Forum Klix.ba

Goran_35 wrote:Glede "filtriranja" -

Mislim sve se moze samo pitanje je koliko to kosta?

Krupnije cestice se uglavnom filtriraju uz pomoc elektricnih filtera...
Nesto,katalizator odstrani ali nisam cuo da se igdje drugo koristi osim na autima? Ali da bi odstranio SO2 treba vec neki hemijski proces...A CO2 ??Mozda da ga pumpamo u zemlju?

Ovdje vas ostavljamo same pred slikom Neretve, kao pred slikom pokojnika, dok se razliježu zvuci borbe. Ovo je ono za šta mi ginemo, što je neosporno lijepo i što je neosporno naše. A vi, odlučite se, možda još nije kasno, na čijoj ste strani...

Sarafcina wrote:

Goran_35 wrote:Glede "filtriranja" -

Mislim sve se moze samo pitanje je koliko to kosta?

Krupnije cestice se uglavnom filtriraju uz pomoc elektricnih filtera...
Nesto,katalizator odstrani ali nisam cuo da se igdje drugo koristi osim na autima? Ali da bi odstranio SO2 treba vec neki hemijski proces...A CO2 ??Mozda da ga pumpamo u zemlju?

Gorane, ako hoces struju, onda moras da je proizvedes u dovoljnim kolicinama. HE po svojoj prirodi nisu u stanju da prozivedu neku ozbiljnu kolicinu energije i niko nikada nece ni postaviti pitanje da li je bolja TE ili HE. One jednostavno imaju razlicte namjene. Fol je sto mi imamo i vise nego dovoljno HE. A neki politicari..pokusavaju prepadati raji pricom o tome da mi "nemamo dovoljno struje" ili da je necemo imati u buducnosti. Taman i da jese tako, rjesenje nije HE nego TE... a kako ces obezbijediti cist zrak i nezagadjenu rijeku...to su vec tehnicki detalji koji se rijese.

neki wrote:Termoelektrane daleko vi¹e zagaðuju okolinu i uni¹tavaju floru i faunu od hidroelektrana. Nije tacno da je manja investicija u TE. Investicije u HE se daleko br¾e vrate jer koriste obnovljivu "besplatnu" energiju za razliku od TE.
Termoelektrane su stalni izvori gubitaka jer je cesto proizvodna cijena energije veca od prodajne
Jedina elektroprivreda u regionu koja posluje pozitivno je Elektroprivreda HZHB upravo zato sto u svom sastavu nema nijedne TE.
Ako vec hocete cistu energiju onda hajmo graditi nuklearke
Protiv sam gradnje HE posebno na neretvi ali bih prije pristao na to nego na prosirenje TE Tuzla i Kakanj ili gradnje novih TE..

bojim se da ne znas o cemu pricas.

gradnja i odluka sta i kada graditi nije jednostavno demokratsko pitanje, nego nacin kako zadovoljiti potrebe za energijom. TE i HE imaju razlicite uloge i glupo je da se uopste porede.

neki wrote:

bojim se da ne znas o cemu pricas.

gradnja i odluka sta i kada graditi nije jednostavno demokratsko pitanje, nego nacin kako zadovoljiti potrebe za energijom. TE i HE imaju razlicite uloge i glupo je da se uopste porede.

Ja se ne bojim...

BiH je prije rata imala idealan omjer snage HE i TE. Nakon rata idealan omjer je zadrzala samo ERS dok u federaciji EP HZHB ima samo hidroelektrane a EP BIH 80% elektricne energije dobija iz TE sto je razlog sto nam stalno povecavaju cijene struje. Takodje teritorijalnom preraspodijelom EP BIH je ostala bez ijedne pumpne hidroelektrane koja bi koristila jeftinu nocnu struju i vracala vodu u branu. Jedini nacin da se sve izbalansira je gradnja novih HE a ne TE, pa tako i planirana HE Bjelimici bi imala instalisanu snagu od 600 MW, bila bi pumpna, i imala bi tri brane od kojih bi najveca bila visoka 110 metara. Ovo je dovoljno da svako shvati da ce potopiti citav gornji tok:(

11.12.2006 @ 10:31:08
Kreso: Stvaramo još jednu elektroprivredu

"Provedbom plana pripajanja rudnika ugljena Elektroprivredi BiH omogućit će se povećanje proizvodnih kapaciteta za 120 posto u sljedećih 10 godina. To znači da će tada BiH može dobiti...


...još jednu modernu elektroprivredu", kaže generalni direktor Elektroprivrede BiH Enver Kreso.

Prema informacijama koje je otkrio za Večernji list, u ambiciozni proces spajanja rudnika Breza, Gračanica i Kreka s EP BiH bit će utrošeno 100 milijuna eura, koji su već osigurani povoljnim zaduživanjem kod jednog od financijskih fondova.

Od toga će 27 milijuna maraka biti namijenjeno za socijalno zbrinjavanje, odnosno otpremnine viška zaposlenih u rudnicima, 33 milijuna maraka otići na izmirivanje dugova rudnika, dok će glavnina novca, oko 140 milijuna maraka, biti utrošena u modernizaciju i opremanje rudnika.

Budući da će se eksploatacija osnovne sirovine i proizvodnja električne energije odvijati unutar jedinstvenog poduzeća, smanjit će se proizvodni troškovi i poboljšati nastup na inozemnom tržištu, gdje se očekuje dalji rast cijena električne energije.

Konkretni kratkoročni rezultati ovog programa trebali bi biti cijena ugljena u 2007. godini od tri marke za gigadžul te plaća rudara kao plaća energetičara.

"Ovim stvaramo uvjete da za 20 godina Bosna i Hercegovina može postati energetska sila na jugoistoku Europe, jedna od rijetkih zemalja s viškovima električne energije, koje će već za 10 godina nedostajati oko 50 posto unutar Europe", kaže Kreso.

Izvoz električne energije iz BiH dodatno bi dobio na značenju ako se ostvari ideja o gradnji kabelske veze između BiH i juga Italije, gdje su cijene električne energije višestruko više nego na europskom tržištu. Takva kabelska veza već postoji između Italije i Grčke.

11.12.2006 @ 10:31:08
Kreso: Stvaramo još jednu elektroprivredu

...
...
"Ovim stvaramo uvjete da za 20 godina Bosna i Hercegovina može postati energetska sila na jugoistoku Europe, jedna od rijetkih zemalja s viškovima električne energije, koje će već za 10 godina nedostajati oko 50 posto unutar Europe", kaže Kreso.
...
...

neki wrote:

bojim se da ne znas o cemu pricas.

gradnja i odluka sta i kada graditi nije jednostavno demokratsko pitanje, nego nacin kako zadovoljiti potrebe za energijom. TE i HE imaju razlicite uloge i glupo je da se uopste porede.

Ja se ne bojim...

BiH je prije rata imala idealan omjer snage HE i TE. Nakon rata idealan omjer je zadrzala samo ERS dok u federaciji EP HZHB ima samo hidroelektrane a EP BIH 80% elektricne energije dobija iz TE sto je razlog sto nam stalno povecavaju cijene struje. Takodje teritorijalnom preraspodijelom EP BIH je ostala bez ijedne pumpne hidroelektrane koja bi koristila jeftinu nocnu struju i vracala vodu u branu. Jedini nacin da se sve izbalansira je gradnja novih HE a ne TE, pa tako i planirana HE Bjelimici bi imala instalisanu snagu od 600 MW, bila bi pumpna, i imala bi tri brane od kojih bi najveca bila visoka 110 metara. Ovo je dovoljno da svako shvati da ce potopiti citav gornji tok:(

Generalni direktor firme Intrade Energija, Nihad Spahalić, je 12.10.2006. godine na konferenciji za novinare u sarajevskom klubu “Koloseum” javno iznosio netačne i nepotpune informacije o uključenosti Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u finansiranje planiranih HE na Neretvi. Mnogi domaći i strani mediji su prenijeli izjave g. Spahalića u kojima tvrdi da su predstavnici EBRD najavili cjelokupno finansiranje HE na Neretvi u iznosu od 600 miliona evra, prihvatili udio u vlasničkom kapitalu od 30% u mogućem koncesionom aranžmanu, te izjavili da bolji projekat od HE na Neretvi nisu vidjeli. Niti jedna od ovih tvrdnji nije potvrđena od strane predstavnika EBRD koji su učestovali u preliminarnim razgovorima sa predstavnicima firme Intrede Energija.

Sarafcina wrote: nisam ovo vidio do sada....
bojim se da je 600mw ogromna cifra za HE...mozes li reci gdje si nasao taj podatak?

za pumpne..... pumpanje vode strujom je cisti gubitak..osim kada imas ogroman visak energije u sistemu (dakle kada ti sve HE stoje, a TE rade na minimumu).... ali u tom slucaju pada prica da mi imamo problem sa nedostatkom struje zar ne?

Vlada FBiH donijela je Odluku o proglašenju javnog interesa i pristupanju pripremi izgradnje elektroenergetskih objekata, izboru strateškog partnera i pristupanju dodjeli koncesije. Riječ je o gradnji jedanaest elektroenergetskih objekata: šest hidroelektrana (Ustikolina, snage 3x22 MW, Vranduk od 21 MW, Rmanj Monastir od 2x35 MW, Vrilo od 42 MW, Glavatičevo od 3x9,5 MW i Bjelimići od 2x50 MW), jednoj pumpnoj hidroelektrani (Bjelimići od 2x300 MW), dvije termoelektrane (Tuzla - blok od 7,370 MW i Kakanj od 230 MW), te dva rudnika i termoelektrane (Bugojno od 2x300 MW i Kongora od 2x275 MW).

Mjestani Ladjanice i okolnih sela, zajedno sa Zelenim su organizovali
protest protiv planirane gradnje hidrocentrala na Neretvi, cime pobijaju
tvrdnje lobija za gradnju da su mjestani za gradnju.

saveneretva wrote:

Mjestani Ladjanice i okolnih sela, zajedno sa Zelenim su organizovali
protest protiv planirane gradnje hidrocentrala na Neretvi, cime pobijaju
tvrdnje lobija za gradnju da su mjestani za gradnju.

Ja sam odozgo i znam da mjestani nikako nisu za gradnju brane, ali neki su nasjeli na hrpu obecanja, pa su se usutjeli. Recimo, mjestanima Bjelimica obecali su "asfalt pred svaku kucu" i da ce zaposliti 3.000 vozaca za potrebe izgradnje brane. Pored toga, obecano im je da ce ih cestom direktno povezati sa Sarajevom, sto je potpuno suprotno obecanjima koja su dobili mjestani Glavaticeva, da ce se cesta graditi desnom obalom Neretve, prema Konjicu. Ljudi su zbunjeni i sve vise shvataju da ce izvuci deblji kraj. Nekima su cak obecali radna mjesta, samo ako ne budu ucestvovali u protestima protiv brane. A gore su ljudi dugo bez posla i na to i je najlakse navuci

REAGOVANJE: Olako izrečena obećanja
(„Hidroelektrana Bjelimići donijeće blagostanje u regiji“, Oslobođenje, 10.12.2006.)

Tekst pretencioznog naslova je, nažalost, još jedan loš pokušaj da se putem medija jednostrano režira argumentacija za gradnju brana na Neretvi. Mada, kao protivnici izgradnje brana na gornjem toku rijeke, aktivisti udruženja Zeleni – Neretva nikada nisu bili zagovornici jednostranog posmatranja navedenog problema izgradnje velikih brana za hidroelektrane. Mi podržavamo sučeljavanje različitih, ali argumentovanih stavova, jer se samo tako može doći do optimalnih rješenja. Kamo sreće da se u problem putem medija više uključuju pametne glave iz cijele BiH. Međutim, navedeni tekst, prema našem mišljenju, ne zadovoljava visoke standarde profesionalnog novinarstva kakvo Oslobođenje njeguje. Očito je u pitanju loš scenario (kakav obično praktikuju neki drugi bh. mediji) u kome odabrani novinar nalazi dvije – tri osobe, „citira njihove izjave“, a onda se kao slučajno pojavljuje „spasilac“ u vidu direktora Intrade - energije sa bajkovitim obećanjima. U najmanju ruku nije pošteno ni moralno prema unesrećenim i izbjeglim mještanima. Naš stav u otporu izgradnji brana nije samo ekološki, on je i snažna podrška lokalnoj zajednici i afektiranom stanovništvu kojem uvijek ostaju štete i koji su uvijek u dosadašnjoj praksi izgradnje velikih brana bili gubitnici. I uvijek, svugdje, naročito na Neretvi, prije početka izgradnje brana stanovništvu su nuđene šarene laže i bajkovita obećanja. I uvijek do sada ljudi su bivali prevareni. Da li će ovaj put možda privatni kapital biti drugačiji? U tekstu pobrojana naselja se nalaze na rubnim dijelovima, prije rata izrazito nerazvijenih, općina Kalinovik i Nevesinje. Nezadrživi proces ekonomske migracije prije rata skoro je u potpunosti ispraznio taj prostor, a agresija i rat su samo dovršili taj posao. Druga činjenica, koja je perspektivu povratka bitno reducirala, je nova entitetska granica koja je bukvalno dezintegrisala ovaj prostor pa su se pomenuta naselja našla s obje strane granice. A koliko je ta nevidljiva granica živa i koliko se uvažava najbolje svjedoče projektanti novih hidroelektrana koji projektuju HE Bjelimići strogo uvažavajući tu činjenicu čak i odustajući od HE Ljubuča koja je i za sada zakonski u aktualnom prostornom planu, ali ima „hendikep“ da je zajednička za oba entiteta. I kako vjerovati da će baš brana doprinjeti da „multietnički“ region ponovo bude „jedna zajednica“, kako priželjkuje jedan od raseljenih? U članku g. Avdić, direktor Intrade - energije, olako daje niz obećanja. Spomenućemo samo nerealnosti u izgradnji putne mreže jer je pitanje da li bi iznos, planiran u projektu za puteve, mogao pokriti i sve neophodne saobraćajnice u funkciji neposredne gradnje hidroelektrana. Ipak, u marketinškoj funkciji pridobijanja mještana, obećavaju se moderne saobraćajnice od Konjica do Glavatičeva desnom obalom rijeke Neretve, a opet za stanovnike Bjelimića obećava se moderna saobraćajnica od Bjelimića do Sarajeva preko planine Visočice. I uz sve to, raseljenom stanovništvu lijeve obale obećava se magistrala koja će spojiti sve putne komunikacije ... sa asfaltnim priključkom do svake kuće“. Ako se bar malo zaviri u projekat investitora vidjeće se da nabrojani putevi nisu uopće planirani, a naročito ne na lijevoj obali Neretve. Upravo suprotno, akumulacija će prekinuti postojeći put i naselja na lijevoj obali će ostati trajno odsječena od putnih komunikacija. Svi putevi, postojeći i „novi“, idu desnom obalom, a planirani put je isključivo u funkciji povezivanja stare saobraćajnice sa gradilištem, odnosno izgradnje zaobilazne ceste jer bi dio sadašnje ceste ostao potopljen akumulacijom. ... A nekoliko desetina kilometara nizvodno na obalama Jablaničkog jezera, formiranog prije punih 50 godina, mještani još koriste čamce za prelazak na drugu obalu. Jer davno obećani mostovi i putevi ostali su samo pusta želja i bajkovita obećanja. Naša naivnost zaista je bezgranična.

za pumpne..... pumpanje vode strujom je cisti gubitak..osim kada imas ogroman visak energije u sistemu (dakle kada ti sve HE stoje, a TE rade na minimumu).... ali u tom slucaju pada prica da mi imamo problem sa nedostatkom struje zar ne?

neki wrote:

za pumpne..... pumpanje vode strujom je cisti gubitak..osim kada imas ogroman visak energije u sistemu (dakle kada ti sve HE stoje, a TE rade na minimumu).... ali u tom slucaju pada prica da mi imamo problem sa nedostatkom struje zar ne?

Mi imamo problem sa nedostatkom struje, al ne nocu:D Upravo nocu imamo ogromne viskove energije koji se ne mogu akumulirati pa zbog toga imamo jeftinu nocnu tarifu a u industriji je ona daleko niza od dnevne pa zato moge tvornice imaju trecu nocnu smjenu. Na taj nacin elektroprivreda pokusava izbalansirati potrosnju,tj povecati nocnu potrosnju. Tako se i na pumpnim elektranama koriste pumpe da nocu, koristeci energiju koja bi se iance izgubila, ubacuju vodu nazad u akumulaciju koja ce se opet koristiti prilikom dnevne proizvodnje. to je nacin da se energija "akumulira" i koristi po danu kad je nedostaje. zbog toga ce Bjelomici imati najmanje dvije akumulacije, gornju i donju iz koje ce se nocu voda pumpati nazad u gornju. Neki cak govore da ce imati dvije gornje akumulacije tj 3 brane:(
Prije rata je ovaj posao obavljala HE capljina ali je ona sad u sastavu EPHZHB a EPBIH ima ogromne nocne gubitke upravo zbog nepostojanja ovakve elektrane.takvi se gubitci javljaju i u sezoni velikih kisa kad se na svim branam otvaraju klapne i ispusta voda, u pumpnim elektranama se ta voda akumulira u donjem jezeru i u vrijeme jeftine struje opet vraca nazad

Analizom kvalitativnog sastava ihtiofaune vještačkog jezera Jablanica vidi se da ovaj ekosistem naseljava četiri, odnosno, pet vrsta autohtonih riba. Pored toga, konstatirane su i dvije "nove" (ciprinidne) vrste: šaran i babuška. Šaran je unesen planskim poribljavanjima (1970, 1972. i 1974. godine), dok je babuška (u isto vrijeme) uz šarana neplanski i nekontrolirano naseljena.(Istraživanja iz 1990 godine)

Zadnjih godina, osim što je nestalo glavatice, potočne pastrmke se može naći samo na početku jezera i kod jačih pritoka (Neretvice), u jezeru su se pojavile još neke vrste ribe, što planski, što neplanski. Pored kalifornijske pastrmke i smudja, koji su planski ubacivani u jezero, pojavljivanje pliske i sunčanice su plod nesavjesnosti ribara i ubacivanja živih kedera u vodu, a njihova prilagodljivost uslovima Jablaničkog jezera i ekspanzija u brojnosti su dovele do toga da je interes ribolovaca za ribolovom na ovom jezeru naglo splasnuo.Razlog više za izbjegavanje jezera od strane ribara je i pojavljivanje gustog vodenog bilja u priobalnom pojasu. Takodje, prekomjerno ispuštanje vode u periodu mrijesta ribe uništava ikru, te je i prirodna obnova ribljeg fonda time onemogučena.