanovnike koji su zbunjeni sta se trenutno desava sa americkom berzom. Prosijecni amerikanac je zabrinut za svoj penzijski fond koji je izlozen trzisnim rizicima. Gledajuci vecernje vijesti covjek dobije misljenje da cijeli svijet propada, da ne postoji nista pozitivno u ekonomskom/finansijskom trzistu, i do toga je doslo da neki “strucnjaci” tvrde da sva savremena industrijska izumijeca nece vise biti korisna jer necemo biti u stanju priustiti potrebnu kolicinu nafte da ih koristimo.

Smak svijeta?!? Hmm... Koliko puta je moguce da se smak svijeta dogodi?! Ako se dobro sjecam vec smo otisli u propast 1999/2000 godine tokom Y2K krize!?

Normalna je stvar da investitore uhvati panika od moguce recesije i da pocnu da razmisljaju da povuku svoj novac sa trzista, ali ako uzmemo u obzir da Sjedinjene Americke Drzave prodju kroz recesiju prosijecno svake 4.75 godine (Od 1940-tih americko trziste je proslo kroz 10 recesija), i da prosijecna recesija traje 216 dana (Global Financial Database, Haver, i Citi Investment Research) onda prema ovim cinjenicama iskusni investitori i portfolio menadzeri ce iskoristiti pad na trzistu i kupiti dionice cija vrijednost je nisko procijenjena zbog poteskoca na trzistu.

Mnogo puta cujemo pitanje poput “Ako smo uvijereni da prolazimo kroz recesiju i da ce trziste da opada, zasto onda da ne povucemo kapital i vratimo se na trziste kad recesija prodje!?” Mada se ovo cini kao odlicna ideja ali u njoj postoji jedan ogromni kiks – veoma je tesko predviditi dane kada se desi najveci porast na trzistu, i ako promasimo samo nekoliko dana rasta, onda nas investicijski portfolio moze potencijalno biti ostecen i u dvocifrenim procentima. Takodje, recesija je unazadno mjerilo trzista. Zapravo jedini nacin da znamo za sigurno da li trziste prolazi kroz recesiju jeste kada imamo dva uzastopna kvartalna (6 mijeseci) pada GDP-a. Sto znaci – ako uzmemo u obzir da prosijecna recesija traje 216 dana, onda po statistici dolazimo u zakljucak da u momentu kada zasigurno mozemo zakljuciti da smo u recesiji (180 dana pada GDP-a) vec tada treba da se pripremamo za preokret na trzistu i kraju recesije.

Opasno bi bilo negirati cinjenicu da se trenutno svijetska trzista nalaze u nepogodnim vremenima, i da postoji sansa da najvece svijetsko trziste, SAD i EU, krece u recesiju. Trenutno se nalazimo u globalnoj inflaciji koja prijeti ubrzanom sporenju svijetskih ekonomija. Multinacionalne korporacije nam daju znakove da njihovi izvjestaji zarade nece zadovoljiti mnogobrojne dionicare i analiste. Sve su ovo veoma ozbiljne cinjenice koje zastrasuju mnoge investitore da uloze svoj novac u trziste. Rizici apsolutno postoje!

Ali zelim da budem veoma jasan da ulaganje u dionicko trziste i fondove se nemoze porediti sa kladjenjem. Niko, pa ni najuspijesniji investicijski savjetnici i portfolio menadzeri, nemogu obecati svojim klijentima da ce od njihovih 1000 eura pretvoriti u 100,000 za nekoliko godina. (Postoje slucajevi silnih obecanja nekih sumnjivih bankera, i o ovim mastovitim obecanjima cesto mozemo citati u sekcijama “Crne Hronike” u lokalnim i finansijskim novinama.) Ali sa sigurnoscu tvrdim da solidna dionica ili fond ce biti bolja investicija novca nego cuvanja tog istog novca u bankovskom racunu u dugorocnom pogledu.

Slusajuci mnoge americke strucnjake koji su ostvarili zavidne rezultate godinama rukovodeci investicijske fondove, onda mozemo doci u zakljucak da postoje metode uspijesne investicije. Ako budemo koristili slijedece savijete, onda su sanse na nasoj strani da mozemo se nadati zadovoljavajucem povratu na nas novac ulozen u trziste, ali i takodje umanjiti nase gubitke tokom trzisne korekcije kroz koju trenutno mnoga svijetska trzista prolaze. Posto je americko trziste u panicnom stanju, naredni savjeti su veoma aktuelni i smatrani kao “sigurnosni” potezi. (Licno, ne svidja mi se koriscenje rijeci “sigurnosni”, vise mi odgovara “manje rizicni”)

1. Koristite Profesionalne Savjetnike. Vas novac je vrijedan, i u vasem je interesu da vas predstavlja neko ko se profesionalno bavi investicijama. Mada svi smo culi fantasticnu pricu kako je neki totalni neznalica ulozio novac u neku nepoznatu dionicu i imao nevjerovatne rezultate, ipak sanse su da za svaki slucaj uspijesnosti neznalica, postoji dosta vise slucaja totalnog gubitka novca slabo informisanih investitora koji su izgubili novac. Izaberite savjetnika koji vec ima dokazane uspijesne rezultate.

2. Odradite Detaljano Istrazivanje. Saznajte gdje ulazete novac citajuci finansijske izvjestaje, kondiciju na trzistu, industrijska desavanja itd itd... Ovi faktori se cesto mijenjaju, nekada i dnevno, tako da je preporucljivo da najmanje sedmicno pratite desavanja na trzistu i kako to utice na vas portfolio/fond.

3. Diversifikacija. Nije preporucljivo da ulozite svoj kapital u samo jednu dionicu, ili sektor. Diversifikacija ne znaci samo mnostvo kompanija, vec i industrija. Ulozite u razlicite industrije a ne u razlicite firme koje se nalaze u istom sektoru.

4. Uvijek izaberite vodju industrije. Cesto se investitori zbune i ne primjete razliku izmedju atraktivne industrije i kvalitetne kompanije. Naprimjer – prije nego sto se desio krah kreditnog trzista, bankarstvo/finansijska industrija je postizala rekordne rezultate. Tako da mnogi investitori nisu primjetili razliku izmedju Bear Stearn-a i Goldman Sachs investicijske banke jer su obadvije banke imale odlicne rezultate. Medjutim kada se je dogodio pad i poceli otpisi imovine izgubljene kroz subprime hipotekarne kredite, Bear Stearn je propao dok vodja industrije (investicionog bankarstva/brokerska kuca) Goldman Sachs je jos uvijek ostala respektabilna firma. Ne znaci da i Goldman Sachs nije pretrpio gubitke, ali ipak njihovi gubitci su daleko manji od ostalih manje kvalitetnijih firmi koje se nalaze u istoj industriji.

5. Imali smisla vasa investicija!? Warren Buffet tvrdi da svaka njegova investicija je bila bazirana pod pitanjem da li investicija ima smisla. Jeli logicne ili nije? Uzimjuci u obzir Buffet-ove rezultate kao investitor, onda je tesko napraviti argumenat protiv njegovih metoda.

6. Iskoristite paniku na trzistu/Skepticno propratite euforiu. Trenutno je idealno vrijeme kupiti mnoge dionice kvalitetnih kompanija cija je vrijednost opala zbog spekulacija i investitorske zabrinutosti stanja trzista. Skupite hrabrosti i ulozite u kompanije koje imaju solidne finansije (balance sheet) i ciji proizvodi su smatrani najboljim na trzistu. Ne dozvolite da vas uhvati euforia i da ulozite novac u spekulativne kompanije koje imaju kratko-trajnu vrijednost.

Opet ponavljam ovo su samo neki od mnogih savjeta koji kruze po americkim formama medija od poznatih investitora poput Warren Buffet-a i Jim Cramer-a. Neki savjeti mogu biti veoma pomocni dok drugi mozda uopste nece biti relevantni vasim prilikama. Ali u svakom slucaju, u nasoj je koristi da budemo sto vise informisani.

PS Samo nesto za kraj – prema popularnoj investicijskoj stranici Motley Fool, za ulozenih $100 (i reinvesticijom dividenda) u McDonald’s datuma 04/01/1971, trenutno bi tih $100 vrijedilo $18,842 dok ista investicija u Altriu bi vrijedila $74,600. Ovo je cinjenica, i najjaci argument protiv skepticara koji misle da je najbolje cuvati novac ispod jastuka.

Ovakih knjiga ima jedna pola milijarde
Da je autor ove knjige tako pametan ne bi pisao knjigu nego bi svoje pare zaradio na berzi ili??


I ja sam novajlila sto se tice berza itd.... ali najvaznija ti je danas INFORMACIJA i kako tumaciti tu informaciju i jos uz to treba malo srece

Ovo je moj virtualni depot sa kojim se malo igram